Zbirka Zadataka, Teorija Konstrukcija 1

UNIVERZITET “DžEMAL BIJEDIĆ” U MOSTARU
GRAĐEVINSKI FAKULTET
Viši asistent
mr. sc. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.
ZBIRKA RIJEŠENIH ZADATAKA

TEORIJA KONSTRUKCIJA 1
SKRIPTA
Mostar, 2006.
UNIVERZITET “DžEMAL BIJEDIĆ” U MOSTARU
TA
Viši asistent
mr. sc. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.
mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

P
ZBIRKA RIJEŠENIH ZADATAKA
RI
SKRIPTA
SK
Mostar, 2006.
Naziv:
Zbirka riješenih zadataka

Teorija konstrukcija 1
Skripta
Autor:
TA
viši asistent Građevinskog fakulteta
Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru
Tehnički urednici:
Sanja Topuz, student 4. godine Građevinskog fakulteta

Sanjin Jahić, student 4. godine Građevinskog fakulteta
P
Kompjuterska obrada:
Sanja Topuz, student 4. godine Građevinskog fakulteta
Sanjin Jahić, student 4. godine Građevinskog fakulteta

RI
Izrada crteža i teksta:
Studenti II. godine Građevinskog fakulteta – generacija 2005./’06.
Štampa:
SK
In – Copy d.o.o. Mostar
Sponzorirano:
Service Learning Project: Increasing Community Impact and

Educational Outcomes in Higher Education
Website: http://www.americancouncils.org.yu/alumni/servicelearning/scriptbook.htm
A
PT
RI
Zahvalnica
Zahvaljujem se American Councils-u na ukazanoj

podršci kroz projekat Service Learning, koji se pokazao kao
veoma uspješan i pomogao je da studenti mogu da urade nešto
korisno i za sebe i za zajednicu.
SK
I would like to thank to the American Councils for

the support through Service Learning project, which was very
successful and helped students to do something useful for
themselves and for the community.
UNIVERZITET «DŽEMAL BIJEDIĆ» U MOSTARU
Predmet: Teorija konstrukcija 1

Predmetni nastavnik: emer. prof. dr. Ognjen Jokanović, dipl.inž.građ.
Predmetni asistent: viši asistent mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.
Nastavni plan i program:

Statika konstrukcija. Proračunske šeme.
Opterećenja konstrukcija. Oslonci ravanskih konstrukcija.
Unutrašnje i vanjske sile. Povezanost između opterećenja, transverzalnih sila i momenata
TA
savijanja.
Statička određenost sistema. Kinematička stabilnost nosača.
Statički određeni sistemi.
Puni nosači.Prosta greda. Konzola. Grede sa prepustom.
Uticajne linije za sve pune nosače. Statički i kinematički načini rješavanja uticajnih linija.
Gerberovi nosači. Uticajne linije kod Gerberovih nosača.
Luk sa tri zgloba. Uticajne linije lukova sa tri zgloba.

Rešetkasti nosači. Uticajne linije rešetkastih nosača.
Virtuelna pomjeranja. Virtuelni rad.
Energetske teoreme.
P
Literatura: Đorđe Solovjev:Statika konstrukcija I (1. i 2. dio), Milan Đurić:Statika konstrukcija
Uslov izlaska na ispit: Tačno urađeni i predati programski zadaci, a primljeni od predmetnog
asistenta. Potpis predmetnog nastavnika.
RI
Obaveza studenata je da redovno i kontinuirano rade programske zadatke i predaju u
datim rokovima, a krajni rok ispunjenja obaveze je do početka junsko-julskih ispitnih
rokova (tačan datum određuje predmetni asistent).
Aktivnosti na predavanjima i vježbama: razrada i prezentacije zadataka, domaće zadaće,

diskusija na predavanjima
Zalaganje studenata tokom godine utiče na ocjenu iz pismenog dijela ispita.
Evidencija pohađanja nastave: Tokom nastave vodi se evidencija o prisustvu studenata, tako
SK
da svaki student koji bude neopravdano odsutan više od tri puta, ne ostvaruje pravo na potpis
predmetnog nastavnika i/ili asistenta i obavezan je u sljedećoj školskoj godini pohađati nastavu.
Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni dio ispita.
Pismeni dio ispita se polaže parcijalno i integralno. Ispit se smatra položenim, ako je student
dobio 55 bodova i više. Na ocjenu utiše broj bodova, koje je student ostvario zalaganjem na
nastavi.
Usmeni dio ispita se polaže nakon položenog pismenog dijela.Ukoliko student ne položi usmeni
dio ispita iz dva pokušaja, obavezan je ponovo polagati pismeni dio ispita. Vrijeme polaganja
usmenog dijela ispita određuje nastavni professor.
Konsultacije se održavaju u kabinetu predmetnog asistenta u predviđenom periodu.

PREDGOVOR
TA
Teorija konstrukcija 1 je predmet II. godine studija na Građevinskom fakultetu i izučava
statički određene sisteme.
Na osnovu dosadašnjeg iskustva ocijenio sam da uobičajeni način izvođenja vježbi,
pisanje po tabli sa kratkim objašnjenjima, maksimalno angažuje studente u prepisivanju zadataka
sa table i ne ostavlja im vremena da diskutuju o zadatku. Često u nedostatku vremena, u želji da
se uradi veći broj zadataka, prepisivanje sa table postaje mehanički dosadan proces. Da bi učinak
vježbi bio bolji, uz saglasnost predmetnog profesora, odlučio sam da interaktivnom metodom
studentima omogućim lakše razumijevanje gradiva. Nakon teorijskih predavanja svaki student

dobija zadatak, koji je obavezan uraditi i onda ga prezentirati na vježbama pred kolegama i
predmetnim asistentom. Na ovaj način studenti su aktivni tokom cijele godine, jer direktno
učestvuju u nastavnom procesu – vježbama. Pored prezentacije zadatka student je obavezan
P
imati i teoretsko znanje stečeno na predavanjima, a da bi mogao odgovoriti na pitanja koja mogu
postaviti prisutni. Na ovaj način student za uspješno prezentiran zadatak i kvalitetne odgovore na
pitanja prisutnih, dobija ocjenu koja je dio ocjene iz pismenog dijela ispita iz predmeta Teorija
konstrukcija 1. Ovim načinom rada sa studentima, došao sam do saznanja da aktivno učešće
studenata u nastavnom procesu omogućuje bolje razumijevanje teoretskih osnova pomenutog
predmeta, jer je interesovanje studenata prisutno tokom cijele godine. U toku jedne školske
RI
godine novim sistemom rada, na vježbama se obradi mnogo veći broj zadataka, nego što je bio
slučaj sa uobičajenim načinom rada.
U sklopu projekta Service Learning pod pokroviteljstvom American Councils-a urađena
je ova zbirka-skripta. Glavni cilj ovog projekta je bio da studenti budu aktivno uključeni u rad i
da mogu kontinuirano pratiti predavanja. U sklopu ovog projekta studenti su trebali jedan
zadatak, pored prezentacije i objašnjenja zadatka na vježbama iz predmeta Teorija konstrukcija
1, uraditi koristeći kompjuterske programe MS Word i Autocad. Korištenje kompjuterskih
programa MS Word i Autocad-a predstavlja dobru osnovu za buduće inženjere. Kroz ovaj jedan
SK
zadatak studenti uče da koriste kompjutersku tehniku koja će im biti potrebna u budućem radu.
U zbirci-skripti se nalaze zadaci urađeni na «školski način» iz izučavanih oblasti. Zadaci
su složeni prema oblastima. Ova skripta je plod zajedničkog rada studenata i predmetnog
asistenta. Cilj ove skripte je da se omogući studentima lakše razumijevanje i potrebni kontinuitet
saznanja iz predmeta Teorija konstrukcija 1.
Ova skripta je najava buduće knjige namijenjene za studente i inženjere u praksi.
Prilikom mog boravka u SAD-u 2004./'05. u programu JFDP (Junior Faculty
Development Program) stekao sam dragocjena iskustva, koja ću pokušati ugraditi u novu knjigu.
Mostar, septembra 2006. godine Autor

TEORIJA KONSTRUKCIJA 1 viši asistent mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.
TA
SADRŽAJ
1.
2.
P
Uvod ............................................................................................ ...........................01
Prosti nosači ............................................................................... ...........................09
3. Gerberovi nosači ....................................................................................................22
RI
4. Lukovi na tri zgloba ...............................................................................................34
5. Rešetkasti nosači ....................................................................................................60
6. Ispitni zadaci ...........................................................................................................67
7. Literatura .................................................................................................................78
SK
Zbirka riješenih zadataka – Skripta

Sadržaj
TA
P UVOD
RI
SK
Zbirka riješenih zadataka – Skripta 1

Uvod
UVOD
Skup tačaka međusobno povezanih u jednu cjelinu zovemo nosač. Zadatak nosača je da
obezbijedi nepomjerljivost izvjesnih tačaka međusobno i u odnosu na stalne tačke u prostoru. To
se najčešće postiže pravilnim komponovanjem više linijskih nosača koji svaki za sebe ima
ograničenu ulogu da samo obezbijedi stabilnost u svojoj ravni, a svi zajedno obezbjeđuju
prostornu stabilnost. Nosači koji obezbjeđuju samo nepomjerljivost u svojoj ravni zovemo
ravnim linijskim nosačima, dok nosači koji onemogućvaju nepomjerljivost u prostoru zovemo
TA
prostornim linijskim nosačima.
Elementi nosača su:

1) Štapovi
2) Kruti uglovi
3) Oslonci
Štapovi su prave ili krive linije koje se nalaze u geometrijskim mjestima težišta poprečnih

presjeka nekog nosača. Ukoliko su dimenzije poprečnih presjeka male u odnosu na dužinu
štapova, tako da štap može da primi samo aksijalno opterećenje, zovemo ga prostim štapom.
Ako poprečni presjek ima dimenziju da može da primi i druga opterećenja pored aksijalnih
P
zovemo ga greda.
Štapovi mogu biti spojeni zglobno ili kruto.
RI
θ θ
θ θ
Zglobna veza Kruta veza

SK
Čvor je tačka u kome se spajaju 2 ili više štapova ili je to slobodan ilil oslonjen kraj
štapa. Sa brojem čvorova raste i broj štapova i krutih uglova i zbog toga proračun i brojanje
elemenata se otežava, a nama je cilj da to brojanje smanjimo i na taj način da smanjimo sebi
proračun. Strukturno linijske nosače dijelimo na rešetkaste i pune nosače.
Rešetkasti linjski nosač sastoji se samo od prostih štapova i oslonaca.
Puni nosač je nosač sastavljen od štapova greda i prostih štapova i oslonaca sa ili bez krutih
uglova.
ZGLOBOVI
a) MOMENTNI ZGLOB je zglobna veza dvaju krutih ploča. Kod
ovog zgloba ploča I relativno rotira u odnosu na nepokretnu ploču II
oko međupola koji se nalazi u zglobu (i obratno). Ova veza
onemogućuje relativno pomjeranje krajeva ploče, ali omogućuje
δ
njihovo rotiranje.

Uvod
b) POPREČNI ZGLOB je veza dvaju krutih ploča I i II koja onemogućuje osovinsko

razmicanje i relativno rotaciju dodirnih presjeka, a omogućuje poprečno (transverzalno)
pomjeranje. Međupol O12 se nalazi u beskonačnosti, a zglob je zamišljen kao veza dva
beskonačno mala paralelna štapa zglobno vezanaza dodirne presjeke, a takođe i generalisano
linijsko pomjeranje.
12
I II
TA δ

c) PODUŽNI ZGLOB je veza između ploča I i II koja onemogućuje relativnu rotaciju i
poprečno razmicanje dodirnih presjeka, a omogućuje podužno relativno pomjeranje istih.
P
Međupol O12 nalazi se u beskonačnosti na pravcu dodirnih presjeka. Zamišljen je kao veza dva
beskonačno mala paralelna štapa u pravcu poprečnih dodirnih presjeka.
RI
δ
SK
OSLONCI
a) POKRETNI OSLONAC je spoljna veza koja sprečava pomjeranje tačke oslanjanja, dok
joj dopušta pomjeranje upravno na pravac oslanjanja, a i rotaciju oslonjenog presjeka. To
određuje položaj apsolutnog pola oslonjene ploče I koji se nalazi na pravcu oslanjanja.

Uvod
TA
b) NEPOKRETNI OSLONAC je oslonac koji sprečava svako linearno pomjeranje oslonjene
tačke, a omogućuje rotaciju iste. To definiše položaj apsolutnog pola oslonjene ploče I koji mora
biti u oslonjenoj tački A.

