PREGLED PRAPOVIJESTI

ODNOS PRAPOVIJESTI I POVIJESTI

Počeci čovjeka
• Afrika – ishodište čovječanstva
• prije 7 do 5 mil. god. cijepanje linije primata – pongidi i hominidi
• australopitecini – prije 4 mil. god.
• uspravan hod, 1,5 m visoki, oko 50 kg teški
• zapremina mozga – oko 500 cm³
• dva oblika – gracilni i robusni
• prvi predstavnik naše vrste – Homo habilis (spretan) – razvio se od gracilnog oblika
australopitecina – prije cca. 2,5 mil. god.
• mozak – 630 cm³
• “spretan” – prve kamene alatke – sjekači (chopper)
• iz Homo hab. – razvio se Homo erectus – prije 1,7 – 1,5 mil. god.
• Homo ergaster – ponekad se smatra starijim oblikom erectusa
• “erectus” – uspravan: u 19. st. se smatralo da je to prvi uspravni čovjek – mozak: 1000 cm³
• izlazak čovjeka iz Afrike – prvi ljudi u Europi i na Mediteranu
• složeniji alati – ašelejenska kultura – prije 1,7 mil. god. – 250 tis. god.
• šačnici: obostrana obrada kamena – upotreba koplja (400 000 god.) – ovladavanje vatrom:
dokazano na nalazištima prije oko 250 000 god., ali vj. znatno prije
• Atapuerca, Toralba, Ambrona (E); Abbeville, St. Acheul, Vallonet (F); Clacton on Sea
(VB); Punikve, Šandalja I (HR)
• iz erectusa se razvio arhaični Homo sapiens: Homo heidelbergensis: prije 600 000 – 250 000
god.
• Homo sapiens neanderthalensis
• eponimni lokalitet Neanderthal (D)
• niži, robusniji i zdepastiji od modernih ljudi – nastali od H. heid.
• prosječna visina oko 167 cm, težina oko 80 kg
• veći mozak od modernog čovjeka
• 350 000 – 32 000 tis. god. prije sadašnjosti – srednji paleolitik
• uglavnom razdoblje vrlo hladne klime: ledeno doba
• musterijenska kultura – levaloaška metoda; šatelperonijen (prijelazna kultura)
• upotreba koštanih alatki
• život u spiljskim i predspiljskim lokalitetima – La Ferassie, La Moustier, La Chapelle-aux-
Saints, Arago (F), Monte Circeo (I), Toralba, Ambrona (E), Shanidar (Irak)
• rasprostranjen u Europi i zap. Aziji
• naznake duhovnog života i kultnih obreda – neki elementi umjetnosti
• sposobnost govora?

• neandertalski čovjek – najstariji ljudski ostaci kod nas – Krapina – Dragutin Gorjanović
Kramberger 1899.
• Krapina – svjetski značajno nalazište – lokalitet Hušnjakovo brdo – ostaci stari oko 100 000
god.
• Veternica, Vindija, Velika Pećina, Mujina pećina – ostali spiljski lokaliteti neandertalskog
čovjeka
• mogući tragovi kanibalizma na nekim kostima iz Krapine – lomljenje kostiju, tragovi
struganja
• Vindija – nalazi kostiju neandertalca zajedno s alatkama koje se inače vezuju uz
kromanjonskog čovjeka
• Vindija – među najmlađim neandertalcima – stari 32 000 god.

1
• pojava modernih ljudi – Homo sapiens sapiens – u Europi prije oko 35 000 god. (u svijetu –
Afrika: prije 200 000 god.)
• kromanjonski pračovjek – eponimni lokalitet Cro-Magnon
• početak gornjeg paleolitika
• orinjasijenska, gravetijenska, solitrejenska i magdalenijenska kultura – Šandalja, Vindija
• preciznija obrada kamena i kosti
• bolja lovna tehnika – izbacivač za koplje
• pojava umjetnosti: slikarstvo i kiparstvo
• izrada nakita
• izgradnja nastambi: od drveta i životinjskih kostiju
• gornji paleolitik završava prije oko 10 000 god. u našim krajevima – počinje mezolitik –
srednje kameno doba – slabije zastupljen i istražen – kod nas: Vindija – tardenoazijen

