You are on page 1of 366

Miroslav Debeljkovic

v v

CELICNE

KONSTRUKCIJE U INDUSTRIJSKIM OBJEKTIMA

GRADEVINSKA KNJIGA Beograd, 1995 ..

.~:' .

'Miro~I~~ Debeli~ovic, dip!. int, grad,

CELICNE KONSTRUKClJE U INDUSTRIJSJ5,IM OBJEKTIMA

Recenzent: Aleksandar Bojovic, dip!. 'nz. grad.

1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
"l 2.9.
3.
!~
.1 3.1.
~
~ 3.2.
«
l 3.3.
~. 3.4.
ii 4.
r
A
~: 4.1.
l:~
~ 4.2.
Ii 4.3.
.! 4.4.
'··r
, {
"
, 5.
I
~
l 5.1.
5.2.
5.3.
j STAMPANJE DVE KNJIGE PDMDGLI SU:

REIK "KOLUBARA" - PROMET TERMOELEKTRANA "NIKOLA TESLA" "GOSA" HOLDING KOMPANIJA

ctr -SAOBRACAlNI INSTITUT

INSTITUT ZA ISPITIV ANJE MATERIJALA SRBIJE ENERGOPROJEKT - INDUSTRlJA MDD

ISBN 86-395-0374-5

Za "Gradevinsku knjigu"

Dubravka Jurela - Kovacevic, odgovorni urednik Dragan Paunovic, tehnicki urednik

Milica Kraljevic, korektor

Tinlz 500 primeraka

Priprema sloga: Grujic Aleksandar Stamparija: "Bakar" - Bor

SADRZAJ

Prcdgovor

UVODNE NAl'OMENE 0 CEUCNIM KONSTRUKCUAMA .

Nekoliko opstih napomcna 0 ccliku .

Gtavne osobine nosecih tclitnih konstrukcija .

Primena noseclh celicnih konstrukcija u gradjevinarstvu .

Savrerncnc tendencijc u razvoju nosecih tclitnih konstrukcija .

Masc nosccih ccticnih konsirukcija objckata .

TchniCka rcgulativa , .

CELIKKAOKONSTRUKCIONIMATERlJAL , , .

Proizvodnja sirovog gvo1.dja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Ispinvan]e mehanickih osobina konstrukcionih celika 18

Osnov~c mchanicke osobine telika kao konstrukcionog

rnaterijala ,. , ; ,.. 26

Dopustcni naponi u nosccim ccllcnim konsrrukcijama . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

Nekoliko vaznih napomena za izradu i kontrolu zavarcnih

konstrukcija , .. , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . • . . 36

Osnuvni pojmovi i elementi krtog lorna cclicnih konstrukcija 52

Izbor kvalitcra osnovnog matcrijala zavarenih noseclh cellcnih

konstrukcija , , .. , .. , , . . . . . 63

Poboljsan]e kvalitcta celika putcrn obrade ,................. 83

Ostala vaznija svojstva konstrukcionih cclika , , , . , . , . , . , 89

SA VREMENI PRISTUPI DIMENZIONISANJU NOSE(1H

CELICNlHKONSTRUKCUA , .

Koncepli dimenzionisanja, osnovni pojrnovi .. , , .

Dejstvo spoljnih uticaja (optereccnja) na konsu ukciju, velicine

i kombinacije uticaja-prerna Eurocodc-u ~ 3 .

Osnovni pojmovi teorije plasticnosti nosecih celicnih konstrukcija ..

Klasifikacija poprccnih preseka konstruktivnih elernenata .

CELICNE KONSTRUKCUE POD U'l1CAJEM POVISENIH

TEMPERA11JRASA MERAMA ZAS11TE OD POZARA ,.

Utica] pozara na nosece telitne konstrukci]e , .

Nosece tcliene konstrukcije pod uticajem stalno povisenih

temperatura, nizlh od Tenl .•. , •.•.•.•............•.••.•.• , •.•.•.•••

ZaStita CcliCnih konstrukcija od povisenih temperatura ,., .

Zakljucne napomcnc , , .

OPTERECENJA INDUSTRIJSKIH OBJEKA TA .

Podcla optercccnja u grupc , , , .

Opterecenia induslrijskih obiekata , , . , , . , . , . , .

Opterccenja bunkera isilosa , .. , , .

VII

1 2 3 4

13 14

17

97

97

103 109 117

140 140

157 161 171

172 172 173 211

6. INDUSTRUSKE HALE .

6.1. frcglcCl sasravmh del ova industrijskih nata sa mosnim dlzalicama .

6.2. Nekoliko osnovnlh upura UI projcktovanje industrijskih objckata .

6.3. Pokrivanje krovova i oblaganje zidova poz.l .

6.4. Roznjace poz.2,3,4 i zatcgc poz.5 u krovnoj konstrukciji .

6.5. Sprcgovi paz. 6,7,8 u krovnim ravnima .

6.6. Glavni krovni nosaci poz.9 .

6.7. Nosaei dizalica poz.Hl i spregov, protiv botnih udara poz.lI .

'6.B. Stabilizacloni spregovi p07_12 U poduznim zidovlrna .

6.9. Glavni stubovi poz.13 hale, .

6.10. Konstrukcija puduioog zida poz.14 " .

6.11. Konstrukcija kalkanskog zida poz.I5 .

6.12. Horizontalni sprcg poz.Iri U kalkanskom zidu .

6.13. Pornocn i spregovi poz.I? i poz.Ix .

6.14. Tcmelji objckta poz.19-poz.22 .

7. PODOVI INDUSTRIJSKIH OBJEKATA .

7.1. Podo v i na podcstima industrijskih objckata .

7.2. Podovi na koti 0,00 industrijskih oojckata .

8. IZRADA I MONTAZ.A NOSECm CEUCNIH

KONSTRUKCLTA .

8.1. Savremena tcndencijc 1I proizvodnjl nosccih cclicnih konstrukcija .

8.2. Montaza nosccih celicnih konstrukcija .

8.3. Opstl tchnick! uslovi 7.<1 izradu i rnontazu cclicnih konstrukcija .

8.4. Nurncricki primer proracuna spoja sa visokovrednirn

zavrt nj cvi rna .

9. VAUAONICKEIIALEZELEZARESMEDEREVO .

9.1. Uvodnc naporncnc .

9.2. Topla valiaonica .

9.3. Hladna valjaonica -I faza izgradnjc .

9.4. Hladna valjaonica - J[ taza izgradnje .

9.5. POZar u hladno] valjaomci .

9.6. Zakjjucnc napornenc .

Reenik .

Literatura .