P
RI
c) UKLJEŠTENJE kao oslonac onemogućuje svako pomjeranje oslonjene tačke, kao i
rotaciju odgovarajućeg poprečnog presjeka.
SK
VANJSKE I UNUTRAŠNJE SILE

Vanjske sile mogu biti:
a) Aktivne, koje su izazvane vanjskim faktorima, bilo dodirom bilo djelovanjem na odstojanju
(npr. gravitaciona sila).
b) Reaktivne, koje su izazvane aktivnim silama i predstavljaju otpore od oslonaca i uklještenja.
Opterećenja na konstrukciju mogu biti:
- koncentrisana (dimenzije t, kg, kN, tj. dimenzije sila)
- raspodjeljena duž osovine štapa (dimenzije t/m, kg/m, kN/m, tj. dimenzije sila/dužina)
U prirodi ne postoje linijska opterećenja već samo površinska (dimenzije sila/površina) i
zapreminska (dimenzije sila/zapremina).
Postoje još i:
- koncentrisani spregovi – momenti (dimenzije tm, kgm, kNm, tj. dimenzija sila × dužina)
- raspodjeljeni spregovi – momenti (dimenzija sila × dužina/dužina)
Uvod
Ako koncentrisana sila djeluje u presjeku 1 pod

nekim uglom α, ona ustvari ne djeluje u presjeku 1 P
osovine nosača nego u presjeku 2 na udaljenosti
α
h/2ctgα. Idealizujući nosač njegovom osovinom
prinuđeni smo da ili to imamo u vidu ili da djeluje u
h/2
presjeku 1, ali da dodamo i spreg M.
Ph Ph 1 2
h/2
M = ⋅ sin α ⋅ ctgα = ⋅ cos α
2 2
TA
Slično tome i raspodjeljeno opterećenje pod nagibom P
daje pri redukciji na osovinu nosača dopunske
a)
raspodjeljene spregove intenziteta
α
m= g × e × cosα 1 2
Po dužini djelovanja opterećenja mogu biti: P
- stalna: sopstvena težina nosača i elementi b) M

konstrukcije koji funkcionalno moraju stalno
α
biti prisutni, te snijeg u područjima gdje se
pojavljuje, 1 2
P
- povremena (korisno opterećenje): vjetar, ljudi,
vozila, teret u skladištima, zemljotres itd.
Prema načinu djelovanja dijelimo ih na:

- nepokretna i
- pokretna
RI
također i na:
- direktna i
- indirektna.
g [kN/m']
Računska opterećenja određuju se na bazi stvarnih
α
podataka o nosaču, stalnom opterećenju i funkciji

nosača, kao i na osnovu važećih propisa za određene
e
vrste konstrukcija. Taj dio statičkog proračuna koji

h
SK
prethodi samom iznalaženju sile u poprečnim

presjecima nosača zovemo ANALIZOM 1 2
OPTEREĆENJA.
Prema propisima opterećenja se mogu dijeliti i prema
vrstama objekata:
- opterećenje zgrada,
- opterećenje drumskih mostova, g [kN/m']
- opterećenje željezničkih mostova itd.
M
Ili prema značaju i učestalosti na:
α
- glavna,
- dopunska,
- naročita, 1 2
a prema uticaju na stvarno stanje napona uslijed
eventualnih vibracija dijelimo ih na:
- statička i
- dinamička.

Uvod
UNUTRAŠNJE SILE
Dejstvo vanjskih sila na nosač izaziva deformaciju istog i pojavu unutrašnjih sila u presjecima
kao rezultante napona.
U otpornosti materijala se govori o naponima, ali moramo naglasiti da se ne može govoriti o
naponima, ako nije tačno definisana ravan (zamišljen presjek nosača) i tačka u toj ravni.
Najčešće se govori o naponima u tačkama presjeka upravnog na osovinu nosača na određenom
mjestu osovine, ali ne mora uvijek biti tretiranje napona u presjecima upravnim na osovinu već i
presjecima pod određenim uglom različitim od 90°. U statici linijskih nosača smatramo da su
TA
opterećenja i osa nosača u istoj ravni. Ako tretiramo unutrašnje sile u nekom presjeku nosača,
izrazićemo ih preko napona u presjeku upravnom na osovinu, pa će i naponi biti u ravni nosača.
M R = ∫
F
p dF (1)
x
∫
r
M = p r dF (2)

R
dF F
p
z pdF
P
Presječna sila R i moment poslije redukcije sile R na težište presjeka izraženi su preko napona
formulama (1) i (2).
Sile u presjeku preko komponenata su:
N = ∫σ x dF
RI
F
T = ∫τ
F
xz dF
M = ∫σ
F
xz dF
Smatramo da nema torzionog momenta Mx i momenta oko ose z, Mz.

Šematski prikazano:
M M
SK
N N
T T
M M
N N
T
T T
M
M
POGLED N
N
M
N
POGLED
ED
GL
N
M
PO
T
T

Uvod
N – normalna sila – komponenta rezultante unutrašnje sile R u pravcu x – ose (na osovini
nosača). Pozitivna je kada zateže svoj dio štapa.
T – transverzalna sila – komponenta rezultante unutrašnje sile R u pravcu z – ose (normalna na

osovinu nosača). Pozitivna je kada ima tendenciju da obrće dio štapa oko drugog kraja u smjeru
kazaljke na satu.
M – momenat savijanja oko ose y, My. Pozitivan je kada izaziva zatezanje donje strane nosača.
UTICAJNE LINIJE
TA
Općenito o uticajnim linijama
Pri statičkom ispitivanju jedne konstrukcije određuju se izvjesni uticaji, koje vanjsko opterećenje
ili izvjesna sredina vrši na konstrukciju.
Pod tim uticajima podrazumijevamo: reakcije oslonaca, horizontalni potisak luka ili lančanog
nosača, napadne momente, transverzalne i normalne sile u jednom presjeku, ugibanje pojedinih

tačaka konstrukcije i dr. Sve ove veličine koje mi ispitujemo, zovemo uticaji i obilježavamo ih
sa Z.
U slučaju nepokretnih opterećenja uticaje u nosaču tj. u nekom određenom presjeku, možemo
P
odrediti pomoću već poznatih metoda statičkog proračuna. Na osnovu dobiveih vrijednosti
unutrašnjih sila možemo naći ekstremne veličine momenata i transverzalnih sila. Ali ako na
nosča djeluje pokretno opterećenje, onda se u nosaču ekstremne vrijednosti unutrašnjih sila
pojavljaju u različitim presjecima nosača u zavisnosti od kretanja sile.
Da bi lakše odredili vrijednosti uticaja od pokretnog opterećenja koristimo se koncentrisanom
jediničnom silom od 1kN koja se kreće po nosaču s lijeva na desno ili obrnuto. Udaljenost te
RI
jedinične sile od jednog oslonca (npr. od oslonca A) se označava sa x, dok je ukupna dužina
nosača L. Kretanje sile po nosaču izaziva uticaje u svim presjecima nosača, pa prema tome i za
neki određeni presjek možemo da bez ikakvih problema odredimo vrijednosti unutrašnjih sila,
odnosno da nacrtamo uticajnu liniju određenog presjeka na nosaču.
Znači, uticajna linija je linija čije ordinate, izmjerene ispod opterećenja, daju veličinu traženog
uticaja od jedinične sile od 1 kN u presjeku, za koji je ta linija konstruisana. Površian koju
zaklapa uticajna linija sa horizontalom zove se uticajna površina.
SK
Osobine uticajnih linija
Traženi uticaj od opterećenja na nosaču dobije se pomoću superpozicije. Uticajne linije crtaju se
samo za jedan određeni pravac opterećenja, a mi proučavamo uticajne linije od vertikalnog
opterećenja.
Moramo razlikovati dijagrame unutrašnjih sila nosača od uticajnih linija, jer se dijagrami
unutrašnjih sila crtaju za neko određeno opterećenje, dok se uticajne linije crtaju za neki
određeni presjek.
Oblici uticajnih linija
Oblik uticajne linije zavisi od konstrukcije nosača i od načina opterećenja, pa prema tome taj
oblik može biti pravolinijski, poligonalni ili krivolinijski. Kod svih statički određenih nosača
uticajne linije su prave, dok su kod statički neodređenih nosača to krive linije drugog ili višeg
stepena. Za slučaj direktnog opterećenja uticajne linije su prave, a za slučaj indirektnog
opterećenja uticajne linije su poligonalne oblika.
Uvod
Ako se sila nalazi u čvoru onda se uticajna linija od indirektnog oslanjanja ne razlikuje od
uticajne linije direktnog oslanjanja.
Konstruisanje uticajnih linija
Za konstrukciju uticajnih linija postoje dva načina:

- statički
- kinematički.
Statički način
TA
Sila od 1 kN se postavi na nosač u nekom proizvoljnom položaju na odstojanju x od neke
stacionarne tačke nosača (oslonac). Smatrajući opterećenje nepokretnim, određujemo tražene
statičke veličine koje se izražavaju u vidu neke jednačine koja sadržava x koji je promjenljiva
veličina. Ponekad je potrebno postavljati silu od 1kN na nekoliko različitih tačaka nosača i za
svaki položaj pisati odgovarajuću jednačinu, jer uticajna linija može imati nekoliko dijelova, koji
imaju različite jednačine. Pa prema tome, uticajna linija se ne može odrediti odjednom za cijeli
nosač, već se mora ispitivati dio po dio nosača.

Kinematički način
Ovaj način se zasniva na principu virtualnih pomjeranja (princip Lagrange-a). Prema ovom
principu ako se neki materijalni sistem nalazi u ravnoteži pod uticajem sila koje na njega djeluju,
P
onda zbir radova pri svakom virtualnom pomjeranju mora biti jednak nuli.
Za primjenu ovog principa dati se sistm odbacivanjem izvjesnih veza pretvara u kinematički
lanac (mehanizam) te se pomoću principa virtualnih pomjeranja dobije jednačina za traženi
uticaj, a neposredno se dobije oblik uticajne linije.
Integracija uticajnih linija
RI
Koncentrisane sile: Z = P×η
• P – zadata koncentrisana sila na nosaču
• η – ordinata ispod koncentrisane sile P na uticajnoj liniji
Ravnomjerno kontinuirano opterećenje: Z=q×F
• q – vrijednost opterećenja
• F – uticajna površina ispod opterećenja
Nejednako podjeljeno opterećenje (trouglasto ili trapezasto): Z = qt × F
SK
• qt – vrijednost opterećenja u težištu uticajne površine ispod opterećenja

• F – uticajna površina ispod opterećenja
Opterećenje spregom: Z = M × tgα
• M – vrijednost sprega (momenta)
• α – ugao uticajne linije na mjestu na kome napada spreg.
Pošto je uticajna linija za reakciju proste grede prava linija, to znači da veličina reakcije od
sprega ostaje konstantna ma gdje se nalazio spreg.
Uticaj je pozitivan, ako i spreg i nacrtana uticajna linija (bilo koja uticajna linija) okreću u istom
smjeru, a negativan ako su im smjerovi okretanja različiti.
Granične vrijednosti uticaja
U zavisnosti od sistema uticajne linije mogu biti istog i različitog predznaka. Ako su uticajne
površine različitog predznaka, mjesto na uticajnoj liniji gdje se mijenja predznak zove se nulta
tačka. U zavisnosti od položaja opterećenja na nosaču, integracija uticajne linije se vrši tako da
se opterećenje množi sa predznakom koji ima uticajna površina.

