Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
41Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
zaštita spomenika kulture / razne teme

zaštita spomenika kulture / razne teme

Ratings: (0)|Views: 1,942 |Likes:
Published by zecorog
skraćeni seminari iz kolegija: zaštita spomenika kulture / FF Zadar, iz 2007.
skraćeni seminari iz kolegija: zaštita spomenika kulture / FF Zadar, iz 2007.

More info:

Published by: zecorog on Feb 28, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/10/2013

pdf

text

original

 
SEMINARI IZ ZAŠTITE SPOMENIKA / 2007.
1. KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI RADOVI NA LUMBARDSKOJPSEFIZMI I NATPISU IZ STARIGRADA NA HVARUTo su dva najstarija pisana spomenika na našem tlu, isklesana u kamenu, pronađeni ukomadima.
Lumbardska psefizma, Korčula: dijelovi pronađeni u različitim godinama (1877,1891, 1966…). Natpis govori o grčkoj kolonizaciji istočne obale Jadrana. Na gornjemdijelu ploče teče tekst, a u donjem je potpis. Vidljivo je i preklesavanje (predmet jeimao sekundarnu funkciju).Fragmenti su međusobno spajani šipkama od nehrđajućeg čelika. Kako bi se svefragmente povezalo izrađena je armirano-betonska ploča, a kasnije je nadodan finisloj žbuke. Originalni dio i nadopuna su se vidljivo razlikovali.
Natpis iz Starog Grada na Hvaru: potječe iz 4.st.pr.Kr. – kod nas dosad najstariji pisani spomenik, isklesan u čast pobjede Hvarana (grčkih kolonista) nad Ilircima.Prije restauracije postojala su dva fragmenta koji su se u gornjem dijelu dodirivali,dok je središnji dio nedostajao. Restauracija se temeljila na jednoj originalnojfotografiji. Na ravnu sadrenu površinu kopiranjem s fotografije prenošene su osnovnegrafološke i teksturne značajke. Zatim je izrađen kalup cjelokupne površine natpisa(od silikona ojačanog gipsanom kapom). Nakon skidanja kalupa originalni elementisu izvađeni i očišćeni, zatim ponovno vraćeni u kalup, da bi se praznina za fragmentkoji je nedostajao ispunila poliesterskom masom sa punilom od mljevenog vapnenca. Nakon stvrdnjavanja poliestera, ploča je izvađena iz kalupa, a na dopunjenom dijelu je izveden retuš.
Dakle: kod Lumbardske psefizme integrirali su se originalni ulomci i povezali u jedan blok da se dobije predodžba o spomeniku. Rekonstrukcija teksta bila jenemoguća jer nije postojalo nikakve osnove za takav zahvat.Kod Natpisa iz Starog Grada izvršena je potpuna restauracija teksta i same ploče jer jeto omogućila dobra dokumentacija spomenika (kada je još bio u jednom komadu).2. ROBERT ADAM – ŽIVOT I DJELORođen 1728. u Škotskoj. Arhitekt, najznačajniji predstavnik neoklasicizma u 2. pol.18.st. u Engleskoj i Škotskoj.U Engleskoj tada prevladava paladijevska arhitektura. Adam putuje Italijom poputdrugih suvremenih intelektualaca, obilazi istaknute građevine, a odlazi i u Belgiju, teFrancusku (Pariz). Upoznaje Clerisseaua, susreće se s njim u Rimu, pa skupa obilazeantičke spomenike. Zapošljava slikare i crtače da dokumentiraju grevine. Namjeravao je izdati monografiju o rimskim termama, zbog čega zapošljava jošcrtača, kako bi dobio više tehničkih slika.1755. u Lisabonu snažan potres, Adam odlazi u Portugal kako bi radio na novomurbanističkom planu glavnog grada.
 
