NAA MISIJA

Prikupljanjem i analizom podataka od znaaja za nacionalnu sigurnost, SOA

prepoznaje, istrauje i razumijeva prijetnje i izazove nacionalnoj sigurnosti
pruajui dravnom vodstvu i ostalim tijelima pouzdanu podlogu u odluivanju i
djelovanju u zatiti nacionalne sigurnosti, interesa i dobrobiti graana Republike
Hrvatske.

VIZIJA
Moderna, uinkovita i odgovorna sigurnosno-obavjetajna agencija, primjerena
potrebama, usmjerena na ostvarivanje svoje misije i postizanje vrhunskih
rezultata, sa znaajnim nacionalnim utjecajem i uinkom te regionalnim
dosegom koja je prepoznata po razvijenim sposobnostima, izvrsnim djelatnicima
i snanim partnerskim vezama.

VRIJEDNOSTI
IZVRSNOST

ZAKONITOST

u svemu to radimo teimo najboljim postignuima

usmjereni smo na nalaenje rjeenja i postizanje
rezultata
stalno se usavravamo i uimo obavljajui zadae
potiemo kreativnost i inovacije
primjerom pokazujemo posveenost i profesionalnost
u radu koristimo suvremene tehnike, metode i alate

svoje djelovanje provodimo u zakonskim okvirima te

sukladno etikim i profesionalnim standardima
za svoj rad odgovaramo zakonom nadlenim institucijama
parlamentarni, struni i graanski nadzor dodatno
osiguravaju zakonitost djelovanja Agencije

INTEGRITET

TIMSKI RAD

odgovorni smo, diskretni, pouzdani i posveeni

ispunjenju zadaa
domoljublje i ponos iskazujemo odgovornim radom
u tekim situacijama iskazujemo optimizam, moral i
hrabrost
lojalni smo Agenciji, njezinoj misiji i vrijednostima
potujemo sigurnosnu kulturu
sebe ocjenjujemo po vrijednosti i rezultatima koje
svakodnevno ostvarujemo u slubi

izgraujemo zajednike uspjehe, dijelimo rizike i

meusobno se pomaemo
potujemo druge i cijenimo razliitosti
komuniciramo iskreno i otvoreno
svi dijelimo jednake mogunosti i prilike koji ovise o naim
kvalitetama, sposobnostima i znanjima
s drugim tijelima, institucijama i meunarodnim partnerima
gradimo snane i pouzdane veze

SADRAJ
UVODNO OBRAANJE ................................................................................................................... 1
O SIGURNOSNO-OBAVJETAJNOJ AGENCIJI ................................................................................... 4
SIGURNOSNO-OBAVJETAJNI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE .................................................................................. 4
ULOGA SOA-E ............................................................................................................................................. 5
OVLASTI...................................................................................................................................................... 5
USMJERAVANJE RADA SOA-E.......................................................................................................................... 6

STANJE SIGURNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ ............................................................................. 8

STANJE SIGURNOSTI U OKRUENJU REPUBLIKE HRVATSKE ....................................................... 17
SIGURNOSNE PRILIKE U JUGOISTONOM SUSJEDSTVU REPUBLIKE HRVATSKE ........................................................... 17
POJAS NESTABILNOSTI U EUROPSKOM OKRUENJU ............................................................................................. 19

RAD SOA-e U BROJKAMA ............................................................................................................ 24

ANALITIKI URADCI ..................................................................................................................................... 24
SIGURNOSNE PROVJERE................................................................................................................................ 24
PROTUOBAVJETAJNA ZATITA I SIGURNOST TIENIH OSOBA............................................................................... 26

UPRAVLJANJE SOA-om ................................................................................................................ 29

ORGANIZACIJA I USTROJ ............................................................................................................................... 29
TRANSPARENTNOST PRORAUNA ................................................................................................................... 30
UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA ......................................................................................................... 32
IZAZOVI U UPRAVLJANJU AGENCIJOM .............................................................................................................. 35
RAZVOJ SPOSOBNOSTI SOA-E PROVEDBA PLANA RAZVOJA ............................................................................... 36

NADZOR RADA SOA-e .................................................................................................................. 38

VANJSKI NADZOR ........................................................................................................................................ 38
UNUTARNJI NADZOR.................................................................................................................................... 38
ODGOVORNOST PREMA JAVNOSTI .................................................................................................................. 40

Sigurnosno-obavjetajna agencija

UVODNO OBRAANJE
_______________________________________________________________________
Potovani,
nacionalna sigurnost titi se zajednikim nastojanjem graana i dravnih tijela. Stoga je za
uinkovitu zatitu nacionalne sigurnosti potrebno upoznati javnost s kojim se opasnostima i
prijetnjama suoavamo. To je ujedno i naa obveza prema graanima iju potporu trebamo u
radu.
Prole smo godine po prvi put objavili javni dokument o svom radu. Objava je pozdravljena u
strunoj i opoj javnosti, to nam je potvrdilo da je otvaranje Agencije korak koji uvruje
nacionalnu sigurnost i povjerenje graana u institucije koje ih tite.
Pri tome se, ipak, ne smije zaboraviti da se SOA bavi sigurnosno-obavjetajnim radom. To znai
da velik dio naeg posla mora ostati nevidljiv oima javnosti ime titimo graane i
nacionalne interese, ali i nae zaposlenike, metode i sredstva rada.
SOA u ispunjavanju svojih zadaa ponekad, u skladu sa zakonom, zadire u privatnost pojedinih
osoba. Ove mjere provodimo vrlo profesionalno i odgovorno i nikada to ne inimo bez
ozbiljnog razloga. Pri tome su na cilj iskljuivo osobe za koje opravdano sumnjamo da svojim
namjerama ili djelovanjem ugroavaju nacionalnu sigurnost, interese ili sigurnost graana.
Razvijeni viestruki i raznovrsni nadzor nad naim radom jamac je da ove osjetljive zadae
provodimo u skladu s Ustavom i zakonom.
U protekloj godini u naem operativnom i analitikom radu vodili smo se Godinjim
smjernicama za rad sigurnosno-obavjetajnih agencija koje SOA dobiva od dravnog vrha.
Najbolji pokazatelj naeg rada jest da je Hrvatska u protekloj godini bila sigurna i stabilna
drava, to je preduvjet gospodarskog i opeg drutvenog napretka.
Sigurnosni izazovi s kojima se Agencija bavi jo jednom su pokazali da je suradnja s naim
meunarodnim partnerima iznimno bitna. Stoga nastavljamo graditi povjerenje i partnerstva
sa sigurnosno-obavjetajnim slubama s kojima dijelimo zajednike demokratske vrijednosti ali
i rizike. SOA je aktivna i u tijelima EU-a i NATO-a te u nizu meunarodnih multilateralnih
sigurnosno-obavjetajnih platformi.
Plan razvoja usvojen 2013. godine bio je vodilja u upravljanju Agencijom, kako bi organizacijske
i poslovne promjene koje uvodimo u SOA-i bile planske i sustavne.
Znaajne smo napore uloili u nastavak izgradnje sustava upravljanja ljudskim potencijalima.
Prijam djelatnika, temeljen na novim internim propisima, osigurava zapoljavanje slijedom
potreba Agencije uz zahtjevne, objektivne i visoke profesionalne kriterije selekcije.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Ovim putem jo jednom pozivamo sve mlade, obrazovane i motivirane osobe, eljne izazova i
rada za ope dobro, da se kandidiraju za posao u SOA-i. Mi im jamimo zahtjevan i
kompetitivan postupak selekcije i jednake anse za sve.
U skladu s gospodarskim prilikama, stalno traimo prostor za racionalizacijom poslovanja.
Istodobno, sigurnosni uvjeti u kojima djelujemo postaju sve zahtjevniji i promjenjiviji. Zato smo
poveali ulaganje u znanja i vjetine djelatnika, a ulaganja u razvoj i modernizaciju udvostruili
smo. Izvrsni zaposlenici uz moderna tehnika sredstva jame da e SOA i nadalje biti spremna
odgovoriti na suvremene sigurnosne izazove i prijetnje.
Ovo uvodno izlaganje zavravam s dvije zahvale. Prva zahvala upuena je dravnim tijelima s
kojima Agencija zajedno titi demokratski ustavni poredak i vrijednosti Republike Hrvatske.
Drugu zahvalu i veliko potovanje upuujem djelatnicama i djelatnicima Agencije. To su ljudi
koji svakodnevno, izvan oiju javnosti i bez javnih pohvala, profesionalno, diskretno i
posveeno ispunjavaju svoje odgovorne zadae u jaanju sigurnosti, slobode i demokratskog
poretka svoje domovine. Bez njihovog predanog rada Hrvatska bi bila manje sigurna zemlja.
Oni to znaju i s ponosom mogu rei da hrvatski graani mogu imati povjerenje da djelatnici
SOA-e, u tienju nae zajednice, uvijek tee izvrsnosti i najviim standardima. Zatita
Domovine i ne zasluuje nita manje.

ravnatelj
dr. sc. Dragan Lozani

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Najbolji pokazatelj naeg

rada jest da je Hrvatska u
2014. godini bila sigurna i
stabilna drava, to je
preduvjet gospodarskog i
opeg drutvenog napretka.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

O SIGURNOSNO-OBAVJETAJNOJ
AGENCIJI
_______________________________________________________________________

Sigurnosno-obavjetajni sustav Republike Hrvatske

Sigurnosno-obavjetajni sustav u Republici Hrvatskoj definiran je 2006. godine donoenjem
Zakona o sigurnosno-obavjetajnom sustavu RH.
U Republici Hrvatskoj postoje dvije sigurnosno-obavjetajne agencije: Sigurnosno-obavjetajna
agencija (SOA) i Vojna sigurnosno-obavjetajna agencija (VSOA). Njihova zadaa je prikupljanje
i analiza podataka koji su od znaaja za nacionalnu sigurnost i koji su nuni za donoenje
odluka u zatiti nacionalnih interesa.
Rad sigurnosno-obavjetajnih agencija usmjeravaju Predsjednik RH i Vlada RH kroz Vijee za
nacionalnu sigurnost (VNS). Uz Vijee za nacionalnu sigurnost, postoji i Savjet za koordinaciju
sigurnosno-obavjetajnih agencija (Savjet) koji operativno usklauje rad sigurnosnoobavjetajnih agencija. Strune i administrativne poslove za Vijee za nacionalnu sigurnost i
Savjet obavlja Ured Vijea za nacionalnu sigurnost (UVNS).

