Biblioteka Leo AlibiUredioLeonardo MarusicPrevela s engleskog Vesna ValencicLektorirala i korigiralaBranka Perkovic-Jardas NakladnikLEO-COMMERCE d.o, Rijeka - Zagreb Tel. 051/625-476 01/615-0320Za nakladnikaLeonardo MarusicPriprema za tisakLEO-COMMERCE, RijekaTisakTARGA, Zagreb 2000. Naklada 1.000 mm sfSiioTi ka u m\aInv. b§%CIP - Katalogizacija u publikaciji Sveucilisna knjiznica Rijeka UDK821.111 (73)-31 =163.42CIP 09/2000BROWN, Sandra Alibi/Sandra Brown; <prevela Vesna Valencic>. - Rijeka: Leo-commerce, 2000. -480 str.; 21 cm. - (Biblioteka Leo)Prijevod djela: The alibi. ISBN 953-6232-98-7ISBN 953-6232-98-7SUB OTA Prolog.????v? Vrisak je razbio klimatiziranu tisinu hotelskog hod-nika.Sobarica, koja je prije samo nekoliko sekundi usla u apartman, zateturala je izsobe dozivajuci u pomoc, jeca-judi i nasumce lupajuci po vratima soba. Kasnijeju je nadzornica prekorila zbog histericne reakcije, ali tada je bila u raljamanekontrolirane panike. Nazalost, tog je poslijepodneva tek nekolicina gostiju bila u svojim sobama. Vecina je izisla kako bi uzivala u jedinstvenoj ljepoti charlestonskog povijesnog okruga. No na koncu je uspjela uzbuniti jednoga gosta, covjeka iz Michigana koji nije bio naviknut na sparinu pa se vra-tio u sobu da maloodrijema.Iako je bio mamuran jer ga je naglo trgnula iz sna, odmah je zakljucio da samo velika katastrofa moze izaz-vati paniku u kakvoj se nalazila sobarica. Prijenego je uopce shvatio o cemu zena brblja, nazvao je recepciju i upozoriohotelsko osoblje da se na najgornjem katu nesto dogodilo.6 Sandra Brown Na poziv su se odmah odazvala dva charlestonska policajca u cijoj je nadleznosti bio i novootvoreni hotel Charles Towne Plaza. Uzrujani hotelski cuvar poveo ihje do apartmana u potkrovlju kamo je sobarica posla obaviti svoj zadatak, ali jeotkrila da to nece biti potrebno. Gost je lezao na podu salona u apartmanu, mrtav.Policajac je kleknuo kraj tijela. - Zaboga... cini se da je to...- Doista je on - njegov je partner rekao jednako zaprepastenim glasom. - Hoce liovo stvoriti cirkus ili sto? AlibiI t1. poglavljeOpazio ju je cim je usla u paviljon.
Cak i u mnostvu drugih zena, uglavnom u oskudnoj ljetnoj odjeci, izrazito seisticala. Zacudo, bila je sama.Kad je zastala kako bi se orijentirala, njezin se pogled nacas zaustavio nauzvisenju gdje je svirao orkestar, zatim je posla do plesnog podija i premanasumce naba-canim stolicama i stolovima oko njega. Opazila je Slobodan stol isjela.Paviljon je bio okrugao, promjera oko trideset metara. Iako je bio otvoren sastozastim krovom, ispod kojeg su visjele bozicne lampice, udubljeni je krov zadrzavao zvukove unutra pa je buka bila nevjerojatna.Ono sto orkestar nije imao u smislu glazbene darovi-tosti, nadoknadivao jeglasnocom, ocito vjerujuci da ce decibeli donekle prikriti pogresno odsviranenote. Medu-tim, svirali su s velikim entuzijazmom i nastojali zabaviti publiku.Cinilo se da glazbenici na klavijaturama i gitari batinama izvlaSe note izsvojih