You are on page 1of 150

KRIVI NI ZAKONIK

OPŠTI DEO

GLAVA PRVA
OSNOVNE ODREDBE
Nema krivi nog dela niti kazne bez zakona

lan 1.

Nikome ne može biti izre ena kazna ili druga krivi na sankcija za delo
koje pre nego što je u injeno zakonom nije bilo odre eno kao krivi no delo, niti mu
se može izre i kazna ili druga krivi na sankcija koja zakonom nije bila propisana pre
nego što je krivi no delo u injeno.

Nema kazne bez krivice

lan 2.

Kazna i mere upozorenja mogu se izre i samo u iniocu koji je kriv za


u injeno krivi no delo.

Osnov i granice krivi nopravne prinude

lan 3.

Zaštita oveka i drugih osnovnih društvenih vrednosti predstavlja


osnov i granice za odre ivanje krivi nih dela, propisivanje krivi nih sankcija i njihovu
primenu, u meri u kojoj je to nužno za suzbijanje tih dela.

Krivi ne sankcije i njihova opšta svrha

lan 4.

(1) Krivi ne sankcije su: kazne, mere upozorenja, mere bezbednosti i


vaspitne mere.
(2) Opšta svrha propisivanja i izricanja krivi nih sankcija je suzbijanje
dela kojima se povre uju ili ugrožavaju vrednosti zašti ene krivi nim
zakonodavstvom.

(3) Krivi ne sankcije se ne mogu izre i licu koje u vreme kada je delo
u injeno nije navršilo etrnaest godina. Vaspitne mere i druge krivi ne sankcije mogu
se izre i maloletniku pod uslovima propisanim posebnim zakonom.
- 2 -

GLAVA DRUGA

VAŽENJE KRIVI NOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE


SRBIJE

Vremensko važenje krivi nog zakonodavstva

lan 5.

(1) Na u inioca krivi nog dela primenjuje se zakon koji je važio u


vreme izvršenja krivi nog dela.

(2) Ako je posle izvršenja krivi nog dela izmenjen zakon, jednom ili
više puta, primeni e se zakon koji je najblaži za u inioca.

(3) Na u inioca krivi nog dela koje je predvi eno zakonom sa


odre enim vremenskim trajanjem primenjuje se taj zakon, bez obzira na to kad mu
se sudi, ako tim zakonom nije druk ije odre eno.

Važenje krivi nog zakonodavstva na teritoriji Srbije

lan 6.

(1) Krivi no zakonodavstvo Republike Srbije važi za svakog ko na


njenoj teritoriji u ini krivi no delo.

(2) Krivi no zakonodavstvo Srbije važi i za svakog ko u ini krivi no


delo na doma em brodu, bez obzira gde se brod nalazi u vreme izvršenja dela.

(3) Krivi no zakonodavstvo Srbije važi i za svakog ko u ini krivi no


delo u doma em civilnom vazduhoplovu dok je u letu ili u doma em vojnom
vazduhoplovu, bez obzira gde se vazduhoplov nalazio u vreme izvršenja krivi nog
dela.

(4) Ako je u slu ajevima iz st. 1. do 3. ovog lana u stranoj državi


pokrenut ili dovršen krivi ni postupak, krivi no gonjenje u Srbiji preduze e se samo
po odobrenju republi kog javnog tužioca.

(5) Krivi no gonjenje stranca u slu ajevima iz st. 1. do 3. ovog lana


može se, pod uslovom uzajamnosti, ustupiti stranoj državi.

Važenje krivi nog zakonodavstva Srbije za u inioce


odre enih krivi nih dela izvršenih u inostranstvu

lan 7.

Krivi no zakonodavstvo Srbije važi za svakog ko u inostranstvu u ini


krivi no delo iz l. 305. do 316. i l. 318. do 321. ovog zakonika ili iz lana 223. ovog
zakonika, ako se falsifikovanje odnosi na doma i novac.
- 3 -

Važenje krivi nog zakonodavstva Srbije za državljanina Srbije


koji u ini krivi no delo u inostranstvu

lan 8.

(1) Krivi no zakonodavstvo Srbije važi za državljanina Srbije i kad u


inostranstvu u ini koje drugo krivi no delo, osim krivi nih dela navedenih u lanu 7.
ovog zakonika, ako se zatekne na teritoriji Srbije ili Crne Gore ili bude ekstradiran
državnoj zajednici Srbija i Crna Gora.

(2) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana krivi no zakonodavstvo Srbije


važi i za u inioca koji je postao državljanin Srbije pošto je u inio krivi no delo.

Važenje krivi nog zakonodavstva Srbije za stranca koji


u ini krivi no delo u inostranstvu

lan 9.

(1) Krivi no zakonodavstvo Srbije važi i za stranca koji van teritorije


Srbije u ini prema njoj ili njenom državaljaninu krivi no delo i kad nisu u pitanju
krivi na dela navedena u lanu 7. ovog zakonika, ako se zatekne na teritoriji Srbije ili
Crne Gore ili bude ekstradiran državnoj zajednici Srbija i Crna Gora.

(2) Krivi no zakonodavstvo Srbije važi i za stranca koji prema stranoj


državi ili prema strancu u ini u inostranstvu krivi no delo za koje se po zakonu
zemlje u kojoj je u injeno može izre i kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, ako
se zatekne na teritoriji Srbije, a ne bude ekstradiran stranoj državi. Ako ovim
zakonikom nije druk ije odre eno, sud u takvom slu aju ne može izre i težu kaznu
od one koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je krivi no delo u injeno.

Posebni uslovi za krivi no gonjenje za krivi no delo


u injeno u inostranstvu

lan 10.

(1) U slu aju iz l. 8. i 9. ovog zakonika krivi no gonjenje se ne e


preduzeti, ako je:

1) u inilac potpuno izdržao kaznu na koju je u inostranstvu osu en;


2) u inilac u inostranstvu pravnosnažnom presudom oslobo en ili mu
je kazna zastarela ili oproštena;
3) prema neura unljivom u iniocu u inostranstvu izvršena
odgovaraju a mera bezbednosti;
4) za krivi no delo po stranom zakonu za krivi no gonjenje potreban
zahtev ošte enog, a takav zahtev nije podnet.

(2) U slu aju iz l. 8. i 9. ovog zakonika krivi no gonjenje e se


preduzeti samo kad se za krivi no delo kažnjava i po zakonu zemlje u kojoj je delo
u injeno. Kad se u slu aju iz l. 8. i 9. stav 1. ovog zakonika, po zakonu zemlje u
kojoj je delo u injeno za to krivi no delo ne kažnjava, krivi no gonjenje se može
preduzeti samo po odobrenju republi kog javnog tužioca.
- 4 -

(3) U slu aju iz lana 9. stav 2. ovog zakonika, ako je u pitanju delo
koje je u vreme kad je izvršeno smatrano krivi nim delom prema opštim pravnim
na elima priznatim u me unarodnom pravu, gonjenje se može preduzeti u Srbiji po
odobrenju republi kog javnog tužioca, bez obzira na zakon zemlje u kojoj je krivi no
delo u injeno.

Ura unavanje pritvora i kazne izdržane u inostranstvu

lan 11.

Pritvor, svako drugo lišenje slobode u vezi sa krivi nim delom, lišenje
slobode u toku ekstradicionog postupka, kao i kazna koju je u inilac izdržao po
presudi inostranog ili me unarodnog krivi nog suda ura una e se u kaznu koju
izrekne doma i sud za isto krivi no delo, a ako kazne nisu iste vrste, ura unavanje
e se izvršiti po oceni suda.

Važenje zakona države lanice kojim je predvi eno krivi no


delo

lan 12.

(1) Krivi no zakonodavstvo države lanice kojim je predvi eno


krivi no delo važi za svakog ko na teritoriji te države lanice u ini krivi no delo
predvi eno njenim krivi nim zakonodavstvom, bez obzira na to gde mu se za to delo
sudi.

(2) Ako je krivi no delo predvi eno krivi nim zakonodavstvom države
lanice izvršeno na teritoriji obe države lanice, primeni e se zakon države lanice u
kojoj se u iniocu sudi.

(3) Za krivi na dela predvi ena zakonom države lanice kad su ta


dela izvršena van teritorije državne zajednice Srbija i Crna Gora ili na doma em
brodu ili u doma em vazduhoplovu dok su van teritorije državne zajednice Srbija i
Crna Gora, primenjuje se zakon države lanice u kojoj se u iniocu sudi.

Važenje opšteg dela ovog zakonika

lan 13.

Odredbe opšteg dela ovog zakonika važe za sva krivi na dela


odre ena ovim zakonikom ili drugim zakonom.
- 5 -

GLAVA TRE A

KRIVI NO DELO

1. Opšte odredbe o krivi nom delu

Krivi no delo

lan 14.

(1) Krivi no delo je ono delo koje je zakonom predvi eno kao krivi no
delo, koje je protivpravno i koje je skrivljeno.

(2) Nema krivi nog dela ukoliko je isklju ena protivpravnost ili krivica,
iako postoje sva obeležja krivi nog dela odre ena zakonom.

Izvršenje krivi nog dela ne injenjem

lan 15.

(1) Krivi no delo je u injeno ne injenjem kad zakon propuštanje da se


preduzme odre eno injenje predvi a kao krivi no delo.

(2) Ne injenjem može biti u injeno i krivi no delo koje je zakonom


odre eno kao injenje, ako je u inilac propuštanjem dužnog injenja ostvario
obeležja tog krivi nog dela.

Vreme izvršenja krivi nog dela

lan 16.

(1) Krivi no delo je izvršeno u vreme kad je izvršilac radio ili bio dužan
da radi, bez obzira kad je posledica dela nastupila.

(2) Sau esnik je krivi no delo u inio u vreme kad je radio ili bio dužan
da radi.

Mesto izvršenja krivi nog dela

lan 17.

(1) Krivi no delo je izvršeno kako u mestu gde je izvršilac radio ili bio
dužan da radi, tako i u mestu gde je u celini ili delimi no nastupila posledica dela.

(2) Pokušaj krivi nog dela smatra se izvršenim kako u mestu gde je
u inilac radio, tako i u mestu gde je posledica po njegovom umišljaju trebalo da
nastupi ili je mogla da nastupi.

(3) Sau esnik je krivi no delo u inio i u mestu u kojem je preduzeo


radnju sau esništva.
- 6 -

Delo malog zna aja

lan 18.

(1) Nije krivi no delo ono delo koje, iako sadrži obeležja krivi nog
dela, predstavlja delo malog zna aja.

(2) Delo je malog zna aja ako je stepen krivice u inioca nizak, ako su
štetne posledice odsutne ili neznatne i ako opšta svrha krivi nih sankcija ne zahteva
izricanje krivi ne sankcije.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana mogu se primeniti na krivi na dela


za koja je propisana kazna zatvora do tri godine ili nov ana kazna.

Nužna odbrana

lan 19.

(1) Nije krivi no delo ono delo koje je u injeno u nužnoj odbrani.

(2) Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da u inilac od


svog dobra ili dobra drugoga odbije istovremen protivpravan napad.

(3) U iniocu koji je prekora io granice nužne odbrane može se kazna


ublažiti. Ako je u inilac prekora io granice nužne odbrane usled jake razdraženosti ili
prepasti izazvane napadom može se i osloboditi od kazne.

Krajnja nužda

lan 20.

(1) Nije krivi no delo ono delo koje je u injeno u krajnjoj nuždi.

(2) Krajnja nužda postoji kad je delo u injeno radi toga da u inilac
otkloni od svog dobra ili dobra drugoga istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na
drugi na in nije mogla otkloniti, a pri tom u injeno zlo nije ve e od zla koje je pretilo.

(3) U iniocu koji je sam izazvao opasnost, ali iz nehata ili je


prekora io granice krajnje nužde, može se kazna ublažiti. Ako je u inilac prekora io
granice krajnje nužde pod naro ito olakšavaju im okolnostima može se i osloboditi
od kazne.

(4) Nema krajnje nužde ako je u inilac bio dužan da se izlaže


opasnosti koja je pretila.
- 7 -

Sila i pretnja

lan 21.

(1) Nije krivi no delo ono delo koje je u injeno pod dejstvom
neodoljive sile.

(2) Ako je krivi no delo u injeno pod dejstvom sile koja nije neodoljiva
ili pretnje, u iniocu se kazna može ublažiti.

(3) U slu aju iz stava 1. ovog lana kao izvršilac krivi nog dela
smatra e se lice koje je primenilo neodoljivu silu.

Krivica

lan 22.

(1) Krivica postoji ako je u inilac u vreme kada je u inio krivi no delo
bio ura unljiv i postupao sa umišljajem, a bio je svestan ili je bio dužan i mogao biti
svestan da je njegovo delo zabranjeno.

(2) Krivi no delo je u injeno sa krivicom i ako je u inilac postupao iz


nehata, ukoliko zakon to izri ito predvi a.

Neura unljivost

lan 23.

(1) Nije krivi no delo ono delo koje je u injeno u stanju


neura unljivosti.

(2) Neura unljiv je onaj u inilac koji nije mogao da shvati zna aj svog
dela ili nije mogao da upravlja svojim postupcima usled duševne bolesti, privremene
duševne poreme enosti, zaostalog duševnog razvoja ili druge teže duševne
poreme enosti.

(3) U iniocu krivi nog dela ija je sposobnost da shvati zna aj svog
dela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena usled nekog
stanja iz stava 2. ovog lana (bitno smanjena ura unljivost) može se ublažiti kazna.

Skrivljena neura unljivost

lan 24.

(1) Krivica u inioca krivi nog dela koji se upotrebom alkohola, droga ili
na drugi na in doveo u stanje u kojem nije mogao da shvati zna aj svog dela ili da
upravlja svojim postupcima utvr uje se prema vremenu neposredno pre dovo enja u
takvo stanje.

(2) U iniocu koji je pod okolnostima iz stava 1. ovog lana u inio


krivi no delo u stanju bitno smanjene ura unljivosti ne može se po tom osnovu
ublažiti kazna.
- 8 -

Umišljaj

lan 25.

Krivi no delo je u injeno sa umišljajem kad je u inilac bio svestan


svog dela i hteo njegovo izvršenje ili kad je u inilac bio svestan da može u initi delo
pa je na to pristao.

Nehat

lan 26.

Krivi no delo je u injeno iz nehata kad je u inilac bio svestan da


svojom radnjom može u initi delo, ali je olako držao da do toga ne e do i ili da e to
mo i spre iti ili kad nije bio svestan da svojom radnjom može u initi delo iako je
prema okolnostima pod kojima je ono u injeno i prema svojim li nim svojstvima bio
dužan i mogao biti svestan te mogu nosti.

Odgovornost za težu posledicu

lan 27.

Kad je iz krivi nog dela proizašla teža posledica zbog koje zakon za to
delo propisuje težu kaznu, ta se kazna može izre i ako je u inilac u odnosu na tu
posledicu postupao iz nehata, a i sa umišljajem ako time nisu ostvarena obeležja
nekog drugog krivi nog dela.

Stvarna zabluda

lan 28.

(1) Nije krivi no delo ono delo koje je u injeno u neotklonjivoj stvarnoj
zabludi.
(2) Stvarna zabluda je neotklonjiva ako u inilac nije bio dužan i nije
mogao da izbegne zabludu u pogledu neke stvarne okolnosti koja predstavlja
obeležje krivi nog dela ili u pogledu neke stvarne okolnosti koja bi, da je zaista
postojala, inila delo dozvoljenim.
(3) Ako je u inilac bio u stvarnoj zabludi usled nehata, postoja e
krivi no delo u injeno iz nehata kad zakon takvo krivi no delo predvi a.

Pravna zabluda

lan 29.

(1) Nije krivi no delo ono delo koje je u injeno u neotklonjivoj pravnoj
zabludi.

(2) Pravna zabluda je neotklonjiva ako u inilac nije bio dužan i nije
mogao da zna da je njegovo delo zabranjeno.

(3) U iniocu koji nije znao da je delo zabranjeno, ali je to mogao i bio
dužan da zna, kazna se može ublažiti.
- 9 -

2. Pokušaj krivi nog dela

Pokušaj

lan 30.

(1) Ko sa umišljajem zapo ne izvršenje krivi nog dela, ali ga ne


dovrši, kazni e se za pokušaj krivi nog dela za koje se po zakonu može izre i kazna
zatvora od pet godina ili teža kazna, a za pokušaj drugog krivi nog dela samo kad
zakon izri ito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

(2) U inilac e se za pokušaj kazniti kaznom propisanom za krivi no


delo, ili ublaženom kaznom.

Nepodoban pokušaj

lan 31.

U inilac koji pokuša da izvrši krivi no delo nepodobnim sredstvom ili


prema nepodobnom predmetu može se osloboditi od kazne.

Dobrovoljni odustanak

lan 32.

(1) Izvršilac koji je pokušao izvršenje krivi nog dela ali je dobrovoljno
odustao od daljeg preduzimanja radnje izvršenja ili je spre io nastupanje posledice,
može se osloboditi od kazne.

(2) Odredba stava 1. ovog lana ne e se primeniti ukoliko u inilac


krivi no delo nije dovršio zbog okolnosti koje onemogu avaju ili znatno otežavaju
izvršenje krivi nog dela, ili zbog toga što je smatrao da takve okolnosti postoje.

(3) Osloboditi se od kazne može i saizvršilac, podstreka ili pomaga


koji je dobrovoljno spre io izvršenje krivi nog dela.

(4) Ako je u slu aju iz st. 1. i 3. u inilac dovršio neko drugo


samostalno krivi no delo koje nije obuhva eno krivi nim delom od ijeg izvršenja je
odustao, u inilac se ne može osloboditi od kazne za to drugo delo po istom osnovu.

3. Sau esništvo u krivi nom delu

Saizvršilaštvo

lan 33.

Ako više lica u estvovanjem u radnji izvršenja zajedni ki u ine ili iz


nehata zajedni ki izvrše krivi no delo, ili ostvaruju i zajedni ku odluku drugom
radnjom sa umišljajem bitno doprinesu izvršenju krivi nog dela, svako od njih kazni e
se kaznom propisanom za to delo.
- 10 -

Podstrekavanje

lan 34.

(1) Ko drugog sa umišljajem podstrekne da izvrši krivi no delo,


kazni e se kaznom propisanom za to krivi no delo.

(2) Ko drugog sa umišljajem podstrekava na izvršenje krivi nog dela


iji pokušaj je po zakonu kažnjiv, a delo ne bude ni pokušano, kazni e se kao za
pokušaj krivi nog dela.

Pomaganje

lan 35.

(1) Ko drugom sa umišljajem pomogne u izvršenju krivi nog dela,


kazni e se kaznom propisanom za to krivi no delo, ili ublaženom kaznom.

(2) Kao pomaganje u izvršenju krivi nog dela smatra se naro ito:
davanje saveta ili uputstava kako da se izvrši krivi no delo, stavljanje u iniocu na
raspolaganje sredstava za izvršenje krivi nog dela, stvaranje uslova ili otklanjanje
prepreka za izvršenje krivi nog dela, kao i unapred obe ano prikrivanje krivi nog
dela, u inioca, sredstava kojima je krivi no delo izvršeno, tragova krivi nog dela ili
predmeta pribavljenih krivi nim delom.

Granice odgovornosti i kažnjivosti sau esnika

lan 36.

(1) Saizvršilac je odgovoran za izvršeno krivi no delo u granicama


svog umišljaja ili nehata, a podstreka i pomaga u granicama svog umišljaja.

(2) Osnovi koji isklju uju krivicu izvršioca ( l. 23, 28. i 29. ovog
zakonika) ne isklju uju krivi no delo saizvršioca, podstreka a, ili pomaga a kod
kojeg krivica postoji.

(3) Li ni odnosi, svojstva i okolnosti usled kojih zakon dozvoljava


oslobo enje od kazne, ili koje uti u na odmeravanje kazne, mogu se uzeti u obzir
samo onom izvršiocu, saizvršiocu, podstreka u ili pomaga u kod kojeg takvi odnosi,
svojstva i okolnosti postoje.

(4) Li ni odnosi, svojstva i okolnosti koji predstavljaju bitno obeležje


krivi nog dela ne moraju postojati kod podstreka a ili pomaga a. Podstreka u ili
pomaga u koji nema takvo li no svojstvo, kazna se može ublažiti.

4. Kažnjavanje podstreka a i pomaga a za pokušaj

Pokušaj i lakše krivi no delo

lan 37.

(1) Ako je krivi no delo ostalo u pokušaju podstreka i pomaga e se


kazniti za pokušaj.
- 11 -

(2) Ako je izvršilac izvršio lakše krivi no delo od onog na koje se


podstrekavanje ili pomaganje odnosi, a koje bi bilo njime obuhva eno, podstreka i
pomaga e se kazniti za krivi no delo koje je u injeno.

(3) Odredba stava 2. ovog lana ne e se primeniti ako bi se


podstreka strože kaznio primenom lana 34. stav 2. ovog zakonika.

5. Posebne odredbe o krivi nim delima u injenim putem


štampe ili drugih sredstava javnog informisanja

Odgovornost urednika

lan 38.

(1) Izvršiocem krivi nog dela izvršenog objavljivanjem informacije u


novinama, na radiju, televiziji ili drugom javnom glasilu smatra se autor informacije.

(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana izvršiocem krivi nog dela
u injenog putem novina, radija, televizije ili drugog javnog glasila smatra e se
odgovorni urednik, odnosno lice koje ga je zamenjivalo u vreme objavljivanja
informacije:

1) ako je do završetka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom


autor ostao nepoznat;
2) ako je informacija objavljena bez saglasnosti autora;
3) ako su u vreme objavljivanja informacije postojale stvarne ili
pravne smetnje za gonjenje autora, koje i dalje traju.

(3) Isklju ena je krivica odgovornog urednika, odnosno lica koje ga


zamenjuje ukoliko je bio u neotklonjivoj zabludi u pogledu neke od okolnosti
navedenih u stavu 2. ta . 1. do 3. ovog lana.

Odgovornost izdava a, štampara i proizvo a a

lan 39.

(1) Kad postoje uslovi iz lana 38. ovog zakonika izvršiocem se


smatraju:

1) izdava - za krivi no delo izvršeno putem nepovremene štampane


publikacije, a ako nema izdava a ili postoje stvarne ili pravne smetnje za njegovo
gonjenje - štampar koji je za to znao;
2) proizvo a - za krivi no delo izvršeno putem kompakt diska,
gramofonske plo e, magnetofonske trake i drugih auditivnih sredstava, filma za javno
i privatno prikazivanje, dijapozitiva, video-sredstava ili sli nih sredstava namenjenih
širem krugu lica.

(2) Ako je izdava , štampar ili proizvo a pravno lice ili državni organ,
izvršilac je lice koje odgovara za izdavanje, štampanje ili proizvodnju.
- 12 -

Primenjivanje odredaba l. 38. i 39.

lan 40.

Odredbe l. 38. i 39. ovog zakonika primenjuju se samo ako se ta lica


po opštim odredbama ovog zakonika ne mogu smatrati u iniocem krivi nog dela.

Zaštita izvora informacija

lan 41.

Lica iz l. 38. i 39. ovog zakonika ne e se smatrati izvršiocem


krivi nog dela zbog toga što sudu ili drugom nadležnom organu nisu otkrila identitet
autora informacije ili izvor informacije, osim u slu aju da je u injeno krivi no delo za
koje je kao najmanja mera kazne propisan zatvor u trajanju od pet ili više godina, ili je
to neophodno da bi se izvršenje takvog krivi nog dela spre ilo.

GLAVA ETVRTA
KAZNE

1. Svrha kažnjavanja, vrste kazni i uslovi za njihovo


izricanje

Svrha kažnjavanja

lan 42.

U okviru opšte svrhe krivi nih sankcija ( lan 4. stav 2), svrha
kažnjavanja je:

1) spre avanje u inioca da ini krivi na dela i uticanje na njega da


ubudu e ne ini krivi na dela;
2) uticanje na druge da ne ine krivi na dela;
3) izražavanje društvene osude za krivi no delo, ja anje morala i
u vrš ivanje obaveze poštovanja zakona.

Vrste kazni

lan 43.

U iniocu krivi nog dela mogu se izre i slede e kazne:


1) kazna zatvora;
2) nov ana kazna;
3) rad u javnom interesu;
4) oduzimanje voza ke dozvole.
- 13 -

Glavne i sporedne kazne

lan 44.

(1) Kazna zatvora i rad u javnom interesu mogu se izre i samo kao
glavne kazne.
(2) Nov ana kazna i oduzimanje voza ke dozvole mogu se izre i i kao
glavna i kao sporedna kazna.
(3) Ako je za jedno krivi no delo propisano više kazni, samo se jedna
može izre i kao glavna kazna.

Kazna zatvora

lan 45.
(1) Kazna zatvora ne može biti kra a od trideset dana niti duža od
dvadeset godina.
(2) Kazna zatvora iz stava 1. ovog lana izri e se na pune godine i
mesece, a do šest meseci i na dane.
(3) Za najteža krivi na dela i najteže oblike teških krivi nih dela može
se uz kaznu iz stava 1. ovog lana izuzetno propisati i kazna zatvora od trideset do
etrdeset godina. Kazna zatvora od trideset do etrdeset godina izri e se na pune
godine.
(4) Zatvor od trideset do etrdeset godina ne može se izre i licu koje
u vreme izvršenja krivi nog dela nije navršilo dvadeset jednu godinu života.
Uslovni otpust

lan 46.
(1) Osu enog koji je izdržao polovinu kazne zatvora sud može
uslovno otpustiti sa izdržavanja kazne, ako se u toku izdržavanja kazne tako
popravio da se može sa osnovom o ekivati da e se na slobodi dobro vladati, a
naro ito da do isteka vremena za koje je izre ena kazna ne u ini novo krivi no delo.
Pri oceni da li e se osu eni uslovno otpustiti uze e se u obzir njegovo vladanje za
vreme izdržavanja kazne, izvršavanje radnih obaveza, s obzirom na njegovu radnu
sposobnost, kao i druge okolnosti koje pokazuju da je postignuta svrha kažnjavanja.
(2) U slu aju iz stava 1. ovog lana, ako uslovni otpust ne bude
opozvan, smatra se da je osu eni izdržao kaznu.

Opozivanje uslovnog otpusta

lan 47.

(1) Sud e opozvati uslovni otpust ako osu eni, dok je na uslovnom
otpustu, u ini jedno ili više krivi nih dela za koja je izre ena kazna zatvora preko
jedne godine.

(2) Sud može opozvati uslovni otpust, ako uslovno otpušteni u ini
jedno ili više krivi nih dela za koja je izre ena kazna zatvora do jedne godine. Pri
oceni da li e opozvati uslovni otpust sud e naro ito uzeti u obzir srodnost u injenih
krivi nih dela, pobude iz kojih su u injena i druge okolnosti koje ukazuju na
opravdanost opozivanja uslovnog otpusta.
- 14 -

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primenjiva e se i kad se uslovno


otpuštenom sudi za krivi no delo koje je u inio pre nego što je uslovno otpušten.

(4) Kad sud opozove uslovni otpust izre i e kaznu primenom


odredaba l. 60. i 62. stav 2. ovog zakonika, uzimaju i ranije izre enu kaznu kao ve
utvr enu. Deo kazne koji je osu eni izdržao po ranijoj osudi ura unava se u novu
kaznu, a vreme provedeno na uslovnom otpustu ne ura unava se.

(5) Ako uslovno otpušteni bude osu en na kaznu zatvora do jedne


godine, a sud ne opozove uslovni otpust, produžava se uslovni otpust za vreme koje
je osu eni proveo na izdržavanju te kazne zatvora.

(6) U slu aju iz st. 1. do 3. ovog lana uslovni otpust se može


opozvati najkasnije u roku od dve godine od dana kad je uslovni otpust istekao.

Opšte odredbe o nov anoj kazni

lan 48.

(1) Nov ana kazna se može odmeriti i izre i ili u dnevnim iznosima
( lan 49) ili u odre enom iznosu ( lan 50).

(2) Za krivi na dela u injena iz koristoljublja nov ana kazna kao


sporedna kazna može se izre i i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom
propisano da e se u inilac kazniti kaznom zatvora ili nov anom kaznom, a sud kao
glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.

Nov ana kazna u dnevnim iznosima

lan 49.

(1) Nov ana kazna u dnevnim iznosima odmerava se tako što se prvo
utvr uje broj dnevnih iznosa, a zatim visina jednog dnevnog iznosa. Do iznosa
nov ane kazne sud e do i množenjem utvr enog broja dnevnih iznosa sa
utvr enom vrednoš u jednog dnevnog iznosa.

(2) Broj dnevnih iznosa ne može biti manji od deset, niti ve i od


tristašezdeset. Broj dnevnih iznosa za u injeno krivi no delo odmerava se na osnovu
opštih pravila za odmeravanje kazne ( lan 54).

(3) Visina jednog dnevnog iznosa nov ane kazne utvr uje se tako što
se razlika izme u prihoda i nužnih rashoda u inioca krivi nog dela u protekloj
kalendarskoj godini podeli sa brojem dana u godini. Jedan dnevni iznos ne može biti
manji od petsto dinara, niti ve i od pedeset hiljada dinara.

(4) U cilju utvr ivanja visine dnevnog iznosa nov ane kazne sud može
da zahteva podatke od banaka ili drugih finansijskih ustanova, državnih organa i
pravnih lica koji su dužni da dostave tražene podatke i ne mogu se pozivati na zaštitu
poslovne ili druge tajne.

(5) Ukoliko se ne mogu pribaviti verodostojni podaci o prihodima i


rashodima u inioca krivi nog dela, ili ukoliko on ne ostvaruje nikakav prihod ali je
vlasnik imovine ili nosilac imovinskih prava, sud e na osnovu raspoloživih podataka
po slobodnoj proceni utvrditi visinu jednog dnevnog iznosa nov ane kazne .
- 15 -

(6) Broj dnevnih iznosa nov ane kazne se utvr uje u okviru slede ih
raspona:

1) do šezdeset dnevnih iznosa za krivi na dela za koja se može


izre i kazna zatvora do tri meseca;
2) od trideset do stodvadeset dnevnih iznosa za krivi na dela za koja
se može izre i kazna zatvora do šest meseci;
3) od šezdeset do stoosamdeset dnevnih iznosa za krivi na dela za
koja se može izre i zatvor do jedne godine;
4) od stodvadeset do dvesta etrdeset dnevnih iznosa za krivi na
dela za koja se može izre i kazna zatvora do dve godine;
5) najmanje stoosamdeset dnevnih iznosa za krivi na dela za koja se
može izre i kazna zatvora do tri godine;

6) u okviru propisanog broja dnevnih iznosa za krivi na dela za koja


je kao jedina kazna propisana nov ana kazna.

Nov ana kazna u odre enom iznosu

lan 50.

(1) Ako nije mogu e utvrditi visinu dnevnog iznosa nov ane kazne ni
na osnovu slobodne procene suda ( lan 49. stav 5), ili bi pribavljanje takvih podataka
znatno produžilo trajanje krivi nog postupka, sud e izre i nov anu kaznu u
odre enom iznosu u okviru propisane najmanje i najve e mere nov ane kazne.

(2) Nov ana kazna ne može biti manja od deset hiljada dinara.
Nov ana kazna ne može biti ve a od milion dinara, a za krivi na dela u injena iz
koristoljublja ve a od deset miliona dinara.

(3) Nov ana kazna kao glavna kazna izri e se u slede im iznosima:

1) do sto hiljada dinara za krivi na dela za koja se može izre i kazna


zatvora do tri meseca;
2) od dvadeset hiljada do dvesta hiljada dinara za krivi na dela za
koja se može izre i kazna zatvora do šest meseci;
3) od trideset hiljada do trista hiljada dinara za krivi na dela za koja
se može izre i kazna zatvora do jedne godine;
4) od pedeset hiljada do petsto hiljada dinara za krivi na dela za koja
se može izre i kazna zatvora do dve godine;
5) najmanje sto hiljada dinara za krivi na dela za koja se može izre i
kazna zatvora do tri godine;
6) u okviru propisanog iznosa za krivi na dela za koja je kao jedina
kazna propisana nov ana kazna.
- 16 -

Izvršenje nov ane kazne

lan 51.

(1) U presudi se odre uje rok pla anja nov ane kazne koji ne može
biti kra i od petnaest dana niti duži od tri meseca. U opravdanim slu ajevima sud
može dozvoliti da osu eni plati nov anu kaznu u ratama, s tim da rok isplate ne
može biti duži od jedne godine.
(2) Ako osu eni ne plati nov anu kaznu u odre enom roku, sud e
nov anu kaznu zameniti kaznom zatvora, tako što e za svakih zapo etih hiljadu
dinara nov ane kazne odrediti jedan dan kazne zatvora, s tim da kazna zatvora ne
može biti duža od šest meseci, a ako je izre ena nov ana kazna u iznosu ve em od
sedamsto hiljada dinara, kazna zatvora ne može biti duža od jedne godine.
(3) Ako osu eni plati samo deo nov ane kazne, sud e ostatak kazne
srazmerno zameniti kaznom zatvora, a ako osu eni isplati ostatak nov ane kazne,
izvršenje kazne zatvora e obustaviti.
(4) Nepla ena nov ana kazna može se, umesto kaznom zatvora,
zameniti kaznom rada u javnom interesu tako što e za svakih zapo etih hiljadu
dinara nov ane kazne odrediti osam asova rada u javnom interesu, s tim da rad u
javnom interesu ne može biti duži od tristašezdeset asova.
(5) Posle smrti osu enog nov ana kazna ne e se izvršiti.

Rad u javnom interesu

lan 52.

(1) Rad u javnom interesu može se izre i za krivi na dela za koja je


propisan zatvor do tri godine ili nov ana kazna.

(2) Rad u javnom interesu je svaki onaj društveno koristan rad kojim
se ne vre a ljudsko dostojanstvo i koji se ne vrši u cilju sticanja dobiti.

(3) Rad u javnom interesu ne može biti kra i od šezdeset asova niti
duži od tristašezdeset asova. Rad u javnom interesu traje šezdeset asova u toku
jednog meseca i odre uje se da bude obavljen za vreme koje ne može biti kra e od
mesec dana, niti duže od šest meseci.

(4) Prilikom izricanja ove kazne sud e imaju i u vidu svrhu


kažnjavanja, uzeti u obzir vrstu u injenog krivi nog dela, li nost u inioca, kao i
njegovu spremnost da obavlja rad u javnom interesu. Rad u javnom interesu se ne
može izre i bez pristanka u inioca.

(5) Ako osu eni ne obavi deo ili sve asove izre ene kazne rada u
javnom interesu, sud e ovu kaznu zameniti kaznom zatvora tako što e za svakih
zapo etih osam asova rada u javnom interesu odrediti jedan dan zatvora.

(6) Ukoliko u inilac ispunjava sve svoje obaveze vezane za rad u


javnom interesu, sud mu može dužinu izre enog rada u javnom interesu umanjiti za
jednu etvrtinu.
- 17 -

Oduzimanje voza ke dozvole

lan 53.

(1) U iniocu krivi nog dela u vezi sa ijim izvršenjem ili pripremanjem
je koriš eno motorno vozilo može se izre i kazna oduzimanja voza ke dozvole.

(2) Sud odre uje trajanje kazne iz stava 1. ovog lana koje ne može
biti kra e od jedne niti duže od tri godine, ra unaju i od dana pravnosnažnosti
odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru ne ura unava u vreme trajanja ove
kazne.

(3) Kazna iz stava 1. ovog lana može se izre i kao sporedna kazna
uz kaznu zatvora ili uz nov anu kaznu, a može se izre i i kao glavna kazna za
krivi na dela za koja je propisana kazna zatvora do dve godine. Kazna oduzimanja
voza ke dozvole ne može se izre i zajedno sa merom bezbednosti zabrane
upravljanja motornim vozilom.

(4) Ako osu eni upravlja motornim vozilom za vreme dok traje kazna
oduzimanja voza ke dozvole, sud e kaznu oduzimanja voza ke dozvole zameniti
kaznom zatvora tako što e se za jednu godinu oduzimanja voza ke dozvole odrediti
jedan mesec zatvora.

2. Odmeravanje kazne

Opšta pravila o odmeravanju kazne

lan 54.