212
212
223
229
294
335
351
441
518
525
558
571
574
577
578
587
587
593
598
598
611
624
644
653
653
659
676
689
699
700
701
709
,
j
r
,
t
;'~
! l
l
r
I ENERGOPROJEKT

feudesel gooiln~ isblSlvO preko 1000 objekata. [CN·GAlENlKA . limun, HEMOFARM . Vri3C,

Hole! HYA IT REGENCY . Beogr2d, PROGRES . Beograd,

BANKA BlumH GENA JUGOSlA \~m, SRPSKO NARODNO POZORISTE

. Novi Sad,

NARODm MUZE! - Beograd (zaSliw Mirosavljel'og jevar~elja)

DOM RTV Beograd,

FABR[KA POP RTV . Beograd, COCA·COL,' . lemun, Al·KHULAFA· Iraq,

APK KUBAN! . RusiJ3,

FABRIKA [VERlCE I NAMESTAJA NOPJLSK • Rusip, ...

prill'tna mmnenih KHO.

PROJEKTOV ANJE, KONSALTING 1 INZENJERING

INDUSTRIJSKI OB]EI(TI I POSTRO]EN]A

• PREHRAMBENA

• F ARMACEUTSKA

• HEMlJSKA

• PErROHEMIJSKA

• DRVNA I PAPlRNA

• METALOPRERADIVACKA

• TEKSTILNA

• KOmO PRERADIVACKA

• RUDE METAlA, NEMETALA

• GRADJEVINSKlH MATERJJALA

• TRANSPORTNI SISTEMl

• DISTRJBUCIJA GASOVA

PREDGOVOR

"FECI QUOD POTUI, F,\CIANT MELlORA I'OTENTES"

Industrijsko gradevinarstvo nerazdvojno je povezano sa drugim tehnicklm disciplillama, kao sto su to: tehnologija, rudarstvo, masinstvo i elektrotehnika. Pared iscrpnog i tcmeljitog poznavanja svo]e uie struke, gradevinski konstrukter je primoran, s£Oga, da cnciklopedijski poznaje i clemente ovih. tehnickih grana kako bi UJpe§1l0 resavao svoje neposredne zadatke. Problemima industrijske izgradn]e valja pristupaii sa multidiscipliname tacke gledista, jedinog ispravnog gledista 0 kome se .I've vise govori u domacim strucnim krugo vim a. Opste obrazovanje [ednog konstruktera, uostalom, zahteva siroke, sveobuhvatne poglede na probleme sa kojima se svakodnevno susrece. Koliko ce konstrukter imati uspeha u resavanju ovakvih, kompleksnili pitanja, svakako zavisi od spremnosti pojedinca da se suoci sa obavezama ko]e multidiscipllnamost namcce.

Bogata saznanja, prikupljana tokom dugogodi.fnjeg rada na projektovanju i izgradn]i velikog bro]a industrijskili postrojcn]a .{irom zemlje, od kojih bi trebalo posebno izdvojiti objekte erne metalurgi]e zelezara II NikSicu, Skopl]u, Smederevu, objekte obojene metalugrije II Boru, Prahovu, Majdanpeku, rudarske basene Kolubara, u Tuzli, termoelektrane .Kolubara A i B", .Nikola Tesla A i BU u Obrenovell, a da se brojni manji investicioni zalwani tie nabrajaju, pretakana su godinama u niz strucnih danaku, referata i saopiten]a objavljivanih zz domaclm strucnim casopisima i na brojnim susretima domacib gradevinskili konstruktera. Sl'L ovi radovi posluiili Sit kao OS!IOWI predavanja, drianili ad 1985. godine studentima VI semestra Gradevinskog [akulteta II Subotici i.z predmeta: "Celik u visokogradn]i".

Prosirena, znatno dopunjena i obogacena vecim brojem slika, predavanja su preradena II vidu ovih iilaganja ko]« se stavlja]u domaco] strucnoj javnosti na uvid i ocenu. Izlaganjima u ovoj knjizi obradene su iskljucivo nosece celicne konstrukcije It industrijsko] gradnji, po licnom iskustvu, izboru i shvatanjima autora. Izlagan]« su koncipirana u obliku neke vrste niti koja bi trebalo da poveie potrebe studenata gradevinskili [akulteta i prakse, iii u vidu: .Ein Lcitfaden fur Studium lind Praxis", k(lko ovu vtstu knjiga l1(Jzivaju Nemci, koji i dcnus suveteno vlndaju na polju teorije i prakse nosedli celicnin konsuukcija.

r

1. UVODNE NAPOMENE 0 CELICNIM KONSTRUKCUAMA

Sirokop r .

otje Ptunene nosecih celicf!ih k "

gradnji; kao sto SU to: sponski stadion' o~~tn_lkClJa u arhitektollskoj i dmgoj iz-

raz~e vrste stubova-antena, dalekOl)od~i ~ o;be~e ~~ale, ad'~linistrativne zgrade,

ganja u ova} kniizi: Isto taka' b U ovI, nye obradwano u okviru iz 'a

. kih ~ msu 0 uhvacei ' x /.. I, -

Sip ,materijala u vidu bunkera i ' 1: ;ZL ~e tcne konstmkcije skladiJla

uklopljenin u tehn%ske p sl!o~a, lIazmh mdustrij:rkih obiekata xl' k

Id d~ rocese mnogih post " . 1 , J ro 0

~ a ta, ad eijeg besprekornog!unkc' , ,roJellJa, Nacin kOllstruisanja ovih

z uspesnost postrojenja eijf su sastavni ~msa~ahu eksploataciji zavisi dobrim delom

Valja naglasili da se t.: ., eo, 0 II vacena su posebnim i2laganjima.

1949' ovom lUylgom popunjava .

. godme, poste objm'ljivanja lot -. If ogron.l~~ praznina nastaia jos od

zgrada ': !jlge pro}, P. Micica: .Ceticne konstmkcije

Svu ~~du za oVU knjigu autor jc svo'e ~ .

premui "Projmetal" iz Beograda G '1 dmC!1O ?bradlO. Rukopis su za stampu pri-

grada. s ra e~'mski Jakultet u SUbotici i ct»: B

" 'r: /Z eo-

Donatori izpri d

, Vre e omoguci/i su $1'0' , ,

rom pojavu ove /aljige u stmclloj jGl}';:;~ ';;;'lrzo,~ t tscrpnom nOl'canom potpo.

Zapaiallja, sugestije, primedbe ' " emu ,1m autor Svesrdno zahvaijllje. noscu prihvn titi; ' ako liz ima, dostaviti ausoru koii c'e ih J!

':J sa za Iva _

1.1. NEKOLIKO OPSTIH NAPOMENA 0 CELIKU

Miroslav Debcljkovic

Primena nosecih celicnih konstrukcija rasprostranjena je i raznovrsna ne samo na polju gradevinske tehnike ncgo i oa drugim poljima privrednih delatnosti kao sto su masinstvo, elektrotehnika, brodogradnja, vagonogradnja, autornobilska industrija.

