PAKAO, Dante AlighieriDjelo mi se dopada jer je pisac pisao veoma kratko, no ipak je prepuno metafora.Pošto je pisano u stihovima djelo se brzo čita ako se razumiju pojmovi i za svakislučaj imamo objašnjenja koja su zauzela mjesta više nego samo djelo. Kao što jeDostojevski rekao: 'Pametni ljudi govore kratko.' Najviše me iznenadilo da ne samoda je u tako sažetom djelu opisao pakao i još krugove unutar pakla nego je još pričaopriču iz života nekih ljudi iz svakog kruga. Najviše mi se dopalo upravo to umijećeDantea da puno kaže s malo riječi. Tražilica Google za pojam lektira nudi više od 600 tisuća rezultata, među kojima sudeseci stranica krcatih interpretacijama književnih djela abecedno složenih poimenima autora. Dodatak tome su i forumi na kojima je sve učestalija potražnja zaesejima na zadanu temu iz lektire. Riječ je o novom trendu, budući da je državnommaturom uvedeno pisanje eseja, pa ambiciozniji ništa ne prepuštaju slučaju. Tako je u virtualnom svijetu. U knjižnicama koje nude uslugu pripremanja literatureučenici bez pardona pitaju pišu li lektire, potvrdila je Ljiljana Sabljak, voditeljicazagrebačke Gradske knjižnice. Navodi i sve veći utjecaj chatova i foruma na navikečitatelja ukoričenih izdanja koji sljedećem čitatelju žele skratiti put – sve češće uknjigama s popisa lektire pronalaze opaske poput 'Dosadno!', 'Boring', 'Ovo si većrekao', 'Čitaj samo ovo'.Da se mržnja prema školskoj lektiri prenosi s generacije na generaciju, nije novost.No isto tako ničeg revolucionarno novog nema u popisu obaveznog štiva i jedini spas je u prilagodbi metoda rada, o čemu nam je posvjedočila Dinka Tomašković Presečki,profesorica hrvatskog jezika i književnosti u zabočkoj Gimnaziji Antuna GustavaMatoša.'Osim u prvom razredu, ne tražim pisanje lektire. Ne pristupam lektiri kao tekstu kojiučenici trebaju napisati. Tražim od njih da se na bilo koji način pripreme kako bi moglirazgovarati o djelu i nemam ništa protiv toga da se koriste internetom za prikupljanjeinformacija ako se njima znaju dobro služiti', navodi Tomašković Presečki i dodaje dase problemi javljaju posebno kod interpretacije djela starije hrvatske književnosti.Pitanje je koliko je predavača hrvatskog jezika spremno uvesti nove metode rada,kada učenici i dalje dilaju lektirama koje bi, da priča nije zabrinjavajuća, zaista bilesmiješno štivo za kakvu antologiju. Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa naupit jesu li proveli kakvo istraživanje o tome koliko učenika čita i piše lektiru dobilismo odgovor da je lektira sastavni dio nastavnog plana i programa hrvatskog jezika usvim razredima osnovnih i srednjih škola, tako da su ju svi učenici u Hrvatskoj dužničitati.Naravno, pri tome se pojedinosti o obimu lektire koju će učenici pročitati u tijekuškolske godine ponešto razlikuju od škole do škole i nastavnika do nastavnika, jer oneovise o pojedinostima detaljnije razrade nastavnog plana i programa koju napravisvaki pojedini nastavnik, stoji u odgovoru MZOŠ.Upravo iz propisa proizlazi najveći problem nesuvislih tekstova koje imamo prilikučitati na internetu – osim današnjim generacijama potpuno jezično nerazumljivihdjela starije hrvatske književnosti, tematski predalekih romana, kao i pravila dalektira obrađuje kronološki, izbor knjiga nije opsežnije revidiran godinama. Primjerice,'Medvjeda Brundu' i 'Velog Jožu' Vladimira Nazora učenici obuhvaćeni anketom