glazbala. Brada spletena u pletenice poskakivala je dok je svirac usneharmonike trzao glavom. Dok je violinist pilio gudalom po zicama, energicno je poskakivao i plesao tako da su se dobro vidjele njegove zute kaubojske cizme.Cinilo se da bub-njar poznaje samo jedan ritam, ali je svirao sa zarom.ftSandra Brown AlibiIzgledalo je da mnostvu ne smeta nesklad zvukova. Nije smetao ni HammonduCrossu. Ironicno, ali buka seoskog sajma bila je nekako umirujuca. Upijao jezvu-kove - ciku sto je dopirala iz sredine, povike neotesanih tinejdzera s vrha vrtuljka, plac umornih beba, zvona, zvizduke i trube, viku i smijeh svojstvenkarnevalu.Odlazak na seoski sajam nije danas bio na njegovu dnevnom redu. Iako se vjerojatno reklamirao u lokalnim novinama i na televiziji, promaknula mu jenajava tog dogadaja.Slucajno je naisao na sajam, oko pola sata izvan Charlestona. Nikad nece znatisto ga je navelo da stane. Nije bio strastveni ljubitelj karnevala. Njegovi garoditelji nikad nisu vodili na takve priredbe. Pod svaku su cijenu izbjegavalitakve javne skupove. To bas nije bilo njihovo drustvo. Nije bila njihova vrstaljudi. Vjerojatno bi i Hammond to inace izbjegavao. Ne zato sto je snob, vec je zbogdugotrajnog, napornog rada sebicno cuvao svoje slobodno vrijeme i pomno paziokako ce ga provoditi. Partija golfa, nekoliko sati ribolova, dobar film, tiha vecera u dobrom restoranu. Ali seoski sajam? To ne bi bilo na vrhu popisanjegove razbibrige. No toga ga je poslijepodneva privukla guzva i buka. Da je ostao sam, samo birazmisljao o svojim nevoljama. Mislima bi samoga sebe doveo do malodusnosti, akome je to potrebno kad je preostalo samo jos nekoliko ljetnih vikenda?Stoga, kad je njegova brzina smanjena do puzanja i on se nasao u prometnoj guzvikoja se polako pomicala prema privremenom parkiralistu - zapravo pasnjaku sto gaje poduzetni farmer pretvorio u parkiraliste - ostao je u redu s drugim automobilima, kombijima i kamione-tima.Platio je dva dolara mladicu koji je zvakao duhan i naplacivao parkiranje, aimao je srecu jer je nasao mje-sto u hladovini ispod stabla. Prije no sto jeizisao, skinuo je sako i kravatu te zavrnuo rukave kosulje. Dok jeoprezno zaobilazio kravlji izmet, pozelio je da umjesto hlaca od odijela ielegantnih cipela ima traperice i cizme, ali je vec osjecao kako mu seraspolozenje popravlja. Ovdje ga nitko nije poznavao. Nije morao ni s kim razgovarati ukoliko to nije zelio. Nije bilo nikak-vih obveza, nikakvihsastanaka, nikakvih telefonskih poziva na koje je trebalo odgovoriti. Ovdje nije bio pro-' fesionalac ili kolega. Hi sin. Napetost, ljutnja i teret odgovornosti poceli su nestajati. Osjecaj slobode doimao se vrtoglavim.Sajmiste je bilo oznaceno plasticnim konopcima ukra-senim raznobojnim trakamasto su mlohavo visjele na sparini. Gusti zrak bio je ispunjen primamljivim mirisima raznih jela - nezdrave hrane. Iz daljine glazba nije djelo-vala takolose. Hammondu je odmah bilo drago da je stao. Trebala mu je ova... izolacija.