Shema sigurnosno-obavjetajnog sustava RH

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Uloga SOA-e
Rad SOA-e sastoji se od posebnih oblika prikupljanja i analize podataka od znaaja za
nacionalnu sigurnost te pruanja obavjetajne potpore donositeljima politikih odluka i
nadlenim dravnim tijelima.
SOA prikuplja i analizira podatke u cilju otkrivanja i sprjeavanja radnji koje su usmjerene
protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta RH, prema nasilnom ruenju
ustroja dravne vlasti, ugroavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnova gospodarskog
sustava.
SOA takoer prikuplja i analizira podatke politike, gospodarske, znanstveno-tehnoloke i
sigurnosne prirode koji se odnose na strane drave, organizacije, politike i gospodarske
saveze, skupine i osobe te ostale podatke koji su od znaaja za nacionalnu sigurnost.
O spoznajama i procjenama bitnima za nacionalnu sigurnost SOA izvjeuje zakonom propisane
korisnike informacija (dravni vrh, ministarstva i ostala dravna tijela).
SOA je dio sustava nacionalne sigurnosti i njeno djelovanje ima meuresorni karakter. Stoga
SOA surauje i dostavlja podatke i procjene nadlenim tijelima poput Ministarstva unutarnjih
poslova (MUP), Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), Dravnog odvjetnitva,
USKOK-a, Ministarstva obrane (MORH), ministarstava financija, gospodarstva i ostalih.
U provedbi svojih zadaa SOA razvija partnerstva sa sigurnosno-obavjetajnim agencijama
drugih drava te sudjeluje u radu meunarodnih sigurnosno-obavjetajnih foruma i
organizacija.

Ovlasti
Poslove iz svoje nadlenosti SOA obavlja na temelju Ustava i Zakona o sigurnosnoobavjetajnom sustavu RH te ostalih propisa koji se odnose na njeno podruje rada.
SOA je zakonom dobila posebne ovlasti koje joj omoguuju prikupljanje podataka sigurnosnog i
obavjetajnog znaaja na vie naina: komunikacijom s graanima, potraivanjem slubenih
podataka, primjenom tajnih mjera i postupaka, koritenjem javnih izvora, razmjenom podataka
s partnerskim sigurnosno-obavjetajnim slubama.
Graani mogu SOA-i dati vrijedne informacije o moguem ugroavanju nacionalne sigurnosti.
Stoga je iznimno bitno da graani imaju povjerenje u na diskretan i profesionalan rad.
Veliki broj podataka moe se prikupiti iz tzv. otvorenih izvora (Internet, TV, mediji...). irenje
Interneta prua pristup golemom broju javno dostupnih podataka.
SOA moe prikupljati podatke i koritenjem tajnih suradnika i mjera tajnog prikupljanja
podataka tehnikim sredstvima (nadzor elektronikih komunikacija, prisluni ureaji i slino).

Sigurnosno-obavjetajna agencija

U prikupljanju podataka primjenjuje se naelo postupnosti. To znai da, ukoliko SOA u obradi
neke sigurnosne prijetnje iscrpi redovite metode prikupljanja podataka, primijenit e mjere
tajnog prikupljanja podataka. Ujedno, kada postoji mogunost izbora izmeu vie mjera tajnog
prikupljanja podataka, primijenit e se mjera kojom se manje zadire u Ustavom zatiena prava
i slobode.
Primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka Graani su vrijedan izvor informacija o
kojima se ograniavaju ustavna prava i slobode
ugroavanju nacionalne sigurnosti i
ovjeka i graanina odobravaju Vrhovni sud ili bitno je da imaju povjerenje u SOA-in
ravnatelj SOA-e, ovisno o vrsti mjere.

diskretan i profesionalan rad.

Usmjeravanje rada SOA-e

Svoje djelovanje SOA usmjerava prema onim podrujima koja su u stratekim i upravljakim
dokumentima identificirana kao bitna za nacionalnu sigurnost i interese. Rije je o
dokumentima poput Strategije nacionalne sigurnosti, Nacionalne strategije za prevenciju i
suzbijanje terorizma i Godinjih smjernica za rad sigurnosno-obavjetajnih agencija.
Ovim dokumentima SOA dobiva smjernice djelovanja i ciljeve koje treba ostvariti. Na temelju
njih planira i izvrava svoje zadae. O svojim saznanjima SOA povratno izvjeuje korisnike.

SMJERNICE VIJEA
ZA NACIONALNU
SIGURNOST

PLANIRANJE
OPERACIJA I
USMJERAVANJE
RADA

IZVJEIVANJE
KORISNIKA

OBRADA I ANALIZA
PODATAKA

PROVEDBA
OPERACIJA I
PRIKUPLJANJE
PODATAKA

Grafiki prikaz obavjetajnog ciklusa

Sigurnosno-obavjetajna agencija

SOA prikuplja i analizira

podatke kako bi upozorila
dravni vrh o moguim
prijetnjama nacionalnoj
sigurnosti i graanima RH.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

STANJE SIGURNOSTI U REPUBLICI

HRVATSKOJ
_______________________________________________________________________
Stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj povoljno je i stabilno i nema vidljivih entiteta s veim
potencijalom njegovog znaajnijeg naruavanja.
Republika Hrvatska je lanstvom u EU i NATO-u uveala sposobnosti odravanja visoke razine
svoje sigurnosti. Pripadnost euroatlantskom politikom okviru donosi brojne gospodarske,
politike i sigurnosne prednosti na unutarnjem i vanjskopolitikom planu, ali, istodobno, pred
Republiku Hrvatsku postavlja nove izazove kroz sudjelovanje u politikim i sigurnosnim
aktivnostima EU-a i NATO-a. Uz to, lanstvo u EU donosi i niz izazova koji utjeu na
svakodnevni rad SOA-e poput lakeg prelaska dravnih granica, poveanja broja sigurnosnih
provjera, pojaanog obavjetajnog interesa treih drava i potrebe za intenzivnijom
meunarodnom sigurnosno-obavjetajnom suradnjom.

Terorizam
Trenutno nema utvrenih izravnih teroristikih prijetnji hrvatskim institucijama, dravljanima i
interesima te procjenjujemo kako je teroristika prijetnja na teritoriju Republike Hrvatske
trenutno niska. Meutim, za Republiku Hrvatsku, kao lanicu EU-a i NATO-a, postoji
potencijalni rizik teroristikih prijetnji, prvenstveno imajui u vidu globalni porast teroristike
prijetnje od teroristikih organizacija poput ISIL-a, Al Qaide, Al Shababa i drugih.
Stupanj teroristike prijetnje s islamistikih polazita iz same Republike Hrvatske je nizak. Broj
pristaa radikalnog tumaenja islama u Republici Hrvatskoj je mali, nekoliko desetaka osoba, a
veina njih nisu pobornici teroristikih metoda djelovanja. Radikalizacija u Hrvatskoj nije
poprimila ire razmjere, izmeu ostalog, i zbog vrlo dobrog poloaja, integriranosti i ugleda
islamske zajednice u hrvatskom drutvu.
Meutim, odlazak dihadista porijeklom iz drava hrvatskog okruenja koji se bore u
sirijskom i irakom sukobu na strani tzv. Islamske drave posebno zabrinjava. Pri tome se biljei
i njihov povratak u matine drave nakon ratnih iskustava. Iako u Republici Hrvatskoj trenutno
nema povratnika iz Sirije i Iraka, povratak dobrovoljaca u susjedne drave mijenja sigurnosnu
situaciju, neizravno utjeui i na Republiku Hrvatsku.
Procjenjujemo da za sada nema izravne prijetnje sigurnosti Republike Hrvatske od dihadista u
Siriji ili povratnika, meutim ne smije se iskljuiti mogua prijetnja tzv. vukova samotnjaka. To
su osobe koje su spremne samoinicijativno i samostalno izvriti teroristiki napad, bez potpore
neke teroristike organizacije, a koje je vrlo teko otkriti. Takoer, ostaje srednjorona i
dugorona prijetnja da povratnici koji su vojno osposobljeni, radikalizirani i traumatizirani
ratnim iskustvom, u kontaktu s teroristikim strukturama poslue kao izvritelji ili logistika
izvrenja teroristikih napada.
Jedan od sigurnosnih izazova s kojim je suoena Republika Hrvatska je i tranzit osoba, stranih
dravljana, za koje postoje indicije da podupiru teroristike aktivnosti, preko hrvatskog
teritorija na putu iz njihovih matinih drava prema razvijenim europskim dravama u kojima
su na privremenom ili stalnom boravku ili prema kriznim aritima.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

STRANI BORCI U tzv. ISLAMSKOJ DRAVI

Na teritoriju tzv. Islamske drave utvren je boravak estoro hrvatskih dravljana.
Veina njih, uz hrvatsko, ima dravljanstva i drugih drava. Zajedniko im je to da
su prije radikalizacije odselili iz Republike Hrvatske ili nisu ni ivjeli u RH. Proces
radikalizacije odvijao se u inozemstvu odakle su i otili na teritorij pod kontrolom
ISIL-a. Za dvije osobe je utvreno da su sudjelovale u borbenim aktivnostima.
I u Republici Hrvatskoj zabiljeena je pojava da radikalizirane ene odlaze na
podruje tzv. Islamske drave u pratnji supruga dihadista ili tamo zasnivaju
obitelji.
Broj stranih boraca u Siriji i Iraku s podruja jugoistonog susjedstva i dalje raste i
ve se popeo na nekoliko stotina boraca. Najvei broj njih odlazi iz BiH, Kosova,
Srbije (prvenstveno Sandaka) i Makedonije. Od 2012. godine u Siriju i Irak je iz
drava hrvatskog okruenja otilo oko 600 dihadista, od kojih su neki poginuli,
a dio se vratio. Borce uglavnom regrutiraju ekstremno orijentirani vjerski
autoriteti,
a
na
terenu
se
pridruuju
najekstremnijim
dihadistikim postrojbama.
Do sada je broj povratnika iz Sirije u drave okruenja relativno mali. Ipak, kao i u
ostatku Europe, dihadisti-povratnici predstavljaju znaajnu prijetnju zbog
iskustava i teroristikih veza steenih u ISIL-u. Veliki dio dihadista odlazi iz
ekonomskih razloga, no sudjelovanjem u sukobima oekuje se radikalizacija
njihovih politikih stavova i mogunost daljnje indoktrinacije i terorizma.
S podruja Europe broj boraca na strani tzv. Islamske drave popeo se oko 4500.
Nastavlja se rast uporabe drutvenih mrea u teroristike svrhe. Tzv. Islamska
drava vjeto se koristi suvremenim sredstvima komunikacije i promidbe, a
formirala je i medijski centar Al-Hayat. Al-Hayat je u lipnju 2015. objavio video u
kojem dihadisti s podruja Balkana pozivaju istomiljenike na oruanu borbu i
terorizam.
Svaki dan aktivisti i simpatizeri ISIL-a objave preko 90.000 poruka na drutvenim
mreama. Teroristike organizacije tako koriste drutvene mree za irenje
vlastite ideologije i anti-zapadnih stavova, a posebice za regrutiranje boraca za
svoje oruane postrojbe.