(1) Sud e u iniocu krivi nog dela odmeriti kaznu u granicama koje su
zakonom propisane za to delo, imaju i u vidu svrhu kažnjavanja i uzimaju i u obzir
sve okolnosti koje uti u da kazna bude manja ili ve a (olakšavaju e i otežavaju e
okolnosti), a naro ito: stepen krivice, pobude iz kojih je delo u injeno, ja inu
ugrožavanja ili povrede zašti enog dobra, okolnosti pod kojima je delo u injeno, raniji
život u inioca, njegove li ne prilike, njegovo držanje posle u injenog krivi nog dela a
naro ito njegov odnos prema žrtvi krivi nog dela, kao i druge okolnosti koje se
odnose na li nost u inioca.

(2) Pri odmeravanju nov ane kazne u odre enom iznosu ( lan 50)
sud e posebno uzeti u obzir i imovno stanje u inioca.

(3) Okolnost koja je obeležje krivi nog dela ne može se uzeti u obzir i
kao otežavaju a, odnosno olakšavaju a okolnost, izuzev ako prelazi meru koja je
potrebna za postojanje krivi nog dela ili odre enog oblika krivi nog dela ili ako
postoje dve ili više ovakvih okolnosti, a samo jedna je dovoljna za postojanje težeg,
odnosno lakšeg oblika krivi nog dela.

Povrat

lan 55.

Kad sud odmerava kaznu u iniocu za krivi no delo koje je u inio posle
izdržane, oproštene ili zastarele kazne ili oslobo enja od kazne, po proteku roka za
opozivanje uslovne osude ili posle izre ene sudske opomene, može tu okolnost uzeti
- 18 -

kao otežavaju u, cene i pri tom posebno težinu ranije u injenog krivi nog dela, da li
je ranije delo iste vrste kao i novo delo, da li su oba dela u injena iz istih pobuda,
okolnosti pod kojima su dela u injena i koliko je vremena proteklo od ranije osude,
odnosno od izre ene, oproštene ili zastarele kazne, oslobo enja od kazne, od
proteka roka za opozivanje ranije uslovne osude ili od izre ene sudske opomene.

Ublažavanje kazne

lan 56.

Sud može u iniocu krivi nog dela izre i kaznu ispod granice
propisane zakonom ili blažu vrstu kazne, kad:

1) zakon predvi a da se kazna može ublažiti;


2) zakon predvi a da se u inilac može osloboditi od kazne, a sud ga
ne oslobodi od kazne;
3) utvrdi da postoje naro ito olakšavaju e okolnosti i oceni da se i sa
ublaženom kaznom može posti i svrha kažnjavanja.

Granice ublažavanja kazne

lan 57.

(1) Kad postoje uslovi za ublažavanje kazne iz lana 56. ovog


zakonika, sud e ublažiti kaznu u ovim granicama:

1) ako je za krivi no delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor u


trajanju od pet ili više godina, kazna se može ublažiti do dve godine zatvora;
2) ako je za krivi no delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor u
trajanju od tri godine, kazna se može ublažiti do jedne godine zatvora;
3) ako je za krivi no delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor
od dve godine, kazna se može ublažiti do šest meseci zatvora;
4) ako je za krivi no delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor
od jedne godine, kazna se može ublažiti do tri meseca zatvora;
5) ako je za krivi no delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor
ispod jedne godine, kazna se može ublažiti do trideset dana zatvora;
6) ako je za krivi no delo propisana kazna zatvora bez nazna enja
najmanje mere, umesto zatvora može se izre i nov ana kazna ili rad u javnom
interesu;
7) ako je za krivi no delo propisana nov ana kazna sa nazna enjem
najmanje mere, kazna se može ublažiti do deset hiljada dinara.

(2) Kad je sud ovlaš en da u inioca krivi nog dela oslobodi od kazne
može mu kaznu ublažiti, bez ograni enja propisanih za ublažavanje kazne.
- 19 -

Oslobo enje od kazne

lan 58.

(1) Sud može osloboditi od kazne u inioca krivi nog dela samo kad to
zakon izri ito predvi a.

(2) Sud može osloboditi od kazne i u inioca krivi nog dela u injenog
iz nehata kad posledice dela tako teško poga aju u inioca da izricanje kazne u
takvom slu aju o igledno ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja.

Poravnanje u inioca i ošte enog

lan 59.

(1) Sud može osloboditi od kazne u inioca krivi nog dela za koje je
propisana kazna zatvora do tri godine ili nov ana kazna ako je na osnovu
postignutog sporazuma sa ošte enim ispunio sve obaveze iz tog sporazuma.

(2) Sud može osloboditi od kazne i u inioca krivi nog dela za koje je
propisana kazna zatvora do pet godina, ako posle izvršenog krivi nog dela, a pre
nego što je saznao da je otkriven, otkloni posledice dela ili nadoknadi štetu
prouzrokovanu krivi nim delom.

Sticaj krivi nih dela

lan 60.

(1) Ako je u inilac jednom radnjom ili sa više radnji u inio više
krivi nih dela za koja mu se istovremeno sudi, sud e prethodno utvrditi kazne za
svako od tih dela, pa e za sva ta dela izre i jedinstvenu kaznu.

(2) Jedinstvenu kaznu sud e izre i po slede im pravilima:

1) ako je za neko od krivi nih dela u sticaju utvrdio kaznu zatvora od


trideset do etrdeset godina izre i e samo tu kaznu;
2) ako je za krivi na dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, povisi e
najtežu utvr enu kaznu, s tim da jedinstvena kazna ne sme dosti i zbir utvr enih
kazni, niti pre i dvadeset godina zatvora;
3) ako su za sva krivi na dela u sticaju propisane kazne zatvora do tri
godine, jedinstvena kazna ne može biti ve a od deset godina zatvora;
4) ako je za krivi na dela u sticaju utvrdio samo nov ane kazne,
izre i e jednu nov anu kaznu u visini zbira utvr enih kazni, s tim da ona ne sme
pre i osamnaest miliona dinara, a ako je utvrdio samo nov ane kazne u odre enim
iznosima ( lan 50), ona ne sme pre i milion dinara odnosno deset miliona dinara kad
su jedno ili više krivi nih dela izvršeni iz koristoljublja;
5) ako je za krivi na dela u sticaju utvrdio samo kazne rada u javnom
interesu, izre i e jednu kaznu zatvora u javnom interesu u visini zbira utvr enih
asova rada, s tim da ona ne sme pre i tristašezdeset asova, a vreme u kome se
rad mora obaviti ne sme biti duže od šest meseci;
- 20 -

6) ako je za neka krivi na dela u sticaju utvrdio kazne zatvora, a za


druga dela nov ane kazne, izre i e jednu kaznu zatvora i jednu nov anu kaznu po
odredbama ta . 2. do 4. ovog stava.

(3) Nov anu kaznu kao sporednu kaznu sud e izre i ako je utvr ena
makar i za jedno krivi no delo u sticaju, a ako je utvrdio više nov anih kazni, izre i e
jednu nov anu kaznu u skladu sa odredbom stava 2. ta ka 4. ovog lana. Ako sud
utvrdi nov anu kaznu kao glavnu kaznu, a utvrdi i nov anu kaznu kao sporednu
kaznu, izre i e jednu nov anu kaznu primenjuju i pravila iz stava 2. ta ka 4. ovog
lana.

(4) Ako je sud za krivi na dela u sticaju utvrdio kazne zatvora i


maloletni kog zatvora, izre i e kaznu zatvora kao jedinstvenu kaznu primenom
pravila predvi enih u stavu 2. ta ka 2. ovog lana.

Produženo krivi no delo

lan 61.

(1) Produženo krivi no delo ini više istih ili istovrsnih krivi nih dela
u injenih u vremenskoj povezanosti od strane istog u inioca koja predstavljaju celinu
zbog postojanja najmanje dve od slede ih okolnosti: istovetnosti ošte enog,
istovrsnosti predmeta dela, koriš enja iste situacije ili istog trajnog odnosa, jedinstva
mesta ili prostora izvršenja dela ili jedinstvenog umišljaja u inioca.

(2) Krivi na dela upravljena protiv li nosti mogu initi produženo


krivi no delo samo ako su u injena prema istom licu.

(3) Ne mogu initi produženo krivi no delo ona dela koja po svojoj
prirodi ne dopuštaju spajanje u jedno delo.

(4) Ako produženo krivi no delo obuhvata lakše i teže oblike istog
dela, smatra e se da je produženim krivi nim delom u injen najteži oblik od u injenih
dela.

(5) Ako produženo krivi no delo obuhvata krivi na dela ije je bitno
obeležje odre eni nov ani iznos, smatra e se da je produženim krivi nim delom
ostvaren zbir iznosa ostvarenih pojedina nim delima ukoliko je to obuhva eno
jedinstvenim umišljajem u inioca.

(6) Krivi no delo koje nije obuhva eno produženim krivi nim delom u
pravnosnažnoj sudskoj presudi, ve bude otkriveno naknadno, predstavlja posebno
krivi no delo, odnosno ulazi u sastav posebnog produženog krivi nog dela.

Odmeravanje kazne osu enom licu

lan 62.

(1) Ako se osu enom licu sudi za krivi no delo u injeno pre nego što
je zapo elo izdržavanje kazne po ranijoj osudi ili za krivi no delo u injeno za vreme
izdržavanja kazne zatvora ili maloletni kog zatvora, sud e izre i jedinstvenu kaznu
za sva krivi na dela primenom odredaba lana 60. ovog zakonika, uzimaju i ranije
izre enu kaznu kao ve utvr enu. Kazna ili deo kazne koju je osu eni izdržao
ura una e se u izre enu kaznu zatvora.
- 21 -

(2) Za krivi no delo u injeno u toku izdržavanja kazne zatvora ili


maloletni kog zatvora sud e u iniocu izre i kaznu, nezavisno od ranije izre ene
kazne, ako se primenom odredaba lana 60. ovog zakonika, s obzirom na težinu
krivi nog dela i neizdržani deo ranije izre ene kazne, ne bi mogla ostvariti svrha
kažnjavanja.

(3) Osu eni koji za vreme izdržavanja kazne zatvora ili maloletni kog
zatvora u ini krivi no delo za koje zakon propisuje nov anu kaznu ili kaznu zatvora
do jedne godine, kazni e se disciplinski.

Ura unavanje pritvora i ranije kazne

lan 63.

(1) Vreme provedeno u pritvoru, kao i svako drugo lišenje slobode u


vezi sa krivi nim delom ura unavaju se u izre enu kaznu zatvora, nov anu kaznu i
kaznu rada u javnom interesu.

(2) Ako je krivi ni postupak vo en za više krivi nih dela u sticaju, a


pritvor nije odre en za svako od njih, vreme provedeno u pritvoru ura unava se u
izre enu kaznu zatvora, nov anu kaznu i kaznu rada u javnom interesu za krivi no
delo za koje je okrivljeni osu en.

(3) Zatvor ili nov ana kazna koju je osu eni izdržao, odnosno platio
za prekršaj ili privredni prestup, kao i kazna ili disciplinska mera lišenja slobode koju
je izdržao zbog povrede vojne discipline ura unava se u kaznu izre enu za krivi no
delo ija obeležja obuhvataju i obeležja prekršaja, privrednog prestupa, odnosno
povrede vojne discipline.

(4) Pri svakom ura unavanju izjedna ava se dan pritvora, dan lišenja
slobode, dan zatvora, osam asova rada u javnom interesu i hiljadu dinara nov ane
kazne.

GLAVA PETA
MERE UPOZORENJA

1. Uslovna osuda i sudska opomena

Svrha uslovne osude i sudske opomene

lan 64.

(1) Mere upozorenja su: uslovna osuda i sudska opomena.


(2) U okviru opšte svrhe krivi nih sankcija ( lan 4. stav 2), svrha
uslovne osude i sudske opomene je da se prema u iniocu lakšeg krivi nog dela ne
primeni kazna kad se može o ekivati da e upozorenje uz pretnju kazne (uslovna
osuda) ili samo upozorenje (sudska opomena) dovoljno uticati na u inioca da više ne
vrši krivi na dela.
- 22 -

Uslovna osuda

lan 65.

(1) Uslovnom osudom sud u inocu krivi nog dela utvr uje kaznu i
istovremeno odre uje da se ona ne e izvršiti, ako osu eni za vreme koje odredi sud,
a koje ne može biti kra e od jedne niti duže od pet godina (vreme proveravanja) ne
u ini novo krivi no delo.
(2) Sud može u uslovnoj osudi odrediti da e se kazna izvršiti i ako
osu eni u odre enom roku ne vrati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem krivi nog
dela, ne naknadi štetu koju je prouzrokovao krivi nim delom ili ne ispuni druge
obaveze predvi ene u krivi nopravnim odredbama. Rok za ispunjenje tih obaveza
utvr uje sud u okviru odre enog vremena proveravanja.
(3) Mere bezbednosti, izre ene uz uslovnu osudu, izvršavaju se.

Uslovi za izricanje uslovne osude

lan 66.

(1) Uslovna osuda se može izre i kad je u iniocu utvr ena kazna
zatvora u trajanju do dve godine.
(2) Za krivi na dela za koja se može izre i kazna zatvora u trajanju od
deset godina ili teža kazna ne može se izre i uslovna osuda.
(3) Uslovna osuda se ne može izre i ako nije proteklo više od pet
godina od pravnosnažnosti osude kojom je u iniocu izre ena kazna zatvora za
umišljajno krivi no delo.
(4) Pri odlu ivanju da li e izre i uslovnu osudu sud e, vode i ra una
o svrsi uslovne osude, posebno uzeti u obzir li nost u inioca, njegov raniji život,
njegovo ponašanje posle izvršenog krivi nog dela, stepen krivice i druge okolnosti
pod kojima je delo u injeno.
(5) Ako je u iniocu utvr ena i kazna zatvora i nov ana kazna, uslovna
osuda može se izre i samo za kaznu zatvora.

Opozivanje uslovne osude zbog novog krivi nog dela

lan 67.

(1) Sud e opozvati uslovnu osudu, ako osu eni u vreme


proveravanja u ini jedno ili više krivi nih dela za koja je izre ena kazna zatvora od
dve godine ili u dužem trajanju.
(2) Ako osu eni u vreme proveravanja u ini jedno ili više krivi nih dela
za koja je izre ena kazna zatvora manja od dve godine ili nov ana kazna, sud e,
pošto oceni sve okolnosti koje se odnose na u injena krivi na dela i u inioca, a
posebno srodnost u injenih krivi nih dela, njihov zna aj i pobude iz kojih su u injena,
odlu iti da li e opozvati uslovnu osudu. Pri tome sud je vezan zabranom izricanja
uslovne osude, ako u iniocu za krivi na dela utvr ena u uslovnoj osudi i za nova
krivi na dela treba izre i kaznu preko dve godine zatvora ( lan 66. stav 1).
(3) Ako opozove uslovnu osudu, sud e, primenom odredaba lana
60. ovog zakonika, izre i jedinstvenu kaznu zatvora i za ranije u injeno i za novo
krivi no delo, uzimaju i kaznu iz opozvane uslovne osude kao utvr enu.
- 23 -

(4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud može za novo u injeno


krivi no delo izre i uslovnu osudu ili kaznu. Osu enom, kome za novo krivi no delo
bude izre en zatvor, vreme provedeno na izdržavanju ove kazne ne ra una se u
vreme proveravanja utvr eno uslovnom osudom za ranije delo.
(5) Ako sud na e da i za novo krivi no delo treba izre i uslovnu
osudu, primenom odredaba lana 60. ovog zakonika, utvrdi e jedinstvenu kaznu i za
ranije u injeno i za novo krivi no delo i odredi e novo vreme proveravanja koje ne
može biti kra e od jedne ni duže od pet godina, ra unaju i od dana pravnosnažnosti
nove presude. Ukoliko osu eni u toku novog vremena proveravanja ponovo u ini
krivi no delo, sud e opozvati uslovnu osudu i izre i kaznu zatvora, primenom
odredbe stava 3. ovog lana.

Opozivanje uslovne osude zbog ranije u injenog krivi nog dela

lan 68.

(1) Sud e opozvati uslovnu osudu, ako posle njenog izricanja utvrdi
da je osu eni izvršio krivi no delo pre nego što je uslovno osu en i ako oceni da ne
bi bilo osnova za izricanje uslovne osude da se znalo za to delo. U tom slu aju
primeni e odredbu lana 67. stav 3. ovog zakonika.
(2) Ako sud ne opozove uslovnu osudu, primeni e odredbu lana 67.
stav 4. ovog zakonika.

Opozivanje uslovne osude zbog neispunjenja odre enih obaveza

lan 69.

Ako je uslovnom osudom osu enom odre eno ispunjenje neke


obaveze iz lana 65. stav 2. ovog zakonika, a on ne ispuni tu obavezu u roku
odre enom u presudi, sud može, u okviru vremena proveravanja, produžiti rok za
ispunjenje obaveze ili može opozvati uslovnu osudu i izre i kaznu koja je utvr ena u
uslovnoj osudi. Ako utvrdi da osu eni, iz opravdanih razloga, ne može da ispuni
postavljenu obavezu, sud e ga osloboditi od ispunjenja te obaveze ili je zameniti
drugom odgovaraju om obavezom predvi enom zakonom.

Rokovi za opozivanje uslovne osude

lan 70.

(1) Uslovna osuda može se opozvati u toku vremena proveravanja.


Ako osu eni u tom vremenu u ini krivi no delo koje povla i opozivanje uslovne
osude, a to je presudom utvr eno tek posle isteka vremena proveravanja, uslovna
osuda može se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo
vreme proveravanja.

(2) Ako osu eni u odre enom roku ne ispuni neku obavezu iz lana
65. stav 2. ovog zakonika, sud može, najdocnije u roku od jedne godine od dana kad
je proteklo vreme proveravanja, odrediti da se izvrši utvr ena kazna u uslovnoj osudi.
- 24 -

Uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom

lan 71.

(1) Sud može odrediti da se u inilac kome je izre ena uslovna osuda
stavi pod zaštitni nadzor za odre eno vreme u toku vremena proveravanja.

(2) Zaštitni nadzor obuhvata zakonom predvi ene mere pomo i,


staranja, nadzora i zaštite.

(3) Ako u toku trajanja zaštitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena


svrha ove mere, može zaštitni nadzor ukinuti pre isteka odre enog vremena.

(4) Ako osu eni kome je izre en zaštitni nadzor ne ispunjava obaveze
koje mu je sud odredio, sud ga može opomenuti ili može ranije obaveze zameniti
drugim ili produžiti trajanje zaštitnog nadzora u okviru vremena proveravanja ili
opozvati uslovnu osudu.

Uslovi za odre ivanje zaštitnog nadzora

lan 72.

(1) Kad izrekne uslovnu osudu, sud može odrediti da se u inilac stavi
pod zaštitni nadzor, ako se, s obzirom na njegovu li nost, raniji život, držanje posle
izvršenog krivi nog dela, a naro ito njegov odnos prema žrtvi krivi nog dela i
okolnosti izvršenja dela, može o ekivati da e se zaštitnim nadzorom potpunije
ostvariti svrha uslovne osude.

(2) Zaštitni nadzor odre uje sud u presudi kojom izri e uslovnu osudu
i odre uje mere zaštitnog nadzora, njihovo trajanje i na in njihovog ispunjavanja.

Sadržina zaštitnog nadzora

lan 73.
Zaštitni nadzor može obuhvatiti jednu ili više od slede ih obaveza:
1) javljanje organu nadležnom za izvršenje zaštitnog nadzora u
rokovima koje taj organ odredi;
2) osposobljavanje u inioca za odre eno zanimanje;
3) prihvatanje zaposlenja koje odgovara sposobnostima u inioca;
4) ispunjavanje obaveza izdržavanja porodice, uvanja i vaspitanja
dece i drugih porodi nih obaveza;
5) uzdržavanje od pose ivanja odre enih mesta, lokala ili priredbi,
ako to može biti prilika ili podsticaj za ponovno vršenje krivi nih dela;
6) blagovremeno obaveštavanje o promeni mesta boravka, adrese ili
radnog mesta;
7) uzdržavanje od upotrebe droge ili alkoholnih pi a;
8) le enje u odgovaraju oj zdravstvenoj ustanovi;
9) pose ivanje odre enih profesionalnih i drugih savetovališta ili
ustanova i postupanje po njihovim uputstvima;
- 25 -

10) otklanjanje ili ublažavanje štete pri injene krivi nim delom, a
naro ito izmirenje sa žrtvom u injenog krivi nog dela.

Izbor mera zaštitnog nadzora

lan 74.

Pri izboru obaveza iz lana 73. ovog zakonika i odre ivanja njihovog
trajanja, sud e naro ito uzeti u obzir godine života u inioca, njegovo zdravstveno
stanje, sklonosti i navike, pobude iz kojih je izvršio krivi no delo, držanje posle
izvršenog krivi nog dela, raniji život, li ne i porodi ne prilike, uslove za ispunjenje
naloženih obaveza, kao i druge okolnosti koje se odnose na li nost u inioca, a od
zna aja su za izbor mera zaštitnog nadzora i njihovo trajanje.

Trajanje zaštitnog nadzora

lan 75.

(1) Vreme trajanja mera zaštitnog nadzora odre uje se u okviru roka
proveravanja utvr enog u uslovnoj osudi.
(2) Zaštitni nadzor prestaje opozivanjem uslovne osude.
(3) U toku trajanja zaštitnog nadzora sud može, s obzirom na
ostvarene rezultate, pojedine obaveze ukinuti ili zameniti drugim.
(4) Ako u toku trajanja zaštitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena
svrha ove mere, može zaštitni nadzor ukinuti pre isteka odre enog vremena.

Posledice neispunjavanja obaveze zaštitnog nadzora

lan 76.

Ako osu eni kome je izre en zaštitni nadzor ne ispunjava obaveze


koje mu je sud odredio, sud ga može opomenuti ili može ranije obaveze zameniti
drugim ili produžiti trajanje zaštitnog nadzora u okviru vremena proveravanja ili
opozvati uslovnu osudu.

Sudska opomena

lan 77.

(1) Sudska opomena može se izre i za krivi na dela za koja je


propisan zatvor do jedne godine ili nov ana kazna, a u injena su pod takvim
olakšavaju im okolnostima koje ih ine naro ito lakim.

(2) Za odre ena krivi na dela i pod uslovima predvi enim zakonom
sudska opomena može se izre i i kad je propisan zatvor do tri godine.

(3) Sudsku opomenu sud može izre i za više krivi nih dela u injenih u
sticaju, ako za svako od tih dela postoje uslovi iz st. 1. i 2. ovog lana.

(4) Pri odlu ivanju da li e izre i sudsku opomenu sud e, vode i


ra una o svrsi sudske opomene, posebno uzeti u obzir li nost u inioca, njegov raniji
život, njegovo ponašanje posle izvršenja krivi nog dela, a naro ito njegov odnos
- 26 -

prema žrtvi krivi nog dela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je delo
u injeno.

(5) Sudska opomena ne može se izre i vojnim licima za krivi na dela


protiv Vojske Srbije i Crne Gore.

GLAVA ŠESTA
MERE BEZBEDNOSTI

Svrha mera bezbednosti

lan 78.

U okviru opšte svrhe krivi nih sankcija ( lan 4. stav 2), svrha mera
bezbednosti je da se otklone stanja ili uslovi koji mogu biti od uticaja da u inilac
ubudu e ne vrši krivi na dela.
- 27 -

Vrste mera bezbednosti

lan 79.

(1) U iniocu krivi nog dela mogu se izre i ove mere bezbednosti:

1) obavezno psihijatrijsko le enje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi;


2) obavezno psihijatrijsko le enje na slobodi;
3) obavezno le enje narkomana;
4) obavezno le enje alkoholi ara;
5) zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti;
6) zabrana upravljanja motornim vozilom;
7) oduzimanje predmeta;
8) proterivanje stranca iz zemlje;
9) javno objavljivanje presude.
(2) Pod uslovima predvi enim ovim zakonikom odre ene mere
bezbednosti mogu se izre i i neura unljivom licu koje je u inilo protivpravno delo u
zakonu predvi eno kao krivi no delo ( lan 80. stav 2).

Izricanje mera bezbednosti

lan 80.

(1) Sud može u iniocu krivi nog dela izre i jednu ili više mera
bezbednosti kad postoje uslovi za njihovo izricanje predvi eni ovim zakonikom.

(2) Obavezno psihijatrijsko le enje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi i


obavezno psihijatrijsko le enje na slobodi neura unljivom u iniocu izri u se
samostalno. Uz ove mere mogu se izre i zabrana vršenja poziva, delatnosti i
dužnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i oduzimanje predmeta.

(3) Mere iz stava 2. ovog lana mogu se izre i u iniocu krivi nog dela
ija je ura unljivost bitno smanjena, ako mu je izre ena kazna ili uslovna osuda.

(4) Obavezno le enje narkomana, obavezno le enje alkoholi ara,


zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom,
oduzimanje predmeta i javno objavljivanje presude mogu se izre i ako je u inocu
izre ena kazna, uslovna osuda, sudska opomena ili je u inilac oslobo en od kazne.

(5) Proterivanje stranca iz zemlje može se izre i ako je u iniocu


izre ena kazna ili uslovna osuda.

(6) Za krivi na dela u sticaju mera bezbednosti e se izre i ako je


utvr ena za jedno od krivi nih dela u sticaju.
- 28 -

Obavezno psihijatrijsko le enje i uvanje u zdravstvenoj


ustanovi

lan 81.

(1) U iniocu koji je krivi no delo u inio u stanju bitno smanjene


ura unljivosti sud e izre i obavezno psihijatrijsko le enje i uvanje u odgovaraju oj
zdravstvenoj ustanovi, ako, s obzirom na u injeno krivi no delo i stanje duševne
poreme enosti, utvrdi da postoji ozbiljna opasnost da u inilac u ini teže krivi no delo
i da je radi otklanjanja ove opasnosti potrebno njegovo le enje u takvoj ustanovi.

(2) Ako su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog lana, sud e izre i


obavezno le enje i uvanje u zdravstvenoj ustanovi u iniocu koji je u stanju
neura unljivosti u inio protivpravno delo predvi eno u zakonu kao krivi no delo.

(3) Meru iz st. 1. i 2. ovog lana sud e obustaviti kad utvrdi da je


prestala potreba za le enjem i uvanjem u inioca u zdravstvenoj ustanovi.

(4) Mera iz stava 1. ovog lana izre ena uz kaznu zatvora može trajati
i duže od izre ene kazne.

(5) U iniocu koji je krivi no delo izvršio u stanju bitno smanjene


ura unljivosti i koji je osu en na kaznu zatvora, vreme provedeno u zdravstvenoj
ustanovi ura unava se u vreme trajanja izre ene kazne. Ako je vreme provedeno u
zdravstvenoj ustanovi kra e od trajanja izre ene kazne, sud e, po prestanku mere
bezbednosti, odrediti da se osu eni uputi na izdržavanje ostatka kazne ili da se pusti
na uslovni otpust. Pri odlu ivanju o puštanju na uslovni otpust sud e, pored uslova iz
lana 46. ovog zakonika, naro ito uzeti u obzir uspeh le enja osu enog, njegovo
zdravstveno stanje, vreme provedeno u zdravstvenoj ustanovi i ostatak kazne koju
osu eni nije izdržao.

Obavezno psihijatrijsko le enje na slobodi

lan 82.

(1) U iniocu koji je u stanju neura unljivosti u inio protivpravno delo


odre eno u zakonu kao krivi no delo, sud e izre i obavezno psihijatrijsko le enje na
slobodi, ako utvrdi da postoji ozbiljna opasnost da u inilac u ini protivpravno delo
koje je u zakonu predvi eno kao krivi no delo i da je radi otklanjanja ove opasnosti
dovoljno njegovo le enje na slobodi.

(2) Mera iz stava 1. ovog lana može se izre i i neura unljivom


u iniocu prema kojem je odre eno obavezno psihijatrijsko le enje i uvanje u
odgovaraju oj zdravstvenoj ustanovi kad sud, na osnovu rezultata le enja, utvrdi da
više nije potrebno njegovo uvanje i le enje u takvoj ustanovi, nego samo njegovo
le enje na slobodi.

(3) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana sud može izre i obavezno
psihijatrijsko le enje na slobodi i u iniocu ija je ura unljivost bitno smanjena, ako mu
je izre ena uslovna osuda ili je na osnovu lana 81. stav 5. ovog zakonika pušten na
uslovni otpust.
- 29 -

(4) Obavezno psihijatrijsko le enje na slobodi može se povremeno


sprovoditi i u odgovaraju oj zdravstvenoj ustanovi, ako je to potrebno radi uspešnijeg
le enja, s tim da povremeno le enje u ustanovi ne može neprekidno trajati duže od
petnaest dana, niti ukupno duže od dva meseca.

(5) Obavezno psihijatrijsko le enje na slobodi traje dok postoji potreba


le enja, ali ne duže od tri godine.

(6) Ako se u slu aju iz st. 1. do 3. ovog lana u inilac ne podvrgne


le enju na slobodi ili ga samovoljno napusti ili i pored le enja nastupi opasnost da
ponovo u ini protivpravno delo predvi eno u zakonu kao krivi no delo, tako da je
potrebno njegovo le enje i uvanje u odgovaraju oj zdravstvenoj ustanovi, sud može
izre i obavezno psihijatrijsko le enje i uvanje u takvoj ustanovi.

Obavezno le enje narkomana

lan 83.

(1) U iniocu koji je u inio krivi no delo usled zavisnosti od upotrebe


opojnih droga i kod kojeg postoji ozbiljna opasnost da e usled ove zavisnosti i dalje
da vrši krivi na dela, sud e izre i obavezno le enje.

(2) Mera iz stava 1. ovog lana izvršava se u zavodu za izvršenje


kazne ili u odgovaraju oj zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi i traje dok
postoji potreba za le enjem, ali ne duže od tri godine.

(3) Kad je mera iz stava 1. ovog lana izre ena uz kaznu zatvora, ona
može trajati duže od vremena izre ene kazne, ali njeno ukupno trajanje ne može biti
duže od tri godine.

(4) Vreme provedeno u ustanovi za le enje ura unava se u kaznu


zatvora.

(5) Kad je mera iz stava 1. ovog lana izre ena uz nov anu kaznu,
uslovnu osudu, sudsku opomenu ili oslobo enje od kazne izvršava se na slobodi i ne
može trajati duže od tri godine.

(6) Ako se u inilac, bez opravdanih razloga, ne podvrgne le enju na


slobodi ili le enje samovoljno napusti, sud e odrediti da se mera prinudno izvrši u
odgovaraju oj zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi.

Obavezno le enje alkoholi ara

lan 84.

(1) U iniocu koji je u inio krivi no delo usled zavisnosti od upotrebe


alkohola i kod kojeg postoji ozbiljna opasnost da e usled ove zavisnosti i dalje da
vrši krivi na dela, sud e izre i obavezno le enje.

(2) Mera iz stava 1. ovog lana izvršava se u zavodu za izvršenje


kazne zatvora ili u odgovaraju oj zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi i
traje dok postoji potreba za le enjem, ali ne duže od izre ene kazne zatvora.
- 30 -

(3) Vreme provedeno u ustanovi za le enje ura unava se u kaznu


zatvora.

(4) Kad je mera iz stava 1. ovog lana izre ena uz nov anu kaznu,
uslovnu osudu, sudsku opomenu ili oslobo enje od kazne izvršava se na slobodi i ne
može trajati duže od dve godine.

(5) Ako se u inilac, bez opravdanih razloga, ne podvrgne le enju na


slobodi ili le enje samovoljno napusti, sud e odrediti da se mera prinudno izvrši u
odgovaraju oj zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi.

Zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti

lan 85.

(1) Sud može u iniocu krivi nog dela zabraniti vršenje odre enog
poziva, odre ene delatnosti ili svih ili nekih dužnosti vezanih za raspolaganje,
koriš enje, upravljanje ili rukovanje tu om imovinom ili za uvanje te imovine, ako se
opravdano može smatrati da bi njegovo dalje vršenje takve delatnosti bilo opasno.

(2) Sud odre uje trajanje mere iz stava 1. ovog lana, koje ne može
biti kra e od jedne niti duže od deset godina, ra unaju i od dana pravnosnažnosti
odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenoj ustanovi u
kojoj je izvršena mera bezbednosti ne ura unava u vreme trajanja ove mere.

(3) Ako izrekne uslovnu osudu, sud može odrediti da e se ta osuda


opozvati, ako u inilac prekrši zabranu vršenja poziva, delatnosti ili dužnosti.

Zabrana upravljanja motornim vozilom

lan 86.

(1) U iniocu krivi nog dela kojim se ugrožava javni saobra aj sud
može izre i zabranu upravljanja motornim vozilom.

(2) Pri izricanju mere iz stava 1. ovog lana sud odre uje na koje se
vrste i kategorije vozila zabrana odnosi.

(3) Meru iz stava 1. ovog lana sud može izre i, ako na e da težina
u injenog dela, okolnosti pod kojima je delo u injeno ili ranije kršenje saobra ajnih
propisa od strane u inioca pokazuju da je opasno da on upravlja motornim vozilom
odre ene vrste ili kategorije.
(4) Sud odre uje trajanje mere iz stava 1. ovog lana, koje ne može
biti kra e od tri meseca niti duže od pet godina, ra unaju i od dana pravnosnažnosti
odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru, odnosno u ustanovi u kojoj se
izvršava mera bezbednosti ili vaspitna mera ne ura unava u vreme trajanja ove
mere.
(5) Ako je mera iz stava 1. ovog lana izre ena licu koje ima stranu
dozvolu za upravljanje motornim vozilom, zabrana se odnosi na upravljanje motornim
vozilom na teritoriji Srbije.
(6) Ako izrekne uslovnu osudu, sud može odrediti da e se ta osuda
opozvati, ako u inilac prekrši zabranu upravljanja motornim vozilom.
- 31 -

(7) Zakonom se može odrediti obavezna zabrana upravljanja


motornim vozilom.

Oduzimanje predmeta

lan 87.

(1) Predmeti koji su upotrebljeni ili su bili namenjeni za izvršenje


krivi nog dela ili koji su nastali izvršenjem krivi nog dela mogu se oduzeti, ako su
svojina u inioca.

(2) Predmeti iz stava 1. ovog lana mogu se oduzeti i kad nisu svojina
u inioca, ako to zahtevaju interesi opšte bezbednosti ili kada i dalje postoji opasnost
da e biti upotrebljeni za izvršenje krivi nog dela, ali time se ne dira u pravo tre ih
lica na naknadu štete od u inoca.

(3) Zakonom se može odrediti obavezno oduzimanje predmeta, a


može se odrediti i njihovo obavezno uništavanje. Zakonom se mogu odrediti i uslovi
za oduzimanje odre enih predmeta u pojedinim slu ajevima.

Proterivanje stranca iz zemlje

lan 88.

(1) Sud može stranca koji je u inio krivi no delo proterati sa teritorije
Srbije za vreme od jedne do deset godina.

(2) Pri oceni da li e izre i meru iz stava 1. ovog lana sud e uzeti u
obzir period i težinu u injenog krivi nog dela, pobude zbog kojih je krivi no delo
u injeno, na in izvršenja krivi nog dela i druge okolnosti koje ukazuju na
nepoželjnost daljeg boravka stranca u Srbiji.

(3) Vreme trajanja proterivanja ra una se od dana pravnosnažnosti


odluke, s tim da se vreme provedeno u zatvoru ne ura unava u vreme trajanja ove
mere.

(4) Mera iz stava 1. ovog lana ne može se izre i u iniocu koji uživa
zaštitu u skladu sa ratifikovanim me unarodnim ugovorima.

Javno objavljivanje presude

lan 89.

(1) Pri osudi za krivi no delo u injeno putem sredstava javnog


informisanja, ili za krivi no delo koje je prouzrokovalo opasnost za život ili zdravlje
ljudi a objavljivanje presude bi doprinelo da se otkloni ili umanji ta opasnost, sud
može odlu iti da se o trošku osu enog istim putem ili na drugi odgovaraju i na in
objavi sudska presuda u celini ili u izvodu.