Neolitička revolucija
• neolitik – mlađe kameno doba – različito trajanje
• goleme promjene u organizaciji gospodarskog i društvenog života
• poljodjelstvo i stočarstvo
• sjedilački način života
• otkriće keramike – lončarska proizvodnja
• glačanje i poliranje kao tehnike pri izradi kamenih alatki
• najraniji neolitik na Bliskom istoku i Maloj Aziji – Jerihon (Izrael) – oko 8300. g. pr. Kr.;
Çatalhöyük (Turska) – oko 7500. g. pr. Kr. – pretkeramički neolitik
• u Hrvatskoj od 6000. do 3500. god. pr. Kr.
• zamjetno kašnjenje našeg prostora za Bliskim istokom, Grčkom i Balkanom
• jadranski prostor odvojen od unutrašnjosti u kulturnom razvoju

Neolitik u Grčkoj
Tesalija:
• pretkeramička faza: 7000. – 6000. g. pr. Kr.
• rani neolitik : 6000. – 5000.
• srednji neolitik: 5000. – 4000. Sesklo
• kasni neolitik: 4000. – 3000./2800. – Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini
Kreta:
• rani neolitik : 5700. – 3700. g. pr. Kr.
• srednji neolitik: 3700. – 3600.
• kasni neolitik: 3600. – 2800.
Kikladi:
• Salagios kultura: 4300. – 3700. g. pr. Kr.
• Kefala kultura: 3300. – 3200.

Tesalija:
• pretkeramička faza: 7000. – 6000. g. pr. Kr. – naselja zemljanih koliba (pojačane šibama i
trskom), uz stočarstvo i ratarstvo prisutni i lov i ribolov, koštana i kamena oruna
• rani neolitik : 6000. – 5000 – protosesklo i predsesklo – pojava keramike (posune) i
opsidijana za izradu alatki
• srednji neolitik: 5000. – 4000. – Sesklo – kultura Sesklo – pojava kamenih fortifikacija i
kamenih objekata: s pravokutnom ili megaronskom osnovom
• kasni neolitik: 4000. – 3000./2800. – Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini – najznačajniji lokalitet
je Dimini – brojne kružne zidine s megaronom unutar njih – ispred megarona veliki kružni trg

2
Neolitik u Italiji
• 6000. – 2500. g. pr. Kr.
• impresso – cardium keramika – najstarija pojava – kao i na istočnoj jadranskoj obali
• pojava ratarstva i stočarstva – lov i ribolov ostaju kao dopunske djelatnosti
• pokapanje zgrčenih mrtvih – položaj fetusa
• kultura Fiorano – srednji neolitik
• kasne neolitičke skupine Lagozza i Diana keramike
• stanovništvo: jak utjecaj paleolitskih skupina – dvije struje: iz Afrike preko Španjolske i iz
istočne Europe preko Alpa i Jadrana
• neolitički lokaliteti: Prato Don Michele, Guadone, Masseria La Quercia, Ripoli, Serra
D’Alto