Celik se ubraja u plemcnite konstrukcione rnaterijale, koji sc po svojim osobinama i ponasanju mogu, u odredenoj rneri, uporedivati sa iivom materijom. Drvo, najplemenitiji gradevinski materijal, ziva rnaterija, vrlo ziJava, uvek blagovrerneno upozorava svojim dcformacijama na trenutak iscrpljenja nosivosti, Ta odlika drveta je, zna se od davnina, i glavni razlog da se rudarska podgrada skoro iskljucivo izraduje u drvetu, Pri nepredvidenom povecanju opterecenja, sto je testa pojava u rudarskim potkopima, noseci elementi drvene podgrade jako se deforrnisu, upozoravajuci tim put em radno osobljc na trenutak iscrpljcnja nosivosti, Znaci, podgrada ne popusta iznenada, bez prethodnog upozorenja, sto predstavlja i najdragoceniju osobinu dobrog gradevinskog materijala.

Celik se kao konstrukcioni malerijal ponasa pod opterecenjem vrlo slicno drvetudeformacijama upozorava na trenutak iscrpljenja nosivosti, na takozvani duktilni 10m, prernda je poznata i pojava krtog lorna bez prethodnih deforrnacija,

Prva prim en a gvotda kao gradevinskog materijala zabelezena je u Francuskoj 1785. godine na polju arhitekture, u vidu meduspratnih konstrukcija, Pocetkom devetnaestog veka, tacnije 1815. godine, prvi put se gvozde ugraduje u krovne konstrukcije i to u oblicima koji su se do toga vrerncna primenjivali za drvene konstrukcije - vesaljke, proste i dvojne, arrnirani nosaci sa zategnutirn delovima od kovanog gvozda, Prve resetkaste krovne konstrukcije pojavljuju se 1830, godine u Engleskoj i to u kombinaciji drveta i gvoZda . pritisnuti stapovi u drvetu, zategnuti u kovanom gvozdu. Polovinom devetnaestog veka grade se prvi puni nosaci ad topljenog gvozda. Posle 1870. godine primena gvozda, eija se proizvodnja naglo poboljsava i omasovljujc, uzirna sve vise maha na svim poljima gradevinskih delatnosti - arhitekturi, mostogradnji, industrijskoj gradnji. Pronalaskom Sicmcns-Martinove peCi 1865. godine, znatno su poboljsane hemijske i mehanicke osobine celika i prilagodene zahtevima i najodgovornijih noseeih celienih konstrukcija, Masovna proizvodnja postignuta je Bessernerovim po-

Beograd, 6.01.1992.

stupkom, putem kojeg su se dobijale takoreci neogranicene kolicine neumirenog celika. Novim LD postupkom (Linz-Donawitz) proizvodnje celika, koji je poceo siroko da se prirnenjuje posle drugog svetskog rata, dobijaju se relativno jed?ostavnim, konvertorskim putern, velike kolicine umirenog celika, pogodnog za izradu svih vrsta zavarenih konstrukcija, koje su naglo preovladale na polju gradevinskog konstrukterstva pocevsi ad pedesetih godina dvadcsetog veka, Siroka primena celika kao konstrukcionog rnaterijala orncgucena je i velikirn brojem radova na polju tcorijske mehanike zapocetim jos krajem devetnaestog veka (Mohr, Clapeyron, Bauschingcr, Wohler, Breslau-Muller, Tetmayer, Bleich, Tirnosenko, Chvala, Collbruner, Hajdin i drugi brojni istrazivaci).

1,2,

GLA VNE OSOBINE NOSECm CELICNIH KONSTRUKCUA

Kao i sve druge tvorevine Ijudskag uma i nosece celicne konstrukcije imaju svoje dobre i lose osobine.

~~b~: osobi[~e nosecih celicnih konstrukcija, sa svim svojirn prednostirna koje ih rsticu u prvi plan gradevinskih delatnosti, uglavnom se ogledaju u:

- O~licnim hernijskim i mehanickirn osobinarna osnovnog i veznog materijala, koje ~u po?lozne iscrpnoj i temcljitoj kontroli, pocevsi od prvih koraka proizvodnje cehka do poslednjeg ugradenog zavrtnja u konstrukciji;

- Spretnirn konstruktivnim oblicima, relativno male sopstvene mase, pogodnim za izradu, posebno za transport i montazu;

- Izr~zitom ~ontaznom ~arakteru celienih konstrukcija, potpunoj industrijskoj proizvodnji elernenata I sklopova, sto se sve moze sastaviti u nosecu celinu na gradilistu .rela~ivno jednostavni~ spojnirn sredstvima - zakivanjem, zavrtnjevirna, zavarrvanjem - skoro nezavisno od vremenskih uslova;

- La~m p:ekrajanjima, adaptacijama, pojacanjima, prosirenjima objekata, u zavisnosu od potreba tehnoloskih procesa;

- M?gucnostima savladivanja velikih raspona u poprecnorn i pcduznorn pravcu obJ~vkt.a relativn.~ l,akim ~ el~gantnim konstruktivnim oblicirna, zahvaljujuci odlicnim mehanickim svojstvima celika;

- Mogucnostirna iscrpne i terneljite provere kvaliteta ugradenog materijala i konstrukcija, pocevsi od same proizvodnje osnovnog materijala, procesa izrade, transporta, nacina montaze, Ne moie se u dovoljnoj men naglasiti vainest sta/ne i pailjive kontrole celokupnog procesa izgradnje svake gradevinske konst:uk,cije, pose_bn~ .u celiku. Striktnom kontrolom omogucava se siguma grad. nja ~ svodenje rizika, koje svaka operacija suma po sebi nasi, u razumne grantee. Celicne konstmkcije U pogledu kontrole daleko prednjace ispred svih drugi/z gradevinskili materijala!

2

I

)

\ . I

J I

l

., ; ~

Lose osobine nosecih celicnih konstrukcija mogu se obuhvatiti:

- Znatnom osetljivoscu u srnislu srnanjenja nosivosti pri izlaganju povisenirn ternperaturama, posebno prerna pozaru:

- Podloznoscu uticajima korozije, sto zahteva skupe i slozene mere zastite - redovne preglede, pritezanje zavrtnjeva, ci~Cenje korozije, obnavljanje zastitnog prernaza, novo farbanje. Troskovi odrzavanja nosecih telicnm konstrukcija su, stcga, neuporedivo veci od troskova odrzavanja armiranobetonskih konstrukcija, premda su i ave vrlo osetljive na gasnu koroziju u zagadenim sredinama industrijskih postrojenja • aglomeracije, elektrolize i slicna postrojenja.