U Split dolazi sa Clerisseauom, proučava Palaču, te na povratku u London 1764.objavljuje knjigu: ''Ruins of the palace of the Emperor Diocletian at Spalato inDalmatia''. Knjiga je cijenjena i kao priručnik za klasicističke arhitekte i kao zbirkavrijednih grafika. Pohvalio ju je i povjesničar Johann Winckelmann, dok VickoAndrić smatra neke podatke netočnima. Nakon objave knjige Adamu je osigurano mnogo projekata, osniva graditeljskutvrtku, projektira palače, a prvi istaknuti rad u londonu mu je ograda Admiraliteta.Utemeljuje novi ''adam-stil'' – klasicizam, javne građevine postaju monumentalnije, aunutrašnje dekoracije jednostavnije. Zadnji veliki projekt mu je sveučilište uEdinburgu.3. ZAŠTITA PUČKOG PREDGRAĐA VELI VAROŠ U SPLITUIzvan zidina obrambenog pojasa Splita u srednjem vijeku razvijaju se pučka predgrađa: Veli Varoš, Lučac, Dobri i Manuš. Proučavanjem Velog Varoša želi seistaknuti kulturno-povijesne vrijednosti narodnog graditeljstva.Predgrađe se prvi put spominje u matrikuli bratovštine sv. Križa 1439. pod nazivomBorgo. Od 15.st. zbog sve češćih turskih napada dolazi do formiranjasrednjovjekovnih predgrađa koja organiziraju i naseljavaju doseljenici. Bave sezemljoradnjom i stočarstvom na zemlji plemićkih obitelji iz grada kojima daju dio prinosa. Do 1625. Split ima samo jednu župu (katedralu) - tada se crkva sv. Križa dižena rang župne crkve u predgrađu. Broj stanovnika do 18.st. nije velik zbog turskih pohoda, a kada je prošla turska opasnost, predgrađa su se proširila i naselila tako dasredinom 18.st. u Varošu ima 3000 stanovnika. Krajem 19. i poč. 20.st. počinje se postupno mijenjati ekonomska struktura Varošana, koji ostavljaju polja i postajuobrtnici i tvornički radnici, što utječe i na razvitak samog predgrađa.Prvi pouzdaniji izvori za proučavanje urbanog razvoja predgrađa su karte vojnoginženjera Santinija iz druge pol.17.st. gdje se vidi kako se Varoš prostire od crkve sv.Frane do sjevernog puta ucrtanog na karti, vjerojatno na položaju današnje Plinarskeulice, kao i Adamov plan Splita iz 1764. godine. Početkom 19.st., u doba francuskeokupacije, počinju se rušiti gradske fortifikacije pa se postepeno predgrađa stapaju sgradom. Varoš se prostorno više ne širi, već gradnja postaje gušća i počinju seformirati nizovi i zatvoreni blokovi objekata formirajući mrežu vijugavih ulica koje sespuštaju prema gradu. Varoš nema određenu urbanističku koncepciju, nego organskustrukturu prilagođenu terenu s kapilarnim sistemom komunikacija.
U ranijem periodu većina kuća je vjerojatno bilo u obliku manjih prizemnihkamenih objekata građenih u suhozidu, pokriveni slamom ili kamenim pločama,slično seoskim kućama. Kroz 18.st., nakon poboljšanja materijalnih prilika, mijenja seizgled objekata koji se sačuvao do danas: obično su to jednokatnice s dvostrešnimkrovovima s kamenim pločama ili kupama kanalicama, luminarima, balaturama islikovitim dvorištima. U prizemlju su konobe, a prostorije za boravak na katu, dokojih se obično dolazi vanjskim stubištem. Uske krivudave ulice upotpunjujuambijent. Kasnijoj fazi (kraj 19.st.) pripadaju veći objekti – dvokatnice ili trokatnice,koje zadržavaju tradicionalan način građenja.
Kako su se životni uvjeti mijenjali, zahtijevao se veći, udobniji i drugačiji rasporedstambenog prostora, tako da su se sve više narušavali objekti i ambijenti. S jedne sestrane stanovništvo doseljavalo i prouzrokovalo divlju gradnju, a s druge jedan diodomaćeg stanovništva napušta staru jezgru i seli se u novije dijelove grada. Novidoseljenici nisu imali respekta, zbog čega je Veli varoš kao aglomeracija stradao,
 
