Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
37Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Utjecaj globalne krize na malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj

Utjecaj globalne krize na malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj

Ratings:

5.0

(1)
|Views: 4,944 |Likes:
Published by jojuve

More info:

Published by: jojuve on Mar 10, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/15/2013

pdf

text

original

 
 
 mr.sc. Miroslav Gregurek mr.sc. Neven Vidakovi
ć 
  Josip Grgi
ć 
 , stru
č 
 .spec.oec.
UTJECAJ GLOBALNE KRIZE NA MALO I SREDNJEPODUZETNIŠTVO U HRVATSKOJTHE IMPACT OF THE GLOBAL CRISIS ON SMALL AND MEDIUMENTREPRENEURSHIP IN CROATIA
SAŽETAK:
Promatra se ponašanje poduzetnika, ali i kreditora u Hrvatskoj u razdobljukrize, te prikazuje slaba uskla
enost mjera državne intervencije, kroz mogu
ć
e rezultate takvihmjera.
Č
lanak se bavi aktualnom temom utjecaja sadašnje globalne krize na malo i srednjepoduzetništvo u Hrvatskoj. Fiskalna i monetarna politika nisu uskla
ene. Vlada i HNB morajuosmisliti ekonomske politike koje
ć
e omogu
ć
iti dugoro
č
an ekonomski rast. Vlada treba radikalnosmanjiti potrošnju i investicije koje ne utje
č
u neposredno na ekonomski rast i rashode uskladiti sprihodima. Uravnotežena fiskalna politika ne
ć
e biti dovoljna. Država se mora osposobiti zaulaganja u kapitalnu opremljenost doma
ć
e industrije i aktivno upravljanje tim ulaganjima, kao štoto danas
č
ine sve europske vlade. HNB treba u tom poslu pomo
ć
i ve
ć
om ponudom novca. Prvina
č
in na koji se fiskalna politika može uklju
č
iti u ekonomiju je da po
č
ne sa poreznimrastere
ć
enima malih i srednjih poduze
ć
a.
KLJU
Č
NE RIJE
Č
I:
globalna kriza, malo i srednje poduzetništvo, pad prodaje, naplatapotraživanja, insolventnost, nelikvidnost, uvjeti kreditiranja, državna intervencija.
ABSTRACT:
We observe the behavior of entrepreneurs but also creditors in Croatia duringthe crisis, and show the poor compliance between measures of state intervention, through thepossible results of such measures. The article deals with the current topic, the impact of thecurrent global crisis on small and medium entrepreneurship in Croatia. Fiscal and monetarypolicies are not coordinated. The government and the central bank must create economic policiesthat will provide long-term economic growth. Government needs to radically reduce consumptionand investments that do not directly affect economic growth and adjust the expenditures with therevenues. Balanced fiscal policy will not be enough. Government should capacitate itself forinvestments in capital equipment of the domestic industry and active management of theseinvestments, as it is now done by all European governments. HNB should help with a largermoney supply. The first way in which fiscal policy can intervene is the tax relieve of small andmedium enterprises.
KEY WORDS:
 
global crisis, small and medium entrepreneurship, decline in sales, debtcollection, insolvency, illiquidity, credit conditions, government intervention.
 
 
1
1.
 
