Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
5Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Krivaja 1884 Zavidovici -Privatizacija Krivaje

Krivaja 1884 Zavidovici -Privatizacija Krivaje

Ratings: (0)|Views: 1,008 |Likes:
Published by ccicana9259
Kako je privatizirana Krivaja iz Zavidovica?
Kako je privatizirana Krivaja iz Zavidovica?

More info:

Published by: ccicana9259 on Mar 02, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/23/2012

pdf

text

original

 
BH DaniIntervju: Ismet Mujanović, direktor Krivaje 1884Bolje nas razumije IKEA nego domaće vlastiU Zavidovićima se odbrojavaju dani do 15. februara, kada bi mogao da počne novitalas socijalnih protesta 1.900 radnika Krivaje 1884. Ismet Mujanović, direktor ovogzajedničkog preduzeća u suvlasništvu Ferimpexa i Vlade Federacije BiH, najavio jepovlačenje Ferimpexa iz ovog projekta jer nova firma nije sudski registrirana niposlije 15 mjeseci. U toku februara bit će pozivani samo radnici koji su potrebni kakobi se okončali već započeti poslovi i potom će od 1. marta proizvodnja bitiobustavljena. Sindikalisti najavljuju oštre metode sindikalne borbe i akcijagrađanskog neposluhaIsmet Mujanović: "Obaveze Vlade BiH procjenjuju se na iznos od 8 miliona KM"Stvaranje Krivaje 1884 je posljednji pokušaj spašavanja proizvodnje u industrijskomkombinatu. Knjigovodstvena vrijednost Krivajine imovine pala je s 250 miliona KMpočetkom prošle decenije na svega 3-4 miliona KM procijenjene vrijednosti državnogudjela u vlasništvu nove kompanije. Nikada nije otkriveno da li je riječ o neznanju inesposobnosti niza kantonalnih i federalnih vlada, koje su se smjenjivale kao vlasniciKrivaje, ili o namjeri. Izvještaji Finansijske policije o uništavanju Krivaje i dalje nisusudski procesuirani.Uz 30 posto dionica u novom preduzeću, država je naslijedila staro preduzeće IPKrivaja i tužbe 172 radnika, koji traže naplatu svojih potraživanja po osnovu radnogodnosa i kolektivnih ugovora. Ni sudovi nisu saglasni kako riješiti ovaj sukob različitihinteresa u Zavidovićima, zbog čega je nakon tri neuspješna pokušaja u Zenici sudskipostupak registracije nastavljen u Tuzli. Priča o tome da li će se Ferimpex povući iline iz Krivaje 1884 pokazuje zašto je u BiH tako teško uspjeti. Postoje brojnisuprotstavljeni i sukobljeni interesi, nema jasnih pravila i nema spremnosti nakompromis, koji bi ostvario legitimne i legalne interese na svakoj od sukobljenihstrana. Mogući odlazak 1.900 radnika iz Krivaje na ulicu je veća tragedija oduobičajene ekonomsko-socijalne priče o vremenima tranzicije i recesije. U ovomslučaju, preduzeće ima desetine miliona maraka dogovorenih poslova, a prethodnozajedničko iskustvo Ferimpexa i Vlade FBiH na privatizaciji Tvornice montažnih kućau Zavidovićima je bilo obostrano uspješno.DANI: Šokantno je zvučala Vaša najava da firma koja je osigurala plate za skorodvije hiljade radnika u posljednjih 15 mjeseci prestaje da radi iako ima dovoljnoposla. U čemu je problem?MUJANOVIĆ: Već 15 mjeseci radimo. Firma i dalje nije sudski registrirana i neznamo kada će biti. Očekivali smo da budemo registrirani nakon trećeg rješenjaOpćinskog suda u Zenici. Za to vrijeme, dok su trajali sudski postupci, stvarane surazličite obaveze. Firma je samo djelomično mogla pratiti te obaveze. Nijedna bankakojoj smo se obraćali nije mogla da prati poslovanje firme koja praktično mjesec danapostoji, a mjesec dana ne postoji. To je sasvim logično. Prema našem biznis planu,kojeg smo prezentirali prije ulaska u firmu, mi smo bili obavezni da uložimo 5 milionaKM po ulasku u firmu, a 60 dana poslije registracije firme još 5 miliona KM. Imali smobanke spremne da nam daju kredit za obrtna sredstva. Firma s 2.000 zaposlenih nemože raditi bez veće količine obrtnih sredstava, pogotovo firma u ovoj djelatnostikojom se mi bavimo. Ako firma nema određene količine novca kako bi finansiraladuži period proizvodnje i prodaje, onda dolazi u strašne probleme. Da bi proizvodnjauopće tekla, moramo imati dva miliona KM u raznim oblicima. Za pripremu građe, urazličitim oblicima, treba 20 dana. Onda ona ode na sušenje u trajanju od 40 dana.To je već dva mjeseca. Tek onda počinje proizvodnja koja traje dodatnih mjesec ili
1
 