(2) Zakonom se može odrediti obavezno objavljivanje presude. U tom


slu aju sud e odlu iti putem kojeg sredstva javnog informisanja e se presuda
objaviti i da li e se objaviti u celini ili u izvodu.
- 32 -

(3) Javno objavljivanje presude može se izvršiti najkasnije u roku od


trideset dana od dana pravnosnažnosti presude.

Prestanak mere bezbednosti na osnovu sudske odluke

lan 90.

(1) Sud može odlu iti da prestanu mere bezbednosti zabrane vršenja
poziva, delatnosti ili dužnosti i zabrane upravljanja motornim vozilom, ako su protekle
tri godine od dana njihovog primenjivanja.

(2) Pri oceni da li e odrediti prestanak mere bezbednosti iz stava 1.


ovog lana sud e uzeti u obzir ponašanje osu enog posle osude, da li je naknadio
štetu prouzrokovanu krivi nim delom, da li je vratio imovinsku korist ste enu
izvršenjem krivi nog dela i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka tih
mera.

GLAVA SEDMA
ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI

Osnov oduzimanja imovinske koristi

lan 91.

(1) Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivi nim


delom.

(2) Korist iz stava 1. ovog lana oduze e se, pod uslovima


predvi enim ovim zakonikom i sudskom odlukom kojom je utvr eno izvršenje
krivi nog dela.

Uslovi i na in oduzimanja imovinske koristi

lan 92.

(1) Od u inioca e se oduzeti novac, predmeti od vrednosti i svaka


druga imovinska korist koji su pribavljeni krivi nim delom, a ako oduzimanje nije
mogu e u inilac e se obavezati da plati nov ani iznos koji odgovara pribavljenoj
imovinskoj koristi.
(2) Imovinska korist pribavljena krivi nim delom oduze e se i od lica
na koja je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja o igledno ne odgovara
stvarnoj vrednosti.
(3) Ako je krivi nim delom pribavljena imovinska korist za drugog ta
korist e se oduzeti.
- 33 -

Zaštita ošte enog

lan 93.
(1) Ako je u krivi nom postupku usvojen imovinskopravni zahtev
ošte enog, sud e izre i oduzimanje imovinske koristi samo ukoliko ona prelazi
dosu eni imovinskopravni zahtev ošte enog u tom iznosu.
(2) Ošte eni koji je u krivi nom postupku u pogledu svakog
imovinskopravnog zahteva upu en na parnicu može tražiti da se namiri iz oduzete
imovinske koristi, ako pokrene parnicu u roku od šest meseci od dana
pravnosnažnosti odluke kojom je upu en na parnicu.
(3) Ošte eni koji u krivi nom postupku nije podneo imovinskopravni
zahtev može zahtevati namirenje iz oduzete imovinske koristi, ako je radi utvr ivanja
svog zahteva pokrenuo parnicu u roku od tri meseca od dana saznanja za presudu
kojom je izre eno oduzimanje imovinske koristi, a najdalje u roku od tri godine od
dana pravnosnažnosti odluke o oduzimanju imovinske koristi.
(4) U slu ajevima iz st. 2. i 3. ovog lana ošte eni mora u roku od tri
meseca od dana pravnosnažnosti odluke kojom je usvojen njegov imovinskopravni
zahtev zatražiti namirenje iz oduzete imovinske koristi.

GLAVA OSMA
PRAVNE POSLEDICE OSUDE

Nastupanje pravnih posledica osude

lan 94.
(1) Osude za odre ena krivi na dela ili na odre ene kazne mogu imati
za pravnu posledicu prestanak, odnosno gubitak odre enih prava ili zabranu sticanja
odre enih prava.
(2) Pravne posledice osude ne mogu nastupiti kad je za krivi no delo
u iniocu izre ena nov ana kazna, uslovna osuda, ako ne bude opozvana, sudska
opomena ili kad je u inilac oslobo en od kazne.
(3) Pravne posledice osude mogu se predvideti samo zakonom i
nastupaju po sili zakona kojim su predvi ene.

Vrste pravnih posledica osude

lan 95.

(1) Pravne posledice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak


odre enih prava su:

1) prestanak vršenja javnih funkcija;


2) prestanak radnog odnosa ili prestanak vršenja odre enog poziva
ili zanimanja;
3) gubitak odre enih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom
državnog organa ili organa lokalne samouprave.
- 34 -

(2) Pravne posledice osude koje se sastoje u zabrani sticanja


odre enih prava su:

1) zabrana sticanja odre enih javnih funkcija;


2) zabrana sticanja odre enog zvanja, poziva ili zanimanja ili
unapre enja u službi;
3) zabrana sticanja ina vojnog starešine;
4) zabrana dobijanja odre enih dozvola ili odobrenja koja se daju
odlukom državnih organa ili organa lokalne samouprave.

Po etak i trajanje pravnih posledica osude

lan 96.

(1) Pravne posledice osude nastupaju danom pravnosnažnosti


presude.

(2) U slu aju da posle pravnosnažnosti presude, na osnovu koje su


nastupile pravne posledice osude, ta presuda bude izmenjena po vanrednom
pravnom leku, nastupanje ili dalje trajanje pravnih posledica osude uskla uje se sa
novom odlukom.

(3) Pravne posledice osude koje se sastoje u zabrani sticanja


odre enih prava mogu se propisati u trajanju najduže do deset godina.

(4) Vreme provedeno na izdržavanju kazne ne ura unava se u vreme


trajanja pravne posledice osude.

(5) Rehabilitacijom prestaju pravne posledice osude predvi ene u


lanu 95. stav 2. ovog zakonika.

GLAVA DEVETA
REHABILITACIJA, PRESTANAK PRAVNIH POSLEDICA
OSUDE I DAVANJE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE

Opšti pojam rehabilitacije

lan 97.

(1) Rehabilitacijom se briše osuda i prestaju sve njene pravne


posledice, a osu eni se smatra neosu ivanim.

(2) Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samog zakona (zakonska


rehabilitacija) ili po molbi osu enog lica na osnovu sudske odluke (sudska
rehabilitacija).

(3) Rehabilitacijom se ne dira u prava tre ih lica koja se zasnivaju na


osudi.
- 35 -

Zakonska rehabilitacija

lan 98.

(1) Zakonska rehabilitacija se daje samo licima koja pre osude na koju
se odnosi rehabilitacija nisu bila osu ivana ili koja su se po zakonu smatrala
neosu ivanim.

(2) Zakonska rehabilitacija nastaje, ako:

1) lice koje je oglašeno krivim, a oslobo eno od kazne ili kojem je


izre ena sudska opomena, u roku od godinu dana od pravnosnažnosti presude,
odnosno rešenja ne u ini novo krivi no delo;
2) lice kojem je izre ena uslovna osuda, u vreme proveravanja i u
roku od godinu dana po isteku roka proveravanja, ne u ini novo krivi no delo;
3) lice koje je osu eno na nov anu kaznu, kaznu rada u javnom
interesu, oduzimanja voza ke dozvole ili kaznu zatvora do šest meseci, u roku od tri
godine od dana kad je ta kazna izvršena, zastarela ili oproštena, ne u ini novo
krivi no delo;
4) lice koje je osu eno na kaznu zatvora preko šest meseci do jedne
godine, u roku od pet godina od dana kad je ta kazna izvršena, zastarela ili
oproštena, ne u ini novo krivi no delo.
5) lice koje je osu eno na kaznu zatvora preko jedne do tri godine, u
roku od deset godina od dana kad je ta kazna izvršena, zastarela ili oproštena, ne
u ini novo krivi no delo.

(3) Zakonska rehabilitacija ne nastaje ako sporedna kazna još nije


izvršena ili ako još traju mere bezbednosti.

Sudska rehabilitacija

lan 99.

(1) Sudska rehabilitacija može se dati licu koje je osu eno na kaznu
zatvora preko tri do pet godina, ako u roku od deset godina od dana kad je ta kazna
izdržana, zastarela ili oproštena ne u ini novo krivi no delo.

(2) U slu aju iz stava 1. ovog lana sud e dati rehabilitaciju ako na e
da je osu eno lice svojim vladanjem zaslužilo rehabilitaciju i ako je, prema svojim
mogu nostima, naknadilo štetu prouzrokovanu krivi nim delom, pri emu je sud
dužan da uzme u obzir i sve druge okolnosti od zna aja za davanje rehabilitacije, a
posebno prirodu i zna aj dela.

(3) Sudska rehabilitacija ne može se dati ako sporedna kazna još nije
izvršena ili ako još traju mere bezbednosti.

Sudska rehabilitacija lica koje je više puta osu ivano

lan 100.

Licu koje je više puta osu ivano sud može dati rehabilitaciju samo ako
su ispunjeni uslovi iz l. 98. i 99. ovog zakonika u pogledu svakog krivi nog dela za
- 36 -

koje je osu eno. Pri oceni da li e u ovakvom slu aju dati rehabilitaciju sud e uzeti u
obzir okolnosti iz lana 99. stav 2. ovog zakonika.

Prestanak pravnih posledica osude

lan 101.

(1) Kad proteknu tri godine od dana izdržane, zastarele ili oproštene
kazne, sud može odlu iti da prestane pravna posledica osude koja se odnosi na
zabranu sticanja odre enog prava, ukoliko ve nije prestala usled rehabilitacije.

(2) Pri odlu ivanju o prestanku pravne posledice osude sud e uzeti u
obzir ponašanje osu enog posle osude, da li je naknadio štetu prouzrokovanu
krivi nim delom i vratio imovinsku korist ste enu izvršenjem krivi nog dela, kao i
druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka pravne posledice osude.

Sadržaj i davanje podataka iz kaznene evidencije

lan 102.

(1) Kaznena evidencija sadrži li ne podatke o u iniocu krivi nog dela,


o krivi nom delu za koje je osu en, podatke o kazni, uslovnoj osudi, sudskoj
opomeni, oslobo enju od kazne i oproštenoj kazni, kao i podatke o pravnim
posledicama osude. U kaznenu evidenciju se unose i kasnije izmene podataka
sadržanih u kaznenoj evidenciji, podaci o izdržavanju kazne, kao i poništenje
evidencije o pogrešnoj osudi.

(2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati samo sudu, javnom


tužiocu i organu unutrašnjih poslova u vezi sa krivi nim postupkom koji se vodi protiv
lica koje je ranije bilo osu eno, organu za izvršenje krivi nih sankcija i organu koji
u estuje u postupku davanja amnestije, pomilovanja, rehabilitacije ili odlu ivanja o
prestanku pravnih posledica osude, kao i organima starateljstva, kad je to potrebno
za vršenje poslova iz njihove nadležnosti.

(3) Podaci iz kaznene evidencije mogu se, na obrazložen zahtev, dati


i državnom organu, preduze u, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju
pravne posledice osude ili mere bezbednosti i ako za to postoji opravdani interes
zasnovan na zakonu.

(4) Niko nema prava da traži od gra anina da podnosi dokaz o svojoj
osu ivanosti ili neosu ivanosti.

(5) Gra anima se, na njihov zahtev, mogu davati podaci o njihovoj
osu ivanosti ili neosu ivanosti samo ako su im potrebni radi ostvarivanja njihovih
prava.
- 37 -

GLAVA DESETA

ZASTARELOST

Zastarelost krivi nog gonjenja

lan 103.

Ako u ovom zakoniku nije druk ije odre eno, krivi no gonjenje ne
može se preduzeti kad protekne:

1) dvadeset pet godina od izvršenja krivi nog dela za koje se po


zakonu može izre i zatvor od trideset do etrdeset godina;
2) dvadeset godina od izvršenja krivi nog dela za koje se po zakonu
može izre i kazna zatvora preko petnaest godina;
3) petnaest godina od izvršenja krivi nog dela za koje se po zakonu
može izre i kazna zatvora preko deset godina;
4) deset godina od izvršenja krivi nog dela za koje se po zakonu
može izre i kazna zatvora preko pet godina;
5) pet godina od izvršenja krivi nog dela za koje se po zakonu može
izre i kazna zatvora preko tri godine;
6) tri godine od izvršenja krivi nog dela za koje se po zakonu može
izre i kazna zatvora preko jedne godine;
7) dve godine od izvršenja krivi nog dela za koje se po zakonu može
izre i kazna zatvora do jedne godine ili nov ana kazna.

Tok i prekid zastarelosti krivi nog gonjenja

lan 104.

(1) Zastarelost krivi nog gonjenja po inje od dana kad je krivi no delo
izvršeno. Ukoliko posledica krivi nog dela nastupi kasnije, zastarelost krivi nog
gonjenja po inje od dana kada je posledica nastupila.

(2) Zastarelost ne te e za vreme za koje se po zakonu gonjenje ne


može otpo eti ili nastaviti.

(3) Zastarelost se prekida svakom procesnom radnjom koja se


preduzima radi otkrivanja krivi nog dela ili radi otkrivanja i gonjenja u inioca zbog
u injenog krivi nog dela.

(4) Zastarelost se prekida i kad u inilac u vreme dok te e rok


zastarelosti u ini isto tako teško ili teže krivi nog delo.

(5) Svakim prekidom zastarelost po inje ponovo da te e.

(6) Zastarelost krivi nog gonjenja nastaje u svakom slu aju kad
protekne dvostruko vreme koje se po zakonu traži za zastarelost krivi nog gonjenja.
- 38 -

Zastarelost izvršenja kazne

lan 105.

Ako u ovom zakoniku nije druk ije odre eno, izre ena kazna ne može
se izvršiti kad protekne:

1) dvadeset pet godina od osude na zatvor od trideset do etrdeset


godina;
2) dvadeset godina od osude na kaznu zatvora preko petnaest
godina;
3) petnaest godina od osude na kaznu zatvora preko deset godina;
4) deset godina od osude na kaznu zatvora preko pet godina;
5) pet godina od osude na kaznu zatvora preko tri godine;
6) tri godine od osude na kaznu zatvora preko jedne godine;
7) dve godine od osude na kaznu zatvora do jedne godine, na
nov anu kaznu, na kaznu rada u javnom interesu, ili na kaznu oduzimanja voza ke
dozvole.

Zastarelost izvršenja sporedne kazne i mere bezbednosti

lan 106.

(1) Zastarelost izvršenja nov ane kazne i oduzimanja voza ke


dozvole ako su izre ene kao sporedne kazne nastaje kad protekne dve godine od
dana pravnosnažnosti presude kojom su te kazne izre ene.

(2) Zastarelost izvršenja mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog


le enja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi, obaveznog psihijatrijskog le enja na
slobodi, obaveznog le enja narkomana, obaveznog le enja alkoholi ara i oduzimanja
predmeta nastaje kad protekne pet godina od dana pravnosnažnosti odluke kojom su
te mere izre ene.

(3) Zastarelost izvršenja mera bezbednosti zabrane vršenja poziva,


delatnosti i dužnosti, zabrane upravljanja motornim vozilom i proterivanja stranca iz
zemlje nastaje kad protekne vreme za koje su te mere izre ene.

Tok i prekid zastarelosti izvršenja kazne i mera bezbednosti

lan 107.

(1) Zastarelost izvršenja kazne po inje od dana kad je presuda kojom


je kazna izre ena postala pravnosnažna, a ako je uslovna osuda opozvana - od dana
kad je odluka o opozivanju postala pravnosnažna.

(2) Ako je aktom amnestije ili pomilovanja ili odlukom suda po


vanrednom pravnom leku izre ena kazna smanjena, vreme potrebno za nastupanje
zastarelosti odre uje se prema novoj kazni, ali se tok zastarelosti ra una od ranije
pravnosnažne presude.
- 39 -

(3) Zastarelost ne te e za vreme za koje se po zakonu izvršenje


kazne ne može preduzeti.

(4) Zastarelost se prekida svakom radnjom nadležnog organa koja se


preduzima radi izvršenja kazne.

(5) Svakim prekidom zastarevanje po inje ponovo da te e.

(6) Zastarelost izvršenja kazne nastaje u svakom slu aju kad


protekne dvostruko vreme koje se po zakonu traži za zastarelost izvršenja kazne.

(7) U slu aju nastupanja zastarelosti iz stava 6. ovog lana zapo eto
izvršenje kazne obustavlja se.

(8) Odredbe st. 2. do 5. ovog lana shodno se primenjuju i na


zastarelost izvršenja mere bezbednosti.

Nezastarelost krivi nog gonjenja i izvršenja kazne

lan 108.

Krivi no gonjenje i izvršenje kazne ne zastarevaju za krivi na dela


predvi ena u l. 370. do 375. ovog zakonika, kao ni za krivi na dela za koja po
ratifikovanim me unarodnim ugovorima zastarelost ne može da nastupi.

GLAVA JEDANAESTA
AMNESTIJA I POMILOVANJE

Amnestija

lan 109.

(1) Licima koja su obuhva ena aktom amnestije daje se oslobo enje
od krivi nog gonjenja ili potpuno ili delimi no oslobo enje od izvršenja kazne,
zamenjuje se izre ena kazna blažom kaznom, daje se rehabilitacija ili se ukidaju
pojedine ili sve pravne posledice osude.

(2) Amnestijom se mogu ukinuti slede e mere bezbednosti: zabrana


vršenja poziva, delatnosti i dužnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i
proterivanje stranaca iz zemlje.

Pomilovanje

lan 110.

(1) Pomilovanjem se poimeni no odre enom licu daje oslobo enje od


krivi nog gonjenja ili potpuno ili delimi no oslobo enje od izvršenja kazne, zamenjuje
se izre ena kazna blažom kaznom ili uslovnom osudom, daje se rehabilitacija,
odre uje kra e trajanje odre ene pravne posledice osude ili se ukidaju pojedine ili
sve pravne posledice osude.
- 40 -

(2) Pomilovanjem se može ukinuti ili odrediti kra e trajanje mere


bezbednosti zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti, zabrana upravljanja
motornim vozilom i proterivanje stranca iz zemlje.

Dejstvo amnestije i pomilovanja na prava tre ih lica

lan 111.

Davanjem amnestije ili pomilovanja ne dira se u prava tre ih lica koja


se zasnivaju na osudi.

GLAVA DVANAESTA
ZNA ENJE IZRAZA

Zna enje izraza u ovom zakoniku

lan 112.

(1) Pod teritorijom Srbije podrazumevaju se suvozemna teritorija,


vodene površine unutar njenih granica, kao i vazdušni prostor nad njima.

(2) Pod krivi nim zakonodavstvom Srbije podrazumevaju se ovaj


zakonik kao i sve krivi nopravne odredbe sadržane u drugim zakonima Srbije.

(3) Službenim licem smatra se:

1) lice koje u državnom organu vrši službene dužnosti;


2) izabrano, imenovano ili postavljeno lice u državnom organu,
organu lokalne samouprave ili lice koje stalno ili povremeno vrši službene dužnosti ili
službene funkcije u tim organima;
3) lice u ustanovi, preduze u ili drugom subjektu, kojem je povereno
vršenje javnih ovlaš enja, koje odlu uje o pravima, obavezama ili interesima fizi kih
ili pravnih lica ili o javnom interesu;
4) službenim licem smatra se i lice kojem je fakti ki povereno vršenje
pojedinih službenih dužnosti ili poslova;
5) vojno lice izuzev kad su u pitanju odredbe Glave trideset tre e
(Krivi na dela protiv službene dužnosti) ovog zakonika.

(4) Stranim službenim licem smatra se lice koje je lan


zakonodavnog, izvršnog ili sudskog organa strane države, javni funkcioner ili
službenik me unarodne organizacije i njenih organa, sudija i drugi funkcioner
me unarodnog suda.

(5) Odgovornim licem smatra se vlasnik preduze a ili drugog subjekta


privrednog poslovanja ili lice u preduze u, ustanovi ili drugom subjektu kojem je, s
obzirom na njegovu funkciju, uložena sredstva ili na osnovu ovlaš enja, poveren
odre eni krug poslova u upravljanju imovinom, proizvodnji ili drugoj delatnosti ili u
vršenju nadzora nad njima ili mu je fakti ki povereno obavljanje pojedinih poslova.
Odgovornim licem smatra se i službeno lice kad su u pitanju krivi na dela kod kojih je
- 41 -

kao izvršilac ozna eno odgovorno lice, a u ovom zakoniku nisu predvi ena u glavi o
krivi nim delima protiv službene dužnosti, odnosno kao krivi na dela službenog lica.

(6) Vojnim licem smatra se profesionalni vojnik (profesionalni oficir,


profesionalni podoficir, oficir po ugovoru, podoficir po ugovoru i vojnik po ugovoru),
vojnik na odsluženju vojnog roka, student vojne akademije, u enik vojne škole, lice iz
rezervnog sastava dok se kao vojni obveznik nalazi na vojnoj dužnosti i civilno lice
koje vrši odre enu vojnu dužnost.

(7) Kad je kao izvršilac odre enih krivi nih dela ozna eno službeno
lice, odgovorno lice ili vojno lice, lica navedena u st. 3, 5. i 6. ovog lana mogu biti
izvršioci tih dela, ako iz obeležja pojedinog dela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi
da izvršilac može biti samo neko od tih lica.

(8) Detetom se smatra lice koje nije navršilo etrnaest godina.

(9) Maloletnikom se smatra lice koje je navršilo etrnaest godina, a


nije navršilo osamnaest godina.

(10) Maloletnim licem smatra se lice koje nije navršilo osamnaest


godina.

(11) U iniocem se smatraju izvršilac, saizvršilac, podstreka i


pomaga .

(12) Silom se smatra i primena hipnoze ili omamljuju ih sredstava, s


ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvesno stanje ili onesposobi za
otpor.

(13) Izborima se smatraju izbori za Skupštinu SCG, predsednika SCG,


Narodnu skupštinu Republike Srbije, predsednika Republike Srbije, organe lokalne
samouprave i drugi izbori koji se raspisuju i vrše na osnovu Ustava i zakona.

(14) Referendumom se smatra izjašnjavanje gra ana na kojem se


odlu uje o pitanjima za koja je to utvr eno Ustavom ili zakonom.

(15) Opojnim drogama smatraju se supstance i preparati koji su


propisima zasnovanim na zakonu proglašeni za opojne droge.

(16) Pokretnom stvari se smatra i svaka proizvedena ili sakupljena


energija za davanje svetlosti, toplote ili kretanja, telefonski impuls, kao i ra unarski
podatak i ra unarski program.

(17) Ra unarskim podatkom se smatra predstavljena informacija,


znanje, injenica, koncept ili naredba koji se unosi, obra uje ili pamti ili je unet,
obra en ili zapam en u ra unaru ili ra unarskoj mreži.

(18) Ra unarskom mrežom smatra se skup me usobno povezanih


ra unara koji komuniciraju razmenjuju i podatke.

(19) Ra unarskim programom smatra se ure eni skup naredbi koji


služe za upravljanje radom ra unara, kao i za rešavanje odre enog zadatka pomo u
ra unara.
- 42 -

(20) Ra unarski virus je ra unarski program ili neki drugi skup naredbi
unet u ra unar ili ra unarsku mrežu koji je napravljen da sam sebe umnožava i deluje
na druge programe ili podatke u ra unaru ili ra unarskoj mreži dodavanjem tog
programa ili skupa naredbi jednom ili više ra unarskih programa ili podataka.

(21) Subjektom privrednog poslovanja smatra se preduze e, drugo


pravno lice koje obavlja privrednu delatnost i preduzetnik. Pravno lice koje pored
svoje osnovne delatnosti obavlja i privrednu delatnost smatra se subjektom
privrednog poslovanja samo kada vrši tu delatnost.

(22) Organizovana grupa je grupa koju ini najmanje tri lica koja su se
udružila radi vršenja krivi nih dela.

(23) Novac je metalni i papirni novac ili novac izra en od nekog drugog
materijala koji je na osnovu zakona u opticaju u državama lanicama SCG ili u
stranoj državi.

(24) Znacima za vrednost smatraju se i strani znaci za vrednost.

(25) Motornim vozilom smatra se svako saobra ajno sredstvo na


motorni pogon u suvozemnom, vodenom i vazdušnom saobra aju.

(26) Ispravom se smatra svaki predmet koji je podoban ili odre en da


služi kao dokaz kakve injenice koja ima zna aj za pravne odnose, kao i ra unarski
podatak.

(27) Spis, pismo, pošiljka i dokument mogu biti i u elektronskom obliku.

(28) lanom porodice smatraju se i bivši supružnici i njihova deca, kao


i roditelji bivših supružnika.

(29) Izraz "ne e se kazniti" zna i da u tom slu aju nema krivi nog
dela.

(30) Kad je radnja krivi nog dela odre ena trajnim glagolom smatra se
da je delo u injeno, ako je radnja izvršena jednom ili više puta.

(31) Skra enica "SCG" ozna ava državnu zajednicu Srbija i Crna Gora,
a skra enica "Srbija" Republiku Srbiju.

POSEBNI DEO

GLAVA TRINAESTA
KRIVI NA DELA PROTIV ŽIVOTA I TELA

Ubistvo

lan 113.

Ko drugog liši života, kazni e se zatvorom od pet do petnaest godina.


- 43 -

Teško ubistvo

lan 114.

Zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od od trideset do


etrdeset godina kazni e se:

1) ko drugog liši života na svirep ili podmukao na in;


2) ko drugog liši života pri bezobzirnom nasilni kom ponašanju;
3) ko drugog liši života i pri tom sa umišljajem dovede u opasnost
život još nekog lica;
4) ko drugog liši života pri izvršenju krivi nog dela razbojništva ili
razbojni ke kra e;
5) ko drugog liši života iz koristoljublja, radi izvršenja ili prikrivanja
drugog krivi nog dela, iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda;
6) ko liši života službeno ili vojno lice pri vršenju službene dužnosti;
7) ko liši života dete ili bremenitu ženu;
8) ko liši života lana svoje porodice kojeg je prethodno zlostavljao;
9) ko sa umišljajem liši života više lica, a ne radi se o ubistvu na mah,
ubistvu deteta pri poro aju ili ubistvu iz samilosti.

Ubistvo na mah

lan 115.

Ko drugog liši života na mah doveden bez svoje krivice u jaku


razdraženost napadom, zlostavljanjem ili teškim vre anjem od strane ubijenog,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

Ubistvo deteta pri poro aju

lan 116.

Majka koja liši života svoje dete za vreme poro aja ili neposredno
posle poro aja, dok kod nje traje poreme aj izazvan poro ajem,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Lišenje života iz samilosti

lan 117.

Ko liši života punoletno lice iz samilosti zbog teškog zdravstvenog


stanja u kojem se to lice nalazi, a na njegov ozbiljan i izri it zahtev,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.
- 44 -

Nehatno lišenje života

lan 118.

Ko drugog liši života iz nehata,


kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Navo enje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu

lan 119.
(1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u izvršenju
samoubistva, pa ovo bude izvršeno ili pokušano,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.
(2) Ko drugom pomogne u izvršenju samoubistva pod uslovima iz
lana 117. ovog zakonika, pa ovo bude izvršeno ili pokušano,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Ko delo iz stava 1. ovog lana u ini prema maloletniku ili prema
licu koje se nalazi u stanju bitno smanjene ura unljivosti,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno prema detetu ili prema
neura unljivom licu,
u inilac e se kazniti po lanu 114. ovog zakonika.
(5) Ko surovo ili ne ove no postupa sa licem koje se prema njemu
nalazi u odnosu kakve podre enosti ili zavisnosti, pa ono usled takvog postupanja
izvrši ili pokuša samoubistvo koje se može pripisati nehatu u inioca,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Nedozvoljen prekid trudno e

lan 120.

(1) Ko protivno propisima o vršenju prekida trudno e bremenitoj ženi


sa njenim pristankom izvrši poba aj, zapo ne da vrši poba aj ili joj pomogne da izvrši
poba aj,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(2) Ko se bavi vršenjem dela iz stava 1. ovog lana,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.
(3) Ko bremenitoj ženi bez njenog pristanka, a ako je mla a od
šesnaest godina bez njenog pristanka i bez pisane saglasnosti njenog roditelja,
usvojioca ili staraoca, izvrši ili zapo ne da vrši poba aj,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ako je usled dela iz st. 1. do 3. ovog lana nastupila smrt, teško
narušavanje zdravlja ili druga teška telesna povreda žene nad kojom je vršen prekid
trudno e,
u inilac e se kazniti za delo iz st. 1. i 2. ovog lana zatvorom od
jedne do sedam godina, a za delo iz stava 3. ovog lana zatvorom od dve do
dvanaest godina.
- 45 -

Teška telesna povreda

lan 121.

(1) Ko drugog teško telesno povredi ili mu zdravlje teško naruši,


kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.
(2) Ko drugog teško telesno povredi ili mu zdravlje naruši tako teško
da je usled toga doveden u opasnost život povre enog ili je uništen ili trajno i u
znatnoj meri ošte en ili oslabljen neki važan deo njegovog tela ili važan organ ili je
prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povre enog ili trajno i teško narušenje
njegovog zdravlja ili unakaženost,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt


povre enog lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(4) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana u ini iz nehata,


kazni e se zatvorom do tri godine.

(5) Ko delo iz st. 1. do 3. ovog lana u ini na mah, doveden bez svoje
krivice u jaku razdraženost napadom, zlostavljanjem ili teškim vre anjem od strane
povre enog,
kazni e se za delo iz stava 1. zatvorom do tri godine, za delo iz stava
2. zatvorom od tri meseca do etiri godine, a za delo iz stava 3. zatvorom od šest
meseci do pet godina.

Laka telesna povreda

lan 122.

(1) Ko drugog lako telesno povredi ili mu zdravlje lako naruši,


kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ako je takva povreda nanesena oružjem, opasnim oru em ili
drugim sredstvom podobnim da telo teško povredi ili zdravlje teško naruši,
u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
(3) Sud može u iniocu dela iz stava 2. ovog lana izre i sudsku
opomenu, ako je u inilac bio izazvan nepristojnim ili grubim ponašanjem ošte enog.
(4) Gonjenje za delo iz stava 1. ovog lana preduzima se po privatnoj
tužbi.

U estvovanje u tu i

lan 123.

Ko u estvuje u tu i u kojoj je neko lišen života ili je drugom nanesena


teška telesna povreda,
kazni e se za samo u estvovanje nov anom kaznom ili zatvorom do
tri godine.
- 46 -

Ugrožavanje opasnim oru em pri tu i i sva i

lan 124.

Ko se pri tu i ili sva i maši oružja, opasnog oru a ili drugog sredstva
podobnog da telo teško povredi ili zdravlje teško naruši,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

Izlaganje opasnosti

lan 125.

(1) Ko drugo lice ostavi bez pomo i u stanju ili prilikama opasnim za
život ili zdravlje koje je sam pouzrokovao,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupilo teško narušenje
zdravlja ili druga teška telesna povreda ostavljenog lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt ostavljenog
lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Napuštanje nemo nog lica

lan 126.

(1) Ko nemo no lice koje mu je povereno ili o kojem je ina e dužan da


se stara ostavi bez pomo i u stanju ili prilikama opasnim za život ili zdravlje,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupilo teško narušenje
zdravlja ili druga teška telesna povreda ostavljenog lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt ostavljenog
lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Nepružanje pomo i

lan 127.

(1) Ko ne pruži pomo licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za


život iako je to mogao u initi bez opasnosti za sebe ili drugog,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je usled nepružanja pomo i nastupilo teško narušenje zdravlja


ili druga teška telesna povreda lica koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za život,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(3) Ako je usled nepružanja pomo i nastupila smrt lica koje se nalazilo
u neposrednoj opasnosti za život,
- 47 -

u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

GLAVA ETRNAESTA

KRIVI NA DELA PROTIV SLOBODA I PRAVA OVEKA I


GRA ANINA

Povreda ravnopravnosti

lan 128.

(1) Ko zbog nacionalne ili etni ke pripadnosti, rasi ili veroispovesti ili
zbog odsustva te pripadnosti ili zbog razlika u pogledu politi kog ili drugog ube enja,
pola, jezika, obrazovanja, društvenog položaja, socijalnog porekla, imovnog stanja ili
nekog drugog li nog svojstva, drugome uskrati ili ograni i prava oveka i gra anina
utvr ena Ustavom, zakonima ili drugim propisima ili opštim aktima ili potvr enim
me unarodnim ugovorima ili mu na osnovu ove razlike daje povlastice ili pogodnosti,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

Povreda prava upotrebe jezika i pisma

lan 129.

Ko suprotno propisima o upotrebi jezika i pisma naroda ili pripadnika


manjinskih nacionalnih i etni kih zajednica koji žive u SCG uskrati ili ograni i
gra aninu da pri ostvarivanju svojih prava ili pri obra anju organima ili
organizacijama upotrebi jezik ili pismo kojim se služi,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Povreda slobode izražavanja nacionalne ili etni ke


pripadnosti

lan 130.

(1) Ko spre ava drugog da izražava svoju nacionalnu ili etni ku


pripadnost ili kulturu,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko prinu ava drugog


da se izjašnjava o svojoj nacionalnoj ili etni koj pripadnosti.
(3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom do tri godine.
- 48 -

Povreda slobode ispovedanja vere i vršenja verskih obreda

lan 131.

(1) Ko spre ava ili ograni ava slobodu verovanja ili ispovedanja vere,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko spre ava ili ometa
vršenje verskih obreda.

(3) Ko prinu ava drugog da se izjašnjava o svom verskom uverenju,


kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(4) Službeno lice koje u ini delo iz st. 1. do 3. ovog lana,


kazni e se zatvorom do tri godine.

Protivpravno lišenje slobode

lan 132.

(1) Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi


na in protivpravno oduzme ili ograni i slobodu kretanja,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini službeno lice zloupotrebom
svog položaja ili ovlaš enja,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ako je protivpravno lišenje slobode trajalo duže od trideset dana ili
je vršeno na svirep na in ili je licu koje je protivpravno lišeno slobode usled toga
teško narušeno zdravlje ili su nastupile druge teške posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog lana nastupila smrt lica koje je
protivpravno lišeno slobode,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(5) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog lana kazni e se.

Povreda slobode kretanja i nastanjivanja

lan 133.

(1) Ko protivpravno uskrati ili ograni i gra aninu Srbije slobodu


kretanja ili nastanjivanja na teritoriji SCG,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom do tri godine.
- 49 -

Otmica

lan 134.

(1) Ko silom, pretnjom, obmanom ili na drugi na in odvede ili zadrži


neko lice u nameri da od njega ili drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku
korist ili da njega ili koga drugog prinudi da nešto u ini, ne u ini ili trpi,
kazni e se zatvorom od jedne do deset godina.

(2) Ko radi ostavarenja cilja otmice preti ubistvom ili teškom telesnom
povredom otetom licu,
kazni e se zatvorom od tri do dvanaest godina.

(3) Ako je oteto lice zadržano duže od deset dana ili je prema njemu
postupano na svirep na in ili mu je teško narušeno zdravlje ili su nastupile druge
teške posledice ili ko delo iz stava 1. ovog lana u ini prema maloletnom licu,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

(4) Ako je usled dela iz st. 1. do 3. ovog lana nastupila smrt otetog
lica ili je delo izvršeno od strane organizovane grupe,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do osamnaest godina.

Prinuda

lan 135.

(1) Ko drugog silom ili pretnjom prinudi da nešto u ini ili ne u ini ili
trpi,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana u ini na svirep na in ili pretnjom


ubistvom ili teškom telesnom povredom ili otmicom,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teška telesna
povreda ili druge teške posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.

(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt prinu enog
lica ili je delo izvršeno od strane organizovane grupe,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.

Iznu ivanje iskaza

lan 136.

(1) Službeno lice koje u vršenju službe upotrebi silu ili pretnju ili drugo
nedopušteno sredstvo ili nedopušten na in u nameri da iznudi iskaz ili neku drugu
izjavu od okrivljenog, svedoka, veštaka ili drugog lica,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Ako je iznu ivanje iskaza ili izjave pra eno teškim nasiljem ili ako
su usled iznu enog iskaza nastupile naro ito teške posledice za okrivljenog u
krivi nom postupku,
- 50 -

u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

Zlostavljanje i mu enje

lan 137.

(1) Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na na in kojim se


vre a ljudsko dostojanstvo,
kazni e se zatvorom do jedne godine.

(2) Ko primenom sile, pretnje, ili na drugi nedozvoljeni na in drugome


nanese veliki bol ili teške patnje s ciljem da od njega ili od tre eg lica dobije
priznanje, iskaz ili drugo obaveštenje ili da se on ili neko tre e lice zastraši ili
nezakonito kazni, ili to u ini iz druge pobude zasnovane na bilo kakvom obliku
diskriminacije,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se za delo iz stava 1. zatvorom od tri meseca do tri godine, a
za delo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina.