često su se rušila kamena zdanja i podizali betonski objekti, ili su se stari objekti krivoadaptirali. Iako jezgra nije bila pravno zaštićena (osim pojedinačnih značajnijihobjekata), ona se smatrala spomeničkom cjelinom te je Zavod za zaštitu spomenika uSplitu još 1965. vršio kontrolu nad njom, a 1970. je preventivno zaštitio. Sve se višeafirmiralo načelo aktivne zaštite i ponovnog oživljavanja starih jezgri. Trebalo jemisliti na stambene, komunalne, prometne i socijalne problema, koje se moglo riješiti jedino urbanističkim planom temeljenim na solidnoj tehničkoj dokumentaciji.Doneseni su zaključci kako se velik broj objekata nalazi u trošnom stanju, kako je diodevastiran betonskim dogradnjama koje bi trebalo ukloniti, kao i nove objekte koji suu neskladu s ambijentom, kako nema većih zelenih površina, osim manjih vrtova idvorišta, te je uglavnom sačuvana stara mreža uskih, krivudavih i strmih ulica.
Odlučeno je da je potrebno ukloniti novije objekte, oživiti prizemne prostoresadržajima koji odgovaraju karakteru naselja (npr. zanatske radnje i konobe), čitavVaroš je stavljen pod pješačku zonu, dozvoljeni su samo krovovi od kamenih ploča ilikupe kanalice, a nove je objekte potrebno zidati s kamenim pročeljima i dvostrešnimkrovovima da vi se sačuvale opće karakteristike naselja.4. REKONSTRUKCIJA I ADAPTACIJA KULE U MARINIKula potječe iz kraja 15.st. Kvadratnog je tlocrta, ima prizemlje i 3 kata. Fasada jeizvedena kvadratnim klesancima u redovima, pročelja su jednostavna, a nadvratnici idovratnici nemaju profilaciju. U prizemlju su na svim pročeljima po 2 topovskaotvora, a na zapadnom su pročelju osim toga i 2 mala prozora. Na katovima su nasvakom pročelju po 2 prozora. U visini poda drugog kata su ostaci konzola po cijelojširini pročelja - one su nosile galeriju, na koju se izlazilo vratima koja su do obnove bila zazidana. U visini stropa trećeg kata sačuvane su trostruke kamene konzole koje, poduprte malim polukružnim lukovima, nose krunište kule. Prvobitno je postojao pokretni most na južnoj strani koji je služio za obranu, s obzirom da se kula nalazi namoru. Portal na sjevernom pročelju kule bio je direktan izlaz na more.
Kula jeoštećena u 17.st., a obnova je započela u 1.pol.18.st. Krunište je bilo uništeno, pa je postavljen dvostrešni krov sa zabatima prema sjeveru i jugu. Do 2.svj.rata kula je bilanaseljena, a oštećena je u ratu. U oblnjim Kaštelima ima niz arhitektonskihelemenata slične namjene, što je pomoglo u rekonstrukciji, koja započinje 1969.
Plan je bio izgraditi armiranobetonsku konstrukciju unutar zidova kule (4 arm.-bet.stupa koji nose arm.-bet. ploče da se rasterete stari zidovi), velike pukotine prezidati,a u šupljine injektirati cementno mlijeko. Na vanjskim su zidovima popravljenaoštećenja, zazidana vrata galerije su ponovno u funkciji, a zidovi kruništa ožbukani.Pročelja su fugirana, a uništeni okviri vrata zamijenjeni novima. Rekonstruirane sukonzole na drugom katu sjevernog pročelja (koje su nosile galeriju). Za balustradunije bilo elemenata, ali je izrađena po analogijama (tipična ograda za dalm. renesansu je ona u obliku lukova ''dvostruke kruške''). Kula je natkrivena četverostrešnimkrovom od kupa kanalica s otvorenim prozorima.
Izvršena je adaptacija objekta uugostiteljsku namjenu. U prizemlju su recepcija i kuhinja, na prvom katu restoran, ana ostalima sobe s kupaonicama.

Activity (41)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
ikonopis liked this
Zoran Pavlov liked this
Iris Irisic liked this
Katarina Sucic liked this
naopossum liked this
Maja Lazić liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->