10

Sigurnosno-obavjetajna agencija

ISLAMISTIKA RADIKALIZACIJA MALOLJETNIKA

Hrvatska se, kao i ostatak Europe, suoava s izazovom islamistike radikalizacije
mladih osoba kroz drutvene mree na Internetu. To je, nakon prikljuivanja
brojnih dobrovoljaca iz Europe u dihadistike postrojbe, detektirano kao
zabrinjavajui sigurnosni izazov. Naime, dihadisti u svojim pozivima i
obeanjima ciljaju upravo na mlade, psiholoki nedozrele osobe koje su prisutne
na Internetu i koje su najpogodnije za manipulaciju i pridobivanje.
U procesu radikalizacije osobe naputaju umjerene i prihvaaju ekstremistike i
nasilne ideologije i stavove, s politikom, vjerskom ili drugom podlogom.
SOA je stoga aktivna u procesu deradikalizacije mladih osoba koje planiraju
odlazak na strana ratita.
U 2014. SOA je detektirala maloljetnog dravljanina Republike Hrvatske s
nakanom pridruivanja islamistikim skupinama u Siriji. Mladi se radikalizirao
putem Interneta pri emu je stupio u izravni kontakt s dihadistima iz Sirije koji
promoviraju borbu za tzv. Islamsku dravu.
Kroz razgovor s obitelji, kao i pruenom psiholokom pomoi mladiu detektirani
su problemi i dileme koje su razrijeene te je u konanici maloljetnik napustio
radikalne stavove i odustao od odlaska u dihad.
Ovaj, kao i brojni drugi primjeri diljem svijeta, potvruju neophodnost
ukljuivanja cjelokupnog drutvenog okruja, a ne samo sigurnosnih slubi, u
detektiranju i rjeavanju ovog problema.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Ekstremizam
Malobrojnost lanstva kao i slaba organiziranost ekstremistike scene u Republici Hrvatskoj,
kako s lijevih tako i s desnih ideolokih polazita, razlozi su minimalnog potencijala
ekstremistikih skupina i pojedinaca za ugroavanje sigurnosne situacije u Republici Hrvatskoj.
Pojava ekstremizma zabiljeena je i kod pojedinaca koji djeluju unutar navijakih skupina.
Nezaposlenost, osobito mladih, uz nezadovoljstvo zbog osobnih ivotnih potekoa mogu
dovesti do rezignacije i razoaranja u pravni poredak Republike Hrvatske to nosi i rizik pojave
ekstremizma.
Utjecaj na stanje sigurnosti mogu imati i posljedice ratnih trauma te nerijeenih
meunacionalnih odnosa koji mogu biti plodno tlo za jaanje ekstremizma.
Na podruju desnog ekstremizma u Republici Hrvatskoj kontinuirano je djelovanje pripadnika
hrvatskih ogranaka neonacistikih i drugih slinih organizacija. Pojedinci ekstremne desne
ideoloke orijentacije se meusobno povezuju, a nastoje uspostaviti kontakte s
istomiljenicima u dravama EU. Zbog malobrojnosti neonacistike scene u Republici Hrvatskoj,
njihov potencijal ugroavanja sigurnosne situacije je minimalan.
S podruja lijevog ekstremizma, domae anarhistike skupine u kontaktu su s inozemnim
anarho-teroristikim pojedincima i skupinama te anarhistikim skupinama u susjedstvu
evidentiranima po radikalnom djelovanju. Aktivizam ovih osoba zasad je nenasilan i uglavnom
se sastoji od sudjelovanja na anarhistikim skupovima i komunikacije s istomiljenicima.
I dalje su aktivne organizacije i pristae etnikih pokreta u dravama okruenja, ali i ire. Pri
tome postoje i kontakti prema istomiljenicima u Republici Hrvatskoj te prema ostalim
organizacijama i pojedincima s velikosrpskim ideolokim polazitima.
U 2014. godini registrirana je i pojava organiziranja odlazaka hrvatskih dravljana kao
dragovoljaca na ukrajinsko ratite, gdje su se prikljuivali ukrajinskim postrojbama.

Strano obavjetajno djelovanje prema Republici Hrvatskoj

Unutarnjopolitika situacija u Republici Hrvatskoj, kao i vanjska politika Republike Hrvatske,
predmet su obavjetajnog interesa drava iji se interesi, aktivnosti i stavovi ne podudaraju s
hrvatskima.
Posljednjih godina Republika Hrvatska je, kao lanica NATO-a i EU te radi svog geopolitikog
poloaja izloena obavjetajnom djelovanju
drava koje EU i NATO percipiraju kao sigurnosnu
prijetnju ili izazov. Obavjetajnim djelovanjem u
Hrvatska je zadnjih godina predmet
Republici Hrvatskoj ove drave nastoje doi do
podataka o procesima u EU-u i NATO-u. obavjetajnog djelovanja drava koje
Obavjetajni djelatnici ovih drava pri tome, u EU i NATO percipiraju kao sigurnosnu
prijetnju.
pravilu, djeluju kao diplomati u veleposlanstvima,
ali koriste i druge naine prikrivanja svog stvarnog
identiteta i namjera.

11

12

Sigurnosno-obavjetajna agencija

U fokusu ovog stranog obavjetajnog rada je prikupljanje politikih, gospodarskih, tehnolokih

informacija te informacija o sudjelovanju Republike Hrvatske u tijelima NATO i EU, kao i o
stajalitima Republike Hrvatske u regionalnim i globalnim procesima. Poseban interes
predstavlja prikupljanje podataka o disonantnim stajalitima unutar EU-a i NATO-a vezanim uz
krizna arita i energetske projekte.
U svom radu ove strane slube koriste i tzv. aktivne mjere, kojima nastoje utjecati na
formiranje javnog mnijenja zloporabljujui hrvatski medijski prostor za svoje interese. Tako,
primjerice, nastoje utjecati na javno mnijenje glede uloge NATO-a i EU-a u aktualnim kriznim
aritima, predstavljajui hrvatsku vanjsku politiku i hrvatske saveznike u negativnom svjetlu.
Neke se strane slube na teritoriju Republike Hrvatske, uz navedene aktivnosti, bave i
gospodarskom i industrijskom pijunaom te ih zanimaju informacije o znaajnim
gospodarskim projektima kao i o novim i modernim tehnologijama. Tema gospodarske
pijunae otvara nove mogunosti za djelovanje SOA-e, poput pruanja savjetodavne potpore
hrvatskim gospodarstvenicima u svezi sa suradnjom s nekim stranim subjektima ili
gospodarskim aktivnostima u inozemstvu.
Korupcija
Korupcija u javnoj upravi, dravnim institucijama i tijelima te dravnim i javnim tvrtkama jedan
je od najznaajnijih izazova Republike Hrvatske, koji ugroava funkcioniranje trita,
gospodarski rast, smanjuje porezne izvore i oteuje dravni proraun te stvara nesigurnost i
gubitak povjerenja u dravne institucije. Ove pojave smanjuju investicijski potencijal u
Hrvatsku, a odraavaju se i na meunarodni ugled Republike Hrvatske i njezine aktivnosti na
meunarodnom tritu.
Korupcija neizravno negativno utjee i na
nacionalnu sigurnost pa je SOA stoga, u suradnji s
drugim nadlenim tijelima, potpora u njezinoj
prevenciji i suzbijanju.

Najei oblici korupcije vezani su uz

provedbe javnih natjeaja, javne
nabave, sklapanja ugovora
Najei oblici korupcije u Republici Hrvatskoj
vezani su uz provedbe javnih natjeaja za odabir neposrednom pogodbom te izdavanja
dozvola.
najpovoljnijeg ponuaa, javne nabave, sklapanja
poslova neposrednom pogodbom te prilikom
izdavanja raznih oblika dozvola i suglasnosti.
Procesi javne nabave su, zbog financijskih iznosa koje obuhvaaju i vanosti javnog sektora u
nacionalnoj ekonomiji, posebno osjetljivi na koruptivne pojave i pokuaje da se
netransparentnostima, malverzacijama i nezakonitostima nezakonito izvlai novac na tetu
dravnog prorauna.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

PRANJE NOVCA PRIVATIZACIJOM DRAVNIH TVRTKI

SOA stalno radi na otkrivanju sluajeva zloporaba u gospodarskom poslovanju.
Tako su prikupljeni podaci da su prilikom privatizacije velikog trgovakog drutva
AA u kojemu je Republika Hrvatska znaajni suvlasnik, odgovorne osobe tog
drutva zlorabile svoj poloaj i ovlasti ime su stekle znatan broj dionica na tetu
drutva AA te tako postali njegovi znaajni dioniari.
To su provodili tako da su knjigovodstveno prikazali da je trgovako drutvo AA
posudilo stotinjak milijuna kuna drugim trgovakim drutvima kao pozajmicu, a
taj su novac u stvari koristili za kupovanje dionica drutva AA za svoj interes.
Dionice su kupovali na svoje ime i na ime pouzdanih osoba.
Nadalje, financijsku korist steenu takvim nelegalnim postupanjem koristili su za
daljnju kupovinu dionica na otvorenom tritu, a vraanje duga drutvu AA,
odnosno prikrivanje takvog suspektnog postupanja, proveli su donoenjem
odluka o uplati dividende sljedeih nekoliko godina u temeljni kapital drutva
AA.
Opisanim aktivnostima odgovorne osobe su otetile su trgovako drutvo AA, a
time i dravni proraun RH s obzirom na znaajni dravni udio u njenom
vlasnitvu.
O svojim saznanjima SOA izvjeuje Dravno odvjetnitvo radi kaznenog progona
odgovornih osoba.