dva. Interesantan je podatak koliko je potrebno vremena od početka proizvodnje donaplate, na primjeru naše firme u Americi. Uz otpremu i transport do Amerike, ovajrok se produžava za narednih mjesec-dva. Tu robu onda čeka naša firma, ona jemontira i distribuira, pa onda je i tamo potrebno sačekati neki period do naplate.Svako može izračunati da je potrebno od početka proizvodnje naplatiti između 6 do 8mjeseci. Ova sredstva su uvijek bila osiguravana iz banaka. Mi nismo u mogućnostida osiguramo ta sredstva zbog problema s registracijom, iako su banke u principuzainteresirane. Mi smo tako do sada radili 15 mjeseci i pitanje je da li možemonastaviti tako ubuduće, makar i na jedan dan. Svi izvori finansiranja su prekinuti, alimi smo odgađali sve do sada odluku da se povučemo iz ove firme.
+0
...
napisaoDr , Veljača 24, 2010
DANI: Nije sva proizvodnja Krivaje usmjerena prema Americi. Kakav je poslovniodnos Krivaje s IKEA-om?MUJANOVIĆ: Naravno, nije sva proizvodnja Krivaje usmjerena prema Americi, panije ni tako dug ciklus. Roba za IKEA-u ne putuje tako dugo, a rok naplate nije 60 do90 nego do 30 dana. Nama je i IKEA i dalje najveći strateški partner. IKEA boljerazumije naše probleme od domaćih vlasti. Iako je u jednom trenutku to bilodovedeno u pitanje, mi nastavljamo saradnju s IKEA-om. Do kada će oni imatistrpljenja, to ne znam. Saradnju s IKEA-om je najlogičnije izraziti u procentu ukupneproizvodnje za ovog kupca. Mi smo rekli da će u narednom periodu IKEA-inenarudžbe dostići 50 posto ukupne Krivajine proizvodnje. Planirali smo da u petojgodini naše saradnje isporučujemo za njih robu u vrijednosti od skoro 40 milionaeura. Računali smo da nikada ne bismo trebali proizvoditi više od 50 posto za IKEA-u jer ona ne treba, ne smije biti i nije jedini kupac u Krivaji. S nama već rade svi najvećiproizvođači iz Evrope. To su neki od najvećih kupaca u cijelom svijetu. To su WelleMöbel, XXX Luc, Schocks Wender, But, Stokke. Za narednu godinu imamodogovoreno preko 45 miliona maraka poslova.DANI: Da li su te kompanije samo kupci ili vam one pomažu u razvoju tehnologije iusvajanju proizvodnih standarda?MUJANOVIĆ: Neki su samo kupci, a neki su kao IKEA daleko više od toga. Da biproizvodili za IKEA-u, moramo ispuniti određene standarde koje ona zahtijeva. IKEAima posebne standarde i mi svaki dan ovdje imamo IKEA-ine ljude koji praktičnopomažu našim ljudima da se ispuni taj njihov standard. Oni imaju veoma visokestandarde u vezi s okolišem, za materijale koji se upotrebljavaju, i mi to uspješnoispunjavamo.DANI: Dakle, imate dovoljno posla i nemate problema s kupcima. U čemu je ondaproblem s Vladom Federacije BiH?MUJANOVIĆ: S Vladom smo potpisali ugovor u septembru 2008. godine, nakonpregovora koji su trajali duže od 6 mjeseci. S radom smo počeli 1. decembra, poslije
2
 