Jer unatoc ljudima koji - su strujili kroz okretnu rampu, bio je, u pravom smislu rijeci, izoliran. Nalaziti se usred velike, bucne gomile odjednom mu secinilo boljim od samotne veceri u kolibi, sto je bio njegov prvobitni plan poodlasku iz Charlestona.Orkestar je odsvirao dvije skladbe otkako je zena kestenjaste kose sjela nadrugoj strani paviljona od mje-sta gdje je on sjedio. Hammond ju je nastavio promatrati i nagadati. Najvjerojatnije ceka nekoga, zacijelo muza i djecu.Cinilo se da je mlada od njega, mozda ranih tride-setih godina. Otprilike dobi majki koje organizirano raz-voze djecu. Majki koje skrbe o mladoj grupiizvidaca. Clanica drustva roditelja i ucitelja. Kucanica zaokuplje-nihcijepljenjem, ortodoncijom i pranjem rublja tako da bijelo bude bijelo, a bojejarke. Ono sto je znao o tak-vim zenama, naucio je u televizijskim reklamama,ali cinilo se da se uklapa u tu sliku.Osim sto je bila malo previse... previse... nervozna. Nije izgledala kao majka malene djece koja uziva u nekoliko minuta predaha doktata vodi djecu na voznju vrtuljkom. Nije djelovala smireno i kompetentno poputsupruga njegovih poznanika koje su clanice dobrotvornih10Sandra Browni drugih drustvenih organizacija, koje odlaze na zajed-nicke ruckove, priredujurodendanske proslave za djecu i svecane vecere za poslovne partnere svojih muzeva, te koje jednom ili dva puta tjedno igraju golf ili tenis u svojim klubovima, uz satove aerobika i kru-zoke izucavanja Biblije.Isto tako, nije imala mekano, opusteno tijelo zene koja je rodila dvoje ilitroje djece. Njezino se tijelo doimalo cvrstim i sportskim. Imala je dobre - ne,fanta-sticne - noge, misicave, vitke i preplanule, a isticala ih je kratkasuknja i sandale niskih peta. Njezina majica bez rukava imala je nabrani vrat, aodgovarajuci je dzemper labavo vezala oko vrata i potom ga skinula. Komplet je bio elegantan i sik, otmjeniji od onoga sto je nosila vecina u mnostvu.Torbicu je odlozila na stol, a bila je tek toliko velika da u nju moze stati privjesak s kljucevima, rupcic i mozda ruz za usne, ali ni izbliza dovoljno prostrana za mladu majku koja u torbu trpa flasiranu vodu, vlazne rupcice, marende i dovoljno opreme da danima prezivi u divljini u slucaju neke nezgode.Hammond je imao analiticki um. Deduktivno zaklju-civanje bilo je njegova jakastrana. Stoga je zakljucio, cinilo mu se s prilicnom tocnoscu, da ta zenanajvjerojat-nije nije mama.To nije zna?ilo da nije udana, ili na neki drugi nacin s nekim povezana, te cekada joj se taj drugi pridruzi, tko god on bio i kakva god bila priroda njihove veze. Mogla je biti zena koja se posvetila karijeri. Aktivna i ucinko-vita u poslovnoj zajednici. Uspjesna trgovkinja. Snalaz-ljiva poduzetnica. Burzovna mesetarka. Zajmodavka.Pijuckajuci svoje pivo, koje je postajalo mlacno na vrucini, Hammond je nastaviozainteresirano zuriti u nju.Tada je odjednom shvatio da i ona zuri u njega.Kad su se njihovi pogledi sreli, srce mu je poskocilo, mozda od nelagode jer gaje uhvatila kako zuri. Ali nije skrenuo pogled. Unatoc plesacima koji su prolazili Alibi11izmedu njih, nekoliko su sekundi zurili jedno drugome u oci.Tada je ona naglo skrenula pogled, kao da je i njoj neugodno sto ga je izdvojilaiz mnostva. Ozlovoljen zbog tako nezrele reakcije na nesto toliko nevazno kaosto je susret pogleda, Hammond je ustao od stola da mogu sjesti dva para koja suu blizini cekala da se neki stol oslobodi. Probijao se kroz mnostvo premaimproviziranom sanku. Postavili su ga tijekom sajma kako bi udovoljavao potrebama zednih plesaca.To je bilo popularno mjesto. Osoblje iz raznih vojnih baza u torn podrucjustajalo je u trostrukom redu oko sanka. Cak i ako nisu bili u odorama, moglo ihse prepo-znati po kratko osisanoj kosi. Pili su, pogledima mjerkali djevojke,
Search History:
Result 00 of 00
00 results for result for
p.
Sandra Brown- Alibi
3.7K
Reads
37
Readcasts
4.3K
Embed Views
Get Scribd Mobile
To get Scribd mobile enter your number and we'll send you a link to the Scribd app for iPhone & Android.We've sent a link to the Scribd app. If you didn't receive it, try again.
We'll never share your phone number.
Recommended
More From This User
Notes
Load more