Organizirani kriminal
Na prijetnju organiziranog kriminala uvelike utjee hrvatski prometni, gospodarski i geografski
poloaj. Republika Hrvatska nalazi se na jednom od krakova tzv. balkanske krijumarske rute, a
znaajan utjecaj ima i stanje organiziranog kriminala u okolnim dravama zbog snane
prekogranine suradnje kriminalnih skupina. Pojaani nadzor granica Republike Hrvatske
uzrokovao je pomicanje glavnine balkanske rute prema pravcima koji ne prolaze hrvatskim
teritorijem, to je utjecalo na pad krijumarskih aktivnosti na ruti koja prolazi hrvatskim
teritorijem.
Na trendove organiziranog kriminala utjeu i teka gospodarska situacija, sigurnosno
nedovoljno konsolidirane drave jugoistone Europe te pritisak na balkansku rutu u kontekstu
brojnih kriznih arita na Bliskom istoku i sjevernoj Africi.
Trenutno se najfrekventnija kopnena ruta za prebacivanje ilegalnih migranata nalazi u blizini
hrvatske granice, a prelazi preko teritorija Srbije i Maarske. Trend pada broja ilegalnih
migranata hrvatskim teritorijem zapoet 2013. godine jo je izraenije je nastavljen u 2014. te
je smanjen i broj zahtjeva za azilom u Republici Hrvatskoj, i to za 50%.

13

14

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Tzv. Balkanske krijumarske rute

Nastavljena je pojava koritenja hrvatskog teritorija kao utoita pripadnicima regionalnog

organiziranog kriminala, bilo da je rije o skrivanju od suprotstavljenih kriminalnih skupina ili
izbjegavanju kaznenog progona u domicilnim dravama, odnosno planiranju daljnjih
kriminalnih radnji. Tom prilikom koriste logistiku pomo osoba iz hrvatskog kriminalnog
miljea. Takva e situacija i daljnje biti prijetnja stanju sigurnosti u Republici Hrvatskoj, zbog
opasnosti od irenja kriminalnih obrauna i sukoba izvan teritorija njihovih matinih drava.
Registrirani su i kontakti pripadnika domaeg i meunarodnog organiziranog kriminala s
aktivnim ili bivim zaposlenicima pojedinih dravnih institucija, o emu SOA izvjetava nadlene
institucije (DORH i MUP).
Aktivnosti istaknutih pripadnika kriminalnog miljea iz drava okruenja ogledaju se i u
pokuajima financijskih ulaganja na podruju Republike Hrvatske s ciljem prikrivanja izvora
nezakonito steenog novca. Potvrena je njihova stalna povezanost s osobama iz domaeg
kriminalnog miljea, a registrirane su zajednike aktivnosti usmjerene na provoenje razliitih
oblika kriminalnog djelovanja.
Potvren je trend da jugoistok Europe, ukljuujui Republiku Hrvatsku, predstavlja jedan od
alternativnih pravaca dopreme kokaina iz June Amerike u Europu. Potvreno je i sudjelovanje
osoba iz Republike Hrvatske i okruenja u tradicionalnim krijumarskim kanalima kokaina iz
June Amerike prema panjolskoj i Nizozemskoj, odnosno njihova dobra pozicioniranost meu
junoamerikim kriminalnim skupinama.
Sigurnosni rizik predstavlja okolnost da nestabilna sigurnosna situacija na podruju Bliskog
istoka i Afrike, ali i Ukrajine, uzrokuje poveanu potranju oruja i vojne opreme ilegalnim
kanalima, to su prepoznali pripadnici kriminalnog miljea iz Republike Hrvatske i zemalja
okruenja kao profitabilnu aktivnost u kojoj se nastoje pozicionirati kao posrednici.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Energetska sigurnost
Energetska sigurnost nije samo ekonomska kategorija. Energenti se esto koriste kao sredstvo
za postizanje vanjskopolitikih ciljeva. Stoga je energetska sigurnost i vano politiko pitanje
koje duboko zadire u zatitu nacionalnih interesa. Republika Hrvatska ima dobre geopolitike
preduvjete za regionalno i europsko pozicioniranje te svoj geografski poloaj moe kapitalizirati
poboljavanjem vlastite energetske sigurnosti i pretvaranjem u bitno energetsko vorite.

Karta planiranih plinovoda koji prolaze jugoistonom Europom

U sluaju realizacije Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), u koji bi mogao ulaziti plin iz planiranog
LNG terminala na Krku na sjeveru i iz Transjadranskog plinovoda (TAP) na jugu, Republika
Hrvatska i dalje ima ansu bitno doprinijeti jaanju energetske sigurnosti drava u okruenju, u
prvom redu BiH.

Ratni zloini
Samostalno i u suradnji s drugim nadlenim dravnim tijelima, SOA radi na utvrivanju lokacija
pojedinanih i masovnih grobnica osoba nestalih tijekom Domovinskog rata, prikuplja podatke
o ratnim zloinima, kao i boravitu osoba koje se nalaze u bijegu od kaznene odgovornosti zbog
ratnog zloina.
U 2014. godini SOA se usmjerila na utvrivanje
lokacija pojedinanih i masovnih grobnica osoba Graani koji imaju saznanja o nestalim
nestalih u Domovinskom ratu. To se posebice
osobama i moguim grobnicama
odnosi na utvrivanje lokacija masovnih grobnica
kljuni
su za utvrivanje sudbine osoba
na podruju Podunavlja. Pri tome kljunu ulogu
nestalih u Domovinskom ratu.
ima suradnja SOA-e s graanima koji imaju
saznanja o nestalim osobama i moguim
grobnicama.

15

16

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Operativni i analitiki rad SOA

planira temeljem Godinjih
smjernica za rad sigurnosnoobavjetajnih agencija koje
utvruje Vijee za nacionalnu
sigurnost.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

STANJE SIGURNOSTI U OKRUENJU

REPUBLIKE HRVATSKE
_______________________________________________________________________

Ilustracija sigurnosnih izazova u irem okruenju Republike Hrvatske

Sigurnosne prilike u jugoistonom susjedstvu Republike

Hrvatske
Iako nedovoljno politiki, sigurnosno i gospodarski konsolidiran, prostor hrvatskog
jugoistonog susjedstva ne predstavlja znaajniju sigurnosnu prijetnju. Bez obzira na izazove s
kojima se suoavaju drave na tom podruju, oni nisu takve prirode da bi u bilo kojoj od njih
moglo doi do veih oruanih sukoba. Meutim mogue je izbijanje nemira i incidenata zbog
etnikih ili socijalnih pitanja koji bi mogli ugroziti gospodarske, politike i sigurnosne interese
Republike Hrvatske.
Jugoistono susjedstvo i dalje je izvan euroatlantskih integracija, a karakterizira ga nestabilna
unutarnjopolitika situacija u dravama i teke ekonomske prilike. Meutim, aktivna nazonost
meunarodne zajednice i dalje predstavlja odreeni faktor stabilnosti. Iako je i dalje
dominantan euroatlantski utjecaj na tom podruju, otvoren je prostor utjecaju drugih
globalnih i regionalnih aktera.

17

18

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Sporost u reformama onemoguuje bri napredak u euroatlantskim integracijama, a zamor

proirenjem kod dijela drava EU-a kao i dugogodinja gospodarska recesija dodatno
usporavaju ovaj proces. To negativno utjee na etniki i vjerski podijeljena drutva sa slabim
institucijama i tekim gospodarskim prilikama.
Drave jugoistonog susjedstva u ovakvim okolnostima predstavljaju pogodnu podlogu za
nastavak pojava poput korupcije, organiziranog kriminala, ilegalne trgovine, irenja
nacionalnog i vjerskog radikalizma i ekstremizma.
Gospodarsko i socijalno stanje i nadalje je vrlo nepovoljno to rezultira nezadovoljstvom
stanovnitva i prosvjedima, iseljavanjem, pogoravanjem financijske situacije i sve veim
zaostajanjem u odnosu na EU.
Drave u okruenju e se i dalje suoavati s izazovima kao to je odlazak islamistikih
dragovoljaca na sirijsko i irako ratite te njihov povratak. Rast prihvaanja radikalnog
tumaenja islama dodatno osnauje izrazito loa ekonomska situacija i pojava vjerskih
autoriteta kojima su ova tumaenja prihvatljiva.
Dugorono, dio prostora jugoistoka Europe na koji se vraaju dihadisti-povratnici mogao bi
postati utoite za meunarodne teroristike grupe, to bi im omoguilo lake i efikasnije
pozicioniranje u zapadnoeuropskim dravama. Poveani rizik od teroristikih napada proizlazi i
iz potencijalne opasnosti od osoba koje su prihvatile radikalno tumaenje islama u ratovima
tijekom devedesetih na podruju BiH i Kosova.
Regionalne sigurnosne prilike obiljeava i nastavak javnog djelovanja velikosrpskih
ekstremistikih organizacija te pojava novih, uz pojave povijesnog revizionizma. Njihovo
djelovanje obiljeavaju i stavovi protiv NATO-a i EU-a. Zabiljeeno je i prikljuivanje pripadnika
etnikih pokreta proruskim postrojbama u ukrajinskom sukobu.
Akcije policijskih i pravosudnih tijela u dravama jugoistonog susjedstva utjecale su na
djelomino presijecanje krijumarskih aktivnosti i razbijanje pojedinih kriminalnih skupina.
Rezultat takvih aktivnosti su obrauni unutar kriminalnog miljea, a kriminalci iz drava
jugoistonog susjedstva utoite nerijetko pokuavaju pronai u Republici Hrvatskoj. Stoga se
pojaava mogunost prelijevanja obrauna iz ovih drava na podruje Republike Hrvatske.
Na sigurnosnu situaciju utjee i poveani rizik od koritenja jugoistoka Europe kao tranzitnog
podruja za krijumarenje oruja za masovno unitavanje (kemijsko, bioloko, radioloko i
nuklearno oruje te njegove komponente). Opasnost od irenja oruja za masovno unitavanje
posebice je izraena u kontekstu koritenja ove vrste naoruanja u sukobima u Siriji i Iraku.
Najavu obustave gradnje planiranog plinovoda Juni tok neke drave jugoistone Europe teko
su doivjele jer energetski sektor smatraju vanim pokretaem gospodarskog oporavka. To se
prvenstveno odnosi na drave koje su potpuno ovisne o ruskom plinu. Njihove reakcije
pokazuju da ovisnost o ruskom plinu bitno pridonosi (uz politike, kulturne, vjerske, pa i vojne
veze) priklanjanju ruskim stavovima (npr. glede sukoba u Ukrajini).