pripreme dokumenata i registracije firme. Od tada je Ferimpex sve svoje obaveze,definirane ugovorom, ispunio. Uplatio je 5 miliona KM osnivačkog kapitala na računKrivaje 1884 i primio je u novo preduzeće sve ljude koje mu je uputila IP Krivaja.Ukupno je 1. decembra 2008. godine primljeno 1.911 radnika u radni odnos. Od toga je s 1.634 radnika potpisan ugovor o radu, a ostalo su bili radnici koji su već ranijestekli uslove za penziju ili nisu bili spremni da potpišu s nama ugovor, ali su potpisalida prihvataju da mi ispunimo obaveze uvezivanja staža i isplate zaostalih plaćaprema njima. Sve do kraja marta 2009. godine, mi smo radili normalno. Prvi put umaju 2009.godine dobijamo presudu Kantonalnog suda u Zenici u kojoj se kaže dase uvažava žalba radnika i da se pobijeno rješenje vraća Općinskom sudu naponovno odlučivanje. Praktično, od tog dana 8. maja 2009. do danas mi radimo upotpuno nenormalnim uslovima. Mi se već tada javljamo Vladi i pitamo šta nam jeraditi. Kao razlog za vraćanje rješenja na ponovno odlučivanje navodi se žalbaradnika koji nisu ušli u sastav nove Krivaje 1884. Prema Ugovoru i Protokolu koji smomi potpisali s IP Krivajom i Vladom Federacije BiH, svi oni radnici koji ostanu udržavnoj firmi IP Krivaja trebali su da budu problem koji će rješavati državna Krivaja iVlada.
+0
...
napisaoDr , Veljača 24, 2010
DANI: Kako su u Ugovoru bile definirane obaveze prema radnicima koji sadaosporavaju registraciju Krivaje 1884?MUJANOVIĆ: Vrlo jednostavno. Jasno je rečeno da "u slučaju da imovinanovoosnovanog Društva bude predmet prinudne naplate", a ovo je ta prinudnanaplata, Vlada Federacije se obavezuje da će u cijelosti izmiriti obaveze. Premadostavljenim podacima od strane IP Krivaje, obaveze Vlade FBiH procjenjuju se naiznos od 8 miliona KM. Radi utvrđivanja stvarnog iznosa, bit će angažiranerevizorske kuće. Nijednog trenutka nismo mislili da će ono što je uneseno u ovu firmubiti razlog da se ospori registracija firme. Mislimo da je to, na neki način, većdefinirano ugovorom. Nismo očekivali da to može utjecati na registraciju firme. To jeostalo sporno sve do danas. Mi smo 14 mjeseci taoci. Tri puta je Općinski sudodlučivao da registrira firmu i tri puta je Kantonalni sud vraćao odluku na ponovnoodlučivanje. Ne bi nam smetalo da je Kantonalni sud u prvom ili trećem odlučivanjuukinuo firmu. Firma ne bi mogla da postoji. Kada ni nakon tri pokušaja sudovi uZenici nisu donijeli konačnu odluku da registriraju ili ukinu firmu, mi smo zatražili odVrhovnog suda FBiH da se izuzmu i jedan i drugi sud u Zenici. Nije logično da dvasuda tri puta odlučuju različito. Vrhovni sud je u decembru prošle godine donioodluku da se izuzima sud u Zenici jer sudije u procesu registracije "nisu postupalinepristrano". Ja bih više volio da su rekli da su bili pristrani, ali eto. U tuzlanskomsudu je određen sudija koji će voditi daljnji postupak i on je sada preuzeo materijale.DANI: Da li ste ponovno kontaktirali Vladu FBiH, poslije trećeg neuspješnog pokušajaregistracije?
3

Activity (5)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Senida Šušić liked this
Amir Hasancevic liked this
Jasmin Sogolj liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->