PREDGOVOR U istoriografiji, kwi`evnosti i drugim prate-}im umetni~kim i nau~nim sagledavawima realnosti`ivota, Isto~na Srbija, ili u u`em smislu Timo~kaKrajina, bili su kao geoetni~ki i istorijski prostornepoznati, pomalo misti~ni i, svakavo, zapostavqeni.No takav utisak mo`e da va`i za vreme kada su razniistra`iva~i, nau~ni radnici, putopisci, istori~ari upravo konstantovali da Timo~ka Krajina, odnosnoweni stanovnici, ne poznaju svoju pro{lost, pa, stoga,nemaju nikakvu tradiciju. To, naravno, nije ta~no jer nepostoji stanovni{tvo bez svog usmenog i pisanog se}awa i takva amnezija je i fizi~ki nemogu}a.Sredinom devetnaestog veka kao da su sve rezervepoliti~kog ume}a bile na prostorima centralne Srbijeistro{ene, obeshrabrene posle mnogih pobuna ~ije jeslamawe donosilo uvek istu pouku: obrenovi}evski re`im uprkos svemu zna {ta radi i zna {ta je najboqeza srpski narod i dr`avu. U takvoj klonulosti pojavquje se jaka struja poli-ti~ara iz Isto~ne Srbije, zapostavqene kao daleke itamne provincije sa nekakvom Vr{kom ^ukom (emvr{ka, nije ni vrh, em ~uka, obi~no brdo, neka neva-`na kota na isto~noj granici), koja je u isto vreme,kada je prime}ena tabula raza istorije ovih predela,
5
Add a Comment