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Pojas nestabilnosti u europskom okruenju

Europske drave suoavaju se s pojasom nestabilnosti koji se protee od sjeverne Afrike, preko
Bliskog istoka do rusko-ukrajinske granice. Ovaj pojas izvorite je za brojne sigurnosne izazove
poput irenja terorizma i dihadistikih pokreta, ekstremizma, organiziranog kriminala,
ilegalnih migracija te otvorenih regionalnih oruanih sukoba.

Sukobi na podruju sjeverne Afrike i Bliskog istoka

Arapsko proljee u drave koje je zahvatilo nije donijelo napredak i demokratizaciju.
Naprotiv, pridonijelo je jaanju radikalnih dihadistikih pokreta koji zagovaraju strogu
primjenu islamskog prava uz nasilje prema neistomiljenicima. Sigurnosni vakuum nastao
kolapsom sigurnosnih aparata u dijelu drava zahvaenih arapskim proljeem doveo je i do
oruanih sukoba i jaanja dihadistikih snaga. Poprita sukoba postala su podruja na
kojima se teroristike organizacije mogu organizirati i voditi oruanu borbu. Ta su podruja
ujedno postala odredite brojnih dihadista sa Zapada.
Brojna krizna arita Bliskog istoka i sjeverne Afrike (rat u Siriji i Iraku, Libija u stanju
postrevolucionarnog kaosa, nemiri u Egiptu, zastoj bliskoistonog mirovnog procesa, pregovori
o iranskom nuklearnom programu) cjelokupne prilike ini kompleksnijima i tee rjeivima
negoli dosad.

Prikaz podruja na kojima djeluju islamistike teroristike organizacije

Prerastanjem teroristike organizacije ISIL u transnacionalnu geopolitiku tvorbu pod nazivom

Islamska drava, koja kontrolira znaajan teritorij na podruju Sirije i Iraka, dodatno je
destabiliziran Bliski istok. Tzv. Islamska drava predstavlja dugotrajan i sloen izazov
meunarodnoj zajednici.
Sukobi na Bliskom istoku dovode i do daljnjih podjela u muslimanskom svijetu na globalnoj
razini. ISIL se s vremenom sve vie udaljavao od Al Qaide, a tzv. Islamska drava postala je
izravni suparnik Al Qaide u borbi za predvodnika globalnog dihadistikog pokreta.

19

20

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Teritorij koji kontroliraju zaraene strane u sukobima u Siriji i Iraku

Pojaane su teroristike prijetnje za drave Zapada iji se dravljani bore u redovima tzv.
Islamske drave ili su lanice meunarodne koalicije protiv ISIL-a. Postojanjem tzv. Islamske
drave dovodi se u pitanje teritorijalna opstojnost Sirije i Iraka, produbljuju se suparnitva
glavnih regionalnih aktera, kao i sunitsko-ijitske podjele.
Indirektno ukljuivanje susjednih drava u sukobe u Siriji i Iraku, sektaki sukobi, sve vei broj
stranih boraca na ratitu, ukljuivanje Kurda u sukobe i dalje predstavljaju prijetnju raspirivanja
rata na vie drava regije te se posljedino poveava i globalna teroristika prijetnja.
Jaanje tzv. Islamske drave utjee i na porast aktivnosti kavkaskih pobunjenika, a ne prestaju
ni aktivnosti teroristikih organizacija na podruju Afganistana i Pakistana.
Mnoge islamistike teroristike organizacije koje djeluju na podruju Afrike u tzv. Islamskoj
dravi su prepoznale lidera sposobnog ostvariti njihov deklarirani cilj ujedinjenje svih
muslimana u panislamski kalifat te su mu izrazile odanost. Zbog toga sve veu pozornost
zauzimaju aktivnosti afrikih teroristikih organizacija, poput Boko Harama u Nigeriji i Al
Shabaaba u Somaliji.
Prostor od Malija i Nigerije, preko Libije do Somalije obiljeen je nestabilnou, djelovanjem
radikalnih islamistikih skupina, tekim gospodarskim prilikama i migracijama stanovnitva. Isti
taj neprekinuti prostor omoguio je formiranje ruta za prebacivanje naoruanja i fiziku
komunikaciju dihadistikih skupina.
Svojim iskljuivim stavovima islamistike teroristike organizacije svoje istomiljenike potiu i
na nasilje prema muslimanima koji se suprotstavljaju radikalnom tumaenju islama i dihadu.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Ukrajinska kriza
Izbijanje ukrajinske krize, koja je rezultirala ruskom aneksijom Krima i oruanim sukobom
ukrajinskih snaga s proruskim pobunjenicima u regiji Donbas, izazvalo je najozbiljnije
zahlaenje odnosa izmeu Rusije i Zapada od vremena tzv. Hladnog rata i svojevrsni rat
gospodarskim sankcijama.

Karta podruja sukoba na istoku Ukrajine

Meunarodni napori na mirnom rjeenju sukoba nisu dali rezultata zbog suprotstavljenih
pozicija dviju strana u Ukrajini, kao i ireg geopolitikog konteksta sukoba. U nedostatku
politikog rjeenja izgledno je dugotrajnije zamrzavanje sukoba na istoku Ukrajine, to e biti
snaan destabilizacijski imbenik na prostoru Europe.

HRVATSKI DRAVLJANI U UKRAJINSKOM SUKOBU

U 2014. godini zabiljeena je i pojava odlazaka dragovoljaca iz
europskih drava na ukrajinsko ratite koji su se prikljuivali
dobrovoljakim ukrajinskim postrojbama. Meu njima su se nalazili i
hrvatski dravljani.
Od poetka sukoba, manje od dvadeset hrvatskih dravljana prikljuilo
se ukrajinskim postrojbama. Trenutno se na podruju ukrajinskog
sukoba, u postrojbama ukrajinskih snaga, nalazi osam hrvatskih
dravljana.

21

22

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Loe ekonomsko i financijsko stanje u Ukrajini dodatno je pogorano, Rusija biljei pad
investicija i usporavanje rasta gospodarstva, ali su i drave EU-a, osobito pojedine tvrtke
orijentirane na rusko trite, meu kojima i neke hrvatske, pogoene sankcijama.
Na ukrajinskom sukobu pokazala se vanost energetske sigurnosti i injenica da su energenti
(plin), osim to doprinose kompetitivnosti nacionalnih gospodarstava, vrijedno vanjskopolitiko
sredstvo. Tako Rusija koristi plin u postizanju vanjskopolitikih ciljeva. Usprkos ukrajinskorusko-europskom dogovoru oko plaanja ukrajinskog duga, mogunost prekida opskrbe
Ukrajine plinom i nadalje je prisutna. Stoga europske drave pokuavaju nai alternativna
rjeenja za opskrbu plinom koji bi im poveali razinu energetske sigurnosti.

Ostali sigurnosni trendovi

Europske sigurnosne prilike obiljeava porast ekstremizma i ilegalnih imigracija. Ilegalne
migracije postale su i veliki humanitarni izazov, a posebno su izraene zbog postojanja brojnih
kriznih arita u europskom okruenju (Somalija, Libija, Mali, Sirija, Irak i sl.). U kontekstu
migracijskog fenomena identificirana je tjenja suradnja kriminalnih i teroristikih skupina koja
poveava sigurnosni rizik za europske drave.

Pravci ilegalni migracija

Poveane su i napetosti meu etnikim zajednicama. Ekstremistike organizacije djelovanja

nastoje legalizirati osnivanjem nacionalistikih politikih stranaka.
Meunarodna zajednica i dalje je usmjerena na pitanja irenja nuklearnog naoruanja. U tom
se kontekstu posebice istie pitanje pregovora oko iranskog nuklearnog programa. Pregovore s
Iranom vodi skupina stalnih lanica Vijea sigurnosti UN-a (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i
Francuska) s pridruenom Njemakom s ciljem pronalaenja prihvatljivog rjeenja.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

SOA prikuplja i analizira

relevantne podatke
potrebne dravnom vrhu
u donoenju odluka u
zatiti nacionalne
sigurnosti i interesa RH.

23

24

Sigurnosno-obavjetajna agencija

RAD SOA-e U BROJKAMA

_______________________________________________________________________

Analitiki uradci
Sigurnosno-obavjetajne analize i informacije
glavni su proizvod SOA-e. Analitikim
SOA je tijekom 2014. godine korisnicima
uradcima SOA stalno izvjeuje dravni vrh o
uputila oko 8700 sigurnosnovanim temama koji mogu utjecati na
obavjetajnih informacija.
nacionalnu sigurnost. Na ovaj nain SOA
podupire dravni vrh u donoenju odluka bitnih
za nacionalnu sigurnost i interese.
SOA je tijekom 2014. dravnom vrhu (Predsjedniku RH i Vladi RH) uputila po oko 290 raznih
analitikih uradaka.
Uz dravni vrh, SOA o svojim saznanjima izvjeuje i druga tijela, poput Hrvatskog sabora,
Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost, Dravnog odvjetnitva, MUP-a i drugih ministarstava
ime podupire rad i drugih tijela u zatiti nacionalne sigurnosti. SOA je u 2014. ukupno
korisnicima uputila oko 8700 razliitih sigurnosno-obavjetajnih informacija.
SOA svakodnevno surauje i razmjenjuje sigurnosno-obavjetajne informacije o zajednikim
izazovima s meunarodnim partnerima: partnerskim sigurnosno-obavjetajnim slubama i
odgovarajuim tijelima u sklopu EU-a, NATO-a i multilateralnih foruma kojih je SOA lanica.
Osim rada na prikupljanju podataka od znaaja za nacionalnu sigurnost, SOA provodi i druge
aktivnosti. Rije je o aktivnostima koje su usmjerene na jaanje sigurnosnog okvira u kojem
djeluju institucije Republike Hrvatske, poput sigurnosnih provjera i protuobavjetajne zatite i
sigurnosti tienih osoba.