- Potreborn za temeljnim pojacanjem nosece konstrukcije u slucaju povecanja intenziteta korisnog opterecenja,

1.3. PRIMENA NOSECIH CELICNIH KONSTRUKCUA U GRADEVINARSTVU

Dve su glavne grupe u koje bi se mogle razvrstati nosece eelicne konstrukcije u gradevinarstvu:

U prvu grupu spadaju nosece celicne konstrukcije koje se prirnenjuju na dva polja izgradnje:

- N a polju arhitektonske izgradnje nosece celicne konstrukcije se pojavljuju u vidu krovnih nosaca, raznih vrsta stubova, skeletnih konstrukcija zgrada, administrativnih, industrijskih, rede starnbenih, meduspratnih konstrukcija, balkona, bravarije . vrata, prozora;

- U industrijskoj izgradnji meki gradevinski celik predstavlja nezarnenljivi konstrukcioni materijal koji omogucava brze i lake adaptacije, rekonstrukcije, prosirenja pogonskih objekata. Uglavnom se primenjuje za izgradnju:

• svih vrsta industrijskih zgrada i hala, sa jednim iii vise brodova ili spratova,

• raznih transportnih uredaja kao sto su dizalice, galerije za transportne tra-

ke, zicare i slicno,

• svih vrsta stubova . antenskih, dalekovodnih, signalnih,

• svih vrsta rezervoara za vodu, naftu i druge tecnosti,

• bunkera i silosa za uskladistenje sipkih rnaterijala,

• raznih vrsta hidrotehnickih objekata - brana, ustava,

• rudarskih postrojenja kao sto su drobilisna postrojenja, flotacije, separacije, izvozni tornjevi i slicno,

Ne moze se reci da je ovim pregledom iscrpljen spisak primene nosecih eelicnih konstrukcija u oblasti industrijske izgradnje, koja predstavlja neograniceno polje

3

delatnosti jednog gradevinskog konstroktera.Pored svoje uze specijalnosti, industrijski konstrukter hi trebalo da enciklopedjjski poznaje elemente masinske tehnike, e1ektrotehnike, tehnologije, rudarske tehnike, znaci da bude sprernan za multidisciplinarni pristup problemima projektovanja, izgradnje i montaze konstrukcija i opreme.

Ne bi se istovremeno moglo reci da je industrijska izgradnja, iako vrlo raznovrsna islozena, atraktivna za jednog gradevinskog konstruktera, koji u ovakvim slucajevima predstavlja neophodan .servis " glavnog projektanta, obicno tehnologa, U izgradnji industrijskih objekata, ciji oblik u velikoj meri zavisi od vrste, oblika i polozaja tehnoloske oprerne, konstrukter nerna velike slobode izbora resenja, Izuzetak svakako predstavljaju objekti, u vecoj iii manjoj meri nezavisni ad tehnoloske opreme, kao 5tO su valjaonicke hale iIi izlozbeni paviljoni, sportski objekti i slicno, koji uglavnom spadaju u okvire arhitektonske izgradnjc.

U drugu grupli nosecih eclienih konstrukcija, vrlo atraktivnih za svakog gradevinskog konstruktera, svrstavaju se mostovi raznovrsnih sistema i narnena: grcdni, resetkasti, lucni, viseci i drugi, namenjeni pdaekom, drurnskorn, zeleznickorn saobracaju, vodenju gasovcda, vodovoda i drugih industrijskih instalacija. Valja naglasiti da se sloboda izbora i uspeh dispozicionog resenja nalazi gotovo u potpunosti u rukama gradevinskog konstruktera.

1.4. SA VREMENE TENDENCUE U RAZVOJU NOSECIH tELItNII-I KONSTRUKCIJA

1.4.1. ELEMENTI RAZVOJA NOSECIH CELlCNIH KONSTRUKCIJA

Nosece celicne konstrukcije zahtevaju, kao i svaka plemenita tvorevina, veliku paznju i negu tokom svog eksploataeionog vcka u srnislu antikorozivne zastite i povisenih temperatura (pozara), 5tO im se, nesumnjivo, moze upisati u negativna svojstva.

Razvitak i uspesna primena eclicnih konstrukcija u gradevinarstvu, posebno u industrijskoj gradnji, zavisi od niza pararnetara, koji bi se uglavnom mogli svrstati u cetiri grupe:

1. Projektne us luge, tokom kojih bi se, izborom optimalnih konstruktivnih oblika, uticalo na srnanjenje masc konstrukcije, vrernena potrebnog za izradu i montazu, u krajnjem ishodu na snizenje cene objekta sa nosecorn ce\icnom konstrukcijorn;

2. Industrijska izrada celicnih konstrukcija uvodenjem u proizvodnju savrcmcnih tehnoloskih postupaka, rnasina i alata, kojima se rnanuelni rad svodi u minirnalne granice uz postizanje potrebne tacnosti izrade, sto zahteva ken-

4

centraciju intelcktualnih napora u projcktnim biroima, posebno u pripremarna za proizvodnju:

3. Tcmeljita kontrola kvaliteta izvedenih radova u radionici i tokom rnontaze, u cemu celicne konstrukcije prednjace, pruzajuci mogucnosti siroke primene radiografije, penetrirajucih boja ("Difulerm" postupak), momcntnih kljuceva, sto sve svodi rizik, prouzrokovan nedovoljno pazljivo izvedenim radovima, u zancrnarljivc graniee;

4. Dalje usavrsavanjc metoda montaze celicnih konstrukcija modernizacijorn opreme za montazu, uvodenjern dovoljne kolicine male mehanizacije gradilista (kornprcsori, busilicc, urcdaji za zavarivanjc i kontrolu zavarenih spojeva i drugn), primcnorn savrerncnih srcdstava za vczu montaznih spojeva - zavarivanja, visokovrednih zavrtnjeva.

1.4.2. PROJEKTNE US LUGE

t }

Prva grupa parametara, koja, pored rutinskih projektnih usluga, implicitno obuhvata i niz saznanja ncophodnih za odvijanje radova na oblikovanju objekta na odgovarnjuccrn srrucnorn, profesionnlnorn nivou, neosporno prcdstavlja faktor najvcccg znacaja po buducu sudbinu postrojenja u celini. U prilog ovakvc konstatacije, potvrdcne visegodisnjim prukticnim zapazanjima ne sarno u okvirirna nosccih celicnih konstrukciju nego i na drugirn poljirna gradevinske delatnosu, naglasava se da su vclicinc slela i tcskoce u njihovorn otklanjanju, prouzrokovanc ncdovoljnim znanjcm iii nernarnim radom projcktanta ikonstruktera, neuporedivo vcce od onih koje hi nasiale krivicom proizvodaca iii montuzera nosccc cclicnc konstrukcije. Simko rasprostranjena pojava da nosece cclicnc konstrukcije obradujc osoblje, kojern ova oblast nije i uza spccijalnost, ncdopustiva je. Zakonskorn regulativom u srnislu spccijalizacije kadrova (kao u medicini, najstarijoj naucnoj grani), valjalo bi stati na put "amaterskom " pristupu hila kojoj vrsti projckine dokurncntacije, duhovnoj, zata i vrlo osetljivoj, osnovi svakog graucvinskog zahvaia. Ako se tome doda da su osnovni uzroci havarija nosecih celicnil: konstrukcija, ucestalih u poslednje vrcmc, pitanja stabilnosti, nesvojstvcna arrniranobetonskim konstrukcijama, ostri zahtevi u pogledu strucne osposobljenosti kadrova, kojirna sc poveravaju odgovorni zadaci na polju nosecih celicnih konstrukcija, bili hi lime potpuno opravdani.