UVOD
Temelj svake ekonomije leži upravo u malom i srednjem poduzetništvu. Na žalost, ovajsektor je u sadašnjoj krizi daleko od o
č
iju ekonomskih istraživanja. S obzirom da se radi osektoru koji je zna
č
ajan samo agregatno, a ne pojedina
č
no ve
ć
ina ekonomskih istraživanjapažnju poklanja popularnim makroekonomskim temama kao što su fiskalna i monetarnapolitika. Od sektora najve
ć
a pažnja se poklanja financijskom sektoru. Svrha ovoga rada jetemeljitije istražiti kako su mala i srednja poduze
ć
a u Hrvatskoj reagirala na krizu i koje sutemeljne poruke ove krize za takva poduze
ć
a. Kako bi smo što bolje razumjeli malo i srednjepoduzetništvo u uvjetima krize, potrebno je napraviti jedan vrlo opsežan uvod u samuprirodu krize u kojoj se trenutno svjetska ekonomija nalazi, isto tako je potrebno i razumjetikoje su razlike i sli
č
nosti sa svjetskom krizom, te krizom koja je prisutna u Hrvatskoj.Financijske krize definiraju se kao poreme
ć
aji na financijskom tržištu, koje karakterizira padcijena imovine, te propast financijskih i nefinancijskih institucija. Javljaju se kod rastanepovoljnih odluka i moralnog hazarda na financijskim tržištima, koja ne mogu usmjeravatikapital u
č
inkovito od štediša prema investitorima, što uzrokuje smanjenje ekonomskeaktivnosti. Suvremena svjetska financijska kriza, koja prerasta u ekonomsku, ve
ć
inom seprihva
ć
a kao kriza nedovoljne potrošnje
1
. Po Keynesu (1964) nedovoljna potrošnja je glavniuzro
č
nik ekonomskih kriza, ovdje se tako
er javlja i problem preventivne štednje Kimball(1999), Kimball i Mankiew (1989) kod kojeg se ku
ć
anstva nastoje pripremiti za predstoje
ć
ukrizu tako da smanje potrošnju i pove
ć
aju štednu u slu
č
aju krize.Naravno, ovakvo ponašanje koje se temelji na o
č
ekivanjima, dovodi do ostvarivanjapredvi
enih doga
aja. Svi vjeruju da
ć
e biti kriza, pa dolazi do smanjenja potrošnje i pojavekrize. U slu
č
aju da je kriza ve
ć
nastupila, ovakav oblik ponašanja samo poja
č
ava negativneekonomske u
č
inke. Teorijskim istraživanjima dokazuju da se kriza nedovoljne potrošnje kaopojavni oblik krize apsorpcije, ne može riješiti pove
ć
anjem potražnje. Ekspanzivnafinancijska politika može ublažiti slom, ali uz kreiranje inflacije. Suvremena ekonomskateorija nedovoljno pažnje poklanja stajalištima da je financijska kriza generirana krizomodnosa u realnoj ekonomiji. Lucas (2003), Sims i Zha (2006), Ball, Mankiew, Romer (1988)svi redom imaju opre
č
ne stavove o stabilizacijskim ekonomskim politikama. Posebno jepitanje iz kojeg vremenskog roka treba gledati ekonomsku politiku, kratkoro
č
nog (Ball,Mankiew, Romer) dugoro
č
nog (Lucas) ili treba postaviti pitanje da li ekonomske politikemogu utjecati na ekonomiju i izazivati poslovne cikluse (Sims i Zha). S pojavom dužni
č
kogudara izazvanog padom tržišta sekundarnih kredita u SAD-u, name
ć
e se izlaz u inflaciji,odnosno ekspanzijom kredita kako bi se kratkoro
č
no stimulirala ekonomija. Inflacija uuvjetima rasta i pune zaposlenosti, kao u SAD-u, ne vodi u dužni
č
ku krizu, ve
ć
kratkoro
č
nootežava poslovanje a u dužem roku obara potražnju. Shva
ć
anje pada tržišta sekundarnihkredita u SAD-u kao uzro
č
nika krize stvara iluziju kako su uzro
č
nici krize rezultat moralnoghazarda. U globalnom sustavu od 80-tih godina, trend je u realnom sektoru rigidnost cijena, au financijskom sektoru permanentan rast profitabilnosti. Nov
č
ana ekspanzija mnogostrukopremašuje realni gospodarski potencijal. Moralo je u dužem roku do
ć
i do strukturnihpromjena, odnosi cijene kapitala i cijene roba su prije ili kasnije morali eskalirati.Gospodarska ekspanzija Kine inicirala je potražnju za sirovinama i pove
ć
ala cijene, što jedovelo do inflacije, pa kriza realnog sektora uzrokuje financijsku krizu. Uzroci tih “realnihkorijena” su u strukturama platnih bilanci. Kriza se odražava i na Hrvatsko gospodarstvo,koje u 2009. godini bilježi najve
ć
i pad realnog BDP-a od 1993. Uzroci su u u
č
inku
1
 
Usporedi: Stojanov, Dragoljub, 2009. “Ekonomska kriza i ekonomska politika – nekada i danas”.
 
 
 
2prelijevanja iz okruženja, ali postoje i doma
ć
i razlozi. Nastoje se analizirati uzroci, kako bi semoglo svladati recesiju. Ovaj rad se sastoji od sedam dijelova. Nakon uvoda prikazuju setemeljni uzroci globalne krize. U tre
ć
em dijelu radi se analiza i pregled malogapoduzetništva u Hrvatskoj.
Č
etvrti dio posve
ć
en je kamatnoj stopi, a peti fiskalnoj politici.Šesti dio
ć
e analizirati odnos fiskalne i monetarne politike, te kako ova interakcija utje
č
e naposlovanje poduze
ć
a. Sedmi dio je zaklju
č
ak.
2.
 