Sigurnosne provjere
Sigurnosna provjera je postupak kojim nadlena tijela utvruju postojanje sigurnosnih zapreka
za fizike i pravne osobe. Postupak provodi nadlena sigurnosno-obavjetajna agencija. SOA
provodi sve sigurnosne provjere osoba u civilnom sektoru.
Sigurnosne provjere dio su preventivnog rada
SOA-e s ciljem jaanja sigurnosti organizacija,
odnosno sprjeavanja da pojedinci za koje
postoje sigurnosne zapreke dou u dodir s
osjetljivim podacima ili obnaaju dunosti na
kojima mogu nanijeti tetu sigurnosti i
interesima Republike Hrvatske.

SOA je u 2014. godini obavila 5933

sigurnosne provjere, to je najvei broj
provjera obavljenih u jednoj godini.

Provoenje sigurnosnih provjera ustrojeno je prema standardima NATO-a i EU-a. S obzirom na

to da se postupkom sigurnosne provjere ulazi i u osobne podatke, uspostavljena je
transparentna procedura regulirana Zakonom o sigurnosnim provjerama.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

U 2014. godini je ponovno dolo do znaajnoga rasta broja provedenih sigurnosnih provjera,
to je uvjetovano poveanjem broja zahtjeva za provoenje istih od nadlenih dravnih tijela.
U 2014. godini dostavljeno je ukupno 5933 izvjea o provedenim sigurnosnim provjerama.
Ovo je najvei broj izvjea u jednoj godini od stupanja na snagu Zakona o sigurnosnim
provjerama 2008. godine.

5933
5162
4645

2012.
2013.
2014.

Broj izvjea o provedenim sigurnosnim provjerama u razdoblju od 2012. do 2014. godine

U ukupnom broju sigurnosnih provjera u 2014. godini, njih 4793 bilo je za stjecanje uvjerenja
(certifikata) za pristup klasificiranim podacima odreenih stupnjeva tajnosti. Te provjere su bile
provedene temeljem zahtjeva UVNS-a i VSOA-e. U 2014. godini obavljeno oko 9% vie ovih
provjera nego u 2013. godini.
Uz provjere za stjecanje uvjerenja za pristup klasificiranim podacima, provedeno je i 1140
temeljnih sigurnosnih provjera (poveanje od 44% u odnosu na 2013. godinu) po zahtjevima
Vlade RH, Hrvatskoga sabora, MVEP-a, Vrhovnoga suda, MUP-a, VSOA-e, DORH-a, Carinske
uprave Ministarstva financija i drugih nadlenih tijela, kao i za potrebe SOA-e.

4793

4372

790

Pristup klasificiranim podacima

1140
Temeljne sigurnosne provjere

2013
2014
Broj obavljenih sigurnosnih provjera u 2013. i 2014. godini po vrsti

25

26

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Tijekom 2014. godine provedena je i 21 sigurnosna provjera za pravne osobe (16 u 2013. g.),
radi ishoenja certifikata poslovne sigurnosti, a na temelju zahtjeva UVNS-a. U okviru tih
provjera izraeno je i 256 sigurnosnih provjera za fizike osobe, vlasnike i zaposlenike tih
pravnih osoba.
Na temelju podataka prikupljenih u postupku provoenja sigurnosnih provjera SOA je za 127
osoba dala negativno miljenje u smislu postojanja sigurnosnih zapreka (za 25 osoba), odnosno
utvrenih injenica koje predstavljaju osnovu za sumnju u povjerljivost ili pouzdanost
provjeravane osobe za postupanje s klasificiranim podacima (za 102 osobe), a u skladu s l. 22.
Pravilnika o standardima sigurnosne provjere.
U 2014. godini provjereno je 84.073 osoba u postupku rjeavanja statusnih pitanja stranaca ili
dravljana Republike Hrvatske (izdavanje viza strancima za ulazak u RH ili tranzit kroz RH,
dozvola za boravak, primitci i otpusti iz dravljanstva). Broj osoba koje su podnijele zahtjev za
azil/supsidijarnu zatitu se smanjio (480 osoba, to je 52% manje nego u 2013.).

2012
2013

117441
84073

2014

27047

Broj provjera u postupku rjeavanja statusnih pitanja stranaca i dravljanstava po godinama

Protuobavjetajna zatita i sigurnost tienih osoba

SOA je u suradnji s drugim nadlenim dravnim tijelima djelovala na sigurnosti tienih osoba,
objekata i prostora, izraujui sigurnosne prosudbe njihove mogue ugroenosti.
Raene su i sigurnosne provjere osoba koje imaju pristup tienim osobama, objektima i
prostorima, osoba zaposlenih na poslovima fizike i tehnike zatite, tehnikog i informatikog
odravanja te osoba koje sudjeluju u izvoenju radova u tienim objektima i prostorima.
Svoj puni angaman, vezan za sigurnost tienih osoba, ali i svih ostalih sudionika i posjetitelja,
SOA je ostvarila u prigodama obiljeavanja 22.
obljetnice Dana OSRH i HKoV-a (28. svibnja 2014. u
Zagrebu), odravanja Croatia Foruma 2014. (10. - 13.
srpnja 2014. u Dubrovniku), Proslave 19. obljetnice Tijekom 2014. godine izraeno je
598 sigurnosnih prosudbi.
VRA Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te
Dana hrvatskih branitelja (5. kolovoza 2014. u Kninu)

Sigurnosno-obavjetajna agencija

te Dana sjeanja na rtvu Vukovara (18. studenoga 2014. u Vukovaru).

Znaajna pozornost posveena je anonimnim ili javnim prijetnjama tienim osobama, gdje se
nastoji utvrditi poiljatelj, motivi i okolnosti upuivanja prijetnji te se donosi prosudba
eventualne ugroenosti tienih osoba. U 2014. godini obraeno je 16 predmeta prijetnji
tienim osobama.
Tijekom 2014. godine izraeno je 598 sigurnosnih prosudbi vezanih uz kretanje i boravak
domaih i stranih tienih osoba.

598
2012.
383

2013.

319

2014.

Broj izraenih sigurnosnih prosudbi u razdoblju od 2012. do 2014. godine

U 2014. godini provedeno je 24800 sigurnosnih provjera za osobe koje su imale mogunost
neposrednog pristupa tienim osobama, objektima i prostorima.

25707
2012.
24800

2013.
2014.

24073

Broj sigurnosnih provjera za pristup tienim osobama, objektima i prostorima od 2012. do 2014. g.

Vrlo vaan segment rada SOA-e su informacijska sigurnost, posebice sigurnost komuniciranja u
dravnim tijelima. SOA, stoga, redovito provodi protuprislune preglede vanih objekata.
Protuprislunim pregledima utvruje se jesu li u tim objektima postavljeni prisluni ureaji, a
obavljaju ga SOA-ini strunjaci koristei moderna tehnoloka sredstva. U sklopu provoenja
mjera protuobavjetajne zatite tienih osoba, objekata i prostora, u 2014. godini izvreno je
vie desetaka protuprislunih pregleda u Republici Hrvatskoj ali i u inozemstvu.

27

28

Sigurnosno-obavjetajna agencija

SOA ulae u razvoj

sposobnosti provedbom
tehnikih projekata i
specijalistikom
izobrazbom zaposlenika.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

UPRAVLJANJE SOA-om
_______________________________________________________________________

Organizacija i ustroj
Rad SOA-e vodi se i usmjerava iz sjedita u Zagrebu, dok se operativni poslovi provode
prvenstveno putem regionalnih centara i inozemnih ispostava.
Na elu SOA-e je ravnatelj kojeg supotpisom imenuju Predsjednik RH i predsjednik Vlade RH.
Rad u sjeditu SOA-e odvija se u ustrojstvenim jedinicama zaduenim za:
-

prikupljanje podataka (operativa)

obradu i analizu podataka i dokumentaciju (analitika),

posebne tehnologije, informatiku i komunikacije (tehnika),

protuobavjetajnu zatitu i nadzor (unutarnji nadzor) i

ljudske potencijale, pravne i materijalno-financijske poslove.

Shema ustroja SOA-e

Kako bi kvalitetno ispunjavala svoje zakonske obveze, SOA pokriva cijeli teritorij Republike
Hrvatske radom 10 regionalnih centara.

29

30

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Transparentnost prorauna
Proraun SOA-e u 2014. godini iznosio je 324.743.626 kuna, to je za oko 9 milijuna kuna manje
u odnosu na 2013. godinu, a oko 40 milijuna kuna manje u odnosu na 2011. godinu.
Nakon znaajnijih smanjenja od 2011. do 2014. godine, proraun SOA-e se stabilizirao na razini
od oko 324 milijuna kuna. Stabilna razina financiranja omoguuje pouzdanije planiranje rada i
razvoja sposobnosti u duem vremenskom razdoblju.

364
352
333

2011.

2012.

2013.

324

324

2014.

2015.

Kretanje prorauna SOA-e od 2011. do 2015. u milijunima kuna

Podaci o materijalno-financijskom poslovanju SOA-e su tajni. Osjetljivost sigurnosnoobavjetajne djelatnosti zahtijeva zatitu svih podruja rada. Proraun je segment cijele
djelatnosti i nije izuzet od potrebe tienja. Detaljna struktura prorauna moe odati kakva se
oprema nabavlja, tko su dobavljai, na kojem tehnolokom podruju se SOA razvija i slino, to
moe oteati njezin rad. Primjerice, nabavka nekog tehnolokog sredstva nadzora moe
potaknuti kriminalne ili teroristike skupine na prilagodbe kojima e se moi zatititi od
primjene tog sredstva.
U strukturi prorauna SOA-e najvei udio ine izdaci za zaposlene te tekui izdaci potrebni za
redovito svakodnevno funkcioniranje. U cilju daljnjeg razvoja sposobnosti SOA-e, osobita
pozornost se posveuje odgovarajuoj alokaciji
sredstava namijenjenih razvoju i modernizaciji. Iznos za
razvoj i modernizaciju se, sukladno Planu razvoja SOA-e, SOA je u tri godine (2012.-2014.)
zadnjih nekoliko godina poveava, a u odnosu na 2012. udvostruila ulaganje u razvoj i
modernizaciju.
godinu on je udvostruen. Plan razvoja SOA-e predvia
jo znaajnije poveanje udjela financijskih sredstava
namijenjenih razvoju i modernizaciji u iduih nekoliko
godina.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Indeks poveanja ulaganja u razvoj i modernizaciju

(2012. = 100)

205

186
100

2012.