Tokorn obrade projcktne dokumcntacijc i izhora optimalnog resenja, konstrukier se suocava sa potrcborn uskladivanja dva osnovna, cesto suprotna, zahteva: sigurnos: i racionatnost konstrukcjc, Rcscnjc ovog, samo na prvi poglcd, paradoksalnog problema lczi u primeni prcciznih metoda proracuna, dobrorn poznavanju osobina i ponasanja matcrijala i konstrukcija, eventualnom proucavanju konstrukcija pod probnim optercccnjcrn, uz porcdcnje racunskih

5

i eksperimentalnim putem prikupljenih rezultata. Dobra poznavanje i pravilna primena zakonske tehnicke regulative podrazumeva se.

1.4.3. NEKOLIKO BITNIH POJEDINOSTI ZA OBLIKOV AN1E NOSECIH CELICNIH KONSTRUKCIJA

Dornaca tehnicka regulativa se jos uvek pretezno zasniva na koceptu dopustenih napona, u okvirima kojcg bi se valjalo osvrnuti na nekoliko pojedinosti od bitnijeg znacaja za oblikovanje nosecih celicnih konstrukcija u industrijskoj izgradnji:

I. Savrerncne tendencije prirncne prostornih sistema, posebno na polju resetkastih krovnih konstrukcija, ugradnja prctezno zategnutih elemenata, tankozidnih elemenata, celika visokih mehanickih svojstava, zarnena I;elika aluminijurnorn, ukazuju na puteve razvoja meralnih konstrukcija zadovoljavajuce sigurnosti uz istovrernenu racionalnost.

2. Zahvaljujuci svojim prednostima, zavarene celicne konstrukcije se skoro iskljucivo prirncnjuju u snvrerncnom gradevinarstvu. Pravilnim oblikovanjern preseka postizc se potrebna sigurnost, narocito u pogledu:

a) Zamora materijala izlozenog uticaju prorncnljivog opterccenja, kojim se obuhvata ogranicenje dopustenih napona u funkciji od:

- kolicnika ekstrernnih vrednosti norrnalnih (iIi srnicucih) napona

r = min a f max (1, koji se javljaju tokom eksploatacijc u jcdnorn od posrnatranih poprecnih preseka elernenuta,

- oblika i polozaja zavarcnog spoja u preseku;

b) Krtog lorna elementa konstrukcije, koji se moze javiti i pri vrednostirna naponskih stnnja 2-3 put a nizirn od racunskih, bez ikakvih prethcdnih deformacija, sto ukazujc da izabranim oblikorn konstrukcije nisu ornogucene odgovarajuce plasticnedeformacije kao poslcdice rada konstrukcije pod opterecenjcrn. OdSUSlvO deforrnacija preseka predstavlja osnovnu razliku elasricnog i krtog lorna, eiji mehanizmi nisu ni do danas iscrpno istruzeni. Kao osnovni uzroci krtog lorna, podrobnije analizirani II tacki 2.6. ovog izlaganja, mogu se u najkracern oznaciti:

- naponska stanja u konstrukciji, posebno troosovinska (prostorna), bez odgovarajucih plasticnih deformacija preseka na mestima nagornilanih savova u sve tri koordinate ravni. Pruvilnirn oblikovanjem prcscka, utica] naponskih stanja, od prvorazrcdnog znacajn u pojavi krtog lorna, maze sc u potpunosti ndstraniti. Valja naglasiti da pojava krtog lorna u zakovanim konstrukcijama nije nikud zabelczena, svojstvena je samo zavarenim konstrukcijarna,

6

\

- brzina nanosenja opterecenja, posebno u vidu udarca na mestima zavarenih nastavaka, koje stoga treba izbegavati u ovako nepovoljnim zonarna,

- uticaj niskih temperatura -30°C pa i nizih, dovoljno poznan uzrocnik krtog lorna ieleznickih sina, moze se preduprediti ugradivanjem eelika odgovarajuce zilavosti, koja se meri u 1/cm2,

- metalurske osoblne celika II poglcdu hemijskog sastava, posebno u pogledu sadrzaja P, S, N i ostalih nemctalnih dodataka, nepravilnosti u atomskoj strukturi, sto se rnoze otkloniti tokom proizvodnje rnaterijala.

3. Pravilnim konstruisanjern preseka, uz povoljan odnos rnaterijala u odnosu na neutralnu osovinu, koji odgovara uslovirna spoljnog opterecenja kao sto je savijanje iIi pritisak, moze se uticati na srnanjenje rnase celiene konstrukcije, a samim tim i na njenu racionalnost:

a) toplovaljanim profilima sa ~irokim nozicarna sa paralelnirn stranicarna, ciju je mogucnost proizvodnje i plasrnnnu na dornacern tdistu ispitivala zelczara Zenica u toku 1972/1973. godine, postizu se znacajne ustede u masi II odnosu na norrnalne I profile. Putern kolicnika K = Wrl A, kojim se ocenjuje ekonornicnost prcseku nosaca, pokazane su u tabeli 1.4.1. procentualne razlike u ekonomicnosti oha pro fila.

Taheln 1.4.1. - Proccntualne razlike u ekonornicnosu profila

Normalni I profit I profiJi sirokih nozica
" IV A i K~IV,!A IV, A K~lVx!A cr.
x
em:'- em:! crn-' em! em ,,"
mm CIIl
20U 214 33,5 6,3'1 5,}5 82,7 7,19 +12,52
240 354 46,1 7,6& '174 111,0 8.77 +14,19
260 442 53.4 8,2S 111>0 121,0 9,59 +15,82
3UU 653 C,'1,1 9,45 1720 154,0 11,17 +18,20
340 923 86,8 10.1,] 2170 174,0 12,47 +17.30
400 1460 ns.o 12.37 3U3U 2()'J,0 14,50 +17,22 /

'i' I

Tabela 1.4.1. pokazuje porast ekonornicnosti preseka sa porastorn visine, uz nesurnnjivu prednost profila sirokih nozica sa paralelnirn strnnicama u poredenju sa norrnalnim I profilima. los bolji rezultati II ustedi materijala rnogu se postici optirnizacijorn nosacu zavarenih preseka. Fabrika .Fakorn'', u okviru zelezare Skoplje, proizvodi niz standardizovanih zavarcnih nosnca rucionalno odabranih poprecnih prescka, koje bi vuljalu mnogo ~irc primenjivati u praksi no 510 je to do sada bio slucaj,

7

b) hladnooblikovani, tankozidni elcmenti u poslednje vreme se svc vise prirnenjuju i doprinose napretku i racionalnosti celicnih konstrukciia, zahvaljujuci vclikim mogucnostirna sklapanja lakih, prostornih poprccnih preseka savrernenim postupcima spajanja elernenata u celinu tackastim zavarivanjern. Pri lome bi valjalo ukazati na dva momenta:

- u odgovorne noscce celicne konstrukcije, pogotovu izlozene surovirn pogonskim uslovima kao sto su prornenljiva optercccnja i niske temperature, smeju se ugradivati hladnooblikovani profili sarno u norrnalizovanom stanju, shodno JUS-u C.B5.052/1980. [25J, sto znaci oslobodcni zaostalih napona i popravljene sitnozrnaste strukture u rogljevima kao posledica obrade materijala u hladnorn sranju,

- prostorn zarnenorn toplovaljanih profile izlozenih savijanju hladnooblikovanirn ne postize se nikakva usteda u rnasi materijala; jednostavnom uporednorn racunicorn potrebnih rnedusobnih razrnaka (1 norrnalnih r profila i hladnooblikovanih ] [ profila, pod ostalim jed nil kim uslovima, prerna slici 1.4.1, sastavljena je tabela 1.4.2. osnovnih karakteristicnih elernenata obe vrste profila.