Ugrožavanje sigurnosti

lan 138.

(1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica pretnjom da e napasti na život ili


telo tog lica ili njemu bliskog lica,
kazni e se zatvorom do jedne godine.

(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana u ini prema više lica ili ako je delo
izazvalo uznemirenost gra ana ili druge teške posledice,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Narušavanje nepovredivosti stana

lan 139.

(1) Ko neovlaš eno prodre u tu stan ili tu e zatvorene prostore ili se


na zahtev ovlaš enog lica iz tog stana ili prostora ne udalji,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u inilo službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(3) Za pokušaj dela iz st. 1. i 2. ovog lana kazni e se.


- 51 -

Protivzakonito pretresanje

lan 140.

Službeno lice koje u vršenju službe protivzakonito vrši pretresanje


stana, prostorija ili lica,
kazni e se zatvorom do tri godine.

Neovlaš eno otkrivanje tajne

lan 141.

(1) Advokat, lekar ili drugo lice koje neovlaš eno otkrije tajnu koju je
saznalo u vršenju svog poziva,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ne e se kazniti za delo iz stava 1. ovog lana ko otkrije tajnu u


opštem interesu ili interesu drugog lica, koji je pretežniji od interesa uvanja tajne.

Povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki

lan 142.

(1) Ko neovlaš eno otvori tu e pismo, telegram ili kakvo drugo


zatvoreno pismeno ili pošiljku ili na drugi na in povredi njihovu tajnost ili ko
neovlaš eno zadrži, prikrije, uništi ili drugom preda tu e pismo, telegram ili drugu
pošiljku ili ko povredi tajnost elektronske pošte ili drugog sredstva za
telekomunikaciju,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko saopšti drugom


sadržinu koju je saznao povredom tajnosti tu eg pisma, telegrama ili kakvog drugog
zatvorenog pismena ili pošiljke ili se tom sadržinom posluži.
(3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom od šest meseci do tri godine.

Neovlaš eno prisluškivanje i snimanje

lan 143.

(1) Ko posebnim ure ajima neovlaš eno prisluškuje ili snima


razgovor, izjavu ili kakvo saopštenje koji mu nisu namenjeni,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko omogu i


nepozvanom licu da se upozna sa razgovorom, izjavom ili saopštenjem koji su
neovlaš eno prisluškivani, odnosno tonski snimani.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u inilo službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.
- 52 -

Neovlaš eno fotografisanje

lan 144.
(1) Ko neovlaš eno na ini fotografski, filmski, video ili drugi snimak
nekog lica i time osetno zadre u njegov li ni život ili ko takav snimak preda ili
pokazuje tre em licu ili mu na drugi na in omogu i da se sa njim upozna,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom do tri godine.

Neovlaš eno objavljivanje i prikazivanje tu eg spisa,


portreta i snimka

lan 145.

(1) Ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film ili fonogram li nog
karaktera bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se spis odnosi, odnosno
bez pristanka lica koje je prikazano na portretu, fotografiji ili filmu ili iji je glas
snimljen na fonogramu ili bez pristanka drugog lica iji se pristanak po zakonu traži i
time osetno zadre u li ni život tog lica,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom do tri godine.

Neovlaš eno prikupljanje li nih podataka

lan 146.

(1) Ko podatke o li nosti koji se prikupljaju, obra uju i koriste na


osnovu zakona neovlaš eno pribavi, saopšti drugom ili upotrebi u svrhu za koju nisu
namenjeni,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko protivno zakonu


prikuplja podatke o li nosti gra ana ili tako prikupljene podatke koristi.
(3) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom do tri godine.

Povreda prava na podnošenje pravnog sredstva

lan 147.

(1) Ko spre i drugog da koristi pravo na podnošenje molbe, prijave,


tužbe, žalbe, prigovora, drugog pravnog sredstva, kao i drugog podneska,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
- 53 -

kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Povreda slobode govora i javnog istupanja

lan 148.

(1) Ko drugom na protivpravan na in uskrati ili ograni i slobodu


govora ili javnog istupanja,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom do tri godine.

Spre avanje štampanja i rasturanja štampanih stvari i


emitovanje programa

lan 149.

(1) Ko neovlaš eno spre i ili ometa štampanje, snimanje, prodaju ili
rasturanje knjiga, asopisa, novina, audio i video kaseta ili drugih sli nih štampanih ili
snimljenih stvari,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko neovlaš eno spre i


ili ometa emitovanje radio i televizijskog programa.

(3) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom do tri godine.

Spre avanje objavljivanja odgovora i ispravke

lan 150.

Ko suprotno pravnosnažnoj odluci suda odbije ili spre i objavljivanje


odgovora ili ispravke objavljenog neta nog podatka ili obaveštenja kojim se
povre uje ne ije pravo ili interes,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Spre avanje javnog skupa

lan 151.

(1) Ko silom, pretnjom, obmanom ili na drugi na in spre i ili ometa


javni skup koji je organizovan u skladu sa zakonom, ukoliko nisu ostvarena obeležja
nekog drugog težeg krivi nog dela,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.
- 54 -

Spre avanje politi kog, sindikalnog i drugog organizovanja


i delovanja

lan 152.

(1) Ko svesnim kršenjem zakona ili na drugi protivpravan na in spre i


ili ometa politi ko, sindikalno ili drugo organizovanje ili delovanje gra ana ili
delovanje njihovih politi kih, sindikalnih ili drugih organizacija,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Gonjenje za krivi na dela protiv sloboda i prava oveka i


gra anina

lan 153.

(1) Gonjenje za delo iz l. 138. stav 1, 139. stav 1, 142. st. 1. i 2, 143.
st. 1. i 2, 144. stav 1, 145. stav 1, 146. st. 1. i 2. i 147. stav 1. ovog zakonika
preduzima se po privatnoj tužbi.

(2) Gonjenje za delo iz l. 141, 149. st. 1. i 2, 150, 151. stav 1. i 152.
stav 1. ovog zakonika preduzima se po predlogu.

GLAVA PETNAESTA

KRIVI NA DELA PROTIV IZBORNIH PRAVA

Povreda prava kandidovanja

lan 154.

Ko kršenjem zakona ili na drugi protivpravan na in spre i ili ometa


kandidovanje na izborima,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Povreda prava glasanja

lan 155.

(1) Ko drugog u nameri da mu onemogu i vršenje prava glasanja,


protivzakonito ne upiše u spisak glasa a, izbriše iz tog spiska ili ga na drugi
protivpravan na in spre i ili omete da glasa,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ko silom ili pretnjom prinudi drugog da na izborima, glasanju o


opozivu ili na referendumu vrši ili ne vrši pravo glasanja ili da glasa za ili protiv
odre enog kandidata odnosno predloga,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.
- 55 -

Davanje i primanje mita u vezi sa glasanjem

lan 156.

(1) Ko drugome nudi, daje, obe a nagradu, poklon ili kakvu drugu
korist da na izborima ili referendumu glasa ili ne glasa ili da glasa u korist ili protiv
odre enog lica odnosno predloga,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko zahteva ili primi


poklon ili kakvu drugu korist da na izborima ili referendumu glasa ili ne glasa ili da
glasa u korist ili protiv odre enog lica odnosno predloga.

(3) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini lan bira kog odbora ili drugo
lice u vršenju dužnosti u vezi sa glasanjem,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(4) Poklon ili druga korist oduze e se.

Zloupotreba prava glasanja

lan 157.

(1) Ko na izborima ili na referendumu glasa umesto drugog lica pod


njegovim imenom ili na istom glasanju glasa više od jedanput ili koristi više od jednog
glasa kog listi a,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) lan bira kog odbora koji omogu i drugome da izvrši delo iz stava
1. ovog lana,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Sastavljanje neta nih bira kih spiskova

lan 158.

Ko u nameri uticanja na rezultate izbora ili na referendumu, sa ini


neta an bira ki spisak,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Spre avanje održavanja glasanja

lan 159.

(1) Ko silom, pretnjom ili na drugi protivpravan na in spre i


održavanje glasanja na bira kom mestu,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ko ometa glasanje izazivanjem nereda na bira kom mestu usled


ega glasanje bude prekinuto,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.
- 56 -

Povreda tajnosti glasanja

lan 160.

(1) Ko na izborima ili referendumu povredi tajnost glasanja,


kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini lan bira kog odbora ili drugo
lice u vršenju dužnosti u vezi sa glasanjem,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Falsifikovanje rezultata glasanja

lan 161.

lan organa za sprovo enje izbora ili referenduma ili drugo lice koje
vrši dužnosti u vezi sa glasanjem, koji dodavanjem ili oduzimanjem glasa kih listi a ili
glasova pri prebrojavanju ili na drugi na in izmeni broj glasa kih listi a ili glasova ili
objavi neistinit rezultat glasanja,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom od jedne do tri godine.

Uništavanje dokumenata o glasanju

lan 162.

(1) Ko uništi, ošteti, oduzme ili prikrije glasa ki listi ili neki drugi
dokument o glasanju na izborima ili na referendumu,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini lan bira kog odbora ili drugo
lice u vršenju dužnosti u vezi sa glasanjem,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

GLAVA ŠESNAESTA

KRIVI NA DELA PROTIV PRAVA PO OSNOVU RADA

Povreda prava po osnovu rada i prava iz socijalnog


osiguranja

lan 163.

Ko se svesno ne pridržava zakona ili drugih propisa, kolektivnih


ugovora i drugih opštih akata o pravima po osnovu rada i o posebnoj zaštiti na radu
omladine, žena i invalida ili o pravima iz socijalnog osiguranja i time drugom uskrati ili
ograni i pravo koje mu pripada,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.
- 57 -

Povreda prava pri zapošljavanju i za vreme nezaposlenosti

lan 164.

(1) Ko svesnim kršenjem propisa ili na drugi protivpravan na in uskrati


ili ograni i pravo gra ana na slobodno zapošljavanje na teritoriji Srbije pod jednakim
uslovima,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko se svesno ne


pridržava zakona ili drugih propisa ili opštih akata o pravima gra ana za vreme
nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ograni i pravo koje mu pripada.

Povreda prava na upravljanje

lan 165.

(1) Ko silom, pretnjom, svesnim kršenjem propisa ili na drugi


protivpravan na in spre i ili ometa odlu ivanje organa upravljanja ili lana organa
upravljanja da u estvuje u radu i odlu ivanju u tom organu,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u inilo službeno ili odgovorno
lice zloupotrebom položaja ili ovlaš enja,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Povreda prava na štrajk

lan 166.

(1) Ko silom, pretnjom ili na drugi protivpravan na in spre i ili ometa


zaposlene da, u skladu sa zakonom, organizuju štrajk, u estvuju u njemu ili na drugi
na in ostvaruju pravo na štrajk,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se poslodavac ili


odgovorno lice koji otpusti jednog ili više zaposlenih sa posla zbog njihovog u eš a u
štrajku koji je organizovan u skladu sa zakonom ili prema njima primeni druge mere
kojima se povre uju njihova prava iz rada.

Zloupotreba prava na štrajk

lan 167.

Ko organizuje ili vodi štrajk suprotno zakonu ili drugim propisima i time
dovede u opasnost život ili zdravlje ljudi ili imovinu ve eg obima ili ako su usled toga
nastupile druge teške posledice, ukoliko time nisu ostvarena obeležja nekog drugog
krivi nog dela,
kazni e se zatvorom do tri godine.
- 58 -

Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja

lan 168.

Ko simuliranjem ili prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad ili


na drugi protivpravan na in postigne da mu se prizna neko pravo iz socijalnog
osiguranja koje mu po zakonu ili drugim propisima ili opštim aktima ne pripada,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Nepreduzimanje mera zaštite na radu

lan 169.

(1) Lice odgovorno za preduzimanje mera zaštite na radu koje se


svesno ne pridržava zakona ili drugih propisa ili opštih akata o merama zaštite na
radu usled ega može nastupiti opasnost za život ili zdravlje zaposlenih,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako izrekne uslovnu osudu, sud može odrediti obavezu u iniocu
da u odre enom roku postupi po propisima o merama zaštite na radu.

GLAVA SEDAMNAESTA

KRIVI NA DELA PROTIV ASTI I UGLEDA

Uvreda

lan 170.

(1) Ko uvredi drugog,


kazni e se nov anom kaznom od dvadeset do sto dnevnih iznosa ili
nov anom kaznom od etrdeset hiljada do dvesta hiljada dinara.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno putem štampe, radija,
televizije ili sli nih sredstava ili na javnom skupu,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom od osamdeset do
dvesta etrdeset dnevnih iznosa ili nov anom kaznom od stopedeset hiljada do
etristopedeset hiljada dinara.

(3) Ako je uvre eni uvredu uzvratio, sud može obe ili jednu stranu
kazniti ili osloboditi od kazne.

(4) Ne e se kazniti za delo iz st. 1. do 3. ovog lana u inilac, ako je


izlaganje dato u okviru ozbiljne kritike u nau nom, književnom ili umetni kom delu, u
vršenju službene dužnosti, novinarskog poziva, politi ke delatnosti, u odbrani nekog
prava ili zaštiti opravdanih interesa, ako se iz na ina izražavanja ili iz drugih okolnosti
vidi da to nije u inio u nameri omalovažavanja.
- 59 -

Kleveta

lan 171.

(1) Ko za drugog iznosi ili pronosi štogod neistinito što može škoditi
njegovoj asti ili ugledu,
kazni e se nov anom kaznom od pedeset do dvesta dnevnih iznosa ili
nov anom kaznom od sto hiljada do etristo hiljada dinara.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno putem štampe, radija,
televizije ili sli nih sredstava ili na javnom skupu,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom.

(3) Ako je ono što se neistinito iznosi ili pronosi dovelo do teških
posledica za ošte enog,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom od stodvadeset do
tristašezdeset dnevnih iznosa ili nov anom kaznom od petsto hiljada do milion
dinara.

Iznošenje li nih i porodi nih prilika

lan 172.

(1) Ko iznosi ili pronosi štogod iz li nog ili porodi nog života nekog lica
što može škoditi njegovoj asti ili ugledu,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno putem štampe, radija,
televizije ili sli nih sredstava ili na javnom skupu,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(3) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do
teških posledica za ošte enog,
u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

(4) Za iznošenje ili pronošenje li nih ili porodi nih prilika koje je
u injeno u vršenju službene dužnosti, novinarskog poziva, odbrani nekog prava ili pri
zaštiti opravdanih interesa, u inilac se ne e kazniti, ako dokaže istinitost svog
tvr enja ili ako dokaže da je imao osnovanog razloga da poveruje u istinitost onog
što je iznosio ili pronosio.

(5) Istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili pronosi iz li nog ili
porodi nog života nekog lica ne može se dokazivati, osim u slu ajevima iz stava 4.
ovog lana.

Povreda ugleda SCG i države lanice

lan 173.

Ko javno izloži poruzi SCG ili njenu državu lanicu, njihovu zastavu,
grb ili himnu,
kazni e se nova nom kaznom ili zatvorom do tri meseca.
- 60 -

Povreda ugleda naroda, nacionalnih i etni kih grupa SCG

lan 174.

Ko javno izloži poruzi narod, nacionalnu ili etni ku grupu koji žive u
SCG,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri meseca.

Povreda ugleda strane države ili me unarodne organizacije

lan 175.

(1) Ko javno izloži poruzi stranu državu, njenu zastavu, grb ili himnu,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri meseca.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko javno izloži poruzi


Organizaciju ujedinjenih nacija, Me unarodni crveni krst ili drugu me unarodnu
organizaciju ija je SCG ili Srbija lan.

Nekažnjavanje za krivi na dela iz l. 173. do 175.

lan 176.

Ne e se kazniti za delo iz l. 173. do 175. ovog zakonika u inilac ako


je izlaganje dato u okviru ozbiljne kritike u nau nom, književnom ili umetni kom delu,
u izvršavanju službene dužnosti, novinarskog poziva, politi ke delatnosti, u odbrani
nekog prava ili zaštite opravdanih interesa, ako se iz na ina izražavanja ili iz drugih
okolnosti vidi da to nije u inio u nameri omalovažavanja ili ako dokaže istinitost svog
tvr enja ili da je imao osnovanog razloga da poveruje u istinitost onoga što je iznosio
ili pronosio.

Gonjenje za krivi na dela protiv asti i ugleda

lan 177.

(1) Gonjenje za delo iz l. 170. do 172. ovog zakonika preduzima se


po privatnoj tužbi.

(2) Ako su dela iz l. 170. do 172. ovog zakonika u injena prema


umrlom licu, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi bra nog druga ili lica koje je sa
umrlim živelo u trajnoj vanbra noj zajednici, srodnika u pravoj liniji, usvojioca,
usvojenika, brata ili sestre umrlog lica.

(3) Gonjenje za krivi no delo iz lana 175. ovog zakonika preduzima


se po odobrenju republi kog javnog tužioca.
- 61 -

GLAVA OSAMNAESTA

KRIVI NA DELA PROTIV POLNE SLOBODE

Silovanje

lan 178.

(1) Ko prinudi drugog na obljubu ili sa njom izjedna en in upotrebom


sile ili pretnjom da e neposredno napasti na život ili telo tog ili njemu bliskog lica,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno pretnjom da e se za to


ili njemu blisko lice otkriti nešto što bi škodilo njegovoj asti ili ugledu ili pretnjom
drugim teškim zlom,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teška telesna
povreda lica prema kojem je delo izvršeno ili ako je delo izvršeno od strane više lica
ili na naro ito svirep ili naro ito ponižavaju i na in ili prema maloletniku ili je delo
imalo za posledicu trudno u,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema
kojem je delo izvršeno ili je delo u injeno prema detetu,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do osamnaest godina.

Obljuba nad nemo nim licem

lan 179.

(1) Ko nad drugim izvrši obljubu ili sa njom izjedna en in iskoristivši


duševno oboljenje, zaostali duševni razvoj, drugu duševnu poreme enost, nemo ili
kakvo drugo stanje tog lica usled kojeg ono nije sposobno za otpor,
kazni e se zatvorom od jedne do deset godina.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teška telesna
povreda nemo nog lica ili ako je delo izvršeno od strane više lica ili na naro ito
svirep ili naro ito ponižavaju i na in ili je u injeno prema maloletniku ili je delo imalo
za posledicu trudno u,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema
kojem je delo izvršeno ili ako je delo u injeno prema detetu,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do osamnaest godina.

Obljuba sa detetom

lan 180.

(1) Ko izvrši obljubu ili sa njom izjedna en in sa detetom,


kazni e se zatvorom od jedne do deset godina.
- 62 -

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teška telesna
povreda deteta prema kojem je delo izvršeno ili je delo izvršeno od strane više lica ili
je delo imalo za posledicu trudno u,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt deteta,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do osamnaest godina.

(4) Ne e se kazniti za delo iz stava 1. ovog lana u inilac, ako izme u


njega i deteta ne postoji zna ajnija razlika u njihovoj duševnoj i telesnoj zrelosti.

Obljuba zloupotrebom položaja

lan 181.

(1) Ko zloupotrebom svog položaja navede na obljubu ili sa njom


izjedna en in lice koje se prema njemu nalazi u odnosu kakve podre enosti ili
zavisnosti,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Nastavnik, vaspita , staralac, usvojilac, roditelj, o uh, ma eha ili


drugo lice koje zloupotrebom svog položaja ili ovlaš enja izvrši obljubu ili sa njom
izjedna en in sa maloletnikom koji mu je poveren radi u enja, vaspitavanja, staranja
ili nege,
kazni e se zatvorom od jedne do deset godina.

(3) Ako je delo iz stava 2. ovog lana u injeno prema detetu,


u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(4) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana imalo za posledicu trudno u,


u inilac e se kazniti za delo iz stava 1. zatvorom od šest meseci do
pet godina, za delo iz stava 2. zatvorom od dve do dvanaest godina, a za delo iz
stava 3. zatvorom od tri do petnaest godina.

(5) Ako je usled dela iz stava 3. ovog lana nastupila smrt deteta,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do osamnaest godina.

Nedozvoljene polne radnje

lan 182.

(1) Ko pod uslovima iz l. 178. st. 1. i 2, 179. stav 1, 180. stav 1. i 181.
st. 1. do 3. ovog zakonika izvrši neku drugu polnu radnju,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teška telesna
povreda lica prema kojem je delo izvršeno ili ako je delo izvršeno od strane više lica
ili na naro ito svirep ili naro ito ponižavaju i na in,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt lica prema
kojem je delo izvršeno,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
- 63 -

Podvo enje i omogu avanje vršenja polnog odnosa

lan 183.

(1) Ko podvede maloletno lice radi vršenja obljube, sa njom


izjedna enog ina ili druge polne radnje,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Ko omogu ava vršenje obljube, sa njom izjedna enog ina ili
druge polne radnje sa maloletnim licem,
kazni e se zatvorom do tri godine.

Posredovanje u vršenju prostitucije

lan 184.

(1) Ko navodi ili podsti e drugog na prostituciju ili u estvuje u predaji


nekog lica drugome radi vršenja prostitucije ili ko putem sredstava javnog
informisanja i drugih sli nih sredstava propagira ili reklamira prostituciju,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvršeno prema maloletnom licu,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.

Prikazivanje pornografskog materijala i iskoriš avanje dece


za pornografiju

lan 185.

(1) Ko detetu proda, prikaže ili javnim izlaganjem ili na drugi na in


u ini dostupnim tekstove, slike, audio-vizuelne ili druge predmete pornografske
sadržine ili mu prikaže pornografsku predstavu,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Ko iskoristi dete za proizvodnju slika, audio-vizuelnih ili drugih


predmeta pornografske sadržine ili za pornografsku predstavu,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ko prodaje, prikazuje, javno izlaže ili elektronski ili na drugi na in


ini dostupnim slike, audio-vizuelne ili druge predmete pornografske sadržine nastale
izvršenjem dela iz stava 2. ovog lana,
kazni e se zatvorom do dve godine.

(4) Predmeti iz st. 1. do 3. ovog lana oduze e se.

Gonjenje za krivi na dela protiv polne slobode

lan 186.

Gonjenje za krivi na dela iz l. 178. i 179. ovog zakonika u injena


prema bra nom drugu i za krivi no delo iz lana 182. stav 1. preduzima se po
predlogu.
- 64 -

GLAVA DEVETNAESTA

KRIVI NA DELA PROTIV BRAKA I PORODICE

Dvobra nost

lan 187.

(1) Ko zaklju i novi brak iako se ve nalazi u braku,


kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko zaklju i brak sa


licem za koje zna da se nalazi u braku.

Zaklju enje ništavog braka

lan 188.

(1) Ko pri zaklju enju braka prikrije od druge strane neku injenicu
zbog koje je brak ništav ili drugu stranu dovede u zabludu ili održava u zabludi o toj
injenici,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Gonjenje se može preduzeti samo ako je tako zaklju en brak


poništen iz razloga navedenih u stavu 1. ovog lana.

Omogu avanje zaklju enja nedozvoljenog braka

lan 189.

Službeno lice ovlaš eno za zaklju enje braka koje u vršenju svoje
službene dužnosti svesno dozvoli da se zaklju i brak koji je po zakonu zabranjen ili
ništav,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Vanbra na zajednica sa maloletnikom

lan 190.

(1) Punoletlno lice koje živi u vanbra noj zajednici sa maloletnikom,


kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i roditelj, usvojilac ili


staralac koji maloletniku omogu i da živi u vanbra noj zajednici sa punoletnim licem
ili ga na to navede.

(3) Ako je delo iz stava 2. ovog lana u injeno iz koristoljublja,


u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

(4) Ako se brak zaklju i, gonjenje se ne e preduzeti, a ako je


preduzeto, obustavi e se.
- 65 -

Oduzimanje maloletnog lica

lan 191.

(1) Ko maloletno lice protivpravno zadrži ili oduzme od roditelja,


usvojioca, staraoca ili drugog lica, odnosno ustanove, kojima je ono povereno ili
onemogu ava izvršenje odluke kojom je maloletno lice povereno odre enom licu,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Ko onemogu ava izvršenje odluke nadležnog organa kojom je


odre en na in održavanja li nih odnosa maloletnog lica sa roditeljem ili drugim
srodnikom,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz koristoljublja ili


drugih niskih pobuda ili je usled dela teže ugroženo zdravlje, vaspitanje ili školovanje
maloletnog lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

(4) U inioca dela iz st. 1. i 3. ovog lana koji dobrovoljno preda


maloletno lice licu ili ustanovi kojoj je ono povereno ili omogu i izvršenje odluke o
poveravanju maloletnog lica, sud može osloboditi od kazne.

(5) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz st. 1. do 3. ovog lana, sud
može odrediti obavezu u iniocu da u odre enom roku preda maloletno lice licu ili
ustanovi kojoj je maloletno lice povereno ili omogu i izvršenje odluke kojom je
maloletno lice povereno odre enom licu ili ustanovi, odnosno odluke kojom je
odre en na in održavanja li nih odnosa maloletnog lica sa roditeljem ili drugim
srodnikom.

Promena porodi nog stanja

lan 192.

(1) Ko podmetanjem, zamenom ili na drugi na in promeni porodi no


stanje deteta,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ko zamenom ili na drugi na in iz nehata promeni porodi no stanje


deteta,
kazni e se zatvorom do jedne godine.

(3) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog lana kazni e se.

Zapuštanje i zlostavljanje maloletnog lica

lan 193.

(1) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim


zanemarivanjem svoje dužnosti zbrinjavanja i vaspitavanja zapusti maloletno lice o
kojem je dužno da se stara,
kazni e se zatvorom do tri godine.
- 66 -

(2) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja maloletno
lice ili ga prinu ava na preteran rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloletnog lica ili
na prosja enje ili ga iz koristoljublja navodi na vršenje drugih radnji koje su štetne za
njegov razvoj,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

Nasilje u porodici

lan 194.

(1) Ko primenom nasilja, pretnjom da e napasti na život ili telo,


drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava spokojstvo, telesni integritet ili duševno
stanje lana svoje porodice,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog lana koriš eno oružje,
opasno oru e ili drugo sredstvo podobno da telo teško povredi ili zdravlje teško
naruši,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teška telesna
povreda ili teško narušavanje zdravlja ili su u injena prema maloletnom licu,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako je usled dela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila smrt lana
porodice,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do dvanaest godina.

(5) Ko prekrši mere zaštite od nasilja u porodici koje mu je sud


odredio na osnovu zakona,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

Nedavanje izdržavanja

lan 195.

(1) Ko ne daje izdržavanje za lice koje je po zakonu dužan da


izdržava, a ta dužnost je utvr ena izvršnom sudskom odlukom ili izvršnim
poravnanjem pred sudom ili drugim nadležnim organom, u iznosu i na na in kako je
to odlukom odnosno poravnanjem utvr eno,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ne e se kazniti u inilac dela iz stava 1. ovog lana, ako iz


opravdanih razloga nije davao izdržavanje.

(3) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teške posledice
za izdržavano lice,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

(4) Ako izrekne uslovnu osudu, sud može odrediti obavezu u iniocu
da izmiri dospele obaveze i da uredno daje izdržavanje.
- 67 -

Kršenje porodi nih obaveza

lan 196.

(1) Ko kršenjem zakonom utvr enih porodi nih obaveza ostavi u


teškom položaju lana porodice koji nije u stanju da se sam o sebi stara,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupilo teško


narušavanje zdravlja lana porodice,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt lana
porodice,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz st. 1. i 2. ovog lana, sud
može odrediti obavezu u iniocu da izvršava svoje zakonom utvr ene porodi ne
obaveze.

Rodoskrvnjenje

lan 197.

Punoletno lice koje izvrši obljubu ili sa njom izjedna en polni in sa


maloletnim srodnikom po krvi u pravoj liniji ili sa maloletnim bratom, odnosno
sestrom,
kazni e se zatvorom do tri godine.

GLAVA DVADESETA

KRIVI NA DELA PROTIV INTELEKTUALNE SVOJINE

Povreda moralnih prava autora i interpretatora

lan 198.

(1) Ko pod svojim imenom ili imenom drugog u celini ili delimi no
objavi, stavi u promet primerke tu eg autorskog dela ili interpretacije, ili na drugi
na in javno saopšti tu e autorsko delo ili interpretaciju,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ko bez dozvole autora izmeni ili preradi tu e autorsko delo ili
izmeni tu u snimljenu interpretaciju,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(3) Ko stavlja u promet primerke tu eg autorskog dela ili interpretacije


na na in kojim se vre a ast ili ugled autora ili izvo a a,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(4) Predmeti iz st. 1. do 3. ovog lana oduze e se.


- 68 -

(5) Gonjenje za delo iz stava 2. ovog lana preduzima se po predlogu,


a za delo iz stava 3. ovog lana po privatnoj tužbi.

Neovlaš eno iskoriš avanje autorskog dela ili predmeta


srodnog prava

lan 199.

(1) Ko neovlaš eno objavi, snimi, umnoži, ili na drugi na in javno


saopšti u celini ili delimi no autorsko delo, interpretaciju, fonogram, videogram,
emisiju, ra unarski program ili bazu podataka,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko stavi u promet ili u


nameri stavljanja u promet neovlaš eno drži umnožene ili neovlaš eno stavljene u
promet primerke autorskog dela, interpretacije, fonograma, videograma, emisije,
ra unarskog programa ili baze podataka,
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u injeno u nameri pribavljanja
imovinske koristi za sebe ili drugog,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

(4) Ko proizvede, uveze, stavi u promet, proda, da u zakup, reklamira


u cilju prodaje ili davanja u zakup ili drži u komercijalne svrhe ure aje ili sredstva ija
je osnovna ili pretežna namena uklanjanje, zaobilaženje ili osuje ivanje tehnoloških
mera namenjenih spre avanju povreda autorskih i srodnih prava, ili ko takve ure aje
ili sredstva koristi u cilju povrede autorskog ili srodnog prava,
kazni e se nov anom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(5) Predmeti iz st. 1. do 4. ovog lana oduze e se i uništiti.

Neovlaš eno uklanjanje ili menjanje elektronske informacije


o autorskom i srodnim pravima

lan 200.

(1) Ko neovlaš eno ukloni ili izmeni elektronsku informaciju o


autorskom ili srodnom pravu, ili stavi u promet, uveze, izveze, emituje ili na drugi
na in javno saopšti autorsko delo ili predmet srodnopravne zaštite sa kojeg je
elektronska informacija o pravima neovlaš eno uklonjena ili izmenjena,
kazni e se nov anom kaznom i zatvorom do tri godine.

(2) Predmeti iz stava 1. oduze e se i uništiti.

Povreda pronalaza kog prava

lan 201.

(1) Ko neovlaš eno proizvodi, uvozi, izvozi, nudi radi stavljanja u


promet, stavlja u promet, skladišti ili koristi u privrednom prometu proizvod ili
postupak zašti en patentom,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
- 69 -

(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili
prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi milion dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ko neovlaš eno objavi ili na drugi na in u ini dostupnim suštinu


tu eg prijavljenog pronalaska pre nego što je ovaj pronalazak objavljen na na in
utvr en zakonom,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(4) Ko neovlaš eno podnese prijavu patenta ili u prijavi ne navede ili
lažno navede pronalaza a,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(5) Predmeti iz st. 1. i 2. oduze e se i uništiti.

Neovlaš eno koriš enje tu eg dizajna

lan 202.

(1) Ko na svom proizvodu u prometu neovlaš eno upotrebi, u celosti


ili delimi no, tu i prijavljeni, odnosno zašti eni dizajn proizvoda,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ko neovlaš eno objavi ili na drugi na in u ini dostupnim javnosti


predmet prijave tu eg dizajna pre nego što je objavljen na na in utvr en zakonom,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(3) Proizvodi iz stava 1. ovog lana oduze e se.

GLAVA DVADESET PRVA

KRIVI NA DELA PROTIV IMOVINE

Kra a

lan 203.

(1) Ko tu u pokretnu stvar oduzme drugom u nameri da njenim


prisvajanjem sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog lana kazni e se.

Teška kra a

lan 204.

(1) U inilac dela kra e ( lan 203) kazni e se zatvorom od jedne do


osam godina, ako je kra a izvršena:

1) obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormana


ili drugih zatvorenih prostora ili drugim savla ivanjem ve ih prepreka;
- 70 -

2) od strane više lica;


3) na naro ito opasan ili naro ito drzak na in;
4) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oružje ili opasno oru e
radi napada ili odbrane;
5) za vreme požara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa;
6) iskoriš avanjem bespomo nosti ili drugog teškog stanja nekog
lica.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i u inilac dela kra e ako
vrednost ukradenih stvari prelazi iznos od etristopedeset hiljada dinara ili ukradena
stvar predstavlja kulturno ili prirodno dobro.

(3) Ako vrednost ukradenih stvari prelazi iznos od milion i petsto


hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

Razbojni ka kra a

lan 205.

(1) Ko je na delu kra e ( lan 203) zate en, pa u nameri da ukradenu


stvar zadrži, upotrebi silu protiv nekog lica ili pretnju da e neposredno napasti na
život ili telo,
kazni e se zatvorom od jedne do deset godina.

(2) Ako vrednost ukradenih stvari prelazi iznos od milion i petsto


hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(3) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana u injeno od strane više lica ili
je nekom licu sa umišljajem nanesena teška telesna povreda,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

Razbojništvo

lan 206.

(1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili pretnjom da e neposredno


napasti na život ili telo oduzme tu u pokretnu stvar u nameri da njenim prisvajanjem
sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.

(2) Ako vrednost oduzetih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada
dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u injeno od strane više lica ili je
nekom licu sa umišljajem nanesena teška telesna povreda,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
- 71 -

(4) Ako vrednost ukradenih stvari iz stava 1. ovog lana ne prelazi


iznos od deset hiljada dinara, a u inilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku
korist,
u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

(5) Za pokušaj dela iz stava 4. ovog lana kazni e se.

Utaja

lan 207.

(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku


korist, prisvoji tu u pokretnu stvar koja mu je poverena,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini staralac,


kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Ako vrednost utajenih stvari prelazi iznos od etristopedeset
hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do šest godina.

(4) Ako vrednost utajenih stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada
dinara ili utajena stvar predstavlja kulturno dobro,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(5) Ko tu u pokretnu stvar koju je našao ili do koje je slu ajno došao
protivpravno prisvoji u nameri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(6) Za dela iz st. 1. i 5. ovog lana, ako su utajene stvari u svojini
gra ana, gonjenje se preduzima po predlogu.

Prevara

lan 208.

(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku


korist dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga
održava u zabludi i time ga navede da ovaj na štetu svoje ili tu e imovine nešto u ini
ili ne u ini,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana u ini samo u nameri da drugog


ošteti,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili
je naneta šteta u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist ili
je naneta šteta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
- 72 -

Neosnovano dobijanje i koriš enje kredita i druge


pogodnosti

lan 209.

(1) Ko lažnim prikazivanjem injenica ili njihovim prikrivanjem dobije


za sebe ili drugog kredit, subvenciju ili drugu pogodnost iako za to ne ispunjava
propisane uslove,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Ko dobijeni kredit, subvenciju ili drugu pogodnost iskoristi za drugu


namenu od one za koju mu je kredit, subvencija ili druga pogodnost odobrena,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(3) Za delo iz st. 1. i 2. ovog lana, kazni e se propisanom kaznom i


odgovorno lice u preduze u ili drugom subjektu privrednog poslovanja ako su kredit,
subvencija ili druga pogodnost pribavljeni za preduze e ili drugi subjekt privrednog
poslovanja ili ako su koriš eni za druge namene od strane tih subjekata.

Sitna kra a, utaja i prevara

lan 210.

(1) Ko u ini sitnu kra u, utaju ili prevaru,


kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Kra a, utaja i prevara smatraju se sitnom, ako vrednost ukradene


ili utajene stvari, odnosno šteta prouzrokovana prevarom ne prelazi iznos od
petnaest hiljada dinara, a u inilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku korist,
odnosno da prouzrokuje malu štetu.

(3) Za delo iz stava 1. ovog lana, ako je izvršeno na štetu imovine


gra ana, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

Oduzimanje tu e stvari

lan 211.