130

2013.

2014.

2015.

Poveanje rashoda za razvoj i modernizaciju od 2012. do 2015. godine

Kako bi se oslobodila potrebna financijska sredstva za razvoj i modernizaciju, SOA je u proteklih

nekoliko godina provela racionalizacije trokova, a smanjenjem broja zaposlenika smanjeni su i
rashodi za zaposlene. SOA je od 2012. godine rashode za zaposlene smanjila za 10%.

Indeks smanjenja rashoda za zaposlene

(2012. = 100)

100
94

2012.

2013.

90

90

2014.

2015.

Smanjenje rashoda za zaposlene od 2012. do 2015. godine

31

32

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Upravljanje ljudskim potencijalima

Kao i svaku drugu organizaciju, SOA-u prvenstveno ine ljudi. Tehnoloki napredak i oslanjanje
na moderne tehnologije nisu umanjili vanost ljudskog imbenika u uspjenosti organizacija,
posebno na podruju sigurnosno-obavjetajnog rada. Kvaliteta rada SOA-e prvenstveno ovisi o
sposobnostima, znanjima i vjetinama zaposlenika.
S obzirom na specifinost posla koji obavljaju, ali i rizike i opasnosti kojima su izloeni, SOA je
duna tititi identitet svojih zaposlenika.
Prosjeni djelatnik SOA-e ima oko 40 godina uz 15-20 godina radnog iskustva. Fakultetski je
obrazovan, a esto je prije zaposlenja u SOA-i radio u drugim dravnim tijelima ili privatnim
tvrtkama.
Djelokrug poslova SOA-e zahtijeva zaposlenike
razliitih specijalnosti i profila za popunjavanje
U 2014. zaprimljeno je ukupno 3099
radnih mjesta poput analitiara, operativaca i
strunjaka za kadrovske, pravne i financijske poslove ivotopisa osoba zainteresiranih za
zapoljavanje u SOA-i.
te potpornog osoblja (djelatnici na osiguranju,
administrativni tajnici i slino).

ANDREA OPERATIVNA DJELATNICA

Ja sam Andrea i radim kao operativna djelatnica u
SOA-i. Moj posao je prikupljanje podataka.
Nae operacije su sloene i podatke nije uvijek
jednostavno prikupiti. Za to treba biti temeljit,
strpljiv i obraati panju na detalje.
Kao operativka esto razgovaram s ljudima i ujem
njihove prie. Operativci moraju biti diskretni i bez
predrasuda te otvoreni prema tuim idejama i
razmiljanjima.
Ovaj posao nema uvijek fiksno radno vrijeme i
zadaci esto trae osobnu fleksibilnost.
Pomou podataka koje prikupim kolege analitiari
mogu procijeniti je li nacionalna sigurnost
ugroena.
Obavljajui svoj posao dajem doprinos u ouvanju
sigurnosti naeg drutva.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Broj i struktura zaposlenika SOA-e

Toan broj zaposlenika SOA-e klasificirani je podatak. No, ukupan broj zaposlenika SOA-e slian
je broju zaposlenika u drugim usporedivim slubama razvijenih europskih zemalja.
SOA u zadnjih nekoliko godina, sukladno Planu razvoja, smanjuje broj zaposlenika kako bi se
oslobodila financijska sredstva za ambiciozne projekte tehnolokog razvoja i modernizacije te
obrazovanja. Stoga se pri prijmu u SOA-u vodi naelom da se za dvojicu zaposlenika koji
napuste SOA-u primi jedan novi zaposlenik.
Slijedom navedenoga, zadnjih godina je SOA-u, po raznim osnovama, najee umirovljenjima,
godinje naputalo oko 30 zaposlenika, a umjesto njih se u SOA-u zapoljavalo oko 15 novih
zaposlenika.
Novi zaposlenici se primaju u slubu slijedom potreba SOA-e za popunom konkretnih radnih
mjesta, a temeljem planova i prioriteta prijma za odreenu godinu.

Ravnopravnost spolova
ene ine 40% zaposlenika SOA-e. One imaju ista prava, mogunosti i obveze kao i njihovi
muki kolege. SOA je kao nositelj provedbe mjera iz Nacionalnog akcijskog plana za provedbu
rezolucije VS UN-a 1325 (2000) o enama, miru i srodnih rezolucija osnaivala ulogu ena.
U SOA-i na rukovodeim mjestima ima 23% ena, dok je na viim i elnim radnim mjestima u
sjeditu SOA-e rasporeeno 35% ena. Pri tome se postotni udio ena na rukovodeim
pozicijama kroz godine poveava te e SOA i nadalje voditi aktivnu politiku osnaivanja uloge
ena u sigurnosno-obavjetajnom sektoru.

Zapoljavanje u SOA-u
Tijekom 2014. godine zaprimljeno je 3099 ivotopisa osoba zainteresiranih za rad u SOA-i.
ivotopisi se veinom zaprimaju putem e-mail adrese zaposlenje@soa.hr. Uz to, SOA surauje
s Hrvatskim zavodom za zapoljavanje u pronalaenju kandidata koji odgovaraju naim
potrebama. U pronalasku kandidata SOA surauje i s hrvatskim akademskim i obrazovnim
institucijama.
Za popunu svakog radnog mjesta primjenjuje se Osobe koje su zainteresirane za
propisana procedura i odgovarajui kriteriji. Za svako
rad u SOA-i mogu svoje ivotopise
radno mjesto se, u postupku selekcije, odabiru oni
poslati na e-mail adresu
kandidati ije kvalifikacije i rezultati testiranja najvie
zaposlenje@soa.hr
odgovaraju traenom profilu.

33

34

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Prikaz postupka prijma po fazama s brojem kandidata u svakoj fazi za odabir ukupno 12 kandidata

Izobrazba i obuka
SOA je, sukladno Planu razvoja, u 2014. godini uloila velike napore u provedbi izobrazbe i
obuke svojih zaposlenika. Tako je razliitim programima izobrazbe u 2014. godini obuhvaeno
40% vie zaposlenika nego 2013. godine.
Pri tome se poseban naglasak stavlja na specijalistiko
usavravanje slubenih osoba SOA-e. Programi
izobrazbe se provode unutar SOA-e, ali i u suradnji s
drugim obrazovnim i akademskim institucijama te
tijelima dravne uprave. SOA se u izobrazbi svojih
djelatnika koristi i programima koji se provode u
inozemstvu.

Programima izobrazbe u 2014.

godini obuhvaeno je 40% vie
zaposlenika nego 2013. godine.

Takoer, SOA za zaposlenike drugih institucija organizira izobrazbe iz podruja svoje

nadlenosti.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Izazovi u upravljanju Agencijom

Poetkom 2013. godine provedena je opsenu analiza stanja i ocjena sposobnosti kao podloga
za izradu Plana razvoja SOA-e. Analizom su, izmeu ostalog, utvreni nedostatci u poslovnim
procesima SOA-e, kao i preporuke za njihovo otklanjanje.
Kao jedan od prvih nalaza analize identificiran je
nedostatak dugoronog stratekog planiranja u
Agenciji. este promjene sigurnosnog okruenja, kao Izradi Plana razvoja SOA-e prethodila
i intenzivna operativna priroda rada SOA-e utjecali
je opsena analiza stanja i ocjena
su na to da se Agencija fokusirala na kratkorone
sposobnosti Agencije.
upravljake planove. Plan razvoja SOA-e koji u
duem razdoblju odreuje smjer razvoja Agencije
prvi je odgovor na ovaj nedostatak.
Poseban izazov bilo je upravljanje obavjetajnim i sigurnosnim segmentom rada u jednoj
organizaciji. Spajanjem Obavjetajne i Protuobavjetajne agencije 2006. godine ova dva
segmenta su objedinjena u SOA-i. Spajanje je sa sobom nosilo integraciju dva razliita koncepta
i naina rada kao i razliitu svrhu podataka koji se prikupljaju. Takoer, kao kod spajanja svih
poslovnih organizacija, pojavili su se izazovi u usklaivanju razliitih organizacijskih kultura. Ove
su potekoe uklanjane organizacijskim i procesnim prilagodbama tijekom vremena.
Isto tako, neki poslovni procesi nisu davali odgovarajue rezultate, nisu bili formalizirani i
standardizirani odgovarajuim aktima ili ih je razvoj tehnologije i poslovnog okruenja nadiao.
Neki su procesi bili rezultat dugogodinje prakse koja se nije prilagoavala promjenama
poslovnog okruenja, a za neke su procese utvrene neracionalnosti, meusobna dupliranja i
slino. Takve procese sustavno se identificira te se planski otklanjaju i zamjenjuju drugima.
Vrlo vaan segment poslovanja za koji su analizom utvreni nedostaci bio je postupak prijma u
SOA-u. Postupak nije bio dovoljno formalno reguliran, a bazen iz kojeg su se privlaili
kandidati bio je ogranien u odnosu na mogunosti hrvatskog trita rada. Stoga je otklanjanje
nedostataka u postupku prijma bilo meu prvim provedenim aktivnostima, a sustav
upravljanja ljudskim potencijalima je u Planu razvoja zauzeo istaknuto mjesto.
Analiza stanja utvrdila je da proraun SOA-e nije dovoljno razvojan. Udio prorauna
namijenjenog razvoju nije osiguravao da e Agencija dugorono moi pratiti zahtjeve
suvremenog sigurnosno-obavjetajnog rada. Sigurnosno-obavjetajna djelatnost je radno
intenzivna i zahtijeva znaajan ljudski rad, pa e udio personalnih trokova uvijek biti
najznaajniji. Meutim, brzi razvoj tehnologije zahtjeva sve vea ulaganja u tehnoloki razvoj i
modernizaciju. Stoga je Planom razvoja odreeno da e SOA, do kraja planskog razdoblja,
svake godine poveavati udio prorauna za razvoj i modernizaciju. Uzimajui u obzir
ograniene mogunosti prorauna, Plan razvoja predvia korake kojima e se, u postojeim
okvirima, struktura prorauna uravnoteiti. Istodobno, ovaj proces nee utjecati na
svakodnevno funkcioniranje Agencije.