2 9 kN/m

TOPLOVALJ AN I

·1

. ~LADNOOBLIKOVAN I ~

I PROFllJ

PROFI LI 2 C

1. N05ACI 51ST E MA PROST E GREDE I ~ 5,0 m

2.0PTERECENJE q:= 5,0 KN/m2

2

3. MOMENAT SAVIJANJA M = gol/8

4.DOPUSTENI NAPON S" 16,0 kN/cm2

S.RA5TOJANJE PROFILA 0= 16oJ8g~1f5 =1O,24·]{rWx

u m.

Stika 1.4.1. Odredivanje razrnaka a toplo i hladno valjanih profila

8

If

!

Tabeln 1.4.2. - Mcdusobni razmak a profila za g = 5,0 kN/mz i I = 5,0 m

Toplova lja ni I profil Hladnooblikovani J I profili
II' 11', gz-gl 100%
I x gG a g] II &0 a gz g2
cmJ kglm m kglm2 cmJ kglm m kglm2
140 81,9 14.4 0,84 17,14 140·2 39,4 7,60 0,40 19,00 + 10,85
160 117 17,9 1,20 14,92 160·2 47,S 8,23 0,49 16,80 +12,60
180 161 21,9 1,65 13,27 180'2,2 62,6 9,93 0,(,4 15,52 +16,96
200 214 26,3 2,19 12,01 200'2,25 72,8 10.60 0,75 14,13 + 17,65 Prerna tabeli 1.4.2, u koju nije uvedcna kontrola ugiba, maze se zakljuciti da jc mas a hladnooblikovanih preseka veca za 11-18 % u porcdenju sa toplovaljanirn profilima. Sta vise, ako bi se u obzir uzela i potreba znatno brizljivije zastite hladnooblikovanih profila protiv korozije i u neutralnim sredinarna, sarno u kojirna bi se ovi profili smeli upotrebljavati, ociglcdna je siroko rasprostranjena zabluda da se rnogu postici ustede u ceni konstrukcije prostom zarnenom profila, Prednosti hladnooblikovanih profila, dobro rasporcdcnog rnaterijala u odnosu na neutralnu osovinu, pokazuje se u pritisnutim elernentima, u kojirna se mcgu nostici i znatnije ustede u masi rnaterijala.

Racionalnost poprecnog preseka pritisnutog elernenta moze se proceniti koeficijentom Z, prerna jednacini (1.4.1.), prerna izvoru[32, str, 164 i 191]:

(1.4.1.)

Tabelom 1.4.3. prikazane su vrednosti Z za nekoliko uobicajenih poprecnih preseka pritisnutih elernenata koji se rado prirnenjuju u industrijskoj gradnji,

Prerna vrednostima koeficijenata Z, prikazanirn u tabeli 1.4.3, rnoze se dobiti jasna predstava 0 racionalnosti cevastih HOP profila, sa najnizim Z vrednostirna.

4. U teznjiza smanjivanjern rnasa nosecih celicnih konstrukcija vaznu ulogu igra i kvalitet osnovnog rnaterijala, cijirn se poboljsanjem, narocito u pogledu mehanickih osobina, mogu postici veorna povoljni rezultati,

Primenom celika gran ice razvlacenja CTv = (75,O - 80,0) kN/cm2, uz napomenu da se danas proizvode i celici sa CTv = 350,0 kN/crn2, rnasa konstrukcije se smanjuje i za2-2,5 puta, priblizavajuci se masi konstrukcija od alurninijuma sa CTy = (20,0 - 24,0) kN/cm2, dimenzija odrcdenih i prema uslovima dopustcnih deformacija (upotrebliivost konstrukcije) sa rnodulom elasticnosri

9

Tnbela 1.4.3. - Vrednosti koeficljeuta Z = ~ i2 min

PA:EsE:K

z

PRESEK

aluminijuma E = 7000 kN/cm2, sto znaci tri put a rnanjim od modula ela-

sticnosti celika E "" 2,1 X 104kN/cm2. '

Osnovni materijal, izuzetnih hernijskih i mehanickih svojstava, omogucava projektovanje i izgradnju objckata znatnih poduznih i poprecnih razrnaka stubova, sto znaci velikih raspona krovnih nosaca sa 1 "" 30,0 - 50,0 m i vise, nosaca dizalica sa 1 = 25,0 - 30,0 m za dizalice nosivosti i preko 200 t. Koncentracijorn materijaJa u manjem broju robustnijih i tezih elemenata postizu se znatne ustede u izradi, ruontazi i antikorozivnoj zastiti elernenata, sto sve, uz snizenje i troskova odrzavanja, ide u prilog ekonomicnosti celicnih konstrukcija.

5. OptimaJnim dispozicionim resenjern nosece celicne konstrukcije jednog objekta maze se bitno uticati na srnanjenje ukupne rnase ugradenog celika. In. dustrijske zgrade su po svorne obliku, u najvecern broju slucajeva, zavisne od tehnoloskog procesa postrojenja, pri cemu se ne mogu preduzimati vece modifikacije u cilju racionalizacije konstrukcije. Izuzetak su valjaonicke i slicne hale, prakticno nezavisne od tehnoloske opreme, u kojirna su daleko sire rnogucnosti stvaralackog oblikovanja objekta, Ne upustajuci se u dalju razradu ovog, inace vrlo kornpleksnog pitanja, moie se naglasiti da prirnenu okvirnih sistema valja izbegavati u svim proizvodnim objektirna povezanim sa tehnoloskom oprernorn koja, na bilo koji nacin, predstavlja izvor oscilaci~a, ka~ sto~: t.o slucaj u separacijama, flotacijarna, drobilisnim postrojenjima ] drugim slicnim postrojenjima. Resetkasti sistemi, kao daJeko kruci od okvirnih, mnogo se bolje ponasaju tokom eksploatacije u svim ovakvim slucajevima,

10

, .

l

1.4.4. RACIONALNOST PRIMENE NOSECIH CELICNIH KONSTRUKClJA

1. Racionalna primena nosecih celicnih konstrukcija u izgradnji industrijskih postrojenja uslovljena je, u odnosu na arrniranobetonske konstrukcije,: nekolikim pararnetrima odlucujuceg znacaja prj izboru vrste konstrukcije:

- osobinama tehnoloskog procesa proizvodnje u industrijskim postrojenjirna, kao sto su oblici, polozuj, veze tehnoloske opreme eesto velike mase i intimno vezane za nosece konstrukciju objekta,

- promenljivim uticajima temperature,

- agresivnirn uticajem sredine,

rasporedorn stubnih mesta, koji cesto zahteva velike raspone krovne konstrukcije, nosaca dizalica,

- cenom izgradnje objekta,

2. U industrijskirn postrojenjima kao sto su agJomeracijc, visoke peci, celicane (konvertorske i Siernens-Martinove), valjaonice sa teskirn uslovirna rada, industrijske hale sa dizalicama nosivosti i preko 200 I, visokim ternperaturama, agresivnom sredinom, prirnena nosecih celicnih konstrukcija moie se smatrati nezaobilaznom.