GLOBALNE KRIZE KAO POREME
Ć
AJI NA TRŽIŠTU
2.1. Svjetska financijska kriza
Novac u gospodarskom procesu mora biti izveden iz kategorije materijalnih vrijednosti,što potvr
uju sve poznate globalne krize
2
. To upu
ć
uje da je i kod aktualne krize nužnainterakcija financijskog i realnog sektora. Identificira se nekontrolirana multiplikacija novcakao uzro
č
nik krize, pa se zaklju
č
ci svode na poništavanje multiplikacijskih u
č
inaka da bi sedošlo do realnih nov
č
anih vrijednosti. Paradoks je u spomenutoj zakonitosti o financijskomsektoru kao derivatu realne ekonomije. Svjetski novac mogu
ć
e je brzo restrukturirati, ali tonije mogu
ć
e u
č
initi kada se radi o svijetu realne ekonomije. Državne intervencije ufinancijski sustav, ukoliko ne nose promjene u strukturi realnog sektora, anticipacija sudržavnog duga i stvaranje prora
č
unskog deficita u budu
ć
nosti, s tim što je ciljanainstitucionalna alokacija novca promašena. Pad zaposlenosti i proizvodnje odustajanjem odnovih investicija, dovodi do širenja jaza izme
u tržišne ponude i potražnje, sloma kreditnogsustava i povla
č
enja novca iz opticaja. To kumulativno dovodi do nelikvidnosti, teško
ć
apla
ć
anja, pada tržišnih cijena i daljeg pada profita. Proizvodnja se sužava i teže nalazi kupce,pa kriza ima privid hiperprodukcije, odnosno pretjerane proizvodnje. Kapitalisti
č
ka kriza nijeni kriza oskudice, ni kriza preobilja proizvoda, nego kriza održivog odnosa potražnje iponude, koji zadovoljava kriterij rentabilnosti, a ima višak ponude proizvoda i nezadovoljenupotražnju za proizvodima. Na strani potražnje pojavljuje se višak neiskorištene nov
č
aneštednje, a na strani ponude višak kapaciteta i zaposlenosti, te nedostatak motiva da se daljeinvestira. Gospodarska aktivnost pada te dovodi do zastoja, koji se širi i pretvara ustagnaciju. Ponuda pada do minimuma potražnje, o
č
ekuju
ć
i dalji razvoj poslovnih prilika.Stagnacija može trajati godinama
3
, dok se ne stvore povoljniji uvjeti investiranja i rastapotražnje. Takav ekonomski sustav izaziva društvene štete i socijalnu napetost.Temeljifinancijskog sustava postavljeni su sredinom prošlog stolje
ć
a u Bretton Woodsu. Stup jeameri
č
ki dolar, na koji su fiksirane glavne valute, a on je vezan uz zlato, što je funkcioniralodo ukidanja konvertibilnosti dolara, po
č
etkom 70-tih godina. Suspenzijom konvertibilnostiprekinuta je veza izme
u realne i financijske ekonomije. Slijedi fiat ekonomija, pafinancijski sektor po
č
inje nekontrolirano bujati što se o
č
ituje u transformaciji tradicionalnogbankarstva, ra
anju novih institucija, kreiranju novih financijskih proizvoda, tzv. financijskihinovacija. Financijski sektor se razvija neovisno i puno brže od realne ekonomije. Poticaj
2
Kriza 1930. godine bila je izazvana hiperprodukcijom, a kriza 1973. godine skokom cijene nafte. Kriza 1930.godine rezultirala je odlukom monetarnih vlasti u pravcu kontrakcije novca, što je slomilo burzu. Kriza iz 1973.godine uzrokovana cijenom nafte, izazvala je kreditnu ekspanziju te zaduženje zemalja Tre
ć
eg svijeta, što je dovelodo dužni
č
ke krize.
3
Ovdje posebno treba istaknuti 1970-e koje karakterizira da je Dow Jones Index u periodu od skoro 10 godina bionepromijenjen, ista pojava se javlja i u sadašnjem desetlje
ć
u. Upravo ovakve instance name
ć
u pitanje da li je samoekonomska politika dovoljna da bi se izašlo iz krize.
 

Activity (37)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Esmir Dogan liked this
Esmir Dogan liked this
Majda Mujanovic liked this
Jelena Premec liked this
Katarina Sverić liked this
Pavo Ramljak liked this
Tea Benić liked this
Esad Kokic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->