Uvod
TA
P PROSTI NOSAČI
RI
SK

Oblast: Prosti nosači
PRIMJER 1:
Za dati nosač i opterećenje odrediti reakcije i nacrtati dijagrame unutrašnjih sila N, T i M.
REAKCIJE
A H =20 kN
∑ X=0 A V = 8,17 kN
-A H +P2 =0 BV =5,83 kN
∑ Y=0
4
A V +BV +P1 -q1 ⋅ 4-(q 2 -q1 ) ⋅ =0
TA
2
∑ A
M =0
4 2
BV ⋅ 4+P2 ⋅ 3-q1 ⋅ 4 ⋅ 2-((q2 -q1 ) ⋅ ) ⋅ 4 ⋅ -P1 ⋅ 3=0
2 3
NORMALNE SILE
N A = N dole
2
= -A V = -8,17 kN

N desno
2
= N 3lijevo = -A H = -20 kN
N1 = N lijevo
2
=0 kN
N B = N 3dole = -BV = -5,83 kN
P
N 3desno = N 4 = -P2 = -20kN
RI
DIJAGRAM NORMALNIH SILA
TRANSVERZALNE SILE
TA =T2dole = -A H = -20 kN
T1 =T2lijevo = P1 = 10 kN
T2desno = P1 +A V =18,17 kN
T3lijevo = -BV = -5,83 kN
TB =T3dole =T3desno =0kN
SK
DIJAGRAM TRANSVERZALNIH SILA
MOMENTI SAVIJANJA
M A =M B =M1 =M 3 =M 4 =0
M dole
2
= A H ⋅ 3 = 60 kNm
M lijevo
2
= P1 ⋅ 3 = 30 kNm
M desno
2
= P1 ⋅ 3-A H ⋅ 3 = -30 kNm
M max = A v ⋅ 3,2346-A H ⋅ 3+
3,23462 3,23463
P1 ⋅ 6,2346-q1 ⋅ - =
2 6
= 2,2 kNm
DIJAGRAM MOMENATA SAVIJANJA

PRIMJER 2:
REAKCIJE
∑ X=0 A H =10 kN
AH - P = 0
A V =3,83 kN
BV =9,83 kN
∑ Y=0
TA
-A V - q ⋅ 3+BV =0
∑ M A =0
32
BV ⋅ 6-P ⋅ 5-q ⋅ =0
2
2
cosα=
2

2
sinα=
2
NORMALNE SILE
N A =A V ⋅
2
2
P
+A H ⋅
2
2
=9,78 kN
RI
2 2 2
N1dole = A V ⋅ +A H ⋅ +q ⋅ 3 ⋅ =14,02 kN
2 2 2
N1desno = N1gore = N B = N 2 = N 3 = 0 kN
SK
TRANSVERZALNE SILE
2 2
TA =A H ⋅ -A V ⋅ = 4,36 kN
2 2
2 2 2
T1dole = A H ⋅ -A V ⋅ -q ⋅ 3 ⋅ =0,12 kN
2 2 2
T3 = T1gore = P = 10 kN
T1desno =TBlijevo = -A V -q ⋅ 3= -9,83 kN
TBdesno =T2 =0 kN

MOMENTI SAVIJANJA
M A = M B = M 2 = M 3 = 0 kNm
32
M1dole =A H ⋅ 3-A V ⋅ 3-q ⋅ =9,5 kNm
2
M1gore =P ⋅ 2=20 kNm
M1desno =BV ⋅ 3=9,83 ⋅ 3=29,5 kNm
TA
PRIMJER 3:

P REAKCIJE
∑ X=0 BH =2,0 kN
2 A V =10,0 kN
BH +P-(q ⋅ 3 ⋅ 2 ⋅ )=0
2 BV =2,0 kN
∑ Y=0
RI
 2
A V + BV -  q ⋅ 3 2 ⋅  =0
 2 
2
cosα=
∑ M B =0 2
A V ⋅ 3-P ⋅ 3=0 2
sinα=
2
SK
NORMALNE SILE
N A = N1desno = 0kN
N1dole = N gore
2
= -A V = -10 kN
2
N dole
2
=N 3gore = -A V ⋅ = -7,08 kN
2
N 3desno = N lijevo
4
= -P-Bh = -12 kN
N gore
4
=N B = N 5 = -BV = -2 kN

TRANSVERZALNE SILE
TA = T1desno =A V =10 kN
T1dole = T2gore = 0 kN
2
T2 dole = -A V ⋅ = -7,07 kN
2
2 2
T3gore = -A V ⋅ +q ⋅ 3 ⋅ 2 ⋅ = 9,90 kN
2 2
TA
2
T3desno = T4lijevo = - A V +q ⋅ 3 ⋅ 2 ⋅ =2 kN
2
TB = T5gore = -BH = -2 kN
T5dole = T4gore =-BH -P = -12 kN
MOMENTI SAVIJANJA

M A = M B =0
M1 = M 2 =A V ⋅ 3=30 kNm
M max =A V ⋅1,75 +4 ⋅
M 3 =q ⋅ 3 ⋅ 2 ⋅ 3 ⋅
2
P
1,7682
2
2
=23,75 kNm
=36 kNm
2
RI
M 4 = -A V ⋅ 3+q ⋅ 3 ⋅ 2 ⋅ 6 ⋅ =42 kNm
2
M 5 =BH ⋅ 3= 6 kNm
PRIMJER 4:
SK
2
Q1 =q1 ⋅ =4 kN
2
Q 2 =q 2 ⋅ 6=12 kN
2
Q3 =q 3 ⋅ =4 kN
2
REAKCIJE
∑ X=0... A H =0 A H =0 kN
∑ Y=0... - Q1 - Q 2 - P- Q 3 + A v + Bv = 0 A V =20,0 kN
1 2 BV =20,0 kN
∑M A
=0... Q1 ⋅ ⋅ 2 - Q 2 ⋅ 3 - P ⋅ 3 + Bv ⋅ 6 - Q3 ⋅ (6 + ) = 0
3 3

NORMALNE SILE
N3dole =NB = -Bv = - 20 kN
N1 =NA =N2 =0
N3 =N4 =0
TA
TRANSVERZALNE SILE
TAlijevo = -Q1 = - 4 kN
TAdesno = -Q1 + A v = 16 kN

T2lijevo = TAdesno - q 2 ⋅ 3=10 kN
T2desno = T2lijevo - P = -10kN
TBlijevo = T2desno - q 2 ⋅ 3 = -16kN
P
TBdesno = TBlijevo + Bv = 4 kN
T1 =T4 =0
RI
MOMENTI SAVIJANJA
SK
2
MA = -Q1 ⋅ = -2,67 kNm
3
2 3
Mmax =M2 = -Q1 ⋅ ( + 3) +Av ⋅ 3 - q2 ⋅ 3⋅ = 36,34 kNm
3 2
2
M3desno,lijevo = -Q3 ⋅ = - 2,67 kNm
3
dole
MB = M3 = M1 = M4 =0

PRIMJER 5:
REAKCIJE:
A H =0 kN
∑ X=0 A V =34,0 kN
A H =0
M A =68,0 kNm
∑ Y=0
-A V +q ⋅ 4+P =0
TA
∑ M A =0
M A -q ⋅ 4 ⋅ 2-P ⋅ 2=0

NORMALNE SILE:
N1lijevo =N desno
N gore
2
2
=0
P
N A =A V =34 kN=N1dolje
=N 3dole =P =10 kN
N 3desno =N 4 =0
RI
SK
TRANSVERZALNE SILE:
TA =-A H =0kN=T1dole
T1lijevo =A V =34 kN
T3desno = T4 =-P =-10 kN
T2desno =A V - q· 4=10 kN
T2gore =T3dole = 0kN

MOMENTI SAVIJANJA:
MA =M1 =68 kNm
M3 = -P ⋅ 2 = -20 kNm
M2 =MA -AV ⋅ 4+q ⋅ 4 ⋅ 2= -20 kNm
M4 =0kNm
TA
PRIMJER 6:
P REAKCIJE
∑ X=0 A H = 6, 0 kN
3 A V =1,8 kN
-A H +q 2 =0
RI
2 BV =4,2 kN
∑ Y=0
A v +BV =q1 ⋅ 3
∑ M A =0
3 2
- BV ⋅ 5 + q1 ⋅ 3 ⋅1,5+q 2 ⋅ 3=0
2 3
2
SK
cosα=sinα=
2
NORMALNE SILE
N A = N1gore = -A V = -1,8 kN
2
N B = N gore
2
= -BV ⋅ = -2,97 kN
2
3
N1desno =N lijevo
2
=A H -q 2 =0
2

TRANSVERZALNE SILE
TA =-A H = -6 kN
q2 ⋅ 3
T1gore =-A H + =0 kN
2
T1desno = -A V =-1,8 kN
T2lijevo =BV =4,2kN
2
TA
T2gore =TB = BV ⋅ =2,97 kN
2

MOMENTI SAVIJANJA
MA =MB =0kNm
M1 = -AH ⋅ 3+
2 3
P
q2 ⋅ 3 1
⋅ ⋅ 3= -12 kNm
M2 =-2 ⋅ BV =-8,40kNm
q2 ⋅ 3 1 q ⋅ 0,92
MMAX = -AH ⋅ 3-AV ⋅ 0,9+ ⋅ ⋅ 3+ 1 =
RI
2 3 2
=-12,81 kNm

SK
PRIMJER 7:

REAKCIJE
∑ X=0 A H =20,0 kN
A H =P A V =15,33 kN
∑ Y =0 BV =0,67 kN
AV-4q+BV=0
∑ M A=0
-BV ·6+4q·4-P·3= 0

NORMALNE SILE
N gore
A =N 3 =0
2 2 2
N desno
A =N1lijevo =A V +A H -P =
2 2 2
=10,84kN
N B =N dole
2 =BV =0,67kN
N lijevo =N1desno =0
TA
2

TRANSVERZALNE SILE P
2 2 2
TAdesno =-A V +A H -P =
2 2 2
=-10,84kN
TAgore =T3 =20kN
RI
TB =T2dole =0
T2lijevo =BV =0,67kN
T1desno =BV -4q=-15.33kN

SK
MOMENTI SAVIJANJA
M A = 3P = 60kNm
M 1 = P + 2 AH − 2 AV = 29,34kNm
MB = M2 = 0
M min = 0, 056kNm

PRIMJER 8:
REAKCIJE
A H =20,0 kN
cosα=sinα=0,707 A V =36,67 kN
BV =16,67 kN
∑ x=0 A =5 ⋅ qH
TA
∑ y=0 P+B -A =0 V V
∑ M =0 B ⋅ 3-5 ⋅ q ⋅ 2,5=0
A V
NORMALNE SILE

N A =A H =20kN=N1desno
N1dole =-A V =-36,67kN=N gore
P 2
N desno
2 =N 3lijevo =-A H +5q=0
2
N B =N 3desno =BV ⋅ =11,79kN
2
RI
SK
TRANSVERZALNE SILE
TA =A V =36,67kN=T1desno
T1dole =A H =20kN
T2gore =A H -5q=20-20=0
T2desno =-A V =-36,67kN=T3lijevo
2
TB =-BV ⋅ =-11,79kN
2

MOMENTI SAVIJANJA
M A =0kNm
M1 =A V ⋅ 3=110kNm
M 2 =A V ⋅ 3-q ⋅ 5 ⋅ 2,5+P ⋅ 5=160kNm
M 3 =BV ⋅ 3=50kNm
M B =0kNm
TA
PRIMJER 9:

REAKCIJE
A H =0 kN
P ΣX=0
A V =90,0 kN
Α H =0
BV =60,0 kN
ΣM A =0
P ⋅ 4-ΒV ⋅1+Q ⋅1=0
ΣY=0
RI
-P+Α V -ΒV -Q=0
cosα = 2 ; sinα = 2
2 2
cosβ =0,8 ; sinβ =0,6
D= 42 +32 = 16+9= 25=5 m

Q=q ⋅ D=4 ⋅ 5=20 kN
SK
NORMALNE SILE
N A = N1desno = Αv ⋅ 2 = 63,64 kN
2
N1lijevo = N 2 = P ⋅ 2 = 7,07 kN
2
N1dole =N 3gore = -P+Αv = 80kN
N 3desno = -Βv ⋅ 0,6-q ⋅ D ⋅ 0,6 = -48 kN
N lijevo
4
= -Βv ⋅ 0,6= -36 kN
N B = N dole
4
= Βv = 60 kN

TRANSVERZALNE SILE
TA = T1desno = -ΑV ⋅ 2 = -63,64 kN

2
T1lijevo = T2 = -P ⋅ 2 = -7,07 kN
2
T1dole = T3gore = 0 kN
T3desno = ΒV ⋅ 0,8+q ⋅ D ⋅ 0,8 = 64 kN
T4lijevo = ΒV ⋅ 0,8 = 48 kN
TA
TB = T4dole = 0 kN

MOMENTI SAVIJANJA
P DIJAGRAM TRANSVERZALNIH SILA
M A =M B =M 2 =M 4 =0 kNm
RI
M 1desno =A V ⋅ 3=270 kNm
M 1lijevo =-P ⋅1=-10 kNm
M 1dole =M 3 =-A V ⋅ 3-P ⋅1=280 kNm
SK

TA
P GERBEROVI NOSAČI
RI
SK

Oblast: Gerberovi nosači
PRIMJER 1:
AH=0
AV=5 kN
S1=25 kN
CH=10 kN
CV=10 kN
S2=20 kN
TA
BH=0
BV=12,692 kN
DV=7,692 kN
REAKCIJE
I-dio II-dio III-dio