Neolitik u Hrvatskoj
• razvoj vezan uz neolitičke horizonte i kulture na širem području Europe
• veza s balkanskim prostorom i Grčkom – slikana keramika – starčevačka kultura
• veza s europskim horizontom linearnotrakaste keramike – korenovska kultura
• jadranski krug – impresso i danilska kultura
• starčevačka kultura – eponimni lokalitet Starčevo u Vojvodini kod Pančeva – oslikana
keramika – pripada širem balkanskom horizontu
• rani neolitik ovog prostora – prva kultura
• Slavonija, Vojovdina, SJ Srbija i SJ Bosna
• zemunički tip naseobina s šatorastim krovom na drvenoj konstrukciji
• naselja na povišenim riječnim obalama, blagim brežuljcima i uzvišenjima u blizini izvora
vode
• lokaliteti: Sarvaš, Vučedol, Vinkovci, Zadubravlje
• oksidacijsko pečenje keramike – crvena keramika
• kultura impresso-keramike (6000. – 4500. pr. Kr.) – cijela istočna jadranska obala – rani
neolitik
• najstarija neolitička kultura u priobalju
• autohtona pojava na Jadranu – na obje obale Jadrana – istočna i zapadna
• keramika ukrašena utiskivanjem nazubljenog ruba školjke čančice (cardium)
• spiljski objekti i naselja na otvorenom blizu vode
• u najstarijoj fazi nositelji kulture su se bavili lovom i ribolovom – nema tragova obrade
zemlje – mezolitička
obilježja
• litičke alatke također imaju više mezolitička obilježja
• lokaliteti: Smilčić, Gudnja, Markova špilja (Hvar), Ižula-Medulin, Vela Spila (Korčula)
• vinčanska kultura – samo krajnji istok Hrvatske – Bapska, Vukovar – obuhvaća Vojvodinu,
Srbiju, Kosovo i SZ Rumunjsku
• sopotska kultura – međurječje Save, Drave i Dunava – širenjem prešla u bosansku Posavinu
i Manarsku (lenđelska kultura) – srednji neolitik
• nastala pod snažnim utjecajem vinčanske kulture
• redukcijsko pečenje keramike – tamna keramika
• oblici posuda i ukrašavanje slično vinčanskom – urezivanje i ubadanje (ubodne vrpce),
glačanje
• lokaliteti: Sopot, Osijek, Vukovar, Klokočevik, Pepelana
• prva nizinska utvrnena naselja u ovom dijelu Europe – palisade i jarci
• korenovska kultura – SZ Hrvatska i zap. Slavonija – srednji i kasni neolitik
• pripada širem kompleksu linearnotrakaste keramike – od Nizozemske do Ukrajine
• u većem dijelu tog prostora predstavlja prvu neolitičku kulturu – kašnjenje za balkanskim
prostorom
• u Hrvatskoj korenovska kultura nastaje na supstratu starčevačke
3
• tamna i mrljasta keramika – redukcijsko pečenje primijenjeno tek na kraju
• ukrašavanje posuda urezivanjem linija
• naselja na povišenim riječnim obalama, blagim brežuljcima i uzvišenjima u blizini izvora
vode
• lokaliteti: Malo Korenovo, Kaniška Iva, Tomašica, Drljanovac
• srednji neolitik na jadranskoj obali – danilska kultura – od Trsta do središnje Albanije –
nasljednica impresso kulture
• glavna naselja na otvorenom u plodnom polju – postoje mnoga nalazišta u špiljama: zaštita
od opasnosti
• naselja polukružnog ili kružnog oblika – u blizini izvora vode – objekti od drveta, pruća i
nabijene zemlje
• lokaliteti: Danilo, Smilčić, Brijuni, Bribir
• ukrašavanje keramike oslikavanjem (cik-cak crte, trokuti, rombovi) urezivanje (spiralni i
meandarski motivi)
• ritoni – karakteristične obredne posude
• kasni neolitik na jadranskoj obali – hvarska kultura – nasljednica danilske
• naselja na otvorenom – postoje i nalazišta u špiljama
• lokaliteti: Grapčeva i Markova špilja na Hvaru, Vela špilja na Korčuli, Gudnja na Pelješcu,
Smilčić
• nastavlja se direktno na danilsku i nosi mnoga njena obilježja
• novost: geometrijski motivi na keramici ispunjeni bojom
• ritoni kao element postoje i dalje

Eneolitik
• nova tradicija – upotreba metala – bakar, ali i zlato – zadržavaju se i kamene alatke
• aeneus (mjeden, bakren)
• prevlast stočarstva na ratarstvom
• intenzivnija razmjena i trgovina
• formiranje čvršće povezanih i organiziranih patrijarhalnih rodovskih i plemenskih zajednica
• ovakve populacije su nadmoćnije nad neolitičkim
• eneolitik se širi iz Male Azije preko Balkane u naše krajeve
• pojavljuje se i novo ishodište migracija: Pont, Zakavkazje, južnoruske stepe – seoba preko
Karpata i Dunava
• bakar – kao čist metal je mekan i nepodesan za oruđe i oružje
• dodavanje arsena – arsenski bakar ili bronca
• zlato kao samorodni metal – ukrasni predmeti