3. Prema rezultatirna ispitivanja sovjetkih istrazivaca, prema izvorima [12, 27], armiranobetonske konstrukcije, primenjene u izgradnji metalurskih postrojenja, propadaju u roku ad 5':10 godina pod uticajern prornenljivih temperatura 100·200°C u kombinaciji gasova unutar ovih, a i slicnih postrojenja.

Ispitivanja su pokazala da se nosaci dizalica u Siemens-Martinovimcelidanarna zagrevaju do 170-200oC (slican primer iz dornace prakse predstavlja striper hala zelezare Skoplje) II valjaonicama do l00-150°C. Krovne konstrukcije celicana zagrevaju se i do 150°C, 10-20 puta u toku smene. Celiene konsrukcije se rnogu, pri takvirn ternperaturnirn uslovima, uspesno eksploatisati 20 i vise godina.

Zabelezena su propadanja armiranobetonskih konstrukcija, ugradenih u aglomeraciona postrojenja sa izrazito agresivnorn sredinorn, vee posle cetiri godine eksploatacije postrojenja, Slidne poj<,lve zapazene su i u obojenoj

rnetalurgiji. .

11

Na osnovu ovakvih zapazanja doslo se do zakljuckada je primena arrniranobetonskih konstrukcija necelishodna u izgradnji industrijskih postrojenja u kojima, pod impulsnim uticajima temperature, dolazi do zagrevanja stubava i zidova vise ad 150°C, nosaca dizalica vise ad 50°C, krovnih konstrukcija vise od 70°C. Ako utica] temperature nije visi ad 50°C, arrniranobetonske konstrukcije uspesno konkurisu celicnim. Primena vatrostalnih betona ogranicava se na objekte u kojima se ne ocekuje vece zagrevanje armature ad 350°C, sto zilaci zagrevanje betona do 400-450°C.

1.4.5. ANALIZA STRUKTURE OBJEKATA

1. Analiziranjem strukture objekata, izgradenih u celicno] ili arrniranobetonskoj konstrukciji, mogli bi se izvuci globalni zakljucci, prema izvorirna (12,27]:

- masa arrniranobetonskih konstrukcija industrijskih objekata veca je 2-10 puta ad mase celicne konstrukcije, zavisno ad osobina konstruktivnih elemenata,

- troskovi montaze jedne tone celicnc konstrukcije nizi su za 1,1-1,6 pula ad jedne tone armiranohetonske konstrukcije,

povecanje ekonornicnosti arrniranobetonskih konstrukcija rnoze se po· stici sarno znacajnijirn snizenjern cene ukupne kolicine armature, sto istovrerneno znaci znatnim snizenjern rnase armature. u odnosu na rnasu celicne konstrukcije,

- znatno kraci rakovi mantaie celicne konstrukcije mogu bitno prevagnuti u korist ekonornicnosti celicne konstrukcije,

2. Prema podacima istih sovjetskih istrazivaca [12,27], analize ceria lakih industrijskih objekata raspona 15,0-18,0 m, sa dizalicama nosivosti do 20,0 t, pokazuju da je primena celicnc konstrukcije jeftinija za 1,2-1,5 puta U odnosu na arrniranobetonsku, sa utroskorn armature mase 25-40% ad mase celokupne celicne kanstrukcije.

Istim istrazivanjima utvrdeno je da je, iako su ustede u masi celika pojedinih arrniranobetonskih konstrukcija znatne u poredenju sa rnasom odgovarajuce celicne konstrukcije - u krovnim nosacirna raspona 24,0-30,0 m do 40%, u nosacirna dizalica raspona 6,0 m ako 15-25%, u stubovirna oko 50· 70%, cena arrniranobetonskih konstrukcija visa od celicnih konstrukcija:

- krovnih konstrukcija do 40%

- nosaca dizalica do 55%

- stubova do 35%

12

)

I) j

3. U prilog ovakvih rezultata maze se navesti i primer iz domace prakse. Polovi nom sedamdesctih godina izgradeoa jc hala za proizvodnju savno zavarenih ccvi u Urosevcu, Hala se prostirala na povrsini od 30000 m2, poprccnih raspona 3 x 30,0 m, razmaka stubova 21,0 m u poduinom pravcu, Zahvaljujuci navodnorn nedostatku dovoljne kolicine konstrukcionog celika (aka 2000 t), hala, prvobitno projektovana u racionalnoj nosecojcelicnoj konstrukciji sa utroskom celika aka 7,50 kglm3, izgradena je u prednapregnutom betonu po ceni visoj oko 50% no sto bi kostala po verodostojnoj predracunskoj vrednosti da je podignuta u celicnoj konstrukciji.

4. Prcma sadasnjim cenarna na dornacern trzislu, maglo bi se reci da cena jedne tone noscce celicne konstrukcije odgovara ceni oko 6,0 m3 betona ukljucujuci armaturu (aka 100 kg armature na m3 gotovog betona).

1.5.

MASE NOSECm CELICNIH KONSTRUKCUA OHJEKA TA

Mase ugradenih nosecih celicnih konstrukcija objekata relativno su mate, zahvaljujuci dobrim mehanickirn svojstvirna celika. Prosecni utrosak celika za jedan objekat moze se obracunati po m2 pokrivene povrsine sarno za jednospratne objekte, Aka su u pitanju visespratni industrijski objekti, kao sto su topionice sirovog zeleza, kotlarnicc termoclektrana, tlotacije, rudarski objckti za oplemenjivanje sirovina, objckti koje karakterisc intimna veza oprcme celicne konstrukcijc sa vecim brojem konstrukcija podesta, obracun utroska celika u nosecoj konstrukciji valja izvesti po m3 izgradcnog objekta, Obracunom treba ohuhvatiti sve clemente· nos ace dizalica, stubove, clemente zidova, nikako sa. rna krovnu konstrukciju, kako to pojedini konstrukteri imaju obicaj da cine, pri cemu ukazuju na izvanrcdnu, prcmda laznu, ekonomicnost konstrukcije svoga objekta.