Sx=0...AH=0 Sx=0...CH=10 kN Sx=0...BH=0
Sy=0...Av-S1+20=0 Sy=0...-Cv+S2-10=0 Sy=0...-Bv+Dv+S1-S2=0
AV=5 kN P CV=10 kN BV=12,692 kN
SMA=0...- 2 2 SMA=0...Dv13+4S1-
20•5+S1•4=0 SMc=0... -10 2 4-0 2 ⋅ 2 +3S2=0 10S2=0
2 2
S1=25 kN DV=7,692 kN
S2=20 kN
NORMALNE SILE
RI
NA=AV=5kN=NEgo
NdE=0=NG=0
NFd=S1=25kN
NB=0=ND
NId=-S2= -20kN
2
NH=-10 2 =-10kN=NJ
2
SK
2 2
NC=-CH -CV =-10 2 kN=NJg
2 2 DIJAGRAM NORMALNIH SILA
TRANSVERZALNE SILE
TA=-AH=0=TE
TEd=AV=5kN=TFl
TdF=5-S1=-20kN=TlG
2
TH=-10 2 =-10=TIl
2
TId=-10+20=10kN=TJ
TC=0kN=TIg
TB=-BV=-12,692kN=TKl
TdK=-12,692+S1=12,308kN=TLl DIJAGRAM TRANSVERZALNIH SILA
TdL=12,308-S2=-7,692kN=TDd
TD=0

MOMENTI SAVIJANJA
MA=0 kNm
ME=AH2=0 kNm
MF=AV4=20 kNm
MG=AV5-S11=0 kNm
MH=0
2
MI=-10 2 1 =-10 kNm
2
MJ=-20+20= 0 kNm
TA
MC=0kNm
MB=0kNm
MK=-BV4=-50,768 kNm
ML=-BV10+S16=23,08 kNm
MD=0 DIJAGRAM MOMENATA SAVIJANJA
PRIMJER 2:

P S = 10 2 kN
DH' = 0
Dv' = 0
Cv = 24 kN
Bv = 93,6 kN
RI
Av = 47,6 kN
AH = 50 kN
Dati nosač rastavimo na pojedine nosače i rješavamo.

∑MD = 0 ∑Y = 0
-10 2 ⋅ 2 2 + S ⋅ 2 2 = 0 Dv' + S -10 2 = 0
SK
S = 10 2 kN Dv' = 0
∑X =0
DH' = 0
∑X =0
GH – 60 = 0
GH = 60
∑ Mg = 0
− 60 ⋅ 2 + 5Cv = 0
Cv = 24 kN
∑Y = 0
Cv – Gv = 0

Gv = 24 kN
∑M A
=0
2 2
-10 2 ⋅ 2-10 2 ⋅ 2 - 5Bv + 60 ⋅ 3 + 24 ⋅ 7 + 32 ⋅ 5 = 0
2 2
Bv = 93,6 kN
∑Y = 0
2
24 – 93.6 -10 2 ⋅ + Av + 32 = 0
2
TA
Av = 47,6 kN
∑X =0
AH + 10 – 60 = 0
AH = 50 kN
NORMALNE SILE

2 2
NA = - Av ⋅ - Ah ⋅ =
2 P 2
NA = - 69,02 kN
2
NBL = - AH - S ⋅ = -60 kN
2
NBD = - 60 kN
NF = - Cv = - 24 kN
RI
TRANSVERZALNE SILE:
2 2 2
TA = Av ⋅ - Ah ⋅ = -1,7 kN TBL = Av - S ⋅ + q ⋅ 2 = 53,6 kN
2 2 2
SK
2 2 2
TE = Av ⋅ - Ah ⋅ - S = -15,84 kN TBD = Av - S ⋅ + q ⋅ 2 - Bv = -40 kN
2 2 2
THD = Bv - q ⋅ 4 - Cv = 37,6 kN TG = - Cv = -24 kN
TFdolje = 60 kN

MOMENTI SAVIJANJA
ME = Av ⋅ 2 - AH ⋅ 2 = -4,8 kNm MB = Av ⋅ 5 - AH ⋅ 3 - 3S – 1S + 2q = 64 kNm

MH = Av ⋅ 3 - AH ⋅ 3 - S 2 = -27,2 kNm MG = Av ⋅ 7 - AH ⋅ 3 - 5S – 1S + q ⋅ 4 ⋅ 2 - 93,6 ⋅2 = 0
MF = - 60 ⋅ 2 = - 120 kNm
TA
PRIMJER 3:
P
EV=0
DV=12,5 kN
AV=8 kN
S1=8 kN
RI
BH=0
BV=4,3 kN
CV=1,2 kN
Šema rastavljanja nosača

SK

REAKCIJE
∑ X =0 … G2H=0
∑ Y =0 … -G2V+EV=0 ⇒ EV= G2V=0
∑ M E=0 … G2V·3=0 ⇒ G2V=0
∑ X =0 … G1H-G2H=0 ⇒ G1H= G2H=0
∑ Y =0 … -G1V-10+DV=0 ⇒ DV=12,5 kN
TA
10
∑ M D=0 … -10·1+ G1V·4=0 ⇒ G1V·4=10 , G1V= 4 , G1V=2,5 kN
∑ X =0 … AH=0
∑ Y =0 … AV-q·4+S1=0 ⇒ AV=16-8=8 kN
32
∑ M E=0 … -q·4·2+ S1·4=0 ⇒ S1·4=32, S1= 4 , S1=8 kN

∑ X =0 … BH=0
∑ Y =0 … BV- S1+CV+G1V=0 ⇒ BV=8-1,2-2,5=4,3 kN
P 6
∑ M E=0 … -5- S1·2+CV·5+G1V·6=0 ⇒ CV·5=5+16-15 , CV= 5 =1,2 kN
NORMALNE SILE
N=0
N=0
RI
N=0
N=-8 kN
TRANSVERZALNE SILE
SK
T=0 TA=q·4-S1=16-8=8 kN
TG2=10 kN TG2=-G1V=2,5 kN=TCdesno
TD=10 kN TCdesno=-G1V-CV=3,7 kN=TSdesno
TG1=10-DV=10-12,5= -2,5 kN TSlijevo=TCdesno+S1=4,3 kN=TBdesno
TS=-q·4+AV=-16+8= -8 kN TBlijevo=TBdesno-4,3=0=T4

MOMENTI SAVIJANJA
1. dio 3. dio
M=0 MA=0
M3=S1·2-q·2·1=16-8=8 kNm
2. dio MG2=0
MG2=0 MC=-S1·3+BV·5+5=2.5 kNm
MD=-GV1·4= -10 kNm 4. dio
MG1=0 MB=-S1·2+CV·5+GV2·6=5 kNm
MS=-q·4·2+AV·4=-32+32=0 M4=BV·2-S1·4+CV·7+GV2·8=5 kNm
TA
MS=GV2·4+CV·3=13,6 kNm

P DIJAGRAM MOMENATA SAVIJANJA
PRIMJER 4:
S1=15 kN
RI
AV=5 Kn
AH=10 kN
EV=2,5 kN
DV=12,67 kN
BV=10,23 kN
CV=13,6 kN
BH=0
SK
REAKCIJE
∑ MA = 0
-10 ⋅ 2 +S1 ⋅ 4 − 20 ⋅ 2 =0
S1 ⋅ 4 = 40 + 20
S1 = 15 kN
∑Y=0
S1 + Av − 20 = 0
Av = 20 − 15
Av = 5 kN
∑X=0
A H=10 kN

∑ M G2 = 0
−10 + EV ⋅ 4 = 0
Ev = 2,5 kN
∑Y=0
Ev − G2 v = 0
G2 v = 2,5 kN
∑X=0
H
G2 = 0
TA
∑ M G1 = 0
G2 v ⋅ 4 + Dv ⋅ 3 − q ⋅ 4 ⋅ 2 = 0
Dv ⋅ 3 = −2,5 ⋅ 4 + 6 ⋅ 4 ⋅ 2
Dv = 12, 67 kN
∑Y=0
Dv + G2 v + G1v − 24 = 0

G1v = −12, 67 − 2,5 + 24
G1v = 8,83 kN P
∑X=0
H H
G2 = G1 = 0
∑ MB = 0
v
− G1 ⋅ 6 + C v ⋅ 5 − S1 ⋅ 1 = 0
RI
C v ⋅ 5 = 15 + 8,83 ⋅ 6
C v = 13,60 KN
∑Y=0
v
Bv − 15 + C v − G1 = 0
Bv = 15 − 13,6 + 8,83
Bv = 10,23KN
∑X = 0
SK
H
G1 = BH = 0
NORMALNE SILE
N A = AV = 5KN = N1gore
N1lijevo = − AH = −10 KN = N3,
N s1 = − S1 = −15KN

TRANSVERZALNE SILE
gore
T A = − AH = −10 KN = T1
lijevo desno
T1 = − AV = −5 KN = T2
lijevo desno
T2 = − AV + 20 = −5 + 20 = 15 KN = T3
lijevo
T3 =0
lijevo
TB = BV = 10,23KN = T4
TA
desno lijevo
T4 = BV − S 2 = 10,23 − 15 KN = −4,47 = TC
desno V
TC = G1 = 8,83KN = TG1
V
T5 = G1 − q ⋅ 1 = 8,83 − 6 = 2,83KN
V
T6 = G1 − q ⋅ 2 = 8,83 − 6 ⋅ 2 = −3,17 KN
lijevo V
TD = G1 − q ⋅ 3 = 8,83 − 6 ⋅ 3 = −9,17 KN

desno V
TD = −G2 + 6 ⋅ 1 = −2,5 + 6 = 3,5 KN
V lijevo
TG2 = −G2 = −2,5 KN = TE
TE
desno
=0
P
RI
SK

MOMENTI SAVIJANJA
∑MA = 0
M 1 = − AH ⋅ 2 = −10 ⋅ 2 = −20 KNm
M 2 = − S1 ⋅ 2 = 15 ⋅ 2 = −30 KNm
M3 = 0
MB = 0
M 4 = BV ⋅ 1 = 10,23KNm
V
M C = −G1 ⋅ 1 = −8,83KNm
M G1 = 0

v 1
M 5 = G1 ⋅ 1 − q ⋅ 1 ⋅ = 8,83 − 3 = 5,83KNm
2
V
M 6 = G1 ⋅ 2 − q ⋅ 2 ⋅ 1 = 8,83 ⋅ 2 − 6 ⋅ 2 ⋅ 1 = 5,66 KNm
V 1 1
M D = G2 ⋅ 1 − q ⋅ 1 ⋅ = 2,5 − 6 ⋅ 1 ⋅ = −0,5KNm
2 2
M G2 = 0
l
M E = −10 KNm = M 8
M8 = 0
TA
V 1,472
M max ( X =1, 472) = G1 ⋅ 1,472 − q ⋅ 1,472 ⋅ = 6,5 KNm
2
V 0,58 0,58
M max( X =0,58) = G2 ⋅ 0,58 − q ⋅ 0,58 ⋅ = 2,5 ⋅ 0,58 − 6 ⋅ 0,58 ⋅ = 0,44 KNm
2 2

P
RI
PRIMJER 5:
SK
S1= 6,66 kN ↓
AV = 1,66 kN ↑
S2= 26,66 kN ↑
FV = 6,66 kN ↑
BH = 8 kN ←
EV = 28,67kN ↓
CV = 20kN ↑
BV = 6,66kN ↓

REAKCIJE
∑ X = 0 ... AH = 0
∑ Y = 0 ... AV–S1+5kN = 0
∑ MA = 0 ... – S1·3m + 5·4m = 0
S1= 6,66 kN
AV = 1,66 kN
∑ X = 0 ... FH = 0
∑Y = 0 ... FV – S2 + 20kN = 0
∑MF = 0 ... 20kN·4m –S2·3m =0
S2= 26,66 kN
TA
FV = 6,66 kN
∑ X = 0 ... Q·0,707 – GH = 0
GH = 8 kN
∑ Y = 0 ... GV – RE + S2 -10kN - Q·0,707 = 0
∑ MG = 0 ... -10kN·6m + S2·5m – RE·2 – 16kNm = 0
EV = 28,67 kN

GV = 20 kN
∑ X = 0 ... BH = GH = 8 kN
∑ Y = 0 ... –BV+S1+RC-GV= 0
P
∑ MB = 0 ... –GV·5m + RC·4m+ S1·3m = 0
CV = 20 kN
BV = 6,66 kN
NORMALNE SILE
RI
NAdolje = AV = 1,66 kN
NS1 = 6,66kN
NBd = BH = NGl = 8 kN
NGgore = GH·0,707-GV ·0,707 = -8,49 kN
NS2 = -26,66 kN
NEd = GH – 8 kN= 0
SK