(1) Ko bez namere pribavljanja imovinske koristi protivpravno oduzme


tu u pokretnu stvar,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Ako vrednost oduzete stvari prelazi iznos od milion i petsto hiljada
dinara ili stvar predstavlja kulturno dobro,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

(3) Za delo iz st. 1. i 2. ovog lana, ako je oduzeta stvar u svojini


gra ana, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

Uništenje i ošte enje tu e stvari

lan 212.

(1) Ko uništi, ošteti ili u ini neupotrebljivom tu u stvar,


- 73 -

kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana šteta u iznosu


koji prelazi etristopedeset hiljada dinara,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana šteta u iznosu


koji prelazi milion i petsto hiljada dinara ili je delo u injeno prema kulturnom dobru,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

(4) Za delo iz st. 1. do 3. ovog lana, ako je ošte ena stvar u svojini
gra ana, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

Neovlaš eno koriš enje tu eg vozila

lan 213.

(1) Ko bez pristanka ovlaš enog lica koristi tu e motorno vozilo,


kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno provaljivanjem ili


obijanjem motornog vozila, ili upotrebom sile ili pretnje,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

(3) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog lana kazni e se.

Iznuda

lan 214.

(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku


korist, silom ili pretnjom prinudi drugog da nešto u ini ili ne u ini na štetu svoje ili
tu e imovine,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u


iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara,
u inilac e se kazniti od dve do deset godina.

(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u


iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(4) Ko se bavi vršenjem dela iz st. 1. do 3. ovog lana ili je delo


izvršeno od strane organizovane grupe,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.

Ucena

lan 215.

(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku


korist zapreti drugom da e protiv njega ili njemu bliskog lica otkriti nešto što bi
- 74 -

njihovoj asti ili ugledu škodilo i time ga prinudi da nešto u ini ili ne u ini na štetu
svoje ili tu e imovine,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u
iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u
iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
(4) Ko se bavi vršenjem dela iz st. 1. do 3. ovog lana ili je delo
izvršeno od strane organizovane grupe,
kazni e se zatvorom od dve do dvanaest godina.

Zloupotreba poverenja

lan 216.

(1) Ko zastupaju i imovinske interese nekog lica ili staraju i se o


njegovoj imovini zloupotrebi data mu ovlaš enja u nameri da time sebi ili drugom
pribavi imovinsku korist ili da ošteti lice ije imovinske interese zastupa ili o ijoj se
imovini stara,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili
prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do šest godina.

(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili
prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako delo iz st. 1. do 3. ovog lana u ini staralac ili advokat,
kazni e se za delo iz stava 1. zatvorom od šest meseci do pet godina,
za delo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina, a za delo iz stava 3. zatvorom
od dve do deset godina.

Zelenaštvo

lan 217.

(1) Ko za davanje novca ili drugih potrošnih stvari na zajam nekom


licu primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmernu imovinsku korist, iskoriš avaju i
teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost
za rasu ivanje ošte enog,
kazni e se zatvorom do tri godine i nov anom kaznom.

(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teške posledice
za ošte enog ili je u inilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi
etristopedeset hiljada dinara,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina i nov anom
kaznom.
- 75 -

(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u


iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i nov anom
kaznom.

(4) Za delo iz stava iz stava 1. ovog lana gonjenje se preduzima po


predlogu.

Protivpravno zauzimanje zemljišta

lan 218.

(1) Ko protivpravno zauzme tu e zemljište,


kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je zauzeto zemljište deo zaštitne šume, nacionalnog parka ili
drugog zemljišta sa posebnom namenom,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

(3) Za delo iz stava 1. ovog lana gonjenje se preduzima po privatnoj


tužbi.

Protivpravno useljenje

lan 219.

(1) Ko se neovlaš eno useli u tu u zgradu, stan, poslovne ili druge


prostorije,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz stava 1. ovog lana, sud
može naložiti obavezu u iniocu da u odre enom roku napusti i isprazni prostorije u
koje se neovlaš eno uselio.

(3) Za delo iz stava 1. ovog lana gonjenje se preduzima po privatnoj


tužbi.

Ošte enje tu ih prava

lan 220.

(1) Ko u nameri da osujeti ostvarenje prava na stvari otu i, uništi,


ošteti ili oduzme svoju stvar na kojoj drugi ima založno pravo ili pravo uživanja i time
ga ošteti,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko u nameri da osujeti


izmirenje poverioca u toku prinudnog izvršenja otu i, uništi, ošteti ili sakrije delove
svoje imovine i time ošteti poverioca.

(3) Za dela iz st. 1. i 2 ovog lana, ako su ošte eni gra ani, gonjenje
se preduzima po privatnoj tužbi.
- 76 -

Prikrivanje

lan 221.

(1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivi nim delom ili ono što je
za nju dobijeno prodajom ili zamenom prikriva, protura, kupuje, prima u zalogu ili na
drugi na in pribavlja,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine, s tim da
kazna ne može biti ve a od kazne propisane za delo kojim je stvar pribavljena.

(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana u ini, a mogao je i bio dužan da zna
da je stvar pribavljena krivi nim delom,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(3) Ako se u inilac bavi vršenjem krivi nog dela iz stava 1. ovog lana
ili je delo izvršeno od strane organizovane grupe ili vrednost prikrivanih stvari prelazi
iznos od milion i petsto hiljada dinara,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Gonjenje u slu aju kada je u inilac u bliskom odnosu sa


ošte enim

lan 222.

Za krivi na dela iz l. 203, 204, 208, 213, 216. st. 1. do 3. i 221. ovog
zakonika, ako su u injena prema bra nom drugu, licu sa kojim ošte eni živi u trajnoj
vanbra noj zajednici, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili
usvojeniku ili drugim licima sa kojima u inilac živi u zajedni kom doma instvu,
gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi.

GLAVA DVADESET DRUGA

KRIVI NA DELA PROTIV PRIVREDE

Falsifikovanje novca

lan 223.

(1) Ko napravi lažan novac u nameri da ga stavi u opticaj kao pravi ili
ko u istoj nameri preina i pravi novac,
kazni e se zatvorom od dve do dvanaest godina.

(2) Ko pribavlja lažan novac u nameri da ga stavi u opticaj kao pravi ili
ko lažan novac stavlja u opticaj,
kazni e se zatvorom od jedne do deset godina.

(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana napravljen, preina en,


stavljen u promet ili pribavljen lažan novac u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada
dinara, odnosno odgovaraju i iznos u stranom novcu,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
- 77 -

(4) Ko lažan novac koji je primio kao pravi, pa saznavši da je lažan,


stavi u opticaj ili ko zna da je na injen lažan novac ili da je lažan novac stavljen u
opticaj, pa to ne prijavi,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(5) Lažan novac oduze e se.

Falsifikovanje hartija od vrednosti

lan 224.

(1) Ko napravi lažne hartije od vrednosti ili preina i prave hartije od


vrednosti u nameri da ih upotrebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu ili ko
takve lažne hartije upotrebi kao prave ili ih u toj nameri pribavi,
kazni e se zatvorom od jedne do pet godina.

(2) Ako ukupan iznos na koji glase falsifikovane hartije od vrednosti iz


stava 1. ovog lana prelazi milion i petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(3) Ko lažne hartije od vrednosti koje je primio kao prave, pa saznavši


da su lažne, stavi u promet,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(4) Lažne hartije od vrednosti oduze e se.

Falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica

lan 225.

(1) Ko napravi lažnu platnu karticu ili ko preina i pravu platnu karticu u
nameri da je upotrebi kao pravu ili ko takvu lažnu karticu upotrebi kao pravu,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je u inilac dela iz stava 1. ovog lana upotrebom kartice


pribavio protivpravnu imovinsku korist,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ako je u inilac dela iz stava 1. ovog lana pribavio protivpravnu


imovinsku korist u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.

(4) Kaznom iz st. 2. i 3. ovog lana kazni e se i u inilac koji to delo


u ini neovlaš enom upotrebom tu e kartice.

(5) Ko nabavi lažnu platnu karticu u nameri da je upotrebi kao pravu ili
ko pribavlja podatke u nameri da ih iskoristi za pravljenje lažne platne kartice,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(6) Lažne platne kartice oduze e se.


- 78 -

Falsifikovanje znakova za vrednost

lan 226.

(1) Ko napravi lažne ili preina i prave znakove za vrednost u nameri


da ih upotrebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu ili ko takve lažne znakove
upotrebi kao prave ili ih u toj nameri pribavi,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako ukupna vrednost znakova iz stava 1. ovog lana prelazi iznos
od milion i petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ko odstranjivanjem žiga kojim se znaci za vrednost poništavaju ili


kojim drugim na inom ide za tim da radi ponovne upotrebe ovim znacima da izgled
kao da nisu upotrebljeni ili ko upotrebljene znakove ponovo upotrebi ili proda kao da
važe,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(4) Lažni znakovi za vrednost oduze e se.

Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za


falsifikovanje

lan 227.

(1) Ko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva


za pravljenje lažnog novca ili lažnih hartija od vrednosti,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva


za pravljenje lažnih platnih kartica ili lažnih znakova za vrednost,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(3) Sredstva iz st. 1. i 2. ovog lana oduze e se.

Izdavanje eka i koriš enje platnih kartica bez pokri a

lan 228.

(1) Ko koristi debitnu platnu karticu za koju nema pokri e ili koristi
kreditnu platnu karticu za koju ne obezbe uje pokri e u ugovorenom roku, pa time
sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist u iznosu koji prelazi deset
hiljada dinara,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko izda ili stavi u


promet ek, menicu, akceptni nalog, kakvu garanciju ili kakvo drugo sredstvo
pla anja ili obezbe enja pla anja, iako zna da za to nema pokri a i time sebi ili
drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist u iznosu koji prelazi deset hiljada
dinara.

(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist u


iznosu koji prelazi sto hiljada dinara,
- 79 -

u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.

Poreska utaja

lan 229.

(1) Ko u nameri da potpuno ili delimi no izbegne pla anje poreza,


doprinosa ili drugih propisanih dažbina, daje lažne podatke o zakonito ste enim
prihodima, o predmetima ili drugim injenicama koje su od uticaja na utvr ivanje
ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri, u slu aju obavezne prijave, ne prijavi zakonito
ste eni prihod, odnosno predmete ili druge injenice koje su od uticaja na utvr ivanje
ovakvih obaveza ili ko u istoj nameri na drugi na in prikriva podatke koji se odnose
na utvr ivanje navedenih obaveza, a iznos obaveze ije se pla anje izbegava prelazi
stopedeset hiljada dinara,
kazni e se zatvorom do tri godine i nov anom kaznom.

(2) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog lana ije se pla anje
izbegava prelazi milion i petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina i nov anom
kaznom.

(3) Ako iznos obaveze iz stava 1. ovog lana ije se pla anje
izbegava prelazi sedam miliona i petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i nov anom
kaznom.

Krijum arenje

lan 230.

(1) Ko se bavi prenošenjem robe preko carinske linije izbegavaju i


mere carinskog nadzora ili ko izbegavaju i mere carinskog nadzora prenese robu
preko carinske linije naoružan, u grupi ili uz upotrebu sile ili pretnje,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina i nov anom
kaznom.

(2) Ko se bavi prodajom, rasturanjem ili prikrivanjem neocarinjene


robe ili organizuje mrežu preprodavaca ili posrednika za rasturanje takve robe,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina i nov anom kaznom.

(3) Roba koja je predmet dela iz st. 1. i 2. ovog lana oduze e se.

(4) Prevozno ili drugo sredstvo ija su tajna ili skrovita mesta
iskoriš ena za prenos robe koja je predmet dela iz stava 1. ovog lana ili koje je
namenjeno za izvršenje tih krivi nih dela oduze e se ako je vlasnik ili korisnik vozila
to znao ili je mogao i bio dužan da zna i ako vrednost robe koja je predmet krivi nog
dela prelazi jednu tre inu vrednosti tog sredstva u vreme izvršenja krivi nog dela.
- 80 -

Pranje novca

lan 231.

(1) Ko izvrši konverziju ili prenos imovine, sa znanjem da ta imovina


poti e od krivi nog dela, u nameri da se prikrije ili lažno prikaže nezakonito poreklo
imovine, ili prikrije ili lažno prikaže injenice o imovini sa znanjem da ta imovina
poti e od krivi nog dela, ili stekne, drži ili koristi imovinu sa znanjem, u trenutku
prijema, da ta imovina poti e od krivi nog dela,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako iznos novca ili imovine iz stava 1. ovog lana prelazi milion i
petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.

(3) Ko u ini delo iz st. 1. i 2. ovog lana, a mogao je i bio dužan da


zna da novac ili imovina predstavljaju prihod ostvaren krivi nim delom,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(4) Odgovorno lice u pravnom licu koje u ini delo iz st. 1. do 3. ovog
lana, kazni e se kaznom propisanom za to delo, ako je znalo, odnosno moglo i bilo
dužno da zna da novac ili imovina predstavljaju prihod ostvaren krivi nim delom.

(5) Novac i imovina iz st. 1. do 4. ovog lana oduze e se.

Zloupotreba monopolisti kog položaja

lan 232.

Odgovorno lice u preduze u ili u drugom subjektu privrednog


poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik, koji zloupotrebom
monopolisti kog ili dominantnog položaja na tržištu ili zaklju ivanjem monopolisti kog
sporazuma izazove poreme aj na tržištu ili taj subjekt dovede u povlaš en položaj u
odnosu na druge, tako da ostvari imovinsku korist za taj subjekt ili za drugi subjekt ili
nanese štetu drugim subjektima privrednog poslovanja, potroša ima ili korisnicima
usluga,
kazni e se zatvorom do tri godine.

Neovlaš ena upotreba tu e firme

lan 233.

(1) Ko se u nameri da obmane kupce ili korisnike usluga posluži


tu om firmom, tu om geografskom oznakom porekla, tu im žigom ili zaštitnim
znakom ili tu om posebnom oznakom robe ili unese pojedina obeležja ovih oznaka u
svoju firmu, svoj žig ili zaštitni znak ili u svoju posebnu oznaku robe,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ko u svrhu prodaje u ve oj koli ini ili vrednosti nabavlja, proizvodi,


prera uje, stavlja u promet, daje u zakup ili skladišti robu iz stava 1. ovog lana ili se
bavi pružanjem usluga neovlašeno koriste i tu e oznake,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.
- 81 -

(3) Ako je u inilac iz stava 2. ovog lana organizovao mrežu


preprodavaca ili posrednika ili je pribavio imovinsku korist koja prelazi iznos od milion
i petsto hiljada dinara,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Predmeti iz st. 1. do 3. ovog lana oduze e se.

Nesavestan rad u privrednom poslovanju

lan 234.

(1) Odgovorno lice u preduze u ili drugom subjektu privrednog


poslovanja u kome nema ve inski udeo, koje svesno krši zakone, druge propise ili
opšte akte o poslovanju ili o igledno nesavesno posluje i time iz nehata tom
preduze u ili drugom subjektu privrednog poslovanja prouzrokuje štetu koja prelazi
iznos od etristopedeset hiljada dinara,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila šteta koja prelazi
iznos od milion i petsto hiljada dinara ili je pokrenut postupak prinudnog poravnanja ili
ste aja,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

Prouzrokovanje ste aja

lan 235.

(1) Odgovorno lice u preduze u ili u drugom subjektu privrednog


poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica, koje neracionalnim trošenjem sredstava ili
njihovim otu enjem u bescenje, prekomernim zaduživanjem, preuzimanjem
nesrazmernih obaveza, lakomislenim zaklju ivanjem ugovora sa licima nesposobnim
za pla anje, propuštanjem blagovremenog ostvarivanja potraživanja, uništenjem ili
prikrivanjem imovine ili drugim radnjama koje nisu u skladu sa savesnim
poslovanjem prouzrokuje ste aj i time drugog ošteti,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

Prouzrokovanje lažnog ste aja

lan 236.

(1) Odgovorno lice u preduze u ili u drugom subjektu privrednog


poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik, koji u nameri da taj subjekt
izbegne pla anje obaveza prouzrokuje ste aj tog subjekta prividnim ili stvarnim
umanjenjem njegove imovine, na na in što:

1) celu ili deo imovine subjekta privrednog poslovanja prikrije,


prividno proda, proda ispod tržišne vrednosti ili besplatno ustupi;
2) zaklju i fiktivne ugovore o dugu ili prizna nepostoje a potraživanja;
3) poslovne knjige koje je subjekt privrednog poslovanja obavezan da
vodi po zakonu prikrije, uništi ili tako preina i da se iz njih ne mogu sagledati poslovni
- 82 -

rezultati ili stanje sredstava ili obaveza ili ovo stanje sa injavanjem lažnih isprava ili
na drugi na in prikaže takvim da se na osnovu njega može otvoriti ste aj,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teške posledice
za poverioca,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
- 83 -

Ošte enje poverioca

lan 237.

(1) Odgovorno lice u preduze u ili drugom subjektu privrednog


poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik, koji znaju i da je taj subjekt
postao nesposoban za pla anje, isplatom duga ili na drugi na in namerno stavi
poverioca u povoljniji položaj i time znatno ošteti drugog poverioca,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Odgovorno lice iz stava 1. ovog lana ili preduzetnik, koji znaju i
da je taj subjekt postao nesposoban za pla anje, a u nameri da izigra ili ošteti
poverioca prizna neistinito potraživanje, sastavi lažni ugovor ili nekom drugom
prevarnom radnjom ošteti poverioca,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana poveriocu prouzrokovana


šteta velikih razmera ili ako je prema ošte enom zbog toga došlo do pokretanja
postupka prinudnog poravnanja ili ste aja,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Zloupotreba ovlaš enja u privredi

lan 238.
(1) Odgovorno lice u preduze u ili drugom subjektu privrednog
poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik, koje u nameri pribavljanja
protivpravne imovinske koristi za pravno lice u kojem je zaposleno, za drugo pravno
lice ili drugi subjekt privrednog poslovanja koji ima svojstvo pravnog lica:
1) stvara ili drži nedozvoljene nov ane, robne ili druge vrednosne
fondove u zemlji ili inostranstvu ili protivpravno onemogu ava ostvarivanja vlasni kih
prava akcionara;
2) sastavljanjem isprave neistinite sadržine, lažnim bilansima,
procenama ili inventarisanjem odnosno lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem
injenica, neistinito prikazuje stanje ili kretanje sredstava ili rezultate poslovanja, pa
na taj na in dovede u zabludu organe upravljanja u preduze u ili drugom pravnom
licu prilikom donošenja odluka o poslovima upravljanja ili preduze e ili drugo pravno
lice stavi u povoljniji položaj prilikom dobijanja sredstava ili drugih pogodnosti koje im
se ne bi priznale prema postoje im propisima;
3) sredstva kojima raspolaže koristi protivno njihovoj nameni;
4) na drugi na in grubo povredi ovlaš enja u pogledu upravljanja,
raspolaganja i koriš enja imovinom;
5) protivno volji akcionara ne potpisuje prospekt za trgovanje
akcijama na berzi, a davanjem lažnih podataka dovodi u zabludu kupce akcija o
stanju kapitala pravnog lica,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska


korist koja prelazi iznos od pet miliiona dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
- 84 -

Narušavanje poslovnog ugleda i kreditne sposobnosti

lan 239.

(1) Ko u nameri narušavanja poslovnog ugleda ili kreditne


sposobnosti drugog, iznosi o njemu neistinite podatke ili neistinito prikazuje njegovo
poslovanje,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teške posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

(3) Gonjenje za dela iz st. 1. i 2. ovog lana preduzima se po privatnoj


tužbi.

Odavanje poslovne tajne

lan 240.

(1) Ko neovlaš eno drugom saopšti, preda ili na drugi na in u ini


dostupnim podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu ili ko pribavlja takve podatke u
nameri da ih preda nepozvanom licu,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz koristoljublja ili u


pogledu naro ito poverljivih podataka,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(3) Ko delo iz stava 1. ovog lana u ini iz nehata,


kazni e se zatvorom do tri godine.

(4) Poslovnom tajnom smatraju se podaci i dokumenti koji su


zakonom, drugim propisom ili odlukom nadležnog organa donesenom na osnovu
zakona proglašeni poslovnom tajnom ije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da
prouzrokuje štetne posledice za preduze e ili drugi subjekt privrednog poslovanja.

Onemogu avanje vršenja kontrole

lan 241.

Ko onemogu i organu vršenja kontrole da izvrši uvid u poslovne knjige


ili drugu dokumentaciju ili onemogu i pregled predmeta, prostorija ili drugih objekata,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Nedozvoljena proizvodnja

lan 242.

(1) Ko neovlaš eno proizvodi ili prera uje robu za iju je proizvodnju
ili prera ivanje potrebno odobrenje nadležnog organa,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Ko proizvodi ili prera uje robu ija je proizvodnja ili prera ivanje
zabranjeno,
- 85 -

kazni e se zatvorom do tri godine.

(3) Roba i sredstva za proizvodnju ili prera ivanje oduze e se.

Nedozvoljena trgovina

lan 243.
(1) Ko nemaju i ovlaš enje za trgovinu, nabavi robu ili druge
predmete u ve oj vrednosti u svrhu prodaje, ili ko se neovlaš eno i u ve em obimu
bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini ili se bavi zastupanjem organizacija u
unutrašnjem ili spoljnotrgovinskom prometu robe i usluga,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Ko se bavi prodajom robe iju je proizvodnju neovlaš eno


organizovao,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kazni e se i ko neovlaš eno


prodaje, kupuje ili vrši razmenu robe ili predmeta iji je promet zabranjen ili
ograni en.
(4) Ako je u inilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana organizovao mrežu
preprodavaca ili posrednika ili je postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od
etristopedeset hiljada dinara,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(5) Roba i predmeti nedozvljene trgovine oduze e se.

Obmanjivanje kupaca

lan 244.
Ko u nameri obmanjivanja kupaca stavlja u promet proizvode sa
oznakom u koju su uneti podaci koji ne odgovaraju sadržini, vrsti, poreklu ili kvalitetu
proizvoda ili stavlja u promet proizvode koji po svojoj koli ini ili kvalitetu ne
odgovaraju onome što se redovno pretpostavlja kod takvih proizvoda ili stavlja u
promet proizvode bez oznake o sadržini, vrsti poreklu ili kvalitetu proizvoda kad je
ovakva oznaka propisana ili se pri stavljanju u promet proizvoda služi o igledno
lažnom reklamom,
kazni e se zatvorom do tri godine i nov anom kaznom.

Falsifikovanje znakova za obeležavanje robe, mera i tegova

lan 245.
(1) Ko u nameri da ih upotrebi kao prave napravi lažne pe ate,
žigove, marke ili druge znakove za obeležavanje doma e ili strane robe kojima se
žigošu zlato ili drugi plemeniti metal, drvo, stoka ili kakva druga roba ili ko u istoj
nameri takve prave znakove preina i ili ko takve lažne ili preina ene znakove
upotrebi kao prave,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Lažni znakovi, mere i tegovi oduze e se.


- 86 -

GLAVA DVADESET TRE A

KRIVI NA DELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI

Neovlaš ena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet


opojnih droga

lan 246.

(1) Ko neovlaš eno proizvodi, prera uje, prodaje ili nudi na prodaju ili
ko radi prodaje kupuje, drži ili prenosi ili ko posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi
na in neovlaš eno stavlja u promet supstance ili preparate koji su proglašeni za
opojne droge,
kazni e se zatvorom od dve do dvanaest godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvršeno od strane više lica koja
su se udružila za vršenje tih dela, ili je u inilac ovog dela organizovao mrežu
preprodavaca ili posrednika,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

(3) Ko neovlaš eno drži supstance ili preparate koji su proglašeni za


opojne droge,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(4) U inilac dela iz stava 3. ovog lana koji opojnu drogu drži radi
sopstvene upotrebe može se osloboditi od kazne.

(5) U inilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji otkrije od koga nabavlja
opojnu drogu može se osloboditi od kazne.

(6) Ko neovlaš eno pravi, nabavlja, poseduje ili daje na upotrebu


opremu, materijal ili supstance za koje zna da su namenjene za proizvodnju opojnih
droga,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(7) Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju i preradu oduze e


se.

Omogu avanje uživanja opojnih droga

lan 247.

(1) Ko navodi drugog na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu


drogu da je uživa on ili drugo lice ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja
opojne droge ili na drugi na in omogu uje drugom da uživa opojnu drogu,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno prema maloletnom licu
ili prema više lica ili je izazvalo naro ito teške posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(3) Opojne droge oduze e se.


- 87 -

Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vreme


epidemije

lan 248.

Ko za vreme epidemije kakve opasne zarazne bolesti ne postupa po


propisima, odlukama ili naredbama kojima se odre uju mere za njeno suzbijanje ili
spre avanje,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Prenošenje zarazne bolesti

lan 249.

Ko ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama za suzbijanje ili


spre avanje zaraznih bolesti, pa usled toga do e do prenošenja zarazne bolesti,
kazni e se zatvorom do tri godine.

Prenošenje infekcije HIV virusom

lan 250.

(1) Ko svesno drugog dovede u opasnost od infekcije HIV virusom,


kazni e se zatvorom do dve godine.

(2) Ko se svesno ne pridržava propisa i mera koji se odnose na


spre avanje širenja HIV infekcije i time iz nehata dovede do prenošenja infekcije HIV
virusom na drugo lice,
kazni e se zatvorom od jedne do pet godina.

(3) Ko znaju i da je zaražen HIV virusom svesno prenese na drugog


tu infekciju,
kazni e se zatvorom od dve do dvanaest godina.

(4) Ako je usled dela iz stav 3. ovog lana nastupila smrt zaraženog
lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

(5) Ako je delo iz st. 3. i 4. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti za delo iz stava 3. zatvorom do tri godine, a za
delo iz stava 4. zatvorom od šest meseci do pet godina.

Nesavesno pružanje lekarske pomo i

lan 251.

(1) Lekar koji pri pružanju lekarske pomo i primeni o igledno


nepodobno sredstvo ili o igledno nepodoban na in le enja ili ne primeni
odgovaraju e higijenske mere ili uopšte o igledno nesavesno postupa i time
prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja nekog lica,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i drugi zdravstveni


radnik koji pri pružanju medicinske pomo i ili nege ili pri vršenju druge zdravstvene
- 88 -

delatnosti o igledno nesavesno postupa i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog


stanja nekog lica.

(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Protivpravno vršenje medicinskih eksperimenata i


ispitivanje leka

lan 252.

(1) Ko protivno propisima na ljudima vrši medicinske ili druge sli ne


eksperimente,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko vrši kloniranje ljudi


ili vrši eksperimente u tom cilju.

(3) Ko protivno propisima vrši klini ko ispitivanje leka,


kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Neukazivanje lekarske pomo i

lan 253.

(1) Lekar koji protivno svojoj dužnosti odbije da ukaže lekarsku pomo
licu kojem je takva pomo potrebna, a koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za
život ili opasnosti nastupanja teške telesne povrede ili teškog narušavanja zdravlja,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Ako usled dela iz stava 1. ovog lana lice kojem nije ukazana
lekarska pomo bude teško telesno povre eno ili mu zdravlje bude teško narušeno,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do etiri godine.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt lica kome
nije ukazana lekarska pomo ,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Nadrilekarstvo i nadriapotekarstvo

lan 254.

(1) Ko se bez odgovaraju e stru ne spreme bavi le enjem ili


pružanjem drugih medicinskih usluga,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko se bez


odgovaraju e stru ne spreme bavi spravljanjem ili izdavanjem lekova.
- 89 -

Nesavesno postupanje pri spravljanju i izdavanju lekova

lan 255.

(1) Lice ovlaš eno za izdavanje lekova za upotrebu u medicini koje


izda drugi lek umesto propisanog ili zahtevanog leka, ako zamena nije dozvoljena ili
koje ne napravi lek u propisanoj razmeri ili koli ini ili koje o igledno nesavesno
postupa pri izdavanju lekova i time prouzrokuje pogoršanje zdravstvenog stanja
nekog lica,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda

lan 256.

(1) Ko proizvodi radi prodaje, prodaje ili stavlja u promet škodljive


životne namirnice, jelo ili pi e ili druge škodljive proizvode,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ko životne namirnice, jelo ili pi e stavlja u promet bez izvršenog


pregleda od strane ovlaš enog lica kad je taj pregled propisima predvi en, ili ih
stavlja u promet pošto im je istekao rok upotrebe,
kazni e se zatvorom do dve godine.

(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(4) Proizvodi iz st. 1. i 2. ovog lana oduze e se.

Nesavesno vršenje pregleda životnih namirnica

lan 257.

(1) Ovlaš eno lice koje nesavesno izvrši pregled stoke za klanje,
mesa namenjenog za ishranu i drugih životnih namirnica ili protivno propisima ne
izvrši pregled i time omogu i da se stavi u promet meso ili druga životna namirnica
škodljiva za zdravlje ljudi,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Zaga ivanje vode za pi e i životnih namirnica

lan 258.

(1) Ko kakvom škodljivom materijom zagadi vodu koja ljudima služi za


pi e ili životne namirnice,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


- 90 -

u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Teška dela protiv zdravlja ljudi

lan 259.

(1) Ako usled dela iz l. 249, 251. st. 1. i 2, 252, 254, 255. stav 1, 256.
st. 1. i 2, 257. stav 1. i 258. stav 1. ovog zakonika, neko lice bude teško telesno
povre eno ili mu zdravlje bude teško narušeno,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(2) Ako je usled dela iz l. 249, 251. st. 1. i 2, 252, 254, 255. stav 1,
256. st. 1. i 2, 257. stav 1. i 258. stav 1. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili više
lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(3) Ako usled dela iz l. 251. stav 3, 255. stav 2, 256. stav 3, 257. stav
2. i 258. stav 2. ovog zakonika neko lice bude teško telesno povre eno ili mu zdravlje
bude teško narušeno,
u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

(4) Ako je usled dela iz l. 251. stav 3, 255. stav 2, 256. stav 3, 257.
stav 2. i 258. stav 2. ovog zakonika nastupila smrt,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

GLAVA DVADESET ETVRTA

KRIVI NA DELA PROTIV ŽIVOTNE SREDINE

Zaga enje životne sredine

lan 260.

(1) Ko krše i propise o zaštiti, o uvanju i unapre enju životne sredine


zagadi vazduh, vodu ili zemljište u ve oj meri ili na širem prostoru,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana došlo do uništenja ili
ošte enja životinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zaga enja životne sredine
u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vreme ili veliki troškovi,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako je usled dela iz stava 2. ovog lana došlo do uništenja ili
ošte enja životinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zaga enja životne sredine
u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vreme ili veliki troškovi,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.
- 91 -

(5) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 4. ovog lana, sud
može odrediti obavezu u iniocu da u odre enom roku preduzme odre ene propisane
mere zaštite, o uvanja i unapre enja životne sredine.

Nepreduzimanje mera zaštite životne sredine

lan 261.

(1) Službeno ili odgovorno lice koje ne preduzme propisane mere


zaštite životne sredine, ili ne postupi po odluci nadležnog organa o preduzimanju
mera zaštite životne sredine,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana došlo do zaga enja
životne sredine, u inilac e se kazniti za krivi no delo iz lana 260. ovog zakonika.

(4) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 2. ovog lana, sud
može naložiti obavezu u iniocu da u odre enom roku preduzme odre ene propisane
mere zaštite, o uvanja i unapre enja životne sredine.

Protivpravna izgradnja i stavljanje u pogon objekata i


postrojenja koja zaga uju životnu sredinu

lan 262.

(1) Službeno ili odgovorno lice koje protivno propisima o zaštiti,


o uvanju i unapre enju životne sredine dozvoli izgradnju, stavljanje u pogon ili
upotrebu objekata ili postrojenja ili primenu tehnologije kojima se u ve oj meri ili na
širem prostoru zaga uje životna sredina,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana došlo do uništenja


životinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zaga enja životne sredine u toj meri
da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vreme ili veliki troškovi,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 2. ovog lana, sud
može odrediti obavezu u iniocu da u odre enom roku preduzme odre ene propisane
mere zaštite, o uvanja i unapre enja životne sredine.

Ošte enje objekata i ure aja za zaštitu životne sredine

lan 263.

(1) Ko ošteti, uništi, ukloni ili na drugi na in u ini neupotrebljivim


objekte ili ure aje za zaštitu životne sredine,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
- 92 -

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana došlo do zaga enja
vazduha, vode ili zemljišta u ve oj meri ili na širem prostoru,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

(4) Ako je usled dela iz stava 2. ovog lana došlo do zaga enja
vazduha, vode ili zemljišta u ve oj meri ili na širem prostoru,
u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

(5) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog lana došlo do uništenja ili
ošte enja životinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zaga enja životne sredine
u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vreme ili veliki troškovi,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(6) Ako je usled dela iz st. 2. i 4. ovog lana došlo do uništenja ili
ošte enja životinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zaga enja životne sredine
u toj meri da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vreme ili veliki troškovi,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

(7) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. do 6. ovog lana, sud
može odrediti obavezu u iniocu da u odre enom roku preduzme odre ene propisane
mere zaštite, o uvanja i unapre enja životne sredine.

Ošte enje životne sredine

lan 264.

(1) Ko krše i propise, iskoriš avanjem prirodnih bogatstava,


izgradnjom objekata, izvo enjem kakvih radova ili na drugi na in izazove ošte enje
životne sredine u ve oj meri ili na širem prostoru,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(3) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. i 2. ovog lana, sud
može odrediti obavezu u iniocu da u odre enom roku preduzme odre ene mere u
cilju otklanjanja štetnih posledica po životnu sredinu.

Uništenje, ošte enje i iznošenje u inostranstvo zašti enog


prirodnog dobra

lan 265.

(1) Ko uništi ili ošteti posebno zašti eno prirodno dobro,


kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.
(3) Ko protivno propisima izveze ili iznese u inostranstvo prirodnu
retkost ili posebno zašti enu biljku ili životinju,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(4) Za pokušaj dela iz stava 3. ovog lana e se kazniti.
- 93 -

Unošenje opasnih materija u Srbiju i nedozvoljeno prera ivanje,


odlaganje i skladištenje opasnih materija

lan 266.

(1) Ko protivno propisima unese u Srbiju radioaktivne ili druge opasne


materije ili opasne otpatke, ili ko prevozi, prera uje, odlaže, sakuplja ili skladišti takve
materije ili otpatke,
kazni e se zatvorom do tri godine.
(2) Ko zloupotrebom svog službenog položaja ili ovlaš enja dozvoli ili
omogu i da se u Srbiju unesu materije ili otpatci iz stava 1. ovog lana, ili omogu i da
se takve materije ili otpatci prevoze, prera uju, odlažu, sakupljaju ili skladište,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana došlo do uništenja


životinjskog ili biljnog sveta velikih razmera ili do zaga enja životne sredine u toj meri
da su za njegovo otklanjanje potrebni duže vreme ili veliki troškovi,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog lana kazni e se.

(5) Ako izrekne uslovnu osudu za dela iz st. 1. do 4. ovog lana, sud
može odrediti obavezu u iniocu da u odre enom roku preduzme odre ene propisane
mere zaštite od jonizuju ih zra enja ili druge propisane mere zaštite.

(6) Ko organizuje vršenje dela iz stava 1. ovog lana,


kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(7) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog lana kazni e se.

Nedozvoljena izgradnja nukelarnih postrojenja

lan 267.

Ko protivno propisima odobri ili pristupi izgradnji nuklearne elektrane,


postojenja za proizvodnju nuklearnog goriva ili postrojenja za preradu isluženog
nuklearnog otpada,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Povreda prava na informisanje o stanju životne sredine

lan 268.

Ko protivno propisima uskrati podatke ili da neistinite podatke o stanju


životne sredine i pojavama koji su neophodni za procenu opasnosti po životnu
sredinu i preduzimanje mera zaštite života i zdravlja ljudi,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Ubijanje i mu enje životinja

lan 269.

(1) Ko krše i propise ubije, povredi ili mu i životinju,


- 94 -

kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana došlo do ubijanja,


mu enja ili povre ivanja ve eg broja životinja, ili je delo u injeno u odnosu na
životinju koja pripada posebno zašti enim životinjskim vrstama,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Prenošenje zaraznih bolesti kod životinja i biljaka

lan 270.