Orijentacioni utrosak celika za nosece konstrukcije objekata razlicitih namena prikazan je tahelom 1.5.1.

13

r

Tabela 1.5.1. - Orijentacioni utrosak cclika sa fly = 23,5 kN/cm2

Redni Utrosak kglrnz Utrosak kglmJ
braj Vrsta objcktu
min max min max
1. Razne industrijskc hale, manjcg raspona do
15,0 m, visine 4,O-Q.0 rn, bL"Z dizalica 30,0 50,0 6.0 8,0
2. Veti industrijski objekti, visebrodni, prizcmni,
sa dizalicama, pojedinacnog raspona breda do
30,0 m, visine 10,0-15,0 m 120,0 180,0 12,0 20,0
3. Visoki objekti sa podestirna, dizalicama,
raspona 24,00-30,0 m, spratne visine. 4.Q-.{;,0 m - - 25,0 35,0
4. Topionicc, kotlarnice - - - do 50,0
5. Bunkeri za rudu, konstrukcija zavarena,
obracun [clinc po toni usklad, materijaln - - 150,0 170,0
6. Bunkeri za rudu, konstrukcija zakovana,
obracun lclina po [ani usklnd. rnaterijala - - - 200,0
7. Silosi prccnika fJ 3,0-5,0 Ill, zavarcni, bez
stubova, ukrucen]a - - 50.0 80,0
8. Visoke peci zaprcmlne 1000-2000 mJ - - 2200,0 3000,0
Cisle krovne konstrukcije bcz Roznjacc 12,0 16,0 - -
9. stubova, zidova i osrnlog, Krovui nosacl 15,0 25,0 - -
raspona 20,0-30.0 III
Zidovi 14,0 16,0 - - 1.6. 1.6.1.

TEHNICKA REGULATIVA OPSTE NAPOMENE

Osnovu izgradnje bilo kakvog objekta, Slo znaci projektovanja, izrade i montaze, predstavlja zakonska tehnicka regulativa, drugim recima zbirka propisa, normativa, standarda, pravilnika koja usmerava rad svakog konstruktera. Retki su i izuzetni konstrukteri koji su u stanju da svoja dela ne zasnivaju na odredbarna tehnicke regulative, vee svojim avangardnirn radom stvaraju sopstvena pravila koja tokom vrernena dobijaju opstu vaznost i primenu.

Tehnicka regulative se zasniva na dugogodisnjem iskustvu strucnih krugova ne samo jedne zemlje, vee medunarodne zajednice. Uputno je da svaki konstrukter neprekidno i pazljivo prati svakodnevne novosti kojirna tehnicka regulativa obiluje, Cime svoja saznanja odrzava na nivou savremene naukc, neophodnorn uslovu uspesnog rada.

14

7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15,
( 16.
f 1.6.2. SPISAK NAJV AZNIJE DO MACE TEHNICKE REGULATIVE

Ovom tackom se obuhvata spisak najvaznijih dokurnenata dornace tehnicke regulative za projektovanjc, izradu i montazu nosecih celicnih konstrukcija, u literaturi navedenih pod brojem [1].

I. Privrcrnenl tehnicki propisi za opterecenje zgrada br. 11730, po Slutbcnom ~istu SFR1 b.r. 61/1948. (PTP2) srnvljcni su van vaznostl, izuzev tacke 213 kojorn se obraduje optcrecenje snegorn i tutkc 3 0 dopunskim opierccenjima,

2. Osnove projckrovanja gradevinskih konstrukcijn iz 1988. godine: _ JUS U.C7. 121, korisno optcrecen]e starnbenih i javnih zgrada,

_ JUS U.C7.122, odrcdivanje knrisnog oprcreccnjn ravanica u proizvodnirn pogonima i skla diSCima,

_ JUS U.C7.123, sopstvenn tezina konstrukciju, nckonstrukcionih elernenata i ustaolsrcnog mnterijatn koji se uzirna u obzir pri dimenzionisanju. Z1prcminsl<c mase,

3. Pravilnik 0 tehnickim ncrmnrivima za projektovanjc i lzvodenjc radova na tcrneljcnju gradevinskih objekata, Si.list SFRJ br. 15/1990,

4. Pravilnik 0 tehnickim mcrarna i uslovima za beton i urmirani bcton, 51. list SFRJ br. 11/1987,

5. Pruvilnik 0 tehnickim normatlvima 1~1 izgradnju objckata visokogradnjc u seizrnickirn po. drucjirna, SI. list SFRl br. 31/81, 49/82, 29/83,21/88,52/90,

Ostnli objckti racunaju 51.! po Pravilniku iz 1964. godinc; pravilnik 0 tehnickim ?ormativi~a za snnacijc, pojucanjn i rcxonstrukciju objcknta visokogradnje ostecenih ze~ljot.rcs~m, S1. list SFlU br. 52/85; pravilnik 0 tchnickirn normarivima za seizrnicka posmatranja visokih bra·

na, SI. list SFRJ hr. 6!88,

6. Tcl1ni~ki propisi za nosece ceucne konstrukcijc I, SI. list SFRJ br .. 41/~964, ~tnvljcni suo ~an vllznosti sa izu7.ctkom tehnickog propisa 0 kvalitctu zavarcnih spojeva I tehnickog propisa 0 toterancijnmn. Napominjc 5':· da su novi propisi za opterccenju vetrorn JUS U.C7.110, 111, 112, 113/1989. slupili na snagu marta rncscca 1992. godine,

Tehnicki propisi za noscce cclicne konstrukcije II, SI. list SFRJ br. 6/1966. na snazi su u cctlni,

Pravilnik 0 tehnickim normativirna za noscce cclicne konstrukcije, Sl.list 5FR1 br. 61/1986,

Pravilnik 0 tehnickirn normntivima za optcrccenja nosecih gradevinskih konstrukclja, SI. list SFRJ br. 26/1988,

JUS U.E7.0S1, 086, 091. 096, 101, L06, 111, 116, 121 za stabilnost ~osCCih te.l.icnih ko~struk-

cija, cijc su prve verzije stupile na snagu 22.0S.I~80. Nove, poboljsane verzijc obradivane

su rokorn perioda 1980. - 1990.godmc,

JUS U.E7.131/1980, za IcZi~ta i zglobovc nosccih ceticnih konstrukcija,

JUS U.E7 .140/1985, sp0jcvi sa visokovrcdnirn l1lvnnjevima,

JUS U.E7.145/1987, noscce ceticne konstruxcije spojcne zakivcima i zavrtnjevima, sa dopunom 0 dopusrcnirn naponima zavrtnjeva od 23.10.1990. godine,

JUS U.E7.150/l987, zavarene nosccc cencnc konsrrukcije,

JUS U,E7,O!O/1983, izbor osnovnos marcrljala 7~1 nosece ceucne konstrukcijc,

Opsti tehnicki propisi za izradu prcdrncta i konstrukcija z.avmivanjcm, SI. list SFRJ br. 19/1