Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
20Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Esej - Globalizacija Brankica Graorac

Esej - Globalizacija Brankica Graorac

Ratings:

5.0

(1)
|Views: 5,215|Likes:
Published by brankicagraorac

More info:

Published by: brankicagraorac on Mar 22, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, DOC, TXT or read online from Scribd
See More
See less

03/14/2013

pdf

text

original

 
Predmet: Mirkoekonomija
E S E J
Tema: GLOBALIZACIJA – KRITIČKI OSVRT
Student: Brankica GraoracProfesor: Prof. dr Zdravko GlušicaBroj indeksa: 161/07Asistent: mr Svetlana Dušanić Gačić
Banja Luka, januar 2010. god.
 
O globalizaciji su se pisale knjige, održavali naučni skupovi, brojnetribine i okrugli stolovi. Svi su se pozivali na potrebu globalizacije, posebnoglasnici koji su dolazili u ime Međunarodnog monetarnog fonda ili Svjetskebanke. Svi su nešto citirali i upozoravali druge na njihove grijehe i propuste, alinisu htjeli vidjeti svoje i vjerovatno ih nikad neće ni vidjeti. Navodno svijetpostaje globalno selo i svako može u „tuđe dvorište”, ali ne samo zaviriti nego ikoristiti. Tako je dolazio i zapadni kapital kupovati imovinu, preneseno rečeno“loviti kokoši i skupljati jaja za svoju trpezu”. Međutim, kada kokoši (tj.građani siromašnih zemalja) pokušaju ući u tuđe dvorište, tada više ne važenačela globalizacije. Dakle, opet je aktuelno pravilo koje glasi: “Što je tvoje -to je i naše, a što je moje - to je samo moje”.Prvi znakovi takvoga ponašanja javili su se već pre nekoliko godina kadje predsjednik SAD-a kao ekonomski najsnažnije države zabranio stranukonkurenciju u industriji željeza i čelika i to obrazlagao potrebom zaštitedomaće američke industrije čelika. Svi su šutjeli i nitko ništa… Sada već iFrancuska štiti svoje poljoprivredne interese od nekih evropskih ograničenja, ato obrazlaže potrebom očuvanja “svoje tradicijske poljoprivredne proizvodnje ikulturnim nasljeđem”.Nakon raspada SSSR-a došlo je do ubrzane globalizacije u svjetu i to jedovelo do povećanja integracije pojedinačnih privreda zemalja, rasta svjetsketrgovine i multinacionalnih kompanija i porasta efekta velike sume novca kojase kreće u privredama. Ljudi širom svijeta su povezani jedni s drugima višenego ikada pre, a tokovi informacija i novca su znatno brži. Robe i usluge kojese proizvode na jednom kraju svijeta su dostupni širom planete, međunarodnaputovanja su normalna pojava i ovi fenomeni se nazivaju „globalizacija“.Ono što je bitno reći je da nije samo pojam globalizacija postaopopularan predhodnih godina, nego i pojam antiglobalizacija tj. borba protivglobalizacije, koji je možda još i popularniji. Pojam antiglobalizacija uključuje:
 
zaštitu životnu sredine ljudi, zaštitu životinja, pitanje djece koje su radnasnaga, anarhizam, antikapitalizam i opoziciju multinacionalnih kompanija.Institucije koje su najviše napadane od strane antiglobalističkog pokreta suSvjetska trgovinska organizacija (WTO), Međunarodni monetarni fond (MMF) iSvjetska banka (World Bank). Kako dolazi do porasta globalizacije u ekonomijiširom svjeta, tako dolazi i do porasta antiglobalističkih aktivnosti i protesta,kao i povećanja njihovog inteziteta i nivoa nasilja.Sa padom komunizma kompanije su proširile svoje oblasti poslovanjaširom svjeta. Velike korporacije se danas optužuju da su dovele do socijalnenepravde, nepravednih uslova rada (uključujući plate radnika, uslove rada iživota), nedostataka brige za zaštitu okoline i ekološke štete. Multinacionalneekonomske institucije, kao što su Svjetska trgovinska organizacija,Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka se posmatraju kao predvodniciglobalizacije i kao predvodnici korporativnih interesa kojima je motiv samoprofit i sve više postaju glavna meta demenstratora.Iako su multinacionalne korporacije i institucije međunarodne trgovinepredmet kritike, svi posmatrači ne djele ista mišljenja. Mnogi komentari koji seobjavljuju govore u njihov prilog, kao da postoje korisna i pozitivna dostignuća.Na primjer, tvrdi se da slobodna trgovina donosi ukupnom razvoju svijeta.Globalna slobodna trgovina promoviše globalni ekonomski rast, kreira radnamjesta, čini kompanije više konkurentnim i snižava cijene za potrošače.Globalizacija take pruža siromašnim zemljama, preko infuzije stranogkapitala i tehnologije, šansu za ekonomski razvoj i širenje blagostanja kojestvara uslove procvata demokratije i poštovanja ljudskih prava.Nažalost nije to tako sjajno kao neki to promovišu, više je na svijetuonih koji ne vide dobre strane globalizacije i oni tvrde da ekonomski rast nijenužno potreban da ljudi budu srećniji, jer su oni ustvari često nesrećniji.Institucije kao što je Svjetska banka su napravile bogate bogatijima, a one koji

Activity (20)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Dmitar12 liked this
Nikola Divic liked this
Enver Veletovac liked this
magician1000 liked this
Dženita Haskic liked this
slatkica22 liked this
Jasmir Ceman liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->