(1) Ko za vreme epidemije neke bolesti životinja koja može ugroziti


sto arstvo ne postupa po propisima, odlukama ili naredbama kojima se odre uju
mere za suzbijanje ili spre avanje bolesti,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko za vreme


postojanja opasnosti od bolesti i šteto ina koje mogu ugroziti biljni svet ne postupa
po propisima, odlukama ili naredbama kojima se odre uju mere za suzbijanje ili
spre avanje bolesti odnosno šteto ina.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupilo uginu e


životinja, uništenje biljaka ili druga znatna šteta,
u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

(4) Ako je delo iz st. 1. do 3. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Nesavesno pružanje veterinarske pomo i

lan 271.

(1) Veterinar ili ovlaš eni veterinarski radnik koji pri pružanju
veterinarske pomo i prepiše ili primeni o igledno nepodobno sredstvo ili o igledno
nepodoban na in le enja ili uopšte nesavesno postupa pri le enju životinja i time
prouzrokuje uginu e životinja ili drugu znatnu štetu,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

Proizvodnja štetnih sredstava za le enje životinja

lan 272.

(1) Ko proizvodi radi prodaje ili stavlja u promet sredstva za le enje ili
za spre avanje zaraze kod životinja koja su opasna za njihov život ili zdravlje,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginu e


životinja ili druga znatna šteta,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u injeno iz nehata,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.
- 95 -

Zaga ivanje hrane i vode za ishranu odnosno napajanje


životinja

lan 273.

(1) Ko kakvom škodljivom materijom zagadi hranu ili vodu koje služe
za ishranu ili napajanje životinja i time dovede u opasnost njihov život ili zdravlje,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko kakvom škodljivom


materijom zagadi vodu u ribnjaku, jezeru, reci ili kanalu ili poribljavanjem iz zaraženih
voda prouzrokuje opasnost za opstanak riba ili drugih vodenih životinja.
(3) Ako je delom iz st. 1. i 2. ovog lana prouzrokovano uginu e
životinja ili druga znatna šteta,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.
(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

Pustošenje šuma

lan 274.

(1) Ko protivno propisima ili naredbama nadležnih organa vrši se u ili


kr enje šume, ili ko ošte uje stabla ili na drugi na in pustoši šume ili obori jedno ili
više stabala u parku, drvoredu ili na drugom mestu gde se a nije dozvoljena,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana izvrši u zašti enoj šumi,


nacionalnom parku ili u drugoj šumi sa posebnom namenom,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Šumska kra a

lan 275.

(1) Ko radi kra e obori u šumi, parku ili drvoredu jedno ili više stabala,
a koli ina oborenog drveta je ve a od jednog kubnog metra,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno u nameri da se


oboreno drvo proda, ili ako je koli ina oborenog drveta ve a od pet kubnih metara ili
ako je delo izvršeno u zašti enoj šumi, nacionalnom parku ili drugoj šumi sa
posebnom namenom,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(3) Za pokušaj dela iz st. 1. i 2. ovog lana kazni e se.

Nezakonit lov

lan 276.

(1) Ko lovi divlja za vreme lovostaja ili na podru ju gde je lov


zabranjen,
- 96 -

kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Ko neovlaš eno lovi na tu em lovištu i ubije ili rani divlja ili je
uhvati živu,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(3) Ako je delo iz stava 2. ovog lana u injeno u odnosu na visoku


divlja ,
u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(4) Ko lovi divlja iji je lov zabranjen ili ko lovi bez posebne dozvole
odre enu vrstu divlja i za iji je lov potrebna takva dozvola ili ko lovi na na in ili
sredstvima kojima se divlja masovno uništava,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(5) Ulovljena divlja i sredstva za lov oduze e se.

Nezakonit ribolov

lan 277.

(1) Ko lovi ribu ili druge vodene životinje za vreme lovostaja ili u
vodama u kojima je lov zabranjen,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Ko lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, elektri nom
strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na na in štetan za razmnožavanje
tih životinja ili kojim se te životinje masovno uništavaju,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kazni e se i ko lovi ribu ili druge
vodene životinje ve e biološke vrednosti ili u ve oj koli ini ili pri lovu uništi ve u
koli inu riba ili drugih vodenih životinja.

(4) Ulov i sredstva za ribolov oduze e se.

GLAVA DVADESET PETA

KRIVI NA DELA PROTIV OPŠTE SIGURNOSTI LJUDI I


IMOVINE

Izazivanje opšte opasnosti

lan 278.

(1) Ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom,


radioaktivnim ili drugim jonizuju im zra enjem, elektri nom energijom, motornom
silom ili kakvom drugom opšteopasnom radnjom ili opšteopasnim sredstvom izazove
opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu ve eg obima,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.
- 97 -

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se službeno ili odgovorno


lice koje ne postavi propisane ure aje za zaštitu od požara, poplave, eksplozije,
otrova ili otrovnog gasa, radio-aktivnih ili drugih jonizuju ih zra enja, elektri ne
energije ili drugih opasnih sredstava ili ove ure aje ne održava u ispravnom stanju ili
ih u slu aju potrebe ne stavi u dejstvo ili uopšte ne postupa po propisima ili tehni kim
pravilima o merama zaštite i time izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu
ve eg obima.

(3) Ako su dela iz st. 1. i 2. ovog lana u injena na mestu gde je


okupljen ve i broj ljudi,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do šest godina.

(4) Ako je delo iz st. 1. i 3. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

Uništenje i ošte enje javnih ure aja

lan 279.

(1) Ko uništi, ošteti, izmeni, u ini neupotrebljivim ili ukloni javni ure aj
za vodu, toplotu, gas, elektri nu ili drugu energiju ili ure aje sistema veza i na taj
na in prouzrokuje poreme aj u životu gra ana ili u funkcionisanju privrede,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Izazivanje opasnosti neobezbe enjem mera zaštite na radu

lan 280.

(1) Ko u rudnicima, fabrikama, radionicama, na gradilištima ili na


drugom mestu rada ošteti ili ukloni zaštitne ure aje i time izazove opasnost za život
ili telo ljudi ili za imovinu ve eg obima,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i odgovorno lice u


rudniku, fabrici, radionici, na gradilištu ili na drugom mestu rada koje ne postavi
zaštitne ure aje ili ih ne održava u ispravnom stanju ili ih u slu aju potrebe ne stavi u
dejstvo ili uopšte ne postupa po propisima ili tehni kim pravilima o merama zaštite na
radu i time izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu ve eg obima.

(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

(4) Ako izrekne uslovnu osudu za delo iz stava 2. ovog lana, sud
može odrediti obavezu u iniocu da u odre enom roku obezbedi postavljanje,
održavanje ili koriš enje zaštitnih ure aja.
- 98 -

Nepropisno i nepravilno izvo enje gra evinskih radova

lan 281.

(1) Lice odgovorno za projektovanje, rukovo enje ili izvo enje gradnje
ili gra evinskih radova, koje pri izvo enju tih radova ne postupi po propisima ili
opštepriznatim tehni kim pravilima i time izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za
imovinu ve eg obima,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Ošte enje brana, nasipa i vodoprivrednih objekata

lan 282.

(1) Ko ošteti, uništi ili u ini neupotrebljivim branu, nasip ili drugi
vodoprivredni objekat ili ure aj za zaštitu od prirodnih nepogoda,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno prema objektu ili
ure aju ve eg zna aja,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ako je delo iz stava 2. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Uništenje, ošte enje i uklanjanje znakova kojima se


upozorava na opasnost

lan 283.

Ko uništi, ošteti ili ukloni znak kojim se upozorava na kakvu opasnost,


kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Zloupotreba telekomunikacionih znakova

lan 284.

(1) Ko zloupotrebi ili bez potrebe otpravi me unarodno ugovoreni


znak za pozivanje u pomo ili znak da preti opasnost ili ko telekomunikacionim
znakom obmane da postoji sigurnost ili ko zloupotrebi me unarodno ugovoreni
komunikacioni znak,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila opasnost za


život ljudi ili za imovinu ve eg obima,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.
- 99 -

Neotklanjanje opasnosti

lan 285.

(1) Ko ne prijavi nadležnom organu, odnosno drugom nadležnom


subjektu da postoji požar, poplava, eksplozija, saobra ajna nezgoda ili neka druga
opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu ve eg obima ili ne preduzme mere da se
ta opasnost otkloni, iako je to mogao da u ini bez opasnosti za sebe ili drugog,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ko spre i drugog u preduzimanju mera za otklanjanje požara,


poplave, eksplozije, saobra ajne nezgode ili druge opasnosti za život ili telo ljudi ili za
imovinu ve eg obima,
kazni e se zatvorom do tri godine.

Nedozvoljeno postupanje sa eksplozivnim i zapaljivim


materijalom

lan 286.

(1) Ko protivno propisima skladišti, drži, prevozi ili preda na prevoz


javnim saobra ajnim sredstvom ekplozivni ili lako zapaljivi materijal ili takav materijal
sam prenosi koriste i se javnim saobra ajnim sredstvom,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko nedozvoljeno u


prostoriju ili drugi objekat gde se okuplja ve i broj ljudi unese eksplozivni ili lako
zapaljivi materijal ili ko takav materijal donese na mesto gde je okupljen ve i broj ljudi
ili gde takvo okupljanje predstoji.

(3) Ko u jamu sa metanom ili drugim zapaljivim gasom ili opasnom


ugljenom prašinom ili u objekat na naftnom ili gasnom polju unese ili pokuša da
unese lako zapaljivu materiju ili druge stvari ije je unošenje u takvu jamu, odnosno
objekat zabranjeno,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kazni e se i ko se pri ulasku u


magacin, skladište ili spremište eksplozivnih sredstava ne pridržava propisanih mera
zaštite.

(5) Ako je delo iz st. 3. i 4. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Neovlaš eno pribavljanje i ugrožavanje bezbednosti


nuklearnim materijama

lan 287.

(1) Ko silom ili pretnjom, izvršenjem krivi nog dela ili na drugi
protivpravan na in pribavi, poseduje, koristi, prevozi, daje drugom nuklearne materije
ili omogu ava drugom da do njih do e,
kazni e se zatvorom do tri godine.
- 100 -

(2) Ko preti da e upotrebiti nuklearnu materiju u nameri da se neko


prinudi da nešto u ini ili ne u ini i time ugrozi bezbednost ljudi,
kazni e se zatvorom od jedne do deset godina.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teška telesna
povreda ili imovinska šteta velikih razmera,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili
više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

Teška dela protiv opšte sigurnosti

lan 288.

(1) Ako je usled dela iz l. 278. st. 1. do 3, 279. stav 1, 280. st. 1. i 2,
281. stav 1. i 284. ovog zakonika, nastupila teška telesna povreda nekog lica ili
imovinska šteta velikih razmera,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(2) Ako je usled dela iz l. 278. st. 1. do 3, 279. st. 1. i 2, 280. st. 1. i
2, 281. stav 1. i 284. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(3) Ako je usled dela iz l. 278. stav 4, 279. stav 2, 280. stav 3. i 281.
stav 2. ovog zakonika nastupila teška telesna povreda nekog lica ili imovinska šteta
velikih razmera,
u inilac e se kazniti zatvorom do etiri godine.

(4) Ako je usled dela iz l. 278. stav 4, 279. stav 2, 280. stav 3. i 281.
stav 2. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

GLAVA DVADESET ŠESTA

KRIVI NA DELA PROTIV BEZBEDNOSTI JAVNOG


SAOBRA AJA

Ugrožavanje javnog saobra aja

lan 289.

(1) U esnik u saobra aju na putevima koji se ne pridržava


saobra ajnih propisa i time tako ugrozi javni saobra aj da dovede u opasnost život ili
telo ljudi ili imovinu ve eg obima, pa usled toga kod drugog nastupi laka telesna
povreda ili prouzrokuje imovinsku štetu koja prelazi iznos od dvesta hiljada dinara,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ko se ne pridržava saobra ajnih propisa i time ugrozi železni ki,


brodski, tramvajski, trolejbuski, autobuski saobra aj ili saobra aj ži arom tako da
dovede u opasnost život ili telo ljudi ili imovinu ve eg obima,
- 101 -

kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Ugrožavanje saobra aja opasnom radnjom i opasnim


sredstvom

lan 290.

(1) Ko uništenjem, uklanjanjem ili težim ošte enjem saobra ajnih


ure aja, sredstava, znakova ili ure aja za signalizaciju ili zaštitnih i odbojnih ograda
koji služe bezbednosti javnog saobra aja na putevima, davanjem pogrešnih znakova
ili signala, postavljanjem prepreka na saobra ajnicama ili drugi sli an na in tako
ugrozi javni saobra aj da time dovede u opasnost život ili telo ljudi ili imovinu ve eg
obima,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Ugrožavanje bezbednosti vazdušnog saobra aja

lan 291.

(1) Ko nepropisnim ili nepravilnim upravljanjem letom vazduhoplova,


propuštanjem dužnosti ili nadzora u vezi sa bezbednoš u vazdušnog saobra aja,
davanjem neta nih obaveštenja od zna aja za bezbedan let vazduhoplova ili na
drugi na in dovede u opasnost bezbednost vazdušnog saobra aja,
kazni e se zatvorom od jedne do šest godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata ili nehatnim
uništenjem ili ošte enjem ure aja za navigaciju ili nehatnim nanošenjem druge štete
na vazduhoplovu,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

Ugrožavanje bezbednosti vazdušnog saobra aja nasiljem

lan 292.

(1) Ko nasiljem prema licu u vazduhoplovu, postavljanjem ili


unošenjem u vazduhoplov eksplozivne ili druge opasne naprave ili supstance ili
uništenjem ili ošte enjem ure aja za navigaciju ili prouzrokovanjem druge štete
vazduhoplovu dovede u opasnost bezbednost vazdušnog saobra aja,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teška telesna
povreda nekog lica ili prouzrokovana šteta velikih razmera,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili
više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
- 102 -

Otmica vazduhoplova, broda i drugog prevoznog sredstva

lan 293.

(1) Ko silom ili pretnjom da e upotrebiti silu preuzme kontrolu nad


vazduhoplovom koji se nalazi u letu ili nad brodom u toku plovidbe ili nad drugim
javnim prevoznim sredstvom u toku vožnje,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teška telesna
povreda nekog lica ili prouzrokovana šteta velikih razmera,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili
više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

Piratstvo

lan 294.

(1) lan posade ili putnik broda koji na otvorenom moru ili na mestu
koje ne potpada pod vlast nijedne države u ini nasilje ili razbojništvo prema licima na
drugom brodu, zadrži, oduzme, ošteti ili uništi drugi brod ili dobra koja se nalaze na
njemu ili prouzrokuje štetu velikih razmera,
kazni e se zatvorom od dve do dvanaest godina.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili
više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

Nesavesno vršenje nadzora nad javnim saobra ajem

lan 295.

(1) Službeno ili odgovorno lice kojem je poveren nadzor nad stanjem i
održavanjem saobra ajnica i objekata na njima, prevoznim sredstvima ili javnim
saobra ajem ili nad ispunjavanjem propisanih uslova rada voza a, ili kojem je
povereno rukovo enje vožnjom, koje nesavesnim vršenjem svoje dužnosti izazove
opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu ve eg obima,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i odgovorno lice koje


izda nalog za vožnju ili dopusti vožnju, iako zna da voza zbog umora, uticaja
alkohola ili drugih razloga nije u stanju da bezbedno upravlja vozilom ili da vozilo nije
ispravno i time izazove opasnost za život ili telo ljudi ili za imovinu ve eg obima.

(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.
- 103 -

Nepružanje pomo i licu povre enom u saobra ajnoj


nezgodi

lan 296.

(1) Voza motornog vozila ili drugog prevoznog sredstva koji ostavi
bez pomo i lice koje je tim prevoznim sredstvom povre eno ili iju je povredu tim
sredstvom prouzrokovao,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je usled nepružanja pomo i nastupila teška telesna povreda


povre enog lica,
u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

(3) Ako je usled nepružanja pomo i nastupila smrt povre enog lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

Teška dela protiv bezbednosti javnog saobra aja

lan 297.

(1) Ako je usled dela iz l. 289. st. 1. i 2, 290. st. 1. i 2, 291. stav 1. i
295. st. 1. i 2. ovog zakonika nastupila teška telesna povreda nekog lica ili imovinska
šteta velikih razmera,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(2) Ako je usled dela iz l. 289. st. 1. i 2, 290. st. 1. i 2, 291. stav 1. i
295. st. 1. i 2. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(3) Ako je usled dela iz l. 289. stav 3, 290. stav 3, 291. stav 2. i 295.
stav 3. ovog zakonika nastupila teška telesna povreda nekog lica ili imovinska šteta
velikih razmera,
u inilac e se kazniti zatvorom do etiri godine.

(4) Ako je usled dela iz l. 289. stav 3, 290. stav 2, 291. stav 2. i 295.
stav 3. ovog zakonika nastupila smrt jednog ili više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(5) U slu ajevima iz st. 1. do 4. ovog lana izricanje mere bezbednosti


zabrane upravljanja motornim vozilom obavezno je.
- 104 -

GLAVA DVADESET SEDMA

KRIVI NA DELA PROTIV BEZBEDNOSTI RA UNARSKIH


PODATAKA

Ošte enje ra unarskih podataka i programa

lan 298.

(1) Ko neovlaš eno izbriše, izmeni, ošteti, prikrije ili na drugi na in


u ini neupotrebljivim ra unarski podatak ili program,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana šteta u iznosu


koji prelazi etristopedeset hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana šteta u iznosu


koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

(4) Ure aji i sredstva kojima je u injeno krivi no delo iz st. 1. i 2. ovog
lana, ako su u svojini u inioca, oduze e se.

Ra unarska sabotaža

lan 299.

Ko unese, uništi, izbriše, izmeni, ošteti, prikrije ili na drugi na in u ini


neupotrebljivim ra unarski podatak ili program ili uništi ili ošteti ra unar ili drugi ure aj
za elektronsku obradu i prenos podataka sa namerom da onemogu i ili znatno omete
postupak elektronske obrade i prenosa podataka koji su od zna aja za državne
organe, javne službe, ustanove, preduze a ili druge subjekte,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Pravljenje i unošenje ra unarskih virusa

lan 300.

(1) Ko napravi ra unarski virus u nameri njegovog unošenja u tu


ra unar ili ra unarsku mrežu,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Ko unese ra unarski virus u tu ra unar ili ra unarsku mrežu i time


prouzrokuje štetu,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(3) Ure aj i sredstva kojima je u injeno krivi no delo iz st. 1. i 2. ovog


lana oduze e se.
- 105 -

Ra unarska prevara

lan 301.

(1) Ko unese neta an podatak, propusti unošenje ta nog podatka ili


na drugi na in prikrije ili lažno prikaže podatak i time uti e na rezultat elektronske
obrade i prenosa podataka u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu
imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku štetu,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist


koja prelazi iznos od etristopedeset hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist


koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(4) Ko delo iz stava 1. ovog lana u ini samo u nameri da drugog


ošteti,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

Neovlaš eni pristup zašti enom ra unaru, ra unarskoj


mreži i elektronskoj obradi podataka

lan 302.

(1) Ko se, krše i mere zaštite, neovlaš eno uklju i u ra unar ili
ra unarsku mrežu, ili neovlaš eno pristupi elektronskoj obradi podataka,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

(2) Ko upotrebi podatak dobijen na na in predvi en u stavu 1. ovog


lana,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana došlo do zastoja ili
ozbiljnog poreme aja funkcionisanja elektronske obrade i prenosa podataka ili mreže
ili su nastupile druge teške posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

Spre avanje i organi avanje pristupa javnoj ra unarskoj


mreži

lan 303.

(1) Ko neovlaš eno spre ava ili ometa pristup javnoj ra unarskoj
mreži,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako delo iz stava 1. ovog lana u ini službeno lice u vršenju
službe,
kazni e se zatvorom do tri godine.
- 106 -

Neovlaš eno koriš enje ra unara ili ra unarske mreže

lan 304.

(1) Ko neovlaš eno koristi ra unarske usluge ili ra unarsku mrežu u


nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri meseca.

(2) Gonjenje za delo iz stava 1. ovog lana preduzima se po privatnoj


tužbi.

GLAVA DVADESET OSMA

KRIVI NA DELA PROTIV USTAVNOG URE ENJA I


BEZBEDNOSTI REPUBLIKE SRBIJE I SCG

Ugrožavanje nezavisnosti

lan 305.

Ko na protivustavan na in pokuša da dovede Srbiju ili SCG u položaj


pot injenosti ili zavisnosti prema nekoj drugoj državi,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.

Priznavanje kapitulacije ili okupacije

lan 306.

Gra anin Srbije koji potpiše ili prizna kapitulaciju ili prihvati ili prizna
okupaciju Srbije, SCG ili pojedinog njenog dela,
kazni e se zatvorom najmanje deset godina.

Ugrožavanje teritorijalne celine

lan 307.

(1) Ko silom ili na drugi protivustavan na in pokuša da otcepi neki deo


teritorije Srbije ili SCG ili da deo te teritorije pripoji drugoj državi,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.

(2) Ko silom ili na drugi protivustavan na in pokuša da izmeni granice


izme u država lanica SCG,
kazni e se zatvorom od dve do dvanaest godina.

Napad na ustavno ure enje

lan 308.

Ko silom ili pretnjom upotrebe sile pokuša da promeni ustavno


ure enje Srbije ili SCG ili da svrgne najviše državne organe,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.
- 107 -

Pozivanje na nasilnu promenu ustavnog ure enja

lan 309.

(1) Ko u nameri ugrožavanja ustavnog ure enja ili bezbednosti Srbije


ili SCG poziva ili podsti e da se silom promeni njihovo ustavno ure enje, svrgnu
najviši državni organi ili predstavnici tih organa,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana u ini uz pomo iz inostranstva,


kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ko u nameri rasturanja izra uje ili umnožava materijal koji je po


svom sadržaju takav da poziva ili podsti e na vršenje dela iz stava 1. ovog lana ili
ko upu uje ili prebacuje na teritoriju SCG takav materijal ili drži ve u koli inu tog
materijala u nameri da ga on ili neko drugi rastura,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Ubistvo najviših predstavnika državne zajednice i država


lanica

lan 310.

Ko u nameri ugrožavanja ustavnog ure enja ili bezbednosti Srbije ili


SCG liši života predsednika SCG, predsednika države lanice, predsednika
Skupštine SCG, predsednika skupštine države lanice, predsednika vlade države
lanice, predsednika Suda SCG, predsednika ustavnog suda države lanice,
predsednika vrhovnog suda države lanice ili najvišeg tužioca države lanice,
kazni e se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do
etrdeset godina.

Oružana pobuna

lan 311.

(1) Ko u estvuje u oružanoj pobuni koja je upravljena na ugrožavanje


ustavnog ure enja, bezbednosti ili teritorijalne celine Srbije ili SCG,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.

(2) Organizator pobune,


kazni e se zatvorom od pet do petnaest godina.

Terorizam

lan 312.

Ko u nameri ugrožavanja ustavnog ure enja ili bezbednosti Srbije ili


SCG izazove eksploziju ili požar ili preduzme neku drugu opšteopasnu radnju ili izvrši
otmicu nekog lica ili drugi akt nasilja ili preti preduzimanjem kakve opšteopasne
radnje ili upotrebom nuklearnog, hemijskog, bakteriološkog ili drugog opšteopasnog
sredstva i time izazove ose anje straha ili nesigurnosti kod gra ana,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.
- 108 -

Diverzija

lan 313.

Ko u nameri ugrožavanja ustavnog ure enja ili bezbednosti Srbije ili


SCG rušenjem, paljenjem ili na drugi na in uništi ili ošteti industrijski, poljoprivredni ili
drugi privredni objekat, saobra ajno sredstvo, ure aj ili postrojenje, ure aj sistema
veze, ure aj javne upotrebe za vodu, toplotu, gas ili energiju, branu, skladište,
zgradu ili kakav drugi objekat koji ima ve i zna aj za bezbednost ili snabdevanje
gra ana ili za privredu ili za funkcionisanje javnih službi,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.

Sabotaža

lan 314.

Ko u nameri ugrožavanja ustavnog ure enja ili bezbednosti Srbije ili


SCG na prikriven, podmukao ili drugi sli an na in u vršenju svoje službene dužnosti
ili radne obaveze prouzrokuje štetu koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara
za državni organ ili organizaciju u kojoj radi ili za drugi državni organ ili drugu
organizaciju,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.

Špijunaža

lan 315.

(1) Ko tajne vojne, ekonomske ili službene podatke ili dokumente


saopšti, preda ili u ini dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im
služi,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.

(2) Ko za stranu državu ili organizaciju stvara obaveštajnu službu u


Srbiji ili njom rukovodi,
kazni e se zatvorom od pet do petnaest godina.

(3) Ko stupi u stranu obaveštajnu službu, prikuplja za nju podatke ili


na drugi na in pomaže njen rad,
kazni e se zatvorom od jedne do deset godina.

(4) Ko pribavlja tajne podatke ili dokumente u nameri da ih saopšti ili


preda stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(5) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teške posledice
za bezbednost, ekonomsku ili vojnu mo zemlje,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

(6) Tajnim se smatraju oni vojni, ekonomski ili službeni podaci ili
dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadležnog organa
donesenim na osnovu zakona proglašeni tajnim, a ije bi odavanje prouzrokovalo ili
bi moglo da prouzrokuje štetne posledice za bezbednost, odbranu ili za politi ke,
vojne ili ekonomske interese zemlje.
- 109 -

Odavanje državne tajne

lan 316.

(1) Ko neovlaš eno nepozvanom licu saopšti, preda ili u ini


dostupnim podatke ili dokumente koji su mu povereni ili do kojih je na drugi na in
došao, a koji predstavljaju državnu tajnu,
kazni e se zatvorom od jedne do deset godina.

(2) Ko drugom licu saopšti podatke ili dokumente za koje zna da su


državna tajna, a do kojih je protivpravno došao,
kazni e se zatvorom do pet godina.

(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvršeno za vreme neposredne


ratne opasnosti, ratnog stanja, ili vanrednog stanja ili je dovelo do ugrožavanja
bezbednosti, ekonomske ili vojne mo i Srbije ili SCG,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

(5) Državnom tajnom smatraju se podaci ili dokumenti koji su


zakonom, drugim propisom ili odlukom nadležnog organa donesenim na osnovu
zakona proglašeni državnom tajnom i ije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da
prouzrokuje štetne posledice za bezbednost, odbranu ili za politi ke, vojne ili
ekonomske interese Srbije ili SCG.

(6) Državnom tajnom, u smislu stava 5. ovog lana, ne smatraju se


podaci ili dokumenti koji su upravljeni na teške povrede osnovnih prava oveka, ili na
ugrožavanje ustavnog ure enja i bezbednosti Srbije ili SCG, kao i podaci ili
dokumenti koji za cilj imaju prikrivanje u injenog krivi nog dela za koje se po zakonu
može izre i zatvor od pet godina ili teža kazna.

Izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti

lan 317.

(1) Ko izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili versku mržnju, ili
netrpeljivost me u narodima ili etni kim zajednicama koje žive u Srbiji,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno prinudom,


zlostavljanjem, ugrožavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etni kih ili
verskih simbola, ošte enjem tu ih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen-obeležja
ili grobova,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana vrši zloupotrebom položaja ili


ovlaš enja ili ako je usled tih dela došlo do nereda, nasilja ili drugih teških posledica
za zajedni ki život naroda, nacionalnih manjina ili etni kih grupa koje žive u Srbiji,
kazni e se za delo iz stava 1. zatvorom od jedne do osam godina, a
za delo iz stava 2. zatvorom od dve do deset godina.
- 110 -

Povreda teritorijalnog suvereniteta

lan 318.

Ko krše i pravila me unarodnog prava prodre na teritoriju Srbije ili


teritoriju SCG,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

Udruživanje radi protivustavne delatnosti

lan 319.

(1) Ko stvara grupu ili drugo udruženje lica radi vršenja krivi nih dela
iz l. 305. do 310. i l. 312. do 314. ovog zakonika,
kazni e se kaznom propisanom za delo za ije vršenje je udruženje
organizovano.

(2) Ko postane pripadnik nekog udruženja iz stava 1. ovog lana,


kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) U inilac dela iz stava 1. ovog lana koji otkrivanjem udruženja ili
na drugi na in spre i izvršenje krivi nih dela predvi enih u stavu 1. ovog lana,
kazni e se zatvorom do tri godine, a može se i osloboditi od kazne.

(4) Pripadnik udruženja iz stava 1. ovog lana koji otkrije udruženje


pre nego što je u njegovom sastavu ili za njega u inio neko krivi no delo predvi eno
u stavu 1. ovog lana,
kazni e se zatvorom do jedne godine, a može se i osloboditi od
kazne.

Pripremanje dela protiv ustavnog ure enja i bezbednosti


Srbije ili SCG

lan 320.

(1) Ko priprema izvršenje krivi nog dela iz l. 305. do 314. i lana 315.
st. 1. i 2. ovog zakonika,
kazni e se zatvorom od jedne do pet godina.

(2) Pripremanje iz stava 1. ovog lana sastoji se u nabavljanju ili


osposobljavanju sredstava za izvršenje krivi nog dela, u otklanjanju prepreka za
izrvršenje krivi nog dela, u dogovaranju, planiranju ili organizovanju sa drugim
izvršenje krivi nog dela ili u drugim radnjama kojima se stvaraju uslovi za
neposredno izvršenje krivi nog dela.

(3) Ko upu uje ili prebacuje na teritoriju Srbije ili teritoriju SCG lica ili
oružje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal radi izvršenja jednog ili
više krivi nih dela iz ove glave,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.
- 111 -

Teška dela protiv ustavnog ure enja i bezbednosti Srbije i


SCG

lan 321.

(1) Za krivi no delo iz l. 307. do 309. i l. 312. do 315. ovog zakonika


koje je imalo za posledicu smrt jednog ili više lica ili je izazvalo opasnost za život ljudi
ili je pra eno teškim nasiljima ili velikim razaranjima ili je dovelo do ugrožavanja
bezbednosti ekonomske ili vojne snage zemlje,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

(2) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog lana u inilac sa


umišljajem lišio života jedno ili više lica,
kazni e se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do
etrdeset godina.

(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kazni e se i ko u ini krivi no delo iz


lana 307, l. 309. do 312, l. 314. do 319. i lana 320. stav 2. ovog zakonika za
vreme neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja, oružanog sukoba ili vanrednog
stanja.

GLAVA DVADESET DEVETA

KRIVI NA DELA PROTIV DRŽAVNIH ORGANA

Spre avanje službenog lica u vršenju službene radnje

lan 322.

(1) Ko silom ili pretnjom da e neposredno upotrebiti silu spre i


službeno lice u vršenju službene radnje koju preduzima u okviru svojih ovlaš enja ili
ga na isti na in prinudi na vršenje službene radnje,
kazni e se zatvorom do tri godine.
(2) Ako prilikom izvršenja dela iz stava 1. ovog lana u inilac uvredi ili
zlostavi službeno lice ili mu nanese laku telesnu povredu ili preti upotrebom oružja,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.
(3) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana u ini prema sudiji ili javnom tužiocu
pri vršenju njihove sudijske, odnosno tužila ke dužnosti ili službenom licu u vršenju
poslova javne ili državne bezbednosti ili dužnosti uvanja javnog reda i mira,
spre avanja ili otkrivanja krivi nog dela, hvatanja u inioca krivi nog dela ili uvanja
lica lišenog slobode,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.
(4) Za pokušaj dela iz st. 1. i 2. ovog lana kazni e se.
(5) Ako je u inilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana bio izazvan
nezakonitim ili grubim postupanjem službenog lica, može se osloboditi od kazne.
- 112 -

Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti

lan 323.

(1) Ko napadne ili preti da e napasti službeno lice u vršenju službene


dužnosti,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog lana službenom licu
nanesena laka telesna povreda ili je pre eno upotrebom oružja,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u injeno prema sudiji ili javnom
tužiocu u vezi sa vršenjem njihove sudijske, odnosno tužila ke dužnosti ili službenom
licu u vršenju poslova javne ili državne bezbednosti,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

(4) Za pokušaj dela iz st. 1. i 2. ovog lana kazni e se.

(5) U inilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji je bio izazvan


nezakonitim ili grubim postupanjem službenog lica može se osloboditi od kazne.

U estvovanje u grupi koja spre i službeno lice u vršenju


službene radnje

lan 324.

(1) Ko u estvuje u grupi koja zajedni kim delovanjem spre i službeno


lice u vršenju službene radnje ili ga na isti na in prinudi na vršenje službene radnje,
kazni e se za samo u estvovanje zatvorom do dve godine.

(2) Za pokušaj e se kazniti.

(3) Kolovo a grupe koja izvrši delo iz stava 1. ovog lana,


kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Pozivanje na otpor

lan 325.

(1) Ko druge poziva na otpor ili na neposlušnost prema zakonitim


odlukama ili merama državnih organa ili prema službenom licu u vršenju službene
radnje,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana došlo do nesprovo enja ili
znatnog otežavanja sprovo enja zakonite odluke ili mere državnih organa,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.
- 113 -

Neu estvovanje u otklanjanju opšte opasnosti

lan 326.

Ko protivno nare enju nadležnog organa, odnosno drugog nadležnog


subjekta, bez opravdanog razloga, odbije da u estvuje u otklanjanju opasnosti
nastale usled požara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri meseca.

Skidanje i povreda službenog pe ata i znaka

lan 327.

(1) Ko skine ili povredi službeni pe at ili znak koji je ovlaš eno
službeno lice stavilo radi osiguranja predmeta ili prostora ili ko, bez skidanja ili
povrede pe ata ili znaka, u e u takvu prostoriju ili otvori predmet na koji je bio
stavljen službeni pe at ili znak,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Za pokušaj e se kazniti.

Oduzimanje i uništenje službenog pe ata i službenog spisa

lan 328.

(1) Ko protivpravno oduzme, sakrije, uništi, ošteti ili na drugi na in


u ini neupotrebljivim službeni pe at, knjigu, spis ili ispravu koja pripadaju državnom
organu, preduze u, ustanovi ili drugom subjektu koji vrši javna ovlaš enja ili se kod
njih nalazi,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Za pokušaj e se kazniti.

Lažno predstavljanje

lan 329.

(1) Ko se u nameri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da


drugom nanese kakvu štetu, lažno predstavlja kao službeno ili vojno lice ili
neovlaš eno nosi kakve znake službenog ili vojnog lica,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko izvrši kakvu radnju


za koju je ovlaš eno da izvrši samo odre eno službeno ili vojno lice.

Samovlaš e

lan 330.

(1) Ko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra
da mu pripada,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.
- 114 -

(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana u ini za drugog,


kazni e se kaznom propisanom za to delo.

(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. u injeno na štetu gra ana, gonjenje se


preduzima po privatnoj tužbi.

GLAVA TRIDESETA

KRIVI NA DELA PROTIV PRAVOSU A

Neprijavljivanje pripremanja krivi nog dela

lan 331.

(1) Ko zna da se priprema izvršenje krivi nog dela za koje se po


zakonu može izre i pet godina zatvora ili teža kazna, pa u vremenu kad je još bilo
mogu e spre iti njegovo izvršenje to ne prijavi, a delo bude pokušano ili izvršeno,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako nije prijavljeno pripremanje krivi nog dela za koje se po


zakonu može izre i zatvor od trideset do etrdeset godina,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.

(3) Za delo iz stava 1. ovog lana ne e se kazniti lice kojem je u inilac


bra ni drug, lice sa kojim u inilac živi u trajnoj vanbra noj zajednici, srodnik po krvi u
pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bra ni drug nekog od
navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbra noj zajednici.

Neprijavljivanje krivi nog dela i u inioca

lan 332.

(1) Ko zna da je neko lice u inilo krivi no delo za koje se po zakonu


može izre i zatvor od trideset do etrdeset godina ili zna samo da je takvo delo
u injeno pa to ne prijavi pre nego što su delo, odnosno u inilac otkriveni,
kazni e se zatvorom do dve godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i službeno ili odgovorno


lice koje svesno propusti da prijavi krivi no delo za koje je saznalo u vršenju svoje
dužnosti, ako se za to delo po zakonu može izre i pet godina zatvora ili teža kazna.

