607
UČVRŠĆIVANJE TLA ZAMRZAVANJEM
V.Smrzavanjezemljišta
.
UDARNA LAJSNA
(Schlagleiste) Posredna pokrivna lajsnakod dvokrilnih prozora ili vrata.
UDOBNOST U ARHITEKTURI
V. Commodite
UDRUŽENJA, UMETNIČKA
,
UDRUŽENJAUMETNIKA
Zajednice umetnika, organizovane zbog
ostvarivanja određenih ciljeva
–
umetničkih, ekonomskih,
propagandnih.
Zametak umetničkih udruženja javlja se već u
antici. Da bi zaštitili svoje interese, zanatlije odnosno umetnici
formiraju stručna udruženja, koja kod Rimljana nose različite
nazive (collegia, corpora, sodalitates) Krajem rim. doba ta seudruženja raspadaju, ali se ponovo javljaju u velikom broju ufeudalnoj društvenoj strukturi ranoga Srenjeg veka, da se unešto izmenjenim oblicima odrze sve do Francuske revolucije,kada naglo nestaj
u. Od njihovih brojnih naziva (mnogi potičujoš iz rim. vremena) najčešći su: u Italiji
– corporazioni,compagnie, corpi, frataglie, arti, scuole, mestranze; na Siciliji –ministeria, magisteria; na Sardiniji i u Španiji – gremios; ugerman. zemljama – Innungen, Gilden, Zuenfte, Bauhuetten,u Engleskoj – guilds, gilds, companies; u Francuskoj –
corporations, compagnies, metiers, confreries; u području
Južnih Slovena – cehovi, bratovštine, esnafi, rokodelstva. Tasrednjov. udruženja, cehovi, intenzivno se razvijaju i dobijaju
svoju karakterističnu fizionomiju u periodu između X i XIIIv.Ceh omogućuje svojim članovima da se bave zanatom,određuju cene zanatskim odnosno umetničkim radovima,brine se za povoljne uslove na tržištu i za ograničenje
konkurencije, normira kvalitet proizvoda, vrši nadzor nad
poštovanjem umetničke tradicije, određuje koliko pomoćnika inaučnika može pojedini majstor držati i podučavati u svojoj
radionici itd. U XIVv. cehovi su dostugli vrhunac u svomrazvoju, nakon kojeg nastupa postepeni pad. Izmenjeniekonomski odnosi u doba humanizma i reformacije oslabili su
dotada čvrstu cehovsku strukturu, baziranu na strogojkolektivnoj uzajamnosti. U poč. XVIIv. cehovi ponovo jačaju,a u XVIIIv. dolazi do žestokih borbi između samih cehova; u
tim borbama cehovi se pomalo raspadaju. Princip sloboderada i trgovine, te konkurencija manufaktura i fabrika, ubrzalisu u periodu posle Francuske revolucije definitivnu propastcehova.Uz cehove, javljaju se veoma rano i "akademije": uFrancuskoj u XIVv., a u Italiji u XVv. To je novi oblik
udruženja, u kojima se okupljaju umetnici, diferencirajući se
time od zanatlija. Po svojoj organizacionoj strukturi akademije
su slične cehovima; tek vremenom dobijaju značaj najviše
ustanove za nastavu lik. umetnosti, kakav status imaju danas.
Akademije su odigrale značajnu ulogu u istoriji umetnosti,naročito u XVII i XVIIIv., ali su u to vreme nametale svojimčlanovima i učenicima gotovo isključivo ugledanje u umetnostantike "kao izvora večne lepote". Prva akademija
, Academiede Saint-Luc, osnovana je u Parizu 1391 i postojala je do 1789.
Čuvena pariska Academie Royale de Peinture et de la
Sculpture osnovana je 1648. Ona je, kao svoju ekspoziturumosnovala u Rimu 1663 Academie de France i uspostavila "Prixde Rome";
te su ustanove već prave umetničke škole. Iz
cehova su se razvijale i druge evr. akademije, tako u Italiji uFirenci, Rimu, Torinu, Veneciji.