Eneolitik Grčke
• kulture Larisa i Rahmani – 3300. – 2700. g. pr. Kr. – eneolitik i prijelaz na brončano doba
• Larisa – tanka crna keramika sa žljebićima i urezima popunjenim bijelom bojom
• Rahmani – inkrustrirana keramika s motivima spirala obojenih svijetlom bojom na tamnoj
podlozi
• utjecaj balkanskog prostora – inkrustriranje (Vučedol)
• Rahmani lokaliteti: Rahmani, Sesklo, Pefkakija, Pirasos
• ranoheladsko razdoblje: 2800. – 2100. g. pr. Kr. – početak brončanog doba u Grčkoj

4
Eneolitik Italije
• Italija – od 2500. g. pr. Kr.
• razvoj metalurgije pod utjecajem egejsko-maloazijskog areala i kultura iz središnje i
zapadne Europe
• megalitski ukopi – 2400. – 1900. g. pr. Kr. – uspravno kamenje i dolmeni (“grobnice
divova”) na Sardiniji, Malti i Korzici
• kultura sojenica – od početka 2. tis. pr. Kr. – SJ Italija
• nastala pod utjecajem prostora s druge strane Alpa
• kultura terramare – Emilia Romagna – nastala pod utjecajem iz srednje Europe – kraj
eneolitika i početak brončanog doba
• obred spaljivanja pokojnika – utjecaj iz srednje Europe

Eneolitik u Hrvatskoj
• lasinjska kultura – SZ Hrvatska i Slavonija
• prijelaz iz kasnog neolitika na eneolitik
• nastala pod utjecajem sopotske i lenđelske kulture
• nomadski život stanovnika – prevladava stočarstvo
• dosada nisu pronaneni bakreni predmeti
• ukrašavanje – plastične aplikacije, istaci (protome), urezivanje, žigosanje i ubadanje
• redukcijsko pečenje
• lokaliteti: Lasinja, Ozalj, Čakovac, Beketinec, Ždralovi, Koška
• na istim lokalitetima se pojavljuje i Retz-Gajary kultura – stočarsko i vrlo pokretljivo
stanovništvo u panonskom bazenu – naseljavaju se u brežuljkastim predjelima
• badenska kultura – ist. Slavonija
• raširena po skoro čitavoj panonskoj zavali
• novo stanovništvo: iz maloazijskog ili pontskog prostora – vj. Indoeuropoljani
• vrlo kvalitetna keramika – imitira metalne posude – glačanje
• vj. pojava kotača u ovim prostorima
• lokaliteti: Vinkovci, Vučedol, Sarvaš
• utjecaji sopotske i lennelske kulture
• kostolačka kultura – krajnji istok Slavonije – prvo razdoblje: suživot s badenskom – drugo
razdoblje: potiskivanje badenske iz tog područja – vjerojatno ostatak neolitičke populacije
koju badenska kultura nije u potpunosti asimilirala
• žigosana keramika – glavno obilježje
• vučedolska kultura – isprva ograničena na ist. Slavoniju i Srijem – eponimni lokalitet
Vučedol kraj Vukovara
• drugi važni lokaliteti: Vinkovci, Sarvaš
• trajanje: 2900. – 2300. g. pr. Kr.
• u kasnoj fazi se širi na veliki prostor od Jadrana do Karpata i današnje Austrije
• u kasnoj fazi razvila se u niz regionalnih varijanti
• utvrnena naselja na terasama uz rijeke i brežuljcima – dotjerivanje strmih padina, palisade,
vodeni opkopi
• vrlo kvalitetna keramika – inkrustacija: glavni način ukrašavanja
• razvijena metalurgija – arsenska bronca
• Gradac na Vučedolu – neka vrsta akropole, upravnog i kultrunog središta
• na Gradcu – nalaz dva megarona različite starosti s talioničkim pećima – dvostruki ukop
muškarca i žene s bogatim prilozima i žrtveni ukop jelena – vj. sve u vezi s kultom
metalurgije
• nasljednice vučedolske kulture i tradicije: vinkovačka i ljubljanska kultura – početak
brončanog doba