35

36

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Razvoj sposobnosti SOA-e Provedba Plana razvoja

Kako bi se planski usmjerio daljnji razvoj SOA-e, na temelju analize stanja izraen je Plan
razvoja SOA-e. Plan razvoja odreuje ciljeve, projekte i aktivnosti usmjerene k izgradnji
moderne Agencije, sposobne odgovoriti na izazove budunosti. Upravljanje SOA-om tijekom
2014. godine vodilo se ciljevima i projektima postavljenima Planom razvoja.
Planom su postavljena tri strateka cilja prema kojima se fokusiraju napori u daljnjem razvoju
SOA-e:
1. Postii izvrsnost i strateki uinak
SOA mora biti izvrsna u svojim sposobnostima i djelovanju to jami obavjetajne proizvode
koji e donositeljima odluka dati podlogu za djelovanje i odluivanje o nacionalnoj sigurnosti.
Obavjetajni proizvodi SOA-e trebaju imati uinak tako da kod drugih nadlenih institucija
rezultiraju konkretnim aktivnostima i donoenjem kompetentnih i informiranih odluka.
2. Povezati Agenciju
SOA u svojem djelovanju treba postii sinergiju i
meusobnu koordinaciju svih svojih sastavnica.
Istodobno, treba se povezati s dravnim institucijama i
tijelima s kojima surauje kako bi istu sinergiju postigli
i na nacionalnom nivou.

Plan razvoja SOA-e je dokument

koji odreuje projekte i aktivnosti
SOA-e u narednom razdoblju.

3. Izgraditi snana meunarodna partnerstva

Suprotstavljanje transnacionalnim sigurnosnim izazovima nezamislivo je bez suradnje sa
stranim slubama. Uz to, Republika Hrvatska dio je meunarodnih integracija gdje je
razlikovanje nacionalnog i meunarodnog sve manje. SOA razvija snana meunarodna
partnerstva radi vee zatite nacionalne sigurnosti i uinkovitijeg razvoja vlastitih sposobnosti.
Strateki ciljevi ostvaruju se realizacijom brojnih projekata i aktivnosti. Kao podruja na kojima
se u 2014. godini postigao poseban napredak mogu se istaknuti:
-

Unaprjeenje sposobnosti prikupljanja i analize podataka te protuobavjetajne zatite

veim brojem projekata i aktivnosti. Ovaj razvoj temelji se na ulaganju u sposobnosti
zaposlenika i tehnoloke sposobnosti. Kroz tzv. sustav nauenih lekcija osigurava se
stalno poboljavanje procedura i tehnika rada.

Nastavak procesa prilagodbe organizacije te broja i sposobnosti zaposlenika novim

sigurnosnim izazovima i potrebama poslovnih procesa.

Znaajno poveanje ulaganja u tehnoloki razvoj i modernizaciju i provedba odabranih

tehnolokih projekata.

Razvoj sustava upravljanja ljudskim potencijalima koji osigurava odabir najboljih kandidata,
stalno usavravanje i napredovanje uz optimalno koritenje njihovih sposobnosti. On se
temelji na modernim upravljakim metodama i stalnom praenju i ocjenjivanju
zaposlenika.

Razvoj odnosa s odabranim partnerskim slubama u skladu s nacionalnom vanjskom

politikom i potrebama sigurnosno-obavjetajnog rada te aktivno djelovanje u
meunarodnim tijelima i forumima, posebice onima vezanim uz EU i NATO.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

SOA je stalno pod trostrukim

vanjskim nadzorom: parlamentarni
provodi Hrvatski sabor, struni
Ured Vijea za nacionalnu
sigurnost, a graanski Vijee za
graanski nadzor sigurnosnoobavjetajnih agencija.

37

38

Sigurnosno-obavjetajna agencija

NADZOR RADA SOA-e

_______________________________________________________________________

Vanjski nadzor
SOA je stalno pod trostrukim vanjskim nadzorom: parlamentarni nadzor provodi Hrvatski sabor
preko Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, struni nadzor obavlja Ured Vijea
za nacionalnu sigurnost, dok graanski nadzor obavlja Vijee za graanski nadzor sigurnosnoobavjetajnih agencija.
Tijekom 2014. godine Odbor za unutarnju politiku i
nacionalnu sigurnost proveo je jedan izravni nadzor
rada SOA-e, Ured Vijea za nacionalnu sigurnost
proveo je ukupno 11 redovnih i jedan izvanredni
nadzor, dok je Vijee za graanski nadzor sigurnosnoobavjetajnih agencija provelo pet nadzora.

Ukupno 18 nadzora nad radom

SOA-e obavile su vanjske
institucije tijekom 2014. godine.

Ilustracija vanjskog nadzora nad zakonitou rada SOA-e

Unutarnji nadzor
Uz vanjski nadzor, unutar SOA-e se organizirano i sustavno provodi nadzor ustavnosti i
zakonitosti rada ustrojstvenih jedinica i zaposlenika SOA-e, zatite tajnosti podataka i
protuobavjetajne zatite SOA-e u cjelini. U okviru tog sigurnosno-obavjetajnog postupanja
provoeni su redovni nadzori i istraivani su pojedinani sluajevi u kojima je postojala sumnja
u mogue protuzakonito ili protupropisno ponaanje zaposlenika SOA-e.

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Tijekom 2014. godine provedena su 2 potpuna redovna nadzora zakonitosti rada unutar etiri
ustrojstvene jedinice SOA-e, kao i 1 izvanredni djelomini nadzor.
U 2014. godini zaprimljeno je ukupno 29 zahtjeva nadzornih
tijela i dravnih institucija odnosno graana za uvidom u
sigurnosno-obavjetajnu dokumentaciju, vezanih za stvarno
ili pretpostavljeno postupanje SOA-e.

U 2014. inicirano je 9
disciplinskih postupaka zbog
Tijekom 2014. godine inicirano je 9 disciplinskih postupaka povrede slubene dunosti.
zbog povreda slubenih dunosti, sukladno odredbama
Zakona o sigurnosno-obavjetajnom sustavu RH i Zakona o
dravnim slubenicima.

Ilustracija vieslojnog nadzora nad radom SOA-e

39

40

Sigurnosno-obavjetajna agencija

Odgovornost prema javnosti

Odnosi s javnou u SOA-i predstavljaju poseban izazov zbog potrebe da se djelatnosti i
operacije Agencije ouvaju tajnima, a da se istovremeno zadovolji potreba graana za
vjerodostojnim informacijama o sigurnosnim izazovima te o radu sustava kojeg financiraju.
U odgovorima na novinarske upite SOA se vodi pravilom da ne komentira svoje aktivnosti niti
aktualne dogaaje te ne iznosi javno bilo to vezano uz svoj operativni rad.
SOA je 31. kolovoza 2014. po prvi put objavila Javni
dokument o svom radu. Javni dokument sadrava
informacije o ulozi, nadlenostima i organizaciji SOAe, podrujima sigurnosno-obavjetajnog djelovanja i
nadzoru nad radom SOA-e.
Dokument je izraen po uzoru na slube drava
razvijene demokracije koje redovito objavljuju slina
izvjea (Njemaka, Austrija, vedska, vicarska,
Finska, Nizozemska, Danska i dr.).
Znaajan medijski prostor dobilo je zapoljavanje u
SOA-i. Kao rezultat, SOA je u tri mjeseca nakon objave
Javnog dokumenta zaprimila preko 2200 ivotopisa
zainteresiranih kandidata za zapoljavanje.
Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, u
2014. godini podnesena su 4 zahtjeva za pristup
informacijama. Jedan zahtjev je prihvaen, dok su 3
odbaena. Na jedno rjeenje o odbacivanju stranka se
alila Povjerenici za informiranje koja je albu odbila.

Prvi javni dokument o SOA-i

SOA je usmjerena i prema komunikaciji i aktivnostima

s tijelima izvan sigurnosno-obavjetajnog sustava. SOA organizira posjete i predavanja za
studente u suradnji s fakultetima. U 2014. godini odrana su predavanja za studente politikih
znanosti te forenzike. Takoer, 18. prosinca 2014. u SOA-i je odran drugi okrugli stol s
organizacijama civilnog drutva koje se bave pitanjima ljudske sigurnosti, ljudskih prava i
transparentnosti. Teme su bile razmatranje uloge sigurnosno-obavjetajnih sustava u
demokratskom drutvu te transparentnost rada SOA-e u kontekstu objavljenog Javnog
dokumenta.
Kao vaan dio odgovornosti prema javnosti, SOA ve due vremena sustavno popisuje
dokumentaciju koju je zatekla od bive Slube dravne sigurnosti RSUP SRH (SDS). Namjera je
da ova vrijedna arhivska graa postane dostupna te je pri kraju proces njezine kategorizacije
nakon ega e se predati nadlenoj dravnoj instituciji. Dosjei graana, koji su nastali radom
tadanje SDS, ve su ranije predani Hrvatskom dravnom arhivu.

POPIS POKRATA
BDP Bruto domai proizvod
BiH Bosna i Hercegovina
DORH - Dravno odvjetnitvo
EU - Europska unija
HKoV Hrvatska kopnena vojska
IAP Ionian Adriatic Pipeline (Jadransko-jonski plinovod)
ID Islamska drava
ISIL Islamska drava Iraka i Levanta (Islamic State of Iraq and the Levant)
JIE Jugoistona Europa
JT Juni tok
MFIN - Ministarstvo financija
MORH - Ministarstvo obrane
MUP - Ministarstvo unutarnjih poslova
MVEP - Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
NATO - Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora
ODO Opinsko dravno odvjetnitvo
OSRH Oruane snage Republike Hrvatske
RH - Republika Hrvatska
SDS Sluba dravne sigurnosti
SOA - Sigurnosno-obavjetajna agencija
TAP Trans Adriatic Pipeline (Transjadranski plinovod)
USKOK - Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta
UVNS - Ured Vijea za nacionalnu sigurnost
VRA Vojno-redarstvena akcija
VS UN Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda
VSOA - Vojna sigurnosno-obavjetajna agencija
DO upanijsko dravno odvjetnitvo

Ovaj dokument vlasnitvo je Sigurnosno-obavjetajne agencije. Dokument je namijenjen za javno

objavljivanje i njime se moe svatko koristi uz obvezno navoenje izvora.

Fotografije koritene u dokumentu slue iskljuivo za ilustraciju.

Sigurnosno-obavjetajna agencija
Savska cesta 39/1
10000 Zagreb

KONTAKT:
telefon: 01/ 377 22 22
e-pota: informiranje@soa.hr

www.soa.hr