(3) Službeno ili odgovorno lice koje svesno propusti da prijavi krivi no
delo svog podre enog koje je on u inio pri vršenju svoje službene, vojne ili radne
obaveze, ako se za to delo po zakonu može izre i zatvor od trideset do etrdeset
godina,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(4) Za neprijavljivanje krivi nog dela ili u inioca iz st. 1. i 2. ovog lana
ne e se kazniti lice kojem je u inilac bra ni drug ili sa kojim živi u trajnoj vanbra noj
zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i
bra ni drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj
vanbra noj zajednici, kao i branilac, lekar ili verski ispovednik u inioca.
- 115 -

Pomo u iniocu posle izvršenog krivi nog dela

lan 333.

(1) Ko krije u inoca krivi nog dela ili mu prikrivanjem sredstava kojima
je delo u injeno, tragova ili na drugi na in pomaže da ne bude otkriven ili ko krije
osu eno lice ili preduzima druge radnje kojima se ide za tim da se ne izvrši izre ena
kazna, mera bezbednosti ili da se ne primene vaspitne mere upu ivanja u vaspitnu
ustanovu ili vaspitno-popravni dom,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Ko pruži pomo u inocu krivi nog dela za koje je propisana kazna
zatvora preko pet godina,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(3) Ko pruži pomo u iniocu krivi nog dela za koje je propisan zatvor
od trideset do etrdeset godina,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Kazna za delo iz stava 1. ovog lana ne može biti teža ni po vrsti
ni po visini od kazne propisane za krivi no delo koje je izvršilo lice kojem je pružena
pomo .

(5) Za delo iz st. 1. do 3. ovog lana ne e se kazniti lice kojem je


u inilac bra ni drug, lice sa kojim u inilac živi u trajnoj vanbra noj zajednici, srodnik
po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i bra ni drug nekog od
navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbra noj zajednici.

Lažno prijavljivanje

lan 334.

(1) Ko prijavi odre eno lice da je u inilo krivi no delo za koje se goni
po službenoj dužnosti, a zna da to lice nije u inilac tog dela,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko podmetanjem


tragova krivi nog dela ili na drugi na in izazove pokretanje krivi nog postupka zbog
krivi nog dela za koje se goni po službenoj dužnosti protiv lica za koje zna da nije
u inilac tog dela.

(3) Ko sam sebe prijavi da je u inio krivi no delo za koje se goni po


službenoj dužnosti, iako zna da ga nije u inio,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kazni e se i ko prijavi da je


u injeno krivi no delo za koje se goni po službenoj dužnosti, iako zna da to delo nije
u injeno.
- 116 -

Davanje lažnog iskaza

lan 335.

(1) Svedok, veštak, prevodilac ili tuma , koji da lažan iskaz pred
sudom, u disciplinskom, prekršajnom ili upravnom postupku ili u drugom zakonom
propisanom postupku,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i stranka koja prilikom


izvo enja dokaza saslušanjem stranaka u sudskom ili upravnom postupku da lažan
iskaz, a na ovom iskazu bude zasnovana odluka donesena u tom postupku.

(3) Ako je lažan iskaz dat u krivi nom postupku ili je dat pod
zakletvom,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

(4) Ako su usled dela iz stava 3. ovog lana nastupile naro ito teške
posledice za okrivljenog,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(5) U inilac koji dobrovoljno opozove lažan iskaz pre nego što se
donese kona na odluka, može se osloboditi od kazne.

Spre avanje i ometanje dokazivanja

lan 336.
(1) Ko svedoku ili veštaku ili drugom u esniku u postupku pred sudom
ili drugim državnim organom u ini ili obe a poklon ili drugu korist, ili prema njemu
primeni silu ili pretnju u nameri da to lice davanjem lažnog iskaza ili nedavanjem
iskaza uti e na ishod postupka,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.
(2) Ko u nameri da spre i ili oteža dokazivanje sakrije, uništi, ošteti ili
delimi no ili potpuno u ini neupotrebljivom tu u ispravu ili druge predmete koji služe
za dokazivanje,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kazni e se i ko ukloni, uništi,
pokvari, pomeri ili premesti kakav grani ni kamen, zemljomerski znak ili uopšte kakav
znak o svojini na nepokretnosti ili o pravu na upotrebu vode ili ko u istoj nameri
ovakav znak lažno postavi.
(4) Ako je delo iz stava 2. ovog lana u injeno u krivi nom postupku,
u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

Povreda tajnosti postupka

lan 337.
(1) Ko neovlaš eno otkrije ono što je saznao u sudskom,
prekršajnom, upravnom ili drugom zakonom propisanom postupku, a što se po
zakonu ne može objaviti ili je odlukom suda ili drugog nadležnog organa proglašeno
kao tajna,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
- 117 -

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko bez dozvole suda


objavi tok krivi nog postupka koji se vodi protiv maloletnika ili odluku koja je u tom
postupku donesena ili ko objavi ime maloletnika protiv kojeg je postupak vo en ili
podatke iz kojih se može saznati o kom se maloletniku radi.
(3) Ko neovlaš eno otkrije podatke o identitetu ili li ne podatke lica
zašti enog u krivi nom postupku ili posebnim programom zaštite,
kazni e se zatvorom do tri godine.
(4) Ako su usled dela iz stava 3. ovog lana nastupile teške posledice
po zašti eno lice ili je krivi ni postupak bio onemogu en ili u znatnoj meri otežan,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Pobuna lica lišenih slobode

lan 338.

(1) Lica koja su na osnovu zakona lišena slobode, koja se skupe u


nameri da se nasilno oslobode ili da zajedni ki napadnu lica ijem su nadzoru
poverena ili da ih silom ili pretnjom da e neposredno upotrebiti silu prinude da u ine
ili propuste nešto što je protivno njihovoj dužnosti,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) U inilac dela iz stava 1. ovog lana koji upotrebi silu ili pretnju,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Bekstvo i omogu avanje bekstva lica lišenog slobode

lan 339.

(1) Lice lišeno slobode na osnovu zakona koje upotrebom sile protiv
nekog lica ili pretnjom da e neposredno napasti na život ili telo pobegne,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se ko silom, pretnjom,


obmanom ili na drugi na in omogu i bekstvo licu koje je na osnovu zakona lišeno
slobode.

(3) Ako delo iz st. 1. i 2. ovog lana u ine više lica udruženo ili je
omogu eno bekstvo više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

Neizvršenje sudske odluke

lan 340.

(1) Službeno ili odgovorno lice koje odbije da izvrši pravosnažnu


sudsku odluku ili je ne izvrši u zakonskom ili odlukom odre enom roku,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Ako lice iz stava 1. ovog lana izvrši pravosnažnu sudsku odluku,
gonjenje se ne e preduzeti, a ako je preduzeto, obustavi e se.
- 118 -

Protivzakonito omogu avanje vršenja odre enih poziva,


funkcija, dužnosti, poslova i delatnosti

lan 341.

Ko omogu i nekom licu vršenje odre enih poziva, funkcija, dužnosti,


poslova ili delatnosti iako je znao da je vršenje istih tom licu zabranjeno
pravnosnažnom odlukom kojom mu je izre ena odgovaraju a mera bezbednosti ili
zaštitna mera ili je takva zabrana nastupila kao pravna posledica osude,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

Nadripisarstvo

lan 342.

Ko se bez odgovaraju e stru ne spreme uz naknadu bavi pružanjem


pravne pomo i,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

GLAVA TRIDESET PRVA

KRIVI NA DELA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA

Izazivanje panike i nereda

lan 343.

(1) Ko iznošenjem ili pronošenjem lažnih vesti ili tvr enja izazove
paniku, ili teže narušavanje javnog reda ili mira ili osujeti ili zna ajnije omete
sprovo enje odluka i mera državnih organa ili organizacija koje vrše javna
ovlaš enja,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno putem sredstava


javnog informisanja ili sli nih sredstava ili na javnom skupu,
u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

Nasilni ko ponašanje

lan 344.

(1) Ko grubim vre anjem ili zlostavljanjem drugog, vršenjem nasilja


prema drugom, izazivanjem tu e ili drskim ili bezobzirnim ponašanjem zna ajnije
ugrožava spokojstvo gra ana ili teže remeti javni red i mir,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvršeno u grupi ili je pri
izvršenju dela nekom licu nanesena laka telesna povreda ili je došlo do teškog
ponižavanja gra ana,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.
- 119 -

Dogovor za izvršenje krivi nog dela

lan 345.

Ko se sa drugim dogovori da izvrši odre eno krivi no delo za koje se


može izre i pet godina zatvora ili teža kazna,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Zlo ina ko udruživanje

lan 346.

(1) Ko organizuje grupu ili drugo udruženje koja ima za cilj vršenje
krivi nih dela za koje se može izre i kazna zatvora od tri godine ili teža kazna,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Pripadnik grupe ili drugog udruženja iz stava 1. ovog lana,


kazni e se zatvorom do jedne godine.

(3) Ako se delo iz stava 1. ovog lana odnosi na grupu ili drugo
udruženje koje ima za cilj vršenje krivi nih dela za koja se može izre i kazna zatvora
od dvadeset godina ili zatvor od trideset do etrdeset godina,
organizator grupe ili drugog udruženja e se kazniti zatvorom
najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do etrdeset godina, a pripadnik
udruženja zatvorom od šest meseci do pet godina.

(4) Organizator grupe ili drugog udruženja iz st. 1. i 3. ovog lana koji
otkrivanjem udruženja ili na drugi na in spre i izvršenje krivi nih dela radi ijeg
vršenja je udruženje organizovano,
kazni e se zatvorom do tri godine, a može se i osloboditi od kazne.

(5) Pripadnik grupe ili drugog udruženja iz st. 2. i 3. ovog lana koji
otkrije udruženje pre nego što je u njegovom sastavu ili za njega u inio neko krivi no
delo predvi eno u st. 2. i 3. ovog lana radi ijeg vršenja je udruženje organizovano,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine, a može
se i osloboditi od kazne.

Izra ivanje i nabavljanje oružja i sredstava namenjenih za


izvršenje krivi nog dela

lan 347.

(1) Ko oružje, eksplozivne materije, sredstva potrebna za njihovo


pravljenje ili otrov za koje zna da su namenjeni za izvršenje krivi nog dela izra uje,
nabavlja ili drugom omogu ava da do njih do e,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ko napravi ili drugom da sredstvo za obijanje ili provaljivanje, iako


zna da je namenjeno za izvršenje krivi nog dela,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
- 120 -

Nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija

lan 348.

(1) Ko neovlaš eno izra uje, prodaje, nabavlja, vrši razmenu, nosi ili
drži vatreno oružje, municiju ili eksplozivne materije,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je predmet dela iz stava 1. ovog lana vatreno oružje,


municija, eksplozivne materije, ili sredstvo na bazi te materije, rasprskavaju e ili
gasno oružje ija izrada, prodaja, nabavka, razmena, nošenje ili držanje nije
dozvoljeno gra anima,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.
(3) Ako je predmet dela iz st. 1. i 2. ovog lana ve a koli ina oružja,
municije ili sredstava ili je u pitanju oružje ili druga sredstva velike razorne mo i,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

U estvovanje u grupi koja izvrši krivi no delo

lan 349.

(1) Ko u estvuje u grupi ljudi koja zajedni kim delovanjem liši života
neko lice ili mu nanese tešku telesnu povredu, ošteti imovinu u ve em obimu ili u ini
drugo krivi no delo za koje se može izre i pet godina zatvora ili teža kazna ili koja
pokuša da izvrši neko od tih dela,
kazni e se za samo u estvovanje zatvorom od tri meseca do pet
godina.
(2) Kolovo a grupe koja izvrši delo iz stava 1. ovog lana,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

Nedozvoljen prelaz državne granice i krijum arenje ljudi

lan 350.

(1) Ko bez propisane dozvole pre e ili pokuša da pre e granicu SCG,
naoružan ili upotrebom nasilja,
kazni e se zatvorom do jedne godine.
(2) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist, omogu ava
drugom nedozvoljeni prelaz granice SCG ili nedozvoljeni boravak ili tranzit kroz SCG,
licu koje nije državljanin SCG,
kazni e se zatvorom od tri meseca do šest godina.
(3) Ako je delo iz stava 2. ovog lana u injeno od strane organizovane
grupe, zloupotrebom službenog položaja, ili na na in kojim se ugrožava život ili
zdravlje lica iji se nedozvoljeni prelaz granice SCG, boravak ili tranzit omogu ava ili
je krijum aren ve i broj lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.
(4) Sredstva namenjena ili upotrebljena za izvršenje dela iz st. 1. do 3.
ovog lana oduze e se.
- 121 -

Zloupotreba znaka za pomo i znaka za opasnost

lan 351.
Ko zloupotrebi znak za pomo ili znak za opasnost ili neosnovano
pozove u pomo i time izazove preduzimanje nepotrebnih mera državnih organa,
protivpožarne ili druge nadležne organizacije ili izazove poreme aj u saobra aju,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do šest meseci.

Neovlaš eno organizovanje igara na sre u

lan 352.

(1) Ko bez odobrenja nadležnog organa prire uje igre na sre u,


kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(2) Organizator igre na sre u ili u esnik u igri iz stava 1. ovog lana
koji se posluži obmanom,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(3) Sredstva namenjena ili upotrebljena za izvršenje dela iz st. 1. i 2.


ovog lana, kao i novac i drugi predmeti koji služe u igri na sre u, oduze e se.

Neovlaš eno bavljenje odre enom delatnoš u

lan 353.

Ko se neovlaš eno i za nagradu bavi odre enom delatnoš u za ije


obavljanje je po zakonu ili drugim propisima donetim na osnovu zakona potrebna
dozvola nadležnog organa, odnosno nadležnog subjekta,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Povreda groba

lan 354.

(1) Ko neovlaš eno prekopa, razruši, ošteti ili grubo povredi grob ili
drugo mesto u kojem se umrli sahranjuje,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko neovlaš eno uništi,


ošteti ili ukloni ili grubo povredi spomenik ili drugo spomen-obeležje umrlom licu.

(3) Ako su delom iz st. 1. i 2. ovog lana ostvarena obeležja nekog


težeg krivi nog dela, u inilac e se kazniti za to delo.
- 122 -

GLAVA TRIDESET DRUGA

KRIVI NA DELA PROTIV PRAVNOG SAOBRA AJA

Falsifikovanje isprave

lan 355.

(1) Ko napravi lažnu ili preina i pravu ispravu u nameri da se takva


isprava upotrebi kao prava ili ko lažnu ili neistinitu ispravu upotrebi kao pravu ili je
nabavi radi upotrebe,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno u pogledu javne


isprave, testamenta, menice, eka, javne ili službene knjige ili druge knjige koja se
mora voditi na osnovu zakona,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

(3) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog lana kazni e se.

Posebni slu ajevi falsifikovanja isprave

lan 356.

Smatra e se da ini delo falsifikovanja isprave i kazni e se po lanu


355. ovog zakonika:

1) ko hartiju, blanket ili drugi predmet na kojem je neko lice stavilo


svoj potpis neovlaš eno popuni izjavom koja ima vrednost za pravne odnose;
2) ko drugog obmane o sadržaju isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu
ispravu, smatraju i da se potpisuje pod drugu ispravu ili pod drugi sadržaj;
3) ko ispravu izda u ime drugog lica bez njegovog ovlaš enja ili u ime
lica koje ne postoji;
4) ko kao izdavalac isprave uz svoj potpis stavi da ima položaj ili in
ili zvanje iako nema takav položaj, in ili zvanje, a ovo ima bitni uticaj na dokaznu
snagu isprave;
5) ko ispravu na ini na taj na in što neovlaš eno upotrebi pravi pe at
ili znak.

Falsifikovanje službene isprave

lan 357.

(1) Službeno lice koje u službenu ispravu, knjigu ili spis unese
neistinite podatke ili ne unese važan podatak ili svojim potpisom, odnosno službenim
pe atom overi službenu ispravu, knjigu ili spis sa neistinitom sadržinom ili koje svojim
potpisom, odnosno službenim pe atom omogu i pravljenje službene isprave, knjige
ili spisa sa neistinitom sadržinom,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.
- 123 -

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i službeno lice koje


neistinitu službenu ispravu, knjigu ili spis upotrebi u službi kao da su istiniti ili koje
službenu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u ve oj meri ošteti ili na drugi na in
u ini neupotrebljivom.

(3) Odgovorno lice u preduze u, ustanovi ili drugom subjektu koje


u ini delo iz st. 1. i 2. ovog lana kazni e se kaznom propisanom za to delo.

Navo enje na overavanje neistinitog sadržaja

lan 358.

(1) Ko dovo enjem u zabludu navede nadležni organ da u javnoj


ispravi, zapisniku ili knjizi overi štogod neistinito što može da služi kao dokaz u
pravnom saobra aju,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko ovakvu ispravu,


zapisnik ili knjigu upotrebi iako zna da su neistiniti.

GLAVA TRIDESET TRE A

KRIVI NA DELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI

Zloupotreba službenog položaja

lan 359.

(1) Službeno lice koje iskoriš avanjem svog službenog položaja ili
ovlaš enja, prekora enjem granice svog službenog ovlaš enja ili nevršenjem svoje
službene dužnosti pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugom nanese kakvu štetu ili
teže povredi prava drugog,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako je izvršenjem dela iz stava 1. ovog lana pribavljena


imovinska korist u iznosu preko etristopedeset hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako vrednost pribavljene imovinske koristi prelazi iznos od milion i


petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(4) Odgovorno lice u preduze u, ustanovi ili drugom subjektu koje


u ini delo iz st. 1. do 3. ovog lana kazni e se kaznom propisanom za to delo.
- 124 -

Kršenje zakona od strane sudije, javnog tužioca i njegovog


zamenika

lan 360.

Sudija ili sudija porotnik, javni tužilac ili njegov zamenik koji u
sudskom postupku u nameri da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu
štetu, donese nezakonit akt ili na drugi na in prekrši zakon,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Nesavestan rad u službi

lan 361.

(1) Službeno lice koje kršenjem zakona ili drugih propisa ili opštih
akata, propuštanjem dužnosti nadzora ili na drugi na in o igledno nesavesno
postupa u vršenju službe, iako je bilo svesno ili je bilo dužno i moralo biti svesno da
usled toga može nastupiti teža povreda prava drugog ili imovinska šteta, pa takva
povreda, odnosno šteta u iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara i nastupi,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana došlo do teške povrede
prava drugog ili je nastupila imovinska šteta u iznosu koji prelazi milion i petsto
hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Odgovorno lice u ustanovi ili drugom subjektu, osim onih koje se
bave privrednom delatnoš u, koje u ini delo iz st. 1. i 2. ovog lana, kazni e se
kaznom propisanom za to delo.

Protivzakonita naplata i isplata

lan 362.

Službeno lice koje od nekog naplati nešto što ovaj nije dužan da plati
ili naplati više nego što je dužan da plati ili koje pri isplati ili predaji kakvih stvari ne
isplati, manje isplati, odnosno ne preda ili manje preda,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Prevara u službi

lan 363.

(1) Službeno lice koje u vršenju službe u nameri da sebi ili drugom
pribavi protivpravnu imovinsku korist podnošenjem lažnih obra una ili na drugi na in
dovede u zabludu ovlaš eno lice da izvrši nezakonitu isplatu,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u


iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u


iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
- 125 -

u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(4) Odgovorno lice u preduze u, ustanovi ili drugom subjektu koje


u ini delo iz st. 1. do 3. ovog lana kazni e se kaznom propisanom za to delo.

Pronevera

lan 364.

(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku


korist prisvoji novac, hartije od vrednosti ili druge pokretne stvari koje su mu
poverene u službi ili na radu u državnom organu, preduze u, ustanovi ili drugom
subjektu ili radnji,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u


iznosu koji prelazi etristopedeset hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je delom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u


iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

Posluga

lan 365.

Ko se neovlaš eno posluži novcem, hartijom od vrednosti ili drugim


pokretnim stvarima koje su mu poverene u službi ili na radu u državnom organu,
preduze u, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji ili ove stvari drugom neovlaš eno da
na poslugu,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

Protivzakonito posredovanje

lan 366.

(1) Ko primi nagradu ili kakvu drugu korist da koriš enjem svog
službenog ili društvenog položaja ili uticaja posreduje da se izvrši ili ne izvrši neka
službena radnja,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ko drugom obe a, ponudi ili da nagradu ili kakvu drugu korist da
koriš enjem svog službenog ili društvenog položaja ili uticaja posreduje da se izvrši ili
ne izvrši neka službena radnja,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(3) Ko koriste i svoj službeni ili društveni položaj ili uticaj posreduje da
se izvrši službena radnja koja se ne bi smela izvršiti ili da se ne izvrši službena
radnja koja bi se morala izvršiti,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(4) Ko drugome obe a, ponudi ili da nagradu ili kakvu drugu korist da
koriste i svoj službeni ili društveni položaj ili uticaj posreduje da se izvrši službena
- 126 -

radnja koja se ne bi smela izvršiti ili da se ne izvrši službena radnja koja bi se morala
izvršiti,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(5) Ako je za posredovanje iz stava 3. ovog lana primljena nagrada ili


kakva druga korist,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(6) Strano službeno lice koje u ini delo iz st. 1. do 4. ovog lana,
kazni e se kaznom propisanom za to delo.

(7) Nagrada i imovinska korist oduze e se.

Primanje mita

lan 367.

(1) Službeno lice koje zahteva ili primi poklon ili drugu korist ili koje
primi obe anje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog službenog
ovlaš enja izvrši službenu radnju koju ne bi smelo izvršiti ili da ne izvrši službenu
radnju koju bi moralo izvršiti,
kazni e se zatvorom od dve do dvanaest godina.

(2) Službeno lice koje zahteva ili primi poklon ili drugu korist ili koje
primi obe anje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog službenog
ovlaš enja izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti ili da ne izvrši službenu
radnju koju ne bi smelo izvršiti,
kazni e se zatvorom od dve do osam godina.

(3) Službeno lice koje izvrši delo iz st. 1. ili 2. ovog lana u vezi sa
otkrivanjem krivi nog dela, pokretanjem ili vo enjem krivi nog postupka, izricanjem ili
izvršenjem krivi ne sankcije,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.

(4) Službeno lice koje posle izvršenja, odnosno neizvršenja službene


radnje, navedene u st. 1. do 3. ovog lana, a u vezi s njom, zahteva ili primi poklon ili
drugu korist,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(5) Strano službeno lice koje u ini delo iz st. 1. do 4. ovog lana,
kazni e se kaznom propisanom za to delo.

(6) Odgovorno lice u preduze u, ustanovi ili drugom subjektu koje


u ini delo iz st. 1, 2. i 4. ovog lana, kazni e se kaznom propisanom za to delo.

(7) Primljeni poklon i imovinska korist oduze e se.

Davanje mita

lan 368.

(1) Ko službenom licu u ini, ponudi ili obe a poklon ili drugu korist da
u okviru svog službenog ovlaš enja izvrši službenu radnju koju ne bi smelo izvršiti ili
- 127 -

da ne izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti ili ko posreduje pri ovakvom
podmi ivanju službenog lica,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ko službenom licu u ini, ponudi ili obe a poklon ili drugu korist da
u okviru svog službenog ovlaš enja izvrši službenu radnju koju bi moralo izvršiti ili da
ne izvrši službenu radnju koju ne bi smelo izvršiti ili ko posreduje pri ovakvom
podmi ivanju službenog lica,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primenjuje se i kada je mito dato,


ponu eno ili obe ano stranom službenom licu.

(4) U inilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji je prijavio delo pre nego
što je saznao da je ono otkriveno može se osloboditi od kazne.

(5) Odredbe st. 1, 2. i 4. ovog lana primenjuju se i kad je mito dato,


ponu eno ili obe ano odgovornom licu u preduze u, ustanovi ili drugom subjektu.

(6) Poklon, odnosno druga korist koji budu oduzeti od lica koje je
primilo mito mogu se u slu aju iz stava 4. ovog lana vratiti licu koje je dalo mito.

Odavanje službene tajne

lan 369.

(1) Službeno lice koje neovlaš eno drugom saopšti, preda ili na drugi
na in u ini dostupnim podatke koji predstavljaju službenu tajnu ili koje pribavlja takve
podatke u nameri da ih preda nepozvanom licu,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz koristoljublja ili u


pogledu naro ito poverljivih podataka ili radi objavljivanje ili koriš enja podataka u
inostranstvu,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

(4) Službenom tajnom smatraju se podaci ili dokumenti koji su


zakonom, drugim propisom ili odlukom nadležnog organa donesenim na osnovu
zakona proglašeni službenom tajnom i ije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da
prouzrokuje štetne posledice za službu.

(5) Službenom tajnom, u smislu stava 4. ovog lana, ne smatraju se


podaci ili dokumenti koji su upravljeni na teške povrede osnovnih prava oveka, ili na
ugrožavanje ustavnog ure enja i bezbednosti Srbije ili SCG, kao i podaci ili
dokumenti koji za cilj imaju prikrivanje u injenog krivi nog dela za koje se po zakonu
može izre i zatvor od pet godina ili teža kazna.

(6) Odredbe st. 1. do 4. ovog lana primeni e se i prema licu koje je


odalo službenu tajnu pošto mu je prestalo svojstvo službenog lica.
- 128 -

GLAVA TRIDESET ETVRTA

KRIVI NA DELA PROTIV OVE NOSTI I DRUGIH DOBARA


ZAŠTI ENIH ME UNARODNIM PRAVOM

Genocid

lan 370.

Ko u nameri da potpuno ili delimi no uništi neku nacionalnu, etni ku,


rasnu ili versku grupu kao takvu naredi da se vrše ubistva ili teške povrede tela ili
teško narušavanje fizi kog ili duševnog zdravlja lanova grupe ili da se grupa stavi u
takve životne uslove koji dovode do potpunog ili delimi nog istrebljenja grupe ili da se
primene mere kojima se spre ava ra anje izme u pripadnika grupe ili da se vrši
prinudno preseljavanje dece u drugu grupu ili ko u istoj nameri izvrši neko od
navedenih dela,
kazni e se zatvorom najmanje pet godina ili zatvorom od trideset do
etrdeset godina.

Zlo in protiv ove nosti

lan 371.

Ko krše i pravila me unarodnog prava, u okviru šireg ili sistematskog


napada uperenog protiv civilnog stanovništva, naredi: vršenje ubistava; stavljanje
stanovništva ili jednog njegovog dela u takve životne uslove koji vode njihovom
potpunom ili delimi nom istrebljenju; porobljavanje; prinudno preseljavanje; mu enje;
silovanje; prinu avanje na prostituciju; prisiljavanje na trudno u ili sterilisanje radi
promene etni kog sastava stanovništva; proganjanje ili proterivanje na politi koj,
verskoj, rasnoj, nacionalnoj, etni koj, kulturnoj, polnoj ili kakvoj drugoj osnovi;
zatvaranje ili otmicu lica bez davanja informacija o tome kako bi im se uskratila
pravna zaštita; ugnjetavanje rasne grupe ili uspostavljanje dominacije jedne takve
grupe nad drugom; ili druge sli ne nehumane postupke kojima se namerno
prouzrokuju teške patnje ili ozbiljno ugrožava zdravlje ili ko izvrši neko od navedenih
dela,
kazni e se zatvorom najmanje pet godina ili zatvorom od trideset do
etrdeset godina.

Ratni zlo in protiv civilnog stanovništva

lan 372.

(1) Ko krše i pravila me unarodnog prava za vreme rata, oružanog


sukoba ili okupacije naredi: da se izvrši napad na civilno stanovništvo, naselje,
pojedina civilna lica, lica onesposobljena za borbu ili na pripadnike ili objekte
humanitarnih organizacija ili mirovnih misija; napad bez izbora cilja kojima se poga a
civilno stanovništvo ili civilni objekti koji su pod posebnom zaštitom me unarodnog
prava; napad na vojne ciljeve za koji se znalo da e prouzrokovati stradanje civilnog
stanovništva ili nanošenje štete civilnim objektima koje je u o iglednoj nesrazmeri sa
o ekivanim vojnim u inkom; da se prema civilnom stanovništvu vrše telesne
povrede, mu enja, ne ove na postupanja, biološki, medicinski ili drugi nau ni
eksperimenti, prisilna sterilizacija, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije ili da
- 129 -

se vrše druge radnje kojima se narušava zdravlje ili nanose velike patnje ili naredi
raseljavanje ili preseljavanje ili prisilno odnarodnjavanje ili prevo enje u drugu veru;
prisiljavanje na trudno u, prostituciju ili silovanja; primenjivanje mera zastrašivanja i
terora, uzimanje talaca, kolektivno kažnjavanje, protivpravna lišavanja slobode i
zatvaranja; lišavanje prava na pravilno i nepristrasno su enje; proglašenje prava i
radnji državljana neprijateljske strane zabranjenim, suspendovanim ili nedopuštenim
u sudskom postupku; prisiljavanje na službu u oružanim snagama neprijateljske sile
ili u njenoj obaveštajnoj službi ili administraciji; prisiljavanje na službu u oružanim
snagama lica mla eg od osamnaest godina; prisiljavanje na prinudni rad;
izgladnjavanje stanovništva; protivpravno oduzimanje, prisvajanje ili uništavanje
imovine u velikim razmerama koje nije opravdano vojnim potrebama; uzimanje
protivpravne i nesrazmerno velike kontribucije i rekvizicije; smanjenje vrednosti
doma eg novca ili protivpravno izdavanje novca ili ko izvrši neko od navedenih dela,
kazni e se zatvorom najmanje pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i ko, krše i pravila
me unarodnog prava za vreme rata, oružanog sukoba ili okupacije, naredi: da se
izvrši napad na objekte posebno zašti ene me unarodnim pravom i objekte i
postrojenja sa opasnom snagom kao što su brane, nasipi i nuklearne elektrane; da
se ga aju civilni objekti koji su pod posebnom zaštitom me unarodnog prava,
nebranjena mesta i demilitarizovane zone; dugotrajno i velikih razmera ošte enje
životne sredine koje može da šteti zdravlju ili opstanku stanovništva ili ko izvrši neko
od navedenih dela.
(3) Ko za vreme rata, oružanog sukoba ili okupacije naredi da se
prema civilnom stanovništvu vrše ubistva ili ko takvo delo izvrši,
kazni e se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do
etrdeset godina.
(4) Ko, krše i pravila me unarodnog prava za vreme rata, oružanog
sukoba ili okupacije, kao okupator, naredi ili izvrši preseljenje delova svog civilnog
stanovništva na okupiranu teritoriju,
kazni e se zatvorom najmanje pet godina.
(5) Ko preti izvršenjem jednog ili više dela iz st. 1. i 2. ovog lana,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Ratni zlo in protiv ranjenika i bolesnika

lan 373.
(1) Ko, krše i pravila me unarodnog prava za vreme rata ili oružanog
sukoba, naredi da se prema ranjenicima, bolesnicima, brodolomnicima ili
sanitetskom ili verskom osoblju vrše telesne povrede, mu enja, ne ove na
postupanja, biološki, medicinski ili drugi nau ni eksperimenti, uzimanje tkiva ili
organa radi transplantacije ili druge radnje kojima se narušava zdravlje ili nanose
velike patnje ili naredi protivzakonito uništavanje ili prisvajanje u velikim razmerama
materijala, sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova ili jedinica
koje nije opravdano vojnim potrebama ili ko izvrši neko od navedenih dela,
kazni e se zatvorom najmanje pet godina.

(2) Ko za vreme rata, oružanog sukoba ili okupacije naredi da se


prema ranjenicima i bolesnicima vrše ubistva ili ko takvo delo izvrši,
kazni e se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do
etrdeset godina.
- 130 -

Ratni zlo in protiv ratnih zarobljenika

lan 374.

(1) Ko, krše i pravila me unarodnog prava, naredi da se prema


ratnim zarobljenicima vrše telesne povrede, mu enja, ne ove na postupanja,
biološki, medicinski ili drugi nau ni eksperimenti, uzimanje tkiva ili organa radi
transplantacije ili da se vrše druge radnje kojima se narušava zdravlje ili nanose
velike patnje ili naredi prisiljavanje na vršenje službe u oružanim snagama
neprijatelja ili lišavanje prava na pravilno i nepristrasno su enje ili ko izvrši neko od
navedenih dela,
kazni e se zatvorom najmanje pet godina.

(2) Ko naredi da se prema ratnim zarobljenicima vrše ubistva ili ko


takvo delo izvrši,
kazni e se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do
etrdeset godina.

Organizovanje i podsticanje na izvršenje genocida i ratnih


zlo ina

lan 375.

(1) Ko se sa drugim dogovori da izvrši neko od krivi nih dela iz l.


370. do 374. ovog zakonika,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ko organizuje grupu radi vršenja krivi nih dela iz stava 1. ovog
lana,
kazni e se zatvorom od pet do petnaest godina.

(3) Ko postane pripadnik grupe iz stava 1. ovog lana,


kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(4) U inocu dela iz st. 1. i 3. ovog lana koji otkrije dogovor ili grupu
pre nego što je u njenom sastavu ili za nju u inio krivi no delo, odnosno u iniocu
dela iz stava 2. ovog lana, koji spre i izvršenje dela iz stava 1. ovog lana kazna se
može ublažiti.

(5) Ko poziva ili podsti e na izvršenje krivi nih dela iz l. 370. do 374.
ovog zakonika,
kazni e se zatvorom od jedne do deset godina.

Upotreba nedozvoljenih sredstava borbe

lan 376.

(1) Ko za vreme rata ili oružanog sukoba naredi da se upotrebe


borbena sredstva ili na in borbe koji su zabranjeni pravilima me unarodnog prava ili
ih sam upotrebi,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana poginulo više lica,
- 131 -

u inilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina ili zatvorom od


trideset do etrdeset godina.

(3) Ko poziva na upotrebu ili priprema upotrebu oružja iz stava 1.


ovog lana,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Nedozvoljena proizvodnja oružja ija je upotreba


zabranjena

lan 377.

(1) Ko protivno zakonu, drugim propisima ili pravilima me unarodnog


prava proizvodi, kupuje, prodaje, uvozi, izvozi ili na drugi na in nabavlja ili daje
drugom, drži ili prevozi oružje ija je proizvodnja ili upotreba zabranjena ili sredstava
za njegovu proizvodnju,
kazni e se zatvorom od jedne do pet godina.

(2) Službeno ili odgovorno lice koje naredi ili omogu i da pravno lice
vrši delatnosti predvi ene u stavu 1. ovog lana,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

Protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja

lan 378.

(1) Ko, krše i pravila me unarodnog prava za vreme rata ili oružanog
sukoba, ubije ili rani neprijatelja koji je odložio oružje ili se bezuslovno predao ili
nema sredstava za odbranu,
kazni e se zatvorom od jedne do petnaest godina.

(2) Ako je ubistvo iz stava 1. ovog lana izvršeno na podmukao na in


ili iz niskih pobuda,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

(3) Ako je ubistvo iz stava 1. ovog lana izvršeno na svirep na in ili iz


koristoljublja ili ako je ubijeno više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od
trideset do etrdeset godina.

(4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kazni e se i ko krše i pravila


me unarodnog prava za vreme rata ili oružanog sukoba naredi da u borbi ne sme biti
preživelih pripadnika neprijatelja ili vodi borbu protiv neprijatelja na toj osnovi.

Protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih

lan 379.

(1) Ko naredi da se protivpravno oduzimaju stvari od ubijenih ili


ranjenih na bojištu ili ko vrši takvo oduzimanje,
kazni e se zatvorom od jedne do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno na svirep na in ili ako
vrednost oduzetih stvari prelazi iznos od etristopedeset hiljada dinara,
- 132 -

u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako vrednost stvari iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od milion
dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

Povreda parlamentara

lan 380.

Ko krše i pravila me unarodnog prava za vreme rata ili oružanog


sukoba vre a, zlostavlja ili zadrži parlamentara ili njegovu pratnju ili im spre i
povratak ili na drugi na in povredi njihovu neprikosnovenost ili naredi da se takva
dela vrše,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Surovo postupanje s ranjenicima, bolesnicima i ratnim


zarobljenicima

lan 381.