U razvoju nove umetnosti predstavljaju značajnečinioce i nova umetnička udruženja, koja se razlikuju od
cehova
i akademija. Ona se češće javljaju od sredine XIXv. i
od tada njihov broj neprestano raste. Uz bitne ciljeve
tradicionalnih umetničkih udruženja
–
mogućnosti rada i
prosperiteta –
novim je udruženja često glavna svrha:manifestacija, učvršćenje i proširenje određenih umetničkihideja, ili, još češće, organizacija izložbi zbog afirmacijeudruženja i njegovih članova.Za arhitekturu značajna udruženja predstavljaju:prvo osnovano udruženje 1809, "Lukasbund", Beč, koje još
uvek ima karakteristike srednjovek. bratovštine. - Oko sredineXIXv. organizovan je u SAD "Art Union". – 1861 u Londonuosnovano je udruženje "Arts and Crafts", koje je utemeljio W.Morris s grupom slikara prerafaelita. – 1883, u Londonu, W.Morris osniva "The Art Worker,s Guild". – 1892 u Minhenu je formirana prva "Secesija". –
1897 u Beču utemeljena je
"Secesija". – U Darmstadtu je 1899 utemeljena"Kuenstlerkolonie" (P. Behrens, J.M. Olbrich i dr.). – UMinhenu je 1900 utemeljena grupa "Die Phalanx" (v.Kandinski). –
1903 je u Beču utemelj
eno udruzenje "WienerWerkstaetten". – 1904 u Weimaru, osniva se i održava prvaizložba "Deutscher Kuenstlerbund". – 1907 u Minhenu jeutemeljen "Deutscher Werkbund". – 1910 u Berlinu,
utemeljena je "Neue Sezession" od članova grupe "Bruecke" i
"Neue Kuenstlerfereinigung". – 1916 u Cirihu, osnovana jegrupa "Dada". – Od 1917-32, u Leidenu i Parizu, organizuje se
grupa slikara i arhitekata oko časopisa "De Stijl".
– 1919 uWeimaru, osnovan je "Bauhaus". – 1923 u Berlinu, ElLissitzky osniva grupu "G" (Gestaltung); u Moskvi se osnivaudruzenje arhitekata "ASNOVA". – 1926 u Milanu, osnovana je "Gruppo 7", udruzenje arhitekata. – 1928, osnovan"CIAM" (Congres Internationaux d'Architecture Moderne"),udruzenje koje se sastoji od tri organa: Congres (glavnaskupšt
ina članova), CIRPAC (Comite International pour la
Resolution des Problemes de l'Architecture Contemporaine) iradne grupe koja rešava posebne probleme; postoje inacionalne sekcije CIAM-a. – 1932 u Parizu osniva seudruženje "Abstractio-Creation". – 1937 u Chicagu, L.Moholy-Nagy utemeljuje "New Bauhaus". – 1946, u SAD,
formira se "TAC" (The Architects Collaborative"), osnivači
W. Gropius i dr.
UDUBLJENA REZBARIJA
Dekorativna tehnika,
korišćena u XVII veku u Engleskoj, kod koje je dizajn ili
uzorak na površini drveta naglašen plitkim rezbarenjem kojimse pozadina uzorka odstranjuje a on ostaje istaknut unutarudubljenja.
UDUBLJENO FUGOVANJE
Konkavno fugovanje-
fugovanje kojim se materijal kojim se čini fuga utiskuje tako da
je “niži” od površine zida.
UDVOJENA VRATA
V. Obložena vrata
UDVOJENI LUK
V. Dvostruki luk
UDVOJENI PILASTER, DVOJNI PILASTER
(nem.Doppelpilaster) Dva zidna stupca postavljena neposredno jedan uz drugi, istureni u polje u odnosu na površinu zida u
kojeg su ugrađeni.
V. Stubac.
UDVOJENO DVORIŠTE
V. Dvojno dvorište
UDVOSTRUČAVANJE
V. Niz udvostručavanja
UDVOSTRUČAVANJE, NIZ UDVOSTRUČAVANJA
V. Niz udvostručavanja
UDVOSTRUČENA VRATA
V. Porta gemina
UDŽERA
(ar. hödžre) Mala i
trošna kućica, straćara.
UDŽERICA
V. Udžera
UDŽERICE, NASELJE UDŽERICA
V. Naseljeudžerica
UEBERBAUSCHRANK
(nem.) Forma nemačkog renesansnog nameštaja; orman sa policama koji je načinjen od
dva elementa. Udubljeni gornji deo bio je ukrašen
kornišem
kojisu
na uglovima nosili kratki stubovi, često
karijatide,
postavljenina vrhu donjeg elementa. Ceo komad je bio razradjeno1.
Uagona perspektiva, Jacques Androuet Du Cerceau(1520-1584), ugaoni prikaz arhitektonskog objekta2.
Ugaoni motiv arhitektonskog objekta; Ken Yeang,Guthrie Pavilion, Asham Alam, Selangor, Malaysia,1995-983.
Ugaoni plan osnove arhitektonskog objekta; Frank
O. Gehry, Kuća za goste, Minneapolis, 1988,
osnova etaže i krova