TRANSVERZALNE SILE
TAdolje = 1,66 kN
TS1l = 1,66 kN
TS1d = 1,66-6,66 = 5 kN
TBl = -BV = -6,66 kN
TS1d = 0
TCd = RC = 20 kN
TGl = 20 kN
TGD = 20-GV = 0
TGgore = GH·0,707+GV·0,707 = 19,798 kN
TA
TEdolje = 14·1,41 - 8·1,41 = 8,48 kN
TEd = GV – RE -8 = -16,65 kN
TS2l = -16,65 kN
TS2d = -16,65 +26,66 = 10 kN
TFd = 6,66 kN = TS2l
TS2d = -16,65+26,66 = 20 kN

P
RI
MOMENTI SAVIJANJA
MA = 0
MS1gore = AV·3m = 5 kNm
MS1dolje = -BV·3m = -20 kNm = MC
SK
MEdolje = GV·2m + GH·2 m-16 kNm

MEdolje = 40kNm
MEdesno = -10kN·1m= -10 kNm
MS2l = FV·3m = 20 kNm

TA
P LUKOVI NA TRI ZGLOBA
RI
SK

Oblast: Lukovi na tri zgloba
PRIMJER 1:
REAKCIJE:
∑ y=0 -A V +Bv=0
∑ x=0 A H -BH -P=0
M G =0 BV ⋅ 3-BH ⋅ 2=0
desno
∑ M A =0 7 ⋅ BV -2 ⋅ BH -2 ⋅ P=0
TA
α = 45 AH = 35, 0 kN
cos α = 0, 707 AV = 10, 0 kN
sin α = 0, 707 BH = 15, 0 kN
BV = 10, 0 kN

NORMALNE SILE
N1 = 0 = N Adole P
N Adesno = P − AH = -15 kN = N Glijevo
N Ggore = N lijevo
2
= 0, 707 BV − 0, 707 BH =
= -3,53 kN
RI
N B = - BV = N dole
2

SK
TRANSVERZALNE SILE
T1 = P = 20 kN = TA dole
TAdesno = - AV = -10 kN = TGlijevo
TGgore = − 0, 707 BV − 0, 707 BH =
= -17, 68 kN = T2lijevo
TB = BH = 15 kN = T2dole

MOMENTI SAVIJANJA
M A = P ⋅ 2 = 40 KNm
M1 = M1 = 0
M 2 = - BH ⋅ 5 = -75 KNm
TA

PRIMJER 2:
P REAKCIJE
AH = 60,0 kN
AV = 20,0 kN
BH = 60,0 kN
BV = 0 kN
∑x =0 A = B MA = 240,0 kNm
RI
H H
∑y=0 A =P V
∑ M = 0 P⋅6 + B
A H ⋅2− MA = 0
M Gdesno
1
= 0 P ⋅ 6 + 2 ⋅ BH − M A = 0
SK
NORMALNE SILE
N A = AV = 20kN = N Gdole
1
N Gdesno
1
= − AH = −60kN = N Dlijevo
N Ddesno = N C = 0

TRANSVERZALNE SILE
TA = − AH = TGdole
1
= −60kN
TGdesno
1
= − AV = −20 = TDlijevo = TDdesno = TC
TEdesno = 0
TDdole = BH = 60 = TGgore
2
TB = 0
TA
MOMENTI SAVIJANJA

M A = 240kNm
M G1 = M G2 = M B = 0
M Dlijevo = −80kNm
P
M Ddesno = 2 ⋅ P = −40kNm
M Ddole = − BH ⋅ 2 = −120kNm
RI
PRIMJER 3:
SK
REAKCIJE
∑X=0.......AH=BH
∑Y=0.......AV+BV-Q=0
∑MA=0.......BV·8-B·2-Q·2=0
∑MGD=0.....BV·4-BH·5=0
AH = 5, 0 kN
AV = 13, 75 kN
BH = 5, 0 kN
BV = 6, 25 kN
Q=q·5=20KN sinα=0,6 cosα=0,8
NORMALNE SILE
NA=-AH·cosα-AV·sinα = -12,25 kN
NGL=NA+Q·sinα = -0,25 kN
NB=-BV=-6,25 kN
N l2 =-BH·cosα-BV·sinα =
N l2 = -7,75KN=NGD
TA

TRANSVERZALNE SILE
TA=-AH·sinα+AV·cosα = 8 kN
P
TGl =TA-Q·cosα = -8 kN
TB=BH= 5 kN
T2l =- BV·cosα+BH·sinα = -2 kN
RI
SK
MOMENTI SAVIJANJA
MA=0
MB=0
Mmax=AV·2-AH·1,5-4·2,5·1
Mmax =10 kNm
M2=-BH·2= -10 kNm
DIJAGRAMI MOMENATA SAVIJANJA

PRIMJER 4:
REAKCIJE
∑X=0...AH=BH
∑Y=0...AV+BV+q·2=0
∑MA=0….BV·9+BH·1-q·2·1=0
∑MG1d=0…BV·3-BH·4=0
TA
AH = 0, 615 kN →
AV = 8,82 kN ↓
BH = 0, 615 kN ←
BV = 0,82 kN ↑
cosα = 0,6 sinα = 0,8

NORMALNE SILE P
N A = N1dole = AV = 8,82kN
N1lijevo = N 2 = 0
N1desno = N Glijevo = − AH = −0, 615kN
N B = N Gdole = − cos α ⋅ BH − sin α ⋅ BV
RI
N B = −1, 025kN
TRANSVERZALNE SILE
SK
TA = T1dole = − AH = −0, 615kN

T2 = T1lijevo = 2q = 8kN
T1desno = − AV + 2q = −0,82kN
T1desno = TGlijevo

MOMENTI SAVIJANJA
M A = M B = MG = M2 = 0
M 1dole = −4 AH = −2, 46kNm
M 1lijevo = 2q = 8kNm
M 1desno = 8 − 4 Ah = 5,54kNm
TA
PRIMJER 5:

REAKCIJE
P Sx=0...AH+BH=P
Sy=0...AV+BV=8q
SMGd=0…
BV ⋅ 8 + BH ⋅ 4 − P ⋅ 4 − q ⋅ 8 ⋅ 4 = 0
RI
SMA=0...Bv·11-q·8·7=0
AH=8,72kN
AV=11,63 kN
BV=20,36 kN
a=36,86°; cosa=3/5 ; sina=4/5
BH =31,28 kN
NORMALNE SILE
SK
N A = − AV ⋅ sin α − Ah ⋅ cos α = 14,54kN

N B = − BV ⋅ sin α + Bh ⋅ cos α = 2, 47kN
N Gdesno = N1lijevo = N 5 = N1dole =
= − AH = −8, 72kN
N1desno = N 2lijevo = − AH + P = 31, 28kN

TRANSVERZALNE SILE
TA = − Ah ⋅ sin α + AV ⋅ cos α = 0kN

TB = − BV ⋅ cos α − Bh ⋅ sin α = 37, 44kN
T2desno = 3q = 12kN
T2lijevo = 12 − BV = 8,36kN
T1dole = T5 = P = 40kN
TA
TGdesno = AV = 11, 64kN
MOMENTI SAVIJANJA

2
q ⋅ ( 3 + 2, 099 )
Mmax= Bv ⋅ ( 3 + 2, 09 ) + Bh ⋅ 4 −
P 2
Mmax=176,94 kNm
do
M 2 =Bv ⋅ 3+Bh ⋅ 4=189,23 kNm
M1do =-40 ⋅ 4=160 kNm
M GL =Av ⋅ 5-Ah ⋅ 4-q ⋅ 2 ⋅1=15,27 kNm
RI
M de2 = -q ⋅ 3 ⋅1,5 = -18 kNm
M lijevo
2
= -18+BV ⋅ 3 + BH ⋅ 4 = 168,2 kNm
SK

PRIMJER 6:
TA
REAKCIJE
P AH=0 kN
∑ X = 0 AH + BH = 12 AV=6 kN
∑ Y = 0 AV – Bv +Cv = q ⋅ 3 BH=12 kN
BV= 6 kN
∑ M = 0 Cv ⋅ 10 + q ⋅ 3 ⋅ 3.5 −q ⋅ 3 ⋅ 8.5 − B
A H
⋅ 3 − BV ⋅ 4 = 0
CV=12 kN
M G1 = 0 CV ⋅ 3 − q ⋅ 4, 24 ⋅ 2,12 = 0
RI
MG2 = 0 − AH ⋅ 5 = 0
NORMALNE SILE
DOLE
N A = −Va = −6 kN = N G 2 ,
DESNO LIJEVO
N G1
= N 1
=0 ,
DOLE
N = B = 6 kN = N
B V
, 1
SK
DESNO
N 1 = − AH − BH = 0 − 12 = −12 kN
DESNO LIJEVO
N 1 = N G1
2 DESNO
N C = −CV ⋅ 2 = −8, 49 kN = N G1

TRANSVERZALNE SILE
DOLE
T A
= 0, T G2
=0 ,
DESNO LIJEVO
T G 2 = AV = 6 kN = T 1 ,
DOLE
T = − B = −12 kN = T 1 ,
B H
2
T C = −CV ⋅ 2 = −8.45 kN ,
T 2
=0
TA
DESNO 2
T G1
= −CV ⋅ + q ⋅ 4.24 = 8, 45 kN
2
,
LIJEVO
T G1
= −CV + q ⋅ 3 = −12 + 4 ⋅ 3 = 0
MOMENTI SAVIJANJA

M A = 0 , MB = 0 , MC = 0 ,
M G2 = 0 , M G1 = 0
P
LIJEVO
M = A ⋅ 4 = 6 ⋅ 4 = 24 kNm
1 V
DOLE
M 1 = − BH ⋅ 2 = −24 kNm
DESNO
M 1 = AV ⋅ 4 − BH ⋅ 2 = 0
ql 2 4 ⋅ 4.242
M2= = = 9 kNm
RI
8 8
PRIMJER 7:
SK

Σx = 0
AH–BH=0
AH=BH=3,33 kN
ΣM A = 0
BV·7+BH·2–20·8=0
Σy = 0
-AV+BV=P
AH=3,33 kN
AV=1,90 kN
BH=3,33 kN
BV=21,90
cos α = 0, 6;sin α = 0,8

NORMALNE SILE
NA=1,9·0,8+3.33·0,6=3,51kN
N1d=3,33 kN
NCdole=-1,90 kN
N2dole=-1,9-20= -21,20 kN
NB=- Bv= -21,20 kN
TA

TRANSVERZALNE SILE
TA=-1,90·0,6+3,33·0,8=1,52 kN
T1d=-1,90 kN P
TCdole=-3,33 kN
T2d =P=20 kN
RI
SK
MOMENTI SAVIJANJA
M A = M B = MC = 0
M 1 = − AV ⋅ 3 + AH ⋅ 4 = 7, 62kNm
M 2dole = BH ⋅ 2 = 6, 667 kNm
M 2gore = 6, 667 − P ⋅1 = 13,33kNm
M 2desno = − P ⋅1 = −20kNm

PRIMJER 8:
REAKCIJE
SX=0 AH=8,33 kN
AH=BH AV=0 kN
BH=8,33 kN
SY=0
BV=20,0 kN
AV+BV=5q
SMB=0
TA
8·AV+6·AH-4·5·2,5=0
MLG=0
3·AV=0
cos α = 0, 6;sin α = 0,8
NORMALNE SILE

NB=BH
NB=8,33 kN
N1=BV-5q=0
NA=0
N desno
2
P
=AH·cosa=-5kN
RI
TRANSVERZALNE SILE
SK
TA=AH
TA=8,33 kN
T2=-AH·sina
T2=-8,33·0,8=6,66 kN
TG1=BH
TG1=8,33 kN
TB= -Bv
T1D=0

MOMENTI SAVIJANJA
MA=MB=MG=0
M2=AH · 4,0
M2=8,33 · 4,0= 33,22 kNm
M1=By·5,0-20·2,5
M1=20·5,0-20·2,5= 50 kNm
MS=20·5,0-4·2,5·1,25 = 37,5 kNm
TA
PRIMJER 9:
Za dati nosač i opterećenje odrediti i nacrtati uticajne linije za reakcije i za date presjeke 1 i 2
P
unutrašnjih sila N, T i M.
PRESJEK 1
RI
SK
I POLJE 2≤x≤0 II POLJE 0≤x≤2 III POLJE 2≤x≤6

REAKCIJE REAKCIJE REAKCIJE
Σx = 0 AH = BH Σx = 0 AH = BH Σx = 0 AH = BH
Σy = 0 Av + Bv = 1 Σy = 0 Av + Bv = 1 Σy = 0 Av + Bv = 1
ΣMA = 0 ΣMA = 0 ΣMGl = 0
Bv · 6 + BH · 2 + x = 0 Bv · 6 + BH · 2 - x = 0 Av · 2 – AH · 5 = 0
AH = BH = -2x⁄13 AH = BH = 2x⁄ 13 ΣMB = 0
Av = 1 + 3⁄26 x Av = 1 – 3x⁄ 26 Av · 6 – AH · 2 – P(6 –x) = 0
Bv = - 3x⁄ 26 Bv = 3x⁄ 26 AH = BH = (6 – x) ⁄ 13
tgα = 0.333 → tgα = 0.333 → Av = 5(6 – x) ⁄ 26
H = AH = BH = 4/ 13 = 0.3077 H = AH = BH = 4/ 13 = 0.3077 Bv = 1 – (5(6 – x) ⁄ 26)
PRESJEK 1 PRESJEK 1 PRESJEK 1
M = Bv · 6 – BH · 1.5 M = - AH · 3.5 M = - AH · 3.5
M(x = 0) = 0 M(x = 0) = 0 M(x = 2) = - 1.08
M(x = 2) = - 0.923 M(x = 2) = - 1.08 M(x = 6) = 0
T = - Bv cosα – BH sinα T = Av cosα – AH sinα T = Av cosα – AH sinα

T(x = 0) = 0 T(x = 0) = 0.8 T(x = 2) = 0.43
T(x = 2) = 0. 369 T(x = 2) = 0.43 T(x = 2) = 0
N = - Bv sinα + BH cosα N = Av sinα + AH cosα N = Av sinα + AH cosα
N(x = 0) = 0 N(x = 0) = 0.6 N(x = 2) = 0.7077
TA
N(x = 2) = - 0.1077 N(x = 2) = 0.7077 N(x = 6) = 0

P
RI
UTICAJNE LINIJE ZA REAKCIJE UTICAJNE LINIJE ZA PRESJEK 1
PRESJEK 2
SK

I POLJE II POLJE III POLJE IV POLJE

2≤x≤0 0≤x≤2 2≤x≤3 3≤x≤6
REAKCIJE REAKCIJE REAKCIJE REAKCIJE
AH = BH = - 2x⁄ 13 AH = BH = 2x⁄ 13 Σx = 0 AH = BH AH = BH = 6 - x⁄ 13
Av = 1 + 3x⁄ 26 Av = 1 – 3x⁄ 26 Σy = 0 Av + Bv = 1 Av = 5(6 –x)⁄ 26
Bv = - 3x⁄ 26 Bv = 3x⁄ 26 ΣMGl = 0 Av · 2 – AH · 5 = 0 Bv = 1 - 5(6 –x)⁄ 26
ΣMB = 0
- Av · 6 + AH · 2 + (6 –x) =
0
AH = BH = 6 - x⁄ 13
TA
Av = 5(6 –x)⁄ 26
Bv = 1 - 5(6 –x)⁄ 26
PRESJEK 2 PRESJEK 2 PRESJEK 2 PRESJEK 2
M = Bv · 3 – BH · 3 M = Bv · 3 – BH · 3 M = Bv · 3 – BH · 3 M = Av · 3 – AH · 5
M(x = 2) = 0.23 M(x = 0) = 0 M(x = 2) = - 0.23 M(x = 3) = 0. 577
M(x = 0) = 0 M(x = 2) = - 0.23 M(x = 3) = 0. 577 M(x = 6) = 0

T = - Bv T = - Bv T = - Bv T = Av
T(x = 2) = 0,23 T(x = 0) = 0 T(x = 2) = - 0.23 T(x = 3) = 0.577
T(x = 0) = 0 T(x = 2) = - 0.23 T(x =3) = - 0.423 T(x =6) = 0
N = BH
N(x = 0) = 0
P
N(x = 2) = - 0,3077
N = BH
N(x = 0) = 0
N(x = 2) = 0.3077
N = BH
N(x = 2) = 0.3077
N(x = 3) = 0.23
N = AH
N(x = 3) = 0.23
N(x = 6) = 0
RI
SK
UTICAJNA LINIJA ZA PRESJEK 2

PRIMJER 10:
REAKCIJE
∑MA=0…Bv·8-12·1,5-12·3,5=0
Bv·8=18+42
Bv=7,5 kN
∑X=0…12-AH=0
∑Y=0…Av+Bv=12
TA
Av=12-7,5
AH = 12, 0 kN ←
AV = 4,5 kN ↑
BV = 7, 5 kN ↑

V=S1
tgα=0,66 ∑Y=0…
P tgβ=0,4 V=Htgα+Htgβ=H(tgα+tgβ)=1,06H
∑X=0… S2cosβ=S3cosα = H
-----α-----β------
S3 S2
RI
12 ∑MGD=0… Bv·5+Htgβ·5-H·5=0
V=1,06H H(tgβ-1)= -7,5
12 H=12, 5 kN
Htgα Htgβ Htgα=8,33 kN

H H Htgβ=5 kN
12 4,5 7,5 V=13,33 kN
SK
NORMALNE SILE
NA= AV + Htgα = 12,83 kN = N1dol
N1gor= AV·0,705+Htgα·0,705+H·0,705
– AH·0,705 = 9,43 kN = NGl
NB= BV·0,705+ Htgβ·0,705+H·0,705 =
17,68 kN = NGd
NA-C=S3= -H/cosα= -15,02 kN
NB-C=S2= -H/cosβ= -13,46 kN
NC-G=V=S1= -13,33 kN

TRANSVERZALNE SILE
TA=AH – H = 12-12,5 = -0,5 kN
TA = T1dol
T1gor=Av·0,705+Htgα·0,705+12·0,705-
12·0,705= 8,72 kN
T2=T1gor – 4·1,5·1,41= 0,25 kN
TGl=T1gor – 12·1,41 = -8,25 kN
Tx = 0 => Mmax
TA
x= 2,18 m
MOMENTI SAVIJANJA
M1=AH·2-H·2=24-25= -1 kNm

M2=Av·1,5+Htgα·1,5+12·3,5-12,5·3,5-
6·0,75·2= 8,49 kNm
Mmax(x=2,18m)=8,5 kNm
P
RI
PRIMJER 11:
REAKCIJE
∑ X = 0; M Gdesno
SK
1
=0
∑ Y = 0; M gore
G2 =0
∑M = 0 A
AV = − 33 kN ;
AH = 19,33 kN
BV = 11 kN ;
BH = −7,33 kN
CV = 2 kN

NORMALNE SILE G2 G1
N B = B H = 7,33 kN
N N = − q ⋅ 3 = −12 kN
lijevo
N G1 = NB desno
NG2 = NN
dolje
N G1 = BV + RC = 13 kN dolje
NG2 = N A = AV = 33 kN
gore dolje
NG2 = N G1
N = − q ⋅ 3 = −12 kN
TA
P DIJAGRAM NORMALNIH SILA
RI
TRANSVERZALNE SILE TG1 = − BH = −7,33 kN
lijevo
TB = BV = 11 kN = T G1 TG 2 gore
= TG1dolje
TC = RC = 2 kN TG 2 lijevo = 20 kN
TG1desno = TC TN desno = + q ⋅ 3 = 12 kN
TG1dolje = − BH = −7,33 kN TG 2 dolje = TA = − AH = −19,33 kN
gore dolje
T =T
SK

MOMENTI SAVIJANJA
MA =0 M G2 = 0
lijevo desno
M G1 = BV ⋅ 2 = 22 kNm M G2 = − q ⋅ 4 ⋅ 1,5 = −18 kNm
MC = 0 MN
desno
= MN
lijevo
= −.q ⋅ 4 ⋅ 1.5 = −18 kNm
desno
MM = RC ⋅ 3 = 6 kNm MK = 0
lijevo lijevo
MM = − M + 6 = −4 kNm M G2 = 20 ⋅ 2 = 40 kNm
M G1 = 0 M G2
dolje
= − AH ⋅ 3 = −58 kNm
TA
dolje
M G1 = −22 kNm MA =0

P
RI
PRIMJER 12:
Za dati sistem hale i opterećenje vjetrom odrediti vrijednosti unutrašnjih sila i nacrtati dijagrame
SK
istih.

REAKCIJE
∑x = 0 … AH + BH + q1 ⋅ 4 + q1 ⋅ 5 ⋅ sin α + q2 ⋅ 4 + q2 ⋅ 5 ⋅ sin α = 0
∑y = 0… AV + BV − q1 ⋅ 5 ⋅ cos α + q2 ⋅ 5 ⋅ cos α = 0 AH = 23,36kN

AV = 8, 38kN
∑M A = 0… BH = 18, 64kN
BV ⋅ 8 − q1 ⋅ 4 ⋅ 2 − q2 ⋅ 4 ⋅ 2 − q1 ⋅ 5 ⋅ sin α ⋅ 5,5 − q1 ⋅ 5 ⋅ cos α ⋅ 2 − BV = 16,38kN
− q2 ⋅ 5 ⋅ sin α ⋅ 5,5 + q2 ⋅ 5 ⋅ cos α ⋅ 6 = 0
TA
M Gdesno = 0 … q1 ⋅ 5 ⋅ 2,5 + q2 ⋅ 4 ⋅ 5 − BH ⋅ 7 + BV ⋅ 4 = 0
NORMALNE SILE
NA = N1 = N2dole = AV = 8,38kN
N2desno = AH ⋅ cosα + AV ⋅ sinα − q1 ⋅ 4 ⋅ cosα

N2desno = N3 = NGlijevo
N2desno = N3 = NGlijevo = 10,91kN
P
NB = N6 = N5dole = −BV = −16,38kN
N5lijevo = −BV ⋅ sinα − BH ⋅ cosα + q2 ⋅ 4 ⋅ cosα
N5lijevo = NGdesno
N5lijevo = NGdesno = −18,34kN
RI
TRANSVERZALNE SILE
TB = BH = 18, 64 kN
TA = AH = 23, 36 kN
T6 = BH − q2 ⋅ 2 = 14, 64 kN
T1 = AH − q1 ⋅ 2 = 15, 36 kN
T2 = AH − q1 ⋅ 4 = 7, 36 kN T5dole = BH − q2 ⋅ 4 = 10, 64 kN
T2desno = A H ⋅ sin α − AV ⋅ cos α − q1 ⋅ 4 ⋅ sin α T5lijevo = BH ⋅ sin α − BV ⋅ cos α − q2 ⋅ 4 ⋅ sin α
T2desno = −2, 29 kN T5lijevo = −6, 72 kN

SK
T3 = T2desno − q1 ⋅ 2, 5 = −12, 29 kN T4 = T5lijevo − q2 ⋅ 2, 5 = −11, 72 kN
TGlijevo = T3 − q1 ⋅ 2, 5 = − 22, 29 kN TGdesno = T4 − q2 ⋅ 2, 5 = −16, 72 kN

MOMENTI SAVIJANJA
MA = 0
22 MB = 0
M 1 = AH ⋅ 2 − q1 ⋅ = 38, 77 kNm
2 22
M 6 = − BH ⋅ 2 + q2 ⋅ = −33, 26 kNm
M 1 = 38, 72 kNm 2
42 42
M 2 = AH ⋅ 4 − q1 ⋅ = 61, 43 kNm M 5 = − BH ⋅ 4 + q2 ⋅ = −58,57 kNm
2 2
TA
2,52 2,52
M 3 = AH ⋅ 5,5 − AV ⋅ 2 − q1 ⋅ 4 ⋅ 3,5 − q1 ⋅ M 4 = − BH ⋅ 5,5 + BV ⋅ 2 + q2 ⋅ 4 ⋅ 3,5 + q2 ⋅
2 2
M 3 = 43, 24 kNm M 4 = −35,52 kNm
52
M lijevo
G
= AH ⋅ 7 − AV ⋅ 4 − q1 ⋅ 4 ⋅ 5 − q1 ⋅ = 0 M Gdesno = 0
2

P
RI
SK

PRIMJER 13:

REAKCIJE
4 AH = 0,875 kN
sinα =
∑X = 0…. AH = BH 5 AV = 0,7 kN
∑Y = 0…. BV – AV = q · 7 3 BH = 0,875 kN
cosα = BV = 14,7 kN
∑MA = 0.. BV · 10 – q · 7 · 10,5 = 0 5
MG1d = 0.. BV · 5 + BH · 4 = q · 7 · 5,5
Ravnoteža tačke A:
TA
∑X = 0… S2cosα – AH + S1cosα = 0
3 3
S2 + S1 = 0,875 │· 5
5 5 3
S2 + S1 = 1,4583 (1)
∑Y = 0… S2sinα - S1sinα – AV = 0

4 4
S2 - S1 = 0,7 │· 5
5P 5 4
S2 - S1 = 0,875 (2)
Izračunamo jednačine (1) i (2):

RI
S2 = 0,875 + S1
0,875 + S1 + S1 = 1,4583 S1 = 0,292 kN
2S1 = 0,5833 S2 = 1,167 kN
Ravnoteža tačke B:
∑X = 0… S3cosα - S4cosα + BH = 0
3 3
S4 - S3 = 0,875 │· 5
3
SK
5 5
S4 - S3 = 1,4583 (3)
∑Y = 0… -S3sinα - S4sinα + BV = 0
4 4
S3 + S4 = 14,7 │· 5
5 5 4
S3 + S4 = 18,375 (4)
Izračunamo jednačine (3) i (4):

S4 =1,4583 + S3
S3 = 8,458 kN
S3 + S3 + 1,4583 = 18,375
S4 = 9,916 kN
2 S3 = 16,9167

NORMALNE SILE
NS1 = -0,292 kN Nd3 = S1cosα + S2cosα = 0,8754 kN
NS2 = 1,167 kN NG = Nl7 = 0,8745 kN
NS3 = -8,458 kN Nd7 = S1cosα +S2cosα +S3cosα = 5,95 kN
NS4 = -9,916 kN N6 = N5 = 5,95 kN
N1 = S1cosα = 0,1752 kN N4 = 0 kN
N2 = Nl3 = 0,1752 kN
TA
P
TRANSVERZALNE SILE
T1 = S1sinα = 0,2336 kN
T2 = T3 = Tl3 = 0,2336 kN
Td5 = q · 1 = 2 kN
Tl5 = q· 1 – S4sinα = -5,9328 kN
Td3 = S1sinα – S2sinα = - 0,7 kN T6 = q· 4 – S4sinα = 0,0672 kN
RI
TG = Tl7 = - 0,7 kN Td7 = q· 7 - S4sinα = 6,068 kN
T4 = 0 kN
SK
MOMENTI SAVIJANJA
M1 = 0 kNm
M2 = S1sinα · 3 = 0,7 kNm
M3 = S1sinα · 6 = 1,4 kNm
MlG = S1sinα · 8 – S2sinα · 2 = 0 kNm
M4 = 0 kNm
2
M5 = - q · 1 =-2·1 = -1 kNm
2 2
2 4
M6 = - q · 4 + S4sinα · 3 = - 16 + 9,916 · · 3 = -16 + 23,8 = - 7,8 kNm
2 5
2
M7 = - q · 7 + S4sinα · 6 = - 1,4 kNm
2
MdG = - q · 7 · 5,5 + S4sinα · 8 + S3sinα · 2 = - 77 + 63,46 + 13,53 = 0 kNm
2
Mmax = - q · 3.966 + S4sinα · 2.966 = 7.799 kNm
2
TA
PRIMJER 14:
P
REAKCIJE
∑ Χ = 0 ... AH + BH – P = 0
∑ Υ = 0 ... AV + BV – q·9 = 0
RI
∑ Μ A= 0 ... BV ·10 + BH·10-
q ⋅ 9 ⋅ 8,5 = 0
MGd = 0...BV·6+BH ⋅4 − q ⋅ 9 ⋅ 4,5 = 0
AH = 9, 2 kN
AV = 16, 2 kN
BH = 10,8 kN
SK
BV = 19,8 kN
Sile u čvorovima
ČVOR B
3
∑Χ = 0 BH + S2·cos α - S1·cos α = 0 (1) cos α = = 0,6
5
4
∑Υ = 0 BV – S2·sin α - S1 ⋅ sin α = 0 (2) sin α = = 0,8
5
0,6·S2 = S1·0,6 – 10,8 ⇒ S2 = S1 – 18 ⇒ S2 = 3,37 kN
BV - 0,8·( S1 – 18) – S1·0,8 = 0
BV – 0,8·S1 + 14,4 – 0,8·S1 = 0 ⇒ S1= 21,37 kN
ČVOR A
3
∑Χ = 0 AH – S3·0,8 + S4·0,8 = 0 (1) sin α =
5
= 0,6
4
∑Υ = 0 AV - S4·0,6 – S3·0,6 = 0 (2) cos α = = 0,8
5
(2) S4 + S3= 27 ⇒ S4 = 7,75 kN
(1) 9,2 - S3·0,8 – 0,8·( -S3 + 27) = 0 ⇒ S3 = 19,25kN
NORMALNE SILE
TA
NS1 = − 21,37 kN ;
NS2 = − 3,37 kN ;
NS3 = − 19,25 kN ;
NS4 = 7,75 kN
N1L = S1·0,6 = 12,82 kN ;
N1d = 0

N2d = N1l
N2l = N2d – S2·0,6 = 10,80 kN
N2l = NGdesno
P
N5dole = S3·0,6 = 11,55 kN
N5dole = N3gore= N4
N3dole = N5dole + S4·0,6 =
N3dole = 16,2 kN = NGgore
RI
TRANSVERZALNE SILE
T1d = 0 ;
4
T1l= -S1· = −17,096 kN
5
SK
T2d = T1l + 4·6 = 6,904kN

4
T2l = T2d- S2· = 4, 208 kN
5
TGd = T2d + 3·4 = 16,208 kN
T5dole = S3·0,8 = 15,4 kN
T4gore = T5dole
T4dole = T5 – 20 = − 4,6kN
T3gore = T4dole
T3dole = T4dole – S4·0,8 =
T3dole = − 10,8kN = TGgore

MOMENTI SAVIJANJA
MB = 0 ;
M1 = 0 ;
MG = 0 ;
M5 = 0 ;
MA = 0
M2desno = S1·sin α ·6 – 24·3 =
TA
M2desno = 30,57kNm
4
M4gore = S3· ⋅ 3 = 46, 2 kNm
5
4
M3gore = S3· ⋅ 6 − 20 ⋅ 3 = 32, 4 kNm
5

4.2742
Mmax= S1 ⋅ 0,8 ⋅ 4, 274 − q
2
Mmax= 36,53 kNm P DIJAGRAM MOMENATA SAVIJANJA
RI
SK

TA
P REŠETKASTI NOSAČI
RI
SK

Oblast: Rešetkasti nosači
PRIMJER 1:
Odrediti reakcije i sile u zadatim štapovima rešetke.
TA
I
P
Definisanje opterećenja:
II
RI
Q = 4 kN⁄ m’ · 3 m = 12 kN
SK
Σx = 0 DH = 0 Σx = 0 FH = 0
Σy = 0 Dv + Ev – Q = 0 Σy = 0 Ev + Fv – Q = 0
ΣMD = 0 Ev ·3 – Q · 1.5 = 0
Ev = 12.00 kN
Dv = 6.00 kN
Fv = 6.00 kN
REAKCIJE
2 2
Σx = 0 RB − P ⋅ − RC ⋅ =0
2 2 RA = 13,32 kN
2 2 RB = 10,68 kN
Σy = 0 RA − Q − P ⋅ + RC ⋅ =0
2 2 RC = 43,40 kN
2 2
ΣMB = 0 − RA ⋅15 − RC ⋅ 4, 24 + P ⋅ 3 ⋅ + P ⋅9⋅ + Q⋅6 = 0
2 2

REAKCIJE U ŠTAPOVIMA U2, D8, D10 I O2 RITTEROVOM METODOM
ČVOR F
2 2
Σx = 0 D9 ⋅ − D11 ⋅ =0
2 2
2 2
Σy = 0 D9 ⋅ + D11 ⋅ =6
TA
2 2
D9 = 3 2 kN
D11 = 3 2 kN

PRESJEK I-I
ΣMI = 0
ΣMII = 0
P RB · 3 – O2 · 3 = 0
- Fv · 3 + U2 · 3 = 0
2 2
Σy = 0 − Fv + Rc ⋅ − D8 ⋅ =0
RI
2 2
O2 = 10,68 kN
U2 = 6,00 kN
D8 = 34,91 kN
SK
3º ČVOR C
2 2 2
Σy = 0… - D8 - D10 + RC =0
2 2 2
D10 =8,49 kN

PRIMJER 2:
Odrediti reakcije i sile u označenim štapovima pomoću Riterove metode.
TA
REAKCIJE
P AV = 56 kN
Σx=0 BH = 60 kN
BH - CH – 20 = 0 CH = 40 kN
BH - CH = 20 kN
CH = 40 kN
RI
Σy = 0
AV – 6 – 12 – 12 – 6 – 20 = 0
AV – 56 = 0
AV = 56 kN
Σ MC = 0
- AV • 10 + 6 • 8 + 12 • 6 + 12 • 4 + 6 • 2 – 20 • 4
+ 20 • 2 + BH • 7 = 0
BH = 60 kN
SK
RITEROVA METODA

SILE U ŠTAPOVIMA
8 ΣM1 = 0
cos α =
68
-56 • 6 + 6 • 4 + 12 •2 + U4 • 3 = 0
Σy = 0 -336 + 24 + 24 + U4 • 3 = 0
2 3 -288 + U4 • 3 = 0
56 – 6 – 12 – 12 + O3 • - D4 • =0 U4 • 3 = 288
13 13
TA
288
Σx = 0 U4 =
3
8 2
O3 • + D4 • + U4 = 0 U4 = 96 kN
68 13

P
RI
8 2
O3 • + D4 • + 96 = 0
68 13  2 
 − 96 − D4 • 
 13  2 3
26 + • - D4 • =0
2  8  68 13
− 96 − D4 •  
O3 =
13  68 
8
SK
68
O3 = - 100,12 kN D4 = 2,06 kN
Σx=0 Σy=0
8 8 2 2
- O3 • + O4 • =0 - O3 • + O4 • - V4 – 6 = 0
68 68 68 68
O3 = O4
O3 = -100,12 kN - V4 – 6 = 0
O4 = -100,12 kN V4 = - 6 kN
PRIMJER 3:
TA
REAKCIJE
∑x = 0 ⇒ Α

= 24 kN
H
AV = 8,0 kN
∑y =0⇒Α V
+ΒV = 20 kN ⇒ΒV = 12KN AH = 24,0 kN
−120 + 36 + 36 −48 BV = 12,0 kN
∑Μ B
= 0 ⇒−ΑV ⋅ 6 + 20 ⋅ 6 − 6 ⋅ 6 −12 ⋅ 3 = 0 ⇒ ΑV =
P ⇒ ΑV = ⇒ ΑV = 8 kN
−6 −6
SILE U ŠTAPOVIMA
RI
2 2
∑ Μ = 0 ⇒ 2S ⋅ ⋅ 3 + 6 ⋅ 3 = 0 ⇒ S1 ⋅ 6 ⋅ = − 18 ⇒ S1 = − 3 2 kN
SK
2 1
2 2
2 2
∑ Μ1 = 0 ⇒ S X ⋅ ⋅ 6 − 6 ⋅ 3 = 0 ⇒ S X ⋅ 6 ⋅ = 18 kN ⇒ S X = 3 2 kN
2 2
2 2 54
∑ Μ 3 = 0 ⇒ S1 ⋅ ⋅ 3 − 12 ⋅ 3 − S 2 ⋅ 3 − S X ⋅ ⋅ 3 = 0 ⇒ S2 = = S 2 = − 18 kN
2 2 −3
ČVOR B
2 2 2
∑ y = 0 ⇒ −12 − S ⋅ 3
− SX ⋅ = 0 ⇒ 12 − S3 ⋅ − 3 = 0 ⇒ S3 = 9 2 kN
2 2 2
2 2 2
∑ x = 0 ⇒ S4 + 6 + S3 ⋅ − S X ⋅ = 0 ⇒ S4 = −6 − S3 ⋅ + 3 ⇒ S4 = −12 kN
2 2 2

Dobiveni smjerovi sila u štapovima S1,S2,S3 i S4
TA
PRIMJER 4:
REAKCIJE

Sx=0...Ah+Bh-P=0
Sy=0...Av-Bv-q·4=0
P SMA=0...-Bv·8+P·4-q·4·2=0
MGdesno=0...-BV·4-P·3+Bh·7=0
cos α = 0,37;sin α = 0,93

cos β = 0,8;sin β = 0, 6
RI
cos α1 = 0, 707;sin α1 = 0, 707
Ah= 8 kN
Av= 22 kN
Bv= 6 kN
Bh= 12 kN
SILE U ŠTAPOVIMA
SK
PRESJEK I-I
ΣM 1 = 0 ⇒ U 3 ⋅ cos α ⋅ 3,5 + BH ⋅ 5,5 − BV ⋅ 2 − P ⋅1,5 = 0
U3=-18,53kN
ΣM 2 = 0 ⇒ O3 ⋅ cos β ⋅ 2 + O3 ⋅ sin β ⋅ 2 + P ⋅ 2 + BH ⋅ 2 − BV ⋅ 2 = 0
O3=-18,57kN
Σy = 0 ⇒ − Bv + O3 ⋅ sin β − U 3 ⋅ sin α − V3 = 0
V3=-0,08kN
PRESJEK II-II
Σx = 0 ⇒ D3 ⋅ cos α1 − O3 ⋅ cos β − P = 0
D3=-7,27kN

TA
P ISPITNI ZADACI
RI
SK

Ispitni zadaci
KONSTRUKTIVNO-IZVOĐAČKI ODSJEK
PISMENI DIO ISPITA
1) Za dati nosač i opterećenje nacrtati dijagrame unutrašnjih sila M, T i N, te odrediti grafičkim načinom
uticajne linije T1 i N1 za zadati presjek 1.
TA
2) Dati kontinuirani nosač pretvoriti u Gerberov nosač tako da (obavezno koristiti trouglove):
a) su krajnje reakcije A=0 i G=0 za dati slučaj opterećenja;
b) se pojavi momenat savijanja u svakom dijelu nosača za dati slučaj opterećenja,
c) Nacrtati uticajne linije za dati presjek na nosačima iz a) i b)

P
3) Za dati nosač i opterećenje odredite sile u označenim štapovima. Metoda po izboru studenta.
RI
4) Za dati nosač i opterećenje odrediti:
SK
a) šemu rastavljanja nosača i reakcije.

b) Nacrtati dijagram momenata;
c) Nacrtati uticajne linije za date presjeke 1 i 2 i za reakciju _____(zadaje se naknadno).
Jedinična sila se kreće po dijelu nosača ABC
Napomena: 1) ZBI=zadnji broj indeksa; 2)Crtanje dijagrama obavezno uz pomoć trouglova; 3) List sa pitanjima
obavezno ispuniti i predati uz rješenja, u suprotnom rješenja će se smatrati nevažećim.
4)sve dužine su date u metrima [m]
Student:_____________________________ Zadatke zadao:
Broj indeksa:_________________________ v.asist. mr. Rašid Hadžović dipl.inž.građ.
Mostar,januar/februar 2006. ______________________________
KONSTRUKTIVNO – IZVOĐAČKI ODSJEK
PISMENI DIO ISPITA
1) Za dati nosač i opterećenje nacrtati dijagrame unutrašnjih sila.
TA
2) Za dati nosač i opterećenje odredite sile u označenim štapovima (metoda prema izboru
studenta).

P
RI
c) Nacrtati uticajne linije za date presjeke 1 i 2 (sila se kreće od A do B).
SK
Napomena: 1) ZBI=zadnji broj indeksa; 2)List sa pitanjima obavezno ispuniti i predati uz rješenja, u
suprotnom rješenja će se smatrati nevažećim; 3) sve dužine su date u metrima [m]
Zadatke zadao:
Student:________________________ v. asst. mr. Rašid Hadžović dipl.inž.građ.
Broj indeksa:______________ _________________________________
Mostar, septembar/oktobar 2005.

PISMENI DIO ISPITA
1) Za dati nosač i opterećenje nacrtati
dijagrame unutrašnjih sila i odrediti
3.00
Mmax.
P=2xZBI [kN]
3.00
3.00
q=4xZBI [kNm]
TA
4.00
4.00 3.00 3.00 3.00
2) Za dati nosač i opterećenje

odredite sile u označenim
štapovima Riterovom
metodom.
P
RI
b) Nacrtati dijagram momenata i transverzalnih sila;
(Sila se kreće po dijelu nosača ABCD, a presjeci se nalaze na udaljenostima a i b.)
q=6xZBI [kN/m]
SK
E P=2xZBI [kN]
Presjek 1:
P=4xZBI [kN] M=10xZBI [kNm]
2.00
a=__________ m
A D
Presjek 2:
2.00
q=2xZBI [kN/m] B C
b=__________ m
3.00 1.00 2.00 3.00 1.50 2.50
Zadatke zadao:
Student:__________________ v.asist. mr. Rašid Hadžović dipl.ing.građ.
Broj indeksa:______________ _________________________________
Napomena: 1) ZBI=zadnji broj indeksa; 2)Crtanje dijagrama obavezno uz pomoć trouglova;

3) List sa pitanjima obavezno ispuniti i predati uz rješenja, u suprotnom rješenja će se smatrati nevažećim.
4) sve dužine su date u metrima [m]
PISMENI DIO ISPITA
1) Za dati nosač i opterećenje nacrtati dijagrame unutrašnjih sila i odrediti Mmax.
TA
2) Na dati nosač unijeti zglobove tako da:
a) se u svim dijelovima nosača pojavi moment savijanja;
b) u krajnjim osloncima reakcije budu jednake nuli, i da je reakcija C = 0.

P
studenta).
RI
SK


Zadatke zadao:
Student:__________________ asst. Rašid Hadžović dipl.inž.građ.
Broj indeksa:______________ ____________________________
KONSTRUKTIVNO IZVOĐAČKI ODSJEK
PISMENI DIO ISPITA

M=10xZBI
3.00
TA
q=4xZBI
3.00
P=2xZBI
2.00 2.00 3.00

studenta).
P
RI
SK

a= q=4xZBI
b=
P=10xZBI
1 2
2.00
q=2xZBI
P=4XZBI
2.00
2.00 1.00 2.00 4.00 1.00 1.00

Zadatke zadao:
Student:__________________ v.asist. mr. Rašid Hadžović dipl.ing.građ.
Broj indeksa:______________ ________________________________
Mostar, juni/juli 2006.
KONSTRUKTIVNO IZVOĐAČKI ODSJEK
PISMENI DIO ISPITA

P=10xZBI kN
4.00 q=4xZBI kN/m'
TA
4.00
3.00 2.00 2.00 3.00 3.00

studenta).
P
2.00
2.00
RI
2.00
2.00
2.00 2.00 2.00 2.00 2.00 2.00 2.00 2.00

SK

q=6xZBI kN/m'
2.00
P=4xZBI kN
2.00
P=2xZBI kN
P=ZBI
2.00 2.00 2.00 1.00 3.00 1.00 1.00 1.00 2.00 2.00

Zadatke zadao:
Student:__________________ v.asist. mr. Rašid Hadžović dipl.inž.građ.
Broj indeksa:______________ ________________________________

Mostar, juni/juli 2006.
HIDROTEHNIČKI ODSJEK
PISMENI DIO ISPITA
uticajnu liniju M1 u zadatom presjeku 1.
TA
2) Dati kontinuirani nosač pretvoriti u Gerberov nosač tako da (obavezno koristiti trouglove):
a) se pojavi reakcija momenat savijanja u svim dijelovima nosača za dati slučaj opterećenja;
b) naizmjenično smjenjuju primarni i sekundarni dijelovi nosača nezavisno od datog opterećenja,

P
3) Za dati nosač i opterećenje odredite sile u označenim štapovima pomoću Riterove metode.
RI
SK
Jedinična sila se kreće po dijelu nosača ABC
Mostar,januar/februar 2006. ______________________________

PISMENI DIO ISPITA
1) Za dati nosač i opterećenje nacrtati dijagrame unutrašnjih sila i uticajnu liniju M1 u zadatom
presjeku 1.
TA
studenta).

P
RI
c) Nacrtati uticajne linije za date presjeke 1 i 2 (sila se kreće od A do B).
SK
Napomena: 1) ZBI=zadnji broj indeksa; 2)List sa pitanjima obavezno ispuniti i predati uz rješenja, u
suprotnom rješenja će se smatrati nevažećim; 3) sve dužine su date u metrima [m]
Zadatke zadao:
Student:________________________ v. asst. mr. Rašid Hadžović dipl.ing.građ.
Broj indeksa:______________ _________________________________

Mostar, januar/februar 2006.
PISMENI DIO ISPITA

1) Za dati nosač i opterećenje nacrtati dijagrame unutrašnjih sila i odrediti “T1” uticajnu liniju u
datom presjeku 1.
TA

P
RI
c) Nacrtati uticajne linije za date presjeke 1 i 2.
SK
Presjek 1
a=_______ m
Presjek 2
b=________ m
Zadatke zadao:
Student:__________________ v.asist. mr. Rašid Hadžović,dipl.inž.građ.
Broj indeksa:______________ _________________________________


PISMENI DIO ISPITA

uticajnu liniju M1 u zadatom presjeku 1.
TA

P
RI
c) Nacrtati uticajne linije za date presjek 1 (Jedinična sila se kreće po dijelu nosača ABC)
SK
______________________________
TA
LITERATURA:
1.
P
Đorđe Solovjev: Statika konstrukcija 1 (1. i 2. dio)
2. Milan Đurić: Statika konstrukcija
RI
3. Prof. Adnan Çakıroğlu i Prof. Dr. Enver Çetmeli: Yapi Statiği – Cilt 1
4. R.C. Hibbeler: Structural Analysis
SK

Literatura

Zbirka Zadataka, Teorija Konstrukcija 1

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Zadataka, Teorija Konstrukcija 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET “DžEMAL BIJEDIĆ” U MOSTARU

ZBIRKA RIJEŠENIH ZADATAKA

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

Zbirka riješenih zadataka

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

Sanja Topuz, student 4. godine Građevinskog fakulteta

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

Sanja Topuz, student 4. godine Građevinskog fakulteta

Sanjin Jahić, student 4. godine Građevinskog fakulteta

Studenti II. godine Građevinskog fakulteta – generacija 2005./’06.

In – Copy d.o.o. Mostar

Service Learning Project: Increasing Community Impact and

Zahvaljujem se American Councils-u na ukazanoj

I would like to thank to the American Councils for

Predmet: Teorija konstrukcija 1

Nastavni plan i program:

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

Aktivnosti na predavanjima i vježbama: razrada i prezentacije zadataka, domaće zadaće,

Način polaganja ispita: Pismeni i usmeni dio ispita.

Konsultacije se održavaju u kabinetu predmetnog asistenta u predviđenom periodu.

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

Mostar, septembra 2006. godine Autor

Zbirka riješenih zadataka – Skripta

Zbirka riješenih zadataka – Skripta 1

Elementi nosača su:

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

Zglobna veza Kruta veza

Zbirka riješenih zadataka – Skripta 2

b) POPREČNI ZGLOB je veza dvaju krutih ploča I i II koja onemogućuje osovinsko

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

Zbirka riješenih zadataka – Skripta 3

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

VANJSKE I UNUTRAŠNJE SILE

Ako koncentrisana sila djeluje u presjeku 1 pod

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

Prema načinu djelovanja dijelimo ih na:

podataka o nosaču, stalnom opterećenju i funkciji

vrste konstrukcija. Taj dio statičkog proračuna koji

prethodi samom iznalaženju sile u poprečnim

Zbirka riješenih zadataka – Skripta 5

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

Smatramo da nema torzionog momenta Mx i momenta oko ose z, Mz.

Zbirka riješenih zadataka – Skripta 6

T – transverzalna sila – komponenta rezultante unutrašnje sile R u pravcu z – ose (normalna na

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

Osobine uticajnih linija

Oblici uticajnih linija

Za konstrukciju uticajnih linija postoje dva načina:

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

• qt – vrijednost opterećenja u težištu uticajne površine ispod opterećenja

Zbirka riješenih zadataka – Skripta 8

Zbirka riješenih zadataka – Skripta 9

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

DIJAGRAM TRANSVERZALNIH SILA

Zbirka riješenih zadataka – Skripta 10

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

DIJAGRAM NORMALNIH SILA

T1desno =TBlijevo = -A V -q ⋅ 3= -9,83 kN

Zbirka riješenih zadataka – Skripta 11

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

DIJAGRAM NORMALNIH SILA

Zbirka riješenih zadataka – Skripta 12

mr. Rašid Hadžović, dipl.inž.građ.

DIJAGRAM MOMENATA SAVIJANJA