Ko, krše i pravila me unarodnog prava, surovo postupa s


ranjenicima, bolesnicima ili ratnim zarobljenicima ili onemogu ava ili spre ava da
koriste prava koja im po tim pravilima pripadaju ili naredi da se takva dela vrše,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Neopravdano odlaganje repatrijacije ratnih zarobljenika

lan 382.

Ko, krše i pravila me unarodnog prava, posle završenog rata ili


oružanog sukoba, neopravdano odlaže repatrijaciju ratnih zarobljenika ili civilnih lica
ili naredi takvo odlaganje,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Uništavanje kulturnih dobara

lan 383.

(1) Ko, krše i pravila me unarodnog prava za vreme rata ili oružanog
sukoba, uništava kulturne ili istorijske spomenike ili druga kulturna dobra ili verske
objekte ili ustanove ili objekte koji su namenjeni nauci, umetnosti, vaspitanju ili
humanitarnim ciljevima ili naredi da se takva dela vrše,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.

(2) Ako je radnjom iz stava 1. ovog lana uništen objekat koji je kao
kulturno dobro pod posebnom zaštitom me unarodnog prava,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.
- 133 -

Nespre avanje vršenja krivi nih dela protiv ove nosti i drugih
dobara zašti enih me unarodnim pravom

lan 384.

(1) Vojni zapovednik ili lice koje fakti ki vrši ovu funkciju, koje znaju i
da snage kojima komanduje ili koje kontroliše pripremaju ili su zapo ele vršenje
krivi nog dela iz l. 370. do 374, lana 376, l. 378. do 381. i lana 383. ovog
zakonika ne preduzme mere koje je mogao i bio dužan da preduzme za spre avanje
izvršenja dela, pa usled toga do e do izvršenja tog dela,
kazni e se kaznom propisanom za to krivi no delo.

(2) Drugi pretpostavljeni koji, znaju i da lica koja su mu pot injena,


pripremaju ili su zapo ela vršenje krivi nih dela iz l. 370. do 374, lana 376, l. 378.
do 381. i lana 383. ovog zakonika, u vršenju poslova u kojima im je on
pretpostavljeni, ne preduzme mere koje je mogao i bio dužan da preduzme za
spre avanje izvršenja dela, pa usled toga do e do izvršenja tog dela,
kazni e se kaznom propisanom za to krivi no delo.

(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

Zloupotreba me unarodnih znakova

lan 385.

(1) Ko zloupotrebi ili neovlaš eno nosi zastavu ili znak Organizacije
ujedinjenih nacija ili zastavu ili znak Crvenog krsta ili znake koji njima odgovaraju ili
druge me unarodno priznate znake kojima se obeležavaju odre eni objekti radi
zaštite od vojnih operacija ili naredi da se takva dela vrše,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ko delo iz stava 1. ovog lana u ini u zoni ratnih operacija,


kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Agresivan rat

lan 386.

(1) Ko poziva ili podsti e na agresivan rat,


kazni e se zatvorom od dve do dvanaest godina.

(2) Ko naredi vo enje agresivnog rata,


kazni e se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do
etrdeset godina.

Rasna i druga diskriminacija

lan 387.

(1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji kože, nacionalnosti, etni kom


poreklu ili nekom drugom li nom svojstvu krši osnovna ljudska prava i slobode
zajam ena opšteprihva enim pravilima me unarodnog prava i ratifikovanim
me unarodnim ugovorima od strane SCG,
- 134 -

kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se ko vrši proganjanje


organizacija ili pojedinaca zbog njihovog zalaganja za ravnopravnost ljudi.

(3) Ko širi ideje o superiornosti jedne rase nad drugom ili propagira
rasnu mržnju ili podsti e na rasnu diskriminaciju,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Trgovina ljudima

lan 388.

(1) Ko silom ili pretnjom, dovo enjem u zabludu ili održavanjem u


zabludi, zloupotrebom ovlaš enja, poverenja, odnosa zavisnosti, teških prilika
drugog, zadržavanjem li nih isprava ili davanjem ili primanjem novca ili druge koristi,
vrbuje, prevozi, prebacuje, predaje, prodaje, kupuje, posreduje u prodaji, sakriva ili
drži drugo lice, a u cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, vršenja
krivi nih dela, prostitucije ili druge vrste seksualne eksploatacije, prosja enja,
upotrebe u pornografske svrhe, uspostavljanja ropskog ili njemu sli nog odnosa, radi
oduzimanja organa ili dela tela ili radi koriš enja u oružanim sukobima,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.

(2) Za delo iz stava 1. ovog lana u injeno prema maloletnom licu


u inilac e se kazniti kaznom propisanom za to delo i kad nije upotrebio silu, pretnju
ili neki drugi od navedenih na ina izvršenja.

(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno prema maloletnom licu,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje tri godine.

(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog lana nastupila teška telesna
povreda nekog lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

(5) Ako je usled dela iz st. 1. i 3. ovog lana nastupila smrt jednog ili
više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

(6) Ko se bavi vršenjem krivi nog dela iz st. 1. do 3. ovog lana ili je
delo izvršeno od strane organizovane grupe,
kazni e se zatvorom najmanje pet godina.

Trgovina decom radi usvojenja

lan 389.

(1) Ko oduzme lice koje nije navršilo etrnaest godina radi njegovog
usvojenja protivno važe im propisima ili ko usvoji takvo lice ili posreduje u takvom
usvojenju ili ko u tom cilju kupi, proda ili preda drugo lice koje nije navršilo etrnaest
godina ili ga prevozi, obezbe uje mu smeštaj ili ga prikriva,
kazni e se zatvorom od jedne do pet godina.

(2) Ko se bavi vršenjem delatnosti iz stava 1. ovog lana ili je delo


izvršeno na organizovan na in od strane više lica,
- 135 -

kazni e se zatvorom najmanje tri godine.

Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz lica u ropskom odnosu

lan 390.

(1) Ko, krše i pravila me unarodnog prava, stavi drugog u ropski ili
njemu sli an odnos ili ga drži u takvom odnosu, kupi, proda, preda drugom licu ili
posreduje u kupovini, prodaji ili predaji ovakvog lica ili podsti e drugog da proda
svoju slobodu ili slobodu lica koje izdržava ili o kojem se stara,
kazni e se zatvorom od jedne do deset godina.

(2) Ko prevozi lica koja se nalaze u ropskom ili njemu sli nom odnosu
iz jedne zemlje u drugu,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ko delo iz st. 1. i 2. ovog lana u ini prema maloletnom licu,


kazni e se zatvorom od pet do petnaest godina.

Me unarodni terorizam

lan 391.

(1) Ko, u nameri da naškodi stranoj državi ili me unarodnoj


organizaciji, izvrši otmicu nekog lica ili neko drugo nasilje, izazove eksploziju ili požar
ili preduzme druge opšteopasne radnje ili preti upotrebom nuklearnog, hemijskog,
bakteriološkog ili drugog sli nog sredstva,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili
više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina.

(3) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog lana u inilac neko lice
sa umišljajem lišio života,
kazni e se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do
etrdeset godina.

Uzimanje talaca

lan 392.

(1) Ko izvrši otmicu nekog lica i preti da e ga ubiti, povrediti ili


zadržati kao taoca u nameri da prinudi neku državu ili me unarodnu organizaciju da
nešto u ini ili ne u ini,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.

(2) U inilac dela iz stava 1. ovog lana koji dobrovoljno pusti na


slobodu oteto lice, iako nije ostvaren cilj otmice, može se osloboditi od kazne.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt otetog lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.
- 136 -

(4) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog lana u inilac oteto lice
sa umišljajem lišio života,
kazni e se zatvorom najmanje deset godina ili zatvorom od trideset do
etrdeset godina.

Finansiranje terorizma

lan 393.

(1) Ko obezbe uje ili prikuplja sredstva namenjena za finansiranje


vršenja krivi nog dela iz l. 312, 391. i 392. ovog zakonika,
kazni e se zatvorom od jedne do deset godina.

(2) Sredstva iz stava 1. ovog lana oduze e se.

GLAVA TRIDESET PETA

KRIVI NA DELA PROTIV VOJSKE SRBIJE I CRNE GORE

Izbegavanje vojne obaveze

lan 394.

(1) Ko se, bez opravdanog razloga, ne odazove pozivu za izvršenje


regrutne obaveze, obaveze služenja vojnog roka ili obaveze lica u rezervnom
sastavu ili izbegava prijem poziva za izvršenje te obaveze,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ko se krije da bi izbegao obavezu iz stava 1. ovog lana,


kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(3) Ko napusti zemlju ili ostane u inostranstvu da bi izbegao izvršenje


vojne obaveze iz stava 1. ovog lana,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ko poziva ili podsti e više lica na izvršenje dela iz st. 1. do 3. ovog
lana,
kazni e se za delo iz stava 1. zatvorom do tri godine, a za delo iz st.
2. i 3. zatvorom od dve do dvanaest godina.

(5) U inilac dela iz st. 1. do 3. ovog lana koji se doborovoljno prijavi


nadležnom državnom organu može se osloboditi od kazne.

Izbegavanje popisa i pregleda

lan 395.

Ko se protivno zakonom utvr enoj obavezi, bez opravdanog razloga,


ne odazove pozivu nadležnog organa za popis ili pregled ili se protivi popisu ili
pregledu ljudstva ili materijalnih sredstava potrebnih za odbranu zemlje ili ko pri
ovakvom popisu ili pregledu da neta ne podatke,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
- 137 -

Neizvršavanje materijalne obaveze

lan 396.

(1) Ko protivno zakonom utvr enoj obavezi, bez opravdanog razloga,


ne dopremi na odre eno mesto, u odre eno vreme i u stanju koje omogu ava
njihovu namensku upotrebu materijalna sredstva ili ne privede stoku,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno za vreme neposredne


ratne opasnosti, ratnog stanja, oružanog sukoba ili vanrednog stanja,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

Izbegavanje vojne službe onesposobljenjem i obmanom

lan 397.

(1) Ko u nameri da izbegne vojnu službu ili da bude raspore en na


lakšu dužnost sebe ozledi ili na drugi na in privremeno onesposobi za vojnu službu ili
dozvoli drugom da ga privremeno onesposobi, kao i onaj ko drugog sa njegovim
odobrenjem ili bez odobrenja u istoj nameri privremeno onesposobi,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Ako je izvršenjem dela iz stava 1. ovog lana nastupila trajna


nesposobnost za vojnu službu,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ko u nameri iz stava 1. ovog lana simulira bolest ili za sebe ili
drugog upotrebi lažnu ispravu ili postupi na drugi prevaran na in,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

Protivpravno oslobo enje od vojne službe

lan 398.

Ko zloupotrebom svog položaja ili ovlaš enja u ini da se oslobodi od


dužnosti ili da se rasporedi na lakšu dužnost vojno lice ili lice koje podleže vojnoj
obavezi,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Samovoljno odsustvovanje i bekstvo iz Vojske Srbije i Crne


Gore

lan 399.

(1) Vojno lice koje samovoljno odsustvuje iz svoje jedinice ili službe
najmanje pet dana ili kra e vreme ukoliko odsustvuje više puta u toku jedne godine ili
samovoljno napusti svoju jedinicu ili službu za vreme izvršenja važnog zadatka ili
pove anog stepena borbene gotovosti jedinice,
kazni e se nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(2) Vojno lice koje se krije da bi izbeglo službu u vojsci ili koje
samovoljno odsustvuje iz svoje jedinice ili službe duže od trideset dana,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.
- 138 -

(3) Vojno lice koje napusti zemlju ili ostane u inostranstvu da bi


izbeglo službu u vojsci,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Vojno lice koje priprema bekstvo u inostranstvo da bi izbeglo


službu u vojsci,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(5) Ko poziva ili podsti e više lica na izvršenje dela iz stava 1. ovog
lana,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(6) Ko poziva i podsti e više lica na izvršenje dela iz st. 2. i 3. ovog


lana,
kazni e se zatvorom od dve do dvanaest godina.

(7) U iniocu dela iz st. 2. i 3. ovog lana koji se dobrovoljno javi


nadležnom državnom organu radi vršenja vojne službe može se kazna ublažiti.

Neizvršenje i odbijanje izvršenja nare enja

lan 400.

(1) Vojno lice koje ne izvrši ili odbije da izvrši nare enje
pretpostavljenog u vezi sa službom, pa usled toga nastupe teže štetne posledice za
službu ili je služba bila teže ugrožena,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teške posledice
za vojnu službu ili se nare enje odnosi na prijem ili upotrebu oružja,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti za delo iz stava 1. nov anom kaznom ili
zatvorom do jedne godine, a za delo iz stava 2. zatvorom od tri meseca do tri godine.

Protivljenje pretpostavljenom

lan 401.

(1) Vojno lice koje se zajedno sa drugim vojnim licima usprotivi


nare enju pretpostavljenog u vezi sa službom i ne e da ga izvrši ili odbije da vrši
svoju dužnost,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvršeno organizovano,


u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.

(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana izvršeno upotrebom oružja,


u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Vojno lice koje pri izvršenju dela iz st. 1. do 3. ovog lana liši
života drugog iz nehata,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.
- 139 -

(5) Organizator i kolovo a dela iz stava 2. ovog lana,


kazni e se zatvorom od dve do deset godina.

(6) Ko vrši pripreme za delo iz stava 2. ovog lana,


kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(7) Vojni starešina koji, u okviru svoje nadležnosti, u slu aju dela iz st.
1. do 4. ovog lana ne preduzme propisane, nare ene ili o igledno potrebne mere da
se uspostavi red,
kazni e se zatvorom od jedne do pet godina.

Protivljenje vojnom licu koje vrši posebnu vojnu službu

lan 402.

Ko se protivi vojnom licu koje vrši stražarsku, patrolnu, dežurnu,


uvarsku ili drugu sli nu službu ili ne posluša njegov poziv ili ne izvrši ili odbije da
izvrši njegovo nare enje, pa usled toga nastupe teže štetne posledice za službu ili je
služba bila teže ugrožena,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

Prinuda prema vojnom licu u vršenju službene dužnosti

lan 403.

(1) Ko silom ili pretnjom da e neposredno upotrebiti silu spre i vojno


lice u vršenju službene dužnosti ili ga na isti na in prinudi da postupi protivno
službenoj dužnosti,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako su usled izvršenja dela iz stava 1. ovog lana nastupile teške
posledice za službu,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Za pokušaj dela iz stava 1. ovog lana kazni e se.

Napad na vojno lice u vršenju vojne službe

lan 404.

(1) Ko napadne ili preti da e napasti vojno lice koje vrši službu,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog lana u inilac naneo
vojnom licu laku telesnu povredu ili preti upotrebom oružja,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(3) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog lana u inilac naneo
vojnom licu tešku telesnu povredu ili je izazvao teške posledice za službu iz nehata,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog lana u inilac lišio života
vojno lice iz nehata,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.
- 140 -

Oslobo enje od kazne za dela iz l. 400. do 404.

lan 405.

Ako je u inilac dela iz l. 400, 401. stav 1, 402, 403. stav 1. i 404. st.
1. i 2. ovog zakonika bio izazvan nezakonitim i grubim postupanjem vojnog lica može
se osloboditi od kazne.

Zlostavljanje pot injenog i mla eg

lan 406.

(1) Vojni starešina koji u službi ili u vezi sa službom zlostavlja


pot injenog ili mla eg ili sa njima postupa na na in kojim se vre a ljudsko
dostojanstvo,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana došlo do teške telesne
povrede ili teškog narušavanja zdravlja pot injenog ili mla eg ili ako je delo izvršeno
prema više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.

Povreda posebne vojne službe

lan 407.

(1) Vojno lice koje postupi protivno propisima o stražarskoj, patrolnoj,


dežurnoj, uvarskoj ili drugoj sli noj službi, pa usled toga nastupe teže štetne
posledice za službu ili je služba bila teže ugrožena,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno kod skladišta oružja,
municije ili eksplozivnog materijala ili kod drugog objekta važnog zna aja,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

(3) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teška telesna
povreda, ili imovinska šteta velikih razmera ili su nastupile druge teške posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako je usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili
više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(5) Ako su dela iz st. 1. do 4. ovog lana u injena iz nehata,


u inilac e se kazniti, za delo iz stava 1. nov anom kaznom ili
zatvorom do jedne godine, za delo iz stava 2. nov anom kaznom ili zatvorom do dve
godine, za delo iz stava 3. zatvorom od tri meseca do tri godine, a za delo iz stava 4.
zatvorom od jedne do osam godina.
- 141 -

Povreda obezbe enja državne granice

lan 408.

(1) Vojno lice, odnosno službeno lice koje vrše i službu na granici
postupi protivno propisima o uvanju državne granice, pa usled toga nastupe teže
štetne posledice ili je služba bila teže ugrožena,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvršeno za vreme vršenja


dužnosti u naro itim okolnostima ili je usled dela nastupila teška telesna povreda ili
imovinska šteta velikih razmera ili su nastupile druge teške posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili
više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.

(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(5) Ako je usled dela iz stava 4. ovog lana nastupila posledica iz


stava 2. ovog lana,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine, a ako je
nastupila posledica iz stava 3. ovog lana, u inilac e se kazniti zatvorom od jedne
do osam godina.

Neistinito službeno izveštavanje

lan 409.

(1) Vojno lice koje pretpostavljenom starešini, usmeno ili pisano, u


službenom izveštaju iznese neistinite podatke od zna aja za službu ili pre uti neku
važnu injenicu ili prosledi takav izveštaj iako zna da su podaci u njemu neistiniti, pa
usled toga nastupe teže štetne posledice za službu ili je služba bila teže ugrožena,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana izvršeno podnošenjem izveštaja


od naro ite važnosti ili su nastupile teške posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti za delo iz stava 1. nov anom kaznom ili
zatvorom do jedne godine, a za delo iz stava 2. zatvorom od tri meseca do tri godine.

Nepreduzimanje mera za obezbe enje vojne jedinice

lan 410.

(1) Vojni starešina koji u okviru svoje nadležnosti propusti da


preduzme propisane, nare ene ili druge o igledno potrebne mere za obezbe enje
jedinice, uvanje života i zdravlja ljudi koji su mu povereni, za osiguranje i održavanje
u ispravnom stanju objekata, predmeta i sredstava koji služe borbenoj gotovosti, za
uredno snabdevanje hranom ili vojnom opremom ili za uvanje i negu stoke, ili da se
- 142 -

na vreme i uredno izvrše osiguravaju i radovi ili obezbe enje objekata koji su mu
povereni, pa time dovede u opasnost život ljudi ili teško ugrozi zdravlje ljudi ili
imovinu velike vrednosti,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila teška telesna
povreda ili imovinska šteta velikih razmera ili su nastupile druge teške posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.

(3) Ako je usled dela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili
više lica,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.

(4) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(5) Ako je usled dela iz stava 4. ovog lana nastupila posledica iz


stava 2. ovog lana,
u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine, a ako je nastupila
posledica iz stava 3. ovog lana, u inilac e se kazniti zatvorom do pet godina.

Nesavesna izrada i preuzimanje naoružanja i druge vojne


opreme

lan 411.

(1) Vojno ili drugo lice kojem je u preduze u ili drugom pravnom licu
koje radi za potrebe odbrane, povereno rukovo enje proizvodnim ili drugim
tehnološkim procesom ili nadzor nad njima, koje nesavesno vrši službu ili obavezu
koja mu je poverena, pa usled toga oružje, municija ili druga vojna oprema ne bude
izra ena na vreme ili ne odogovaraju odre enom kvalitetu,
kazni e se zatvorom od tri meseca do tri godine.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i vojno ili drugo lice koje
nesavesno vrše i službu primi predmete naoružanja ili drugu vojnu opremu koji ne
odgovaraju uslovima ili ugovoru.

(3) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teške


posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(4) Ako su dela iz st. 1. i 2. ovog lana u injena iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

(5) Ako je usled dela iz stava 4. ovog lana nastupila posledica iz


stava 3. ovog lana,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do tri godine.
- 143 -

Nepropisno staranje o poverenom oružju

lan 412.

(1) Ko nepropisno drži, uva ili rukuje poverenim oružjem, municijom


ili eksplozivom koji pripadaju vojnoj jedinici ili vojnoj ustanovi, pa time prouzrokuje
njihovo ošte enje u ve oj meri, uništenje ili nestanak,
kazni e se zatvorom do jedne godine.

(2) Rukovalac skladišta oružja, municije, eksploziva i drugih borbenih


sredstava koji ne preduzme mere za njihovo obezbe enje ili održavanje, pa usled
toga nastupi ošte enje u ve oj meri, uništenje ili nestanak tih borbenih sredstava,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(3) Ako je usled dela iz stava 2. ovog lana nastupila imovinska šteta
velikih razmera,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina.

(4) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti nov anom kaznom ili zatvorom do dve godine.

(5) Ako je usled dela iz stava 4. ovog lana nastupila posledica iz


stava 3. ovog lana,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

Protivpravno raspolaganje poverenim oružjem

lan 413.

Ko prisvoji, otu i, založi, preda drugom na koriš enje, ošteti ili uništi
oružje, municiju ili eksploziv koji su mu dati na upotrebu i služe potrebama odbrane,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

Kra a oružja i dela borbenog sredstva

lan 414.

(1) Ko ukrade oružje, municiju, eksploziv, borbeno sredstvo ili deo


borbenog sredstva koji služe potrebama odbrane,
kazni e se zatvorom od šest meseci do pet godina.

(2) Ako vrednost stvari iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od


etristopedeset hiljada dinara ili ako je kra a u injena obijanjem ili provaljivanjem
zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormana ili drugih zatvorenih prostorija ili od strane
više lica koja su se udružila za vršenje kra e ili na naro ito opasan ili drzak na in ili
od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oružje ili opasno oru e radi napada ili
odbrane ili za vreme požara, poplave, zemljotresa ili drugog udesa,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(3) Ako vrednost stvari iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od milion i
petsto hiljada dinara,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
- 144 -

Odavanje vojne tajne

lan 415.

(1) Ko neovlaš eno drugom saopšti, preda ili na drugi na in u ini


dostupnim podatke koji predstavljaju vojnu tajnu ili pribavlja takve podatke u nameri
da ih preda nepozvanom licu,
kazni e se zatvorom od tri meseca do pet godina.

(2) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz koristoljublja ili u


pogledu naro ito poverljivih podatka ili radi objavljivanja ili koriš enja podataka u
inostranstvu,
u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

(4) Vojnom tajnom smatraju se podaci koji su zakonom, drugim


propisom ili odlukom nadležnog organa donesenim na osnovu zakona proglašeni
vojnom tajnom i ije bi odavanje prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne
posledice za Vojsku Srbije i Crne Gore ili odbranu ili bezbednost zemlje.

(5) Vojnom tajnom, u smislu stava 4. ovog lana, ne smatraju se


podaci ili dokumenti koji su upravljeni na teške povrede osnovnih prava oveka, ili na
ugrožavanje ustavnog ure enja i bezbednosti Srbije ili SCG, kao i podaci ili
dokumenti koji za cilj imaju prikrivanje u injenog krivi nog dela za koje se po zakonu
može izre i zatvor od pet godina ili teža kazna.

Neovlaš en pristup vojnom objektu

lan 416.

Ko neovlaš eno u e u vojni objekat ili pravi skice ili crteže vojnih
objekata ili borbenih sredstava ili ih fotografiše ili na drugi na in snima, iako zna da je
to zabranjeno,
kazni e se zatvorom do tri godine.

Kažnjavanje za krivi na dela koja su izvršena za vreme


neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja, oružanog
sukoba i vanrednog stanja

lan 417.

(1) Za krivi no delo iz l. 394. stav 1, 399. st. 1. i 4, 400. st. 1. i 3, 401.
st. 1, 6. i 7, 402, 403, 404. st. 1. i 2, 406, 407. st. 1, 2. i 5, 408. st. 1, 4. i 5, 409, 410.
st. 1. i 4, 411. st.1, 2, 4. i 5, 412. st. 1, 2, 4. i 5, 413, 414. stav 1, 415. st. 1. i 3. i 416.
ovog zakonika, ako je izvršeno za vreme neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja,
oružanog sukoba ili vanrednog stanja,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

(2) Za krivi no delo iz l. 394. st. 2. do 4, 397, 398, 399. st. 2, 3, 5. i 6,


400. stav 2, 401. st. 2. do 5, 404. st. 3. i 4, 407. stav 3, 408. stav 2, 410. st. 2. i 5,
411. stav 3, 412. stav 3, 414. st. 2. i 3. i 415. stav 2. ovog zakonika, ako je izvršeno
- 145 -

za vreme neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja, oružanog sukoba ili vanrednog
stanja,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

(3) Za krivi no delo iz l. 407. stav 4, 408. stav 3. i 410. stav 3. ovog
zakonika, ako je izvršeno za vreme neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja,
oružanog sukoba ili vanrednog stanja,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Neispunjavanje dužnosti pri sprovo enju mobilizacije

lan 418.

(1) Vojno ili službeno lice koje pri sprovo enju mobilizacije za vreme
neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja, oružanog sukoba ili vanrednog stanja,
protivno svojoj dužnosti, ne obezbedi prihvat, raspored i smeštaj mobilisanog
ljudstva, prevoznih i drugih sredstava i stoke ili ne obezbedi snabdevanje mobilisanih
ljudi i stoke ili u vezi sa mobilizacijom ne izvrši kakvu drugu dužnost, usled ega su
nastupile ili su mogle da nastupe štetne posledice,
kazni e se zatvorom od jedne do pet godina.

(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teške posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

(3) Ako je delo iz stava 1. ovog lana u injeno iz nehata,


u inilac e se kazniti zatvorom do tri godine.

(4) Ako je usled dela iz stava 3. ovog lana nastupila posledica iz


stava 2. ovog lana,
u inilac e se kazniti zatvorom od tri meseca do pet godina.

Podrivanje vojne i odbrambene mo i

lan 419.

(1) Ko uništi, u ini neupotrebljivim ili omogu i da pre u u ruke


neprijatelja odbrambena postrojenja, odbrambeni objekti, položaj, naoružanje i druga
vojna i odbrambena sredstva, brod ili vazduhoplov ili preda jedinicu neprijatelju bez
borbe ili pre nego što su iscprljena sva sredstva za odbranu ili na drugi na in omete
ili dovede u opasnost vojne ili odbrambene mere,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.

(2) Ko u ini delo iz stava 1. ovog lana u nameri da pomogne


neprijatelju,
kazni e se zatvorom od pet do petnaest godina.

(3) Ko priprema izvršenje dela iz st. 1. i 2. ovog lana,


kazni e se zatvorom od jedne do šest godina.

(4) Ako su dela iz stava 1. ovog lana u injena iz nehata,


u inilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

(5) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana imalo za posledicu smrt jednog
ili više lica ili je izazvalo opasnost za život ljudi ili je pra eno teškim nasiljima ili
- 146 -

velikim razaranjima ili je dovelo do ugoržavanja bezbednosti, ekonomske ili vojne


snage zemlje,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Spre avanje borbe protiv neprijatelja

lan 420.

(1) Ko za vreme rata ili oružanog sukoba spre ava gra ane SCG ili
gra ane njenih saveznika da vode borbu protiv neprijatelja,
kazni e se zatvorom od pet do petnaest godina.

(2) Ko za vreme rata ili oružanog sukoba propagandom ili na drugi


na in odvra a gra ane SCG ili gra ane njenih saveznika da vode borbu protiv
neprijatelja,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

Prelazak i predaja neprijatelju

lan 421.

(1) Vojno lice koje za vreme rata ili oružanog sukoba pre e u redove
neprijateljske vojske,
kazni e se zatvorom najmanje deset godina.

(2) Vojno lice koje se za vreme rata ili oružanog sukoba preda
neprijatelju pre nego što je iscrpelo sve mogu nosti odbrane,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.

Služba u neprijateljskoj vojsci

lan 422.

(1) Gra anin SCG koji za vreme rata ili oružanog sukoba služi
neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama ili u estvuje u
ratu ili oružanom sukobu kao borac protiv SCG i njenih saveznika,
kazni e se zatvorom od tri do petnaest godina.

(2) Ko vrbuje gra ane SCG za službu u neprijateljskoj vojsci ili drugim
neprijateljskim oružanim formacijama ili za u estvovanje u ratu ili oružanom sukobu
protiv SCG ili njenih saveznika,
kazni e se zatvorom od pet do petnaest godina.

Pomaganje neprijatelju

lan 423.

(1) Gra anin SCG koji za vreme rata ili oružanog sukoba pomaže
neprijatelju u sprovo enju rekvizicije, oduzimanju hrane ili drugih dobara ili u
sprovo enju kakvih prinudnih mera prema stanovništvu,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.
- 147 -

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i gra anin SCG koji za
vreme rata politi ki ili privredno sara uje sa neprijateljem.

(3) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog lana imalo za posledicu smrt jednog
ili više lica ili je izazvalo opasnost za život ljudi ili je pra eno teškim nasiljima ili
velikim razaranjima ili je dovelo do ugrožavanja bezbednosti ekonomske ili vojne
snage zemlje,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Neispunjenje i napuštanje dužnosti za vreme borbe

lan 424.

(1) Vojno lice koje za vreme borbe ili neposredno pred borbu ne izvrši
svoju dužnost pa usled toga nastupe štetne posledice za vojnu jedinicu ili za borbenu
situaciju,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.

(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kazni e se i vojno lice koje za


vreme borbe ili neposredno pred borbu samovoljno ili na prevaran na in napusti
svoju dužnost.

(3) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teške


posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Napuštanje položaja protivno nare enju

lan 425.

(1) Vojni starešina koji protivno nare enju napusti položaj sa


jedinicom koja mu je poverena, pre nego što je iscrpio sve mogu nosti odbrane,
kazni e se zatvorom od dve do dvanaest godina.

(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teške posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Napuštanje ošte enog broda i vazduhoplova pre vremena

lan 426.

(1) Komandant ratnog broda koji za vreme rata ili oružanog sukoba
napusti ošte eni brod pre nego što je izvršio svoju dužnost po propisima o brodskoj
službi,
kazni e se zatvorom od dve do deset godina.
(2) lan posade ratnog broda koji za vreme rata ili oružanog sukoba
napusti ošte eni brod pre nego što je komandant broda izdao nare enje za
napuštanje ili lan posade vojnog vazduhoplova koji za vreme rata ili oružanog
sukoba napusti ošte eni vojni vazduhoplov pre nego što je izvršio svoju dužnost po
propisima o letenju i koriš enju vazduhoplova,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teške
posledice,
- 148 -

u inilac e se za delo iz stava 1. kazniti zatvorom najmanje deset


godina, a za delo iz stava 2. zatvorom od dve do deset godina.

Slabljenje borbenog morala

lan 427.

(1) Ko neposredno pred borbu ili u toku borbe izazivanjem


nezadovoljstva me u vojnim licima, širenjem uznemiravaju ih vesti, bežanjem,
bacanjem oružja ili municije, izazivanjem ili širenjem straha ili na drugi na in slabi
borbeni moral u jedinici ili nanosi štetu borbenoj situaciji,
kazni e se zatvorom od dve do dvanaest godina.

(2) Vojni starešina koji ne preduzme potrebne mere prema


pot injenom ili mla em koji za vreme borbe ili neposredno pred borbu širi strah me u
vojnicima ili na drugi na in slabi borbeni moral jedinice ili nanosi štetu borbenoj
situaciji,
kazni e se zatvorom od jedne do osam godina.

(3) Ako su usled dela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teške


posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

Neizveštavanje vojnih organa

lan 428.

(1) Ko za vreme neposredne ratne opasnosti, ratnog stanja, oružanog


sukoba ili vanrednog stanja ne izvesti pretpostavljenog, starijeg ili vojnu komandu o
doga aju koji o igledno zahteva neodložno preduzimanje vojnih mera,
kazni e se zatvorom do tri godine.

(2) Ako su usled dela iz stava 1. ovog lana nastupile teške posledice,
u inilac e se kazniti zatvorom od dve do deset godina.

Uslovi za izricanje disciplinske kazne, odnosno mere

lan 429.

Za krivi no delo protiv Vojske Srbije i Crne Gore za koje je propisana


kazna zatvora do tri godine, umesto krivi ne sankcije može se vojnom licu izre i
disciplinska kazna, odnosno mera utvr ena zakonom, ako je delo dobilo naro ito lak
vid i ako to zahtevaju interesi službe.

Krivi no delo izvršeno po nare enju pretpostavljenog

lan 430.

Ne e se kazniti pot injeni ako u ini krivi no delo po nare enju


pretpostavljenog koje se ti e službene dužnosti, osim ako se nare enje odnosilo na
izvršenje krivi nog dela za koje se može izre i pet godina zatvora ili teža kazna, a
pot injeni je znao da izvršenje nare enja predstavlja krivi no delo.
- 149 -

GLAVA TRIDESET ŠESTA

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

lan 431.

(1) Danom stupanja na snagu ovog zakonika prestaju da važe


Osnovni krivi ni zakon ("Službeni list SFRJ", br. 44/76, 46/77, 34/84, 37/84, 74/87,
57/89, 3/90, 38/90, 45/90 i 54/90, "Službeni list SRJ", br. 35/92, 16/93, 31/93, 37/93,
24/94 i 61/01, "Službeni glasnik RS", broj 39/03) i Krivi ni zakon Republike Srbije
("Službeni glasnik SRS", br. 26/77, 28/77, 43/77, 20/79, 24/84, 39/86, 51/87, 6/89 i
42/89, "Službeni glasnik RS", br. 21/90, 16/90, 26/91, 75/91, 9/92, 49/92, 51/92,
23/93, 67/93, 47/94, 17/95, 44/98, 10/02, 11/02, 80/02, 39/03 i 67/03);

(2) Danom stupanja na snagu ovog zakonika prestaju da važe


krivi nopravne odredbe sadržane u:

- l. 105. i 107. Zakona o izboru narodnih poslanika (" Službeni


glasnik RS" , br. 35/00, 57/03 i 18/04);
- lanu 45. Zakona o zaštiti od jonizuju ih zra enja ("Službeni list
SRJ", broj 46/96);
- lanu 3. Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u SRJ
("Službeni list SRJ", broj 12/95);
- lanu 92. Zakona o rudarstvu ("Službeni glasnik RS", broj 44/95);
- lanu 12. Antimonopolskog zakona ("Službeni list SRJ", broj
29/96);
- l. 172. i 174. Zakona o poreskom postupku i poreskoj
administraciji ("Službeni glasnik RS", br. 80/02, 84/02, 23/03, 70/03, 55/04 i 61/05);
- lanu 27. Zakona o spre avanju pranja novca ("Službeni list SRJ",
broj 53/01);
- lanu 87. Zakona o Narodnoj banci Srbije ("Službeni glasnik RS",
br. 72/03 i 55/04);
- lanu 330. Carinskog zakona ("Službeni glasnik RS", br. 73/03 i
61/05);
- l. 179, 181. i 182. Zakona o ste ajnom postupku ("Službeni
glasnik RS", broj 84/04);
- lanu 141. Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni
glasnik RS", broj 84/04);
- lanu 24. Zakona o javnom redu i miru ("Službeni glasnik RS", br.
5/92, 53/93, 67/93 i 48/94);
- lanu 33. Zakona o oružju i municiji ("Službeni glasnik RS", br.
9/92, 53/93, 67/93, 48/94, 44/98 i 39/03);
- lanu 97. Zakona o igrama na sre u ("Službeni glasnik RS", broj
84/04);
- lanu 1052. Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi ("Službeni
list SRJ", br. 12/98, 44/99, 74/99 i 73/00);
- lanu 46a Zakona o trgovini ("Službeni list SRJ", br. 32/93, 41/93,
50/93, 41/94, 29/96 i 37/02);
- 150 -

- lanu 244. Zakona o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih


instrumenata ("Službeni list SRJ", broj 65/02 i "Službeni glasnik RS", br. 57/03, 55/04
i 45/05);
- lanu 31. Zakona o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne
opreme ("Službeni list SRJ", broj 41/96);
- lanu 221. Zakona o osiguranju ("Službeni glasnik RS", br. 55/04,
70/04 i 61/05).

lan 432.

Ovaj zakonik stupa na snagu 1. januara 2006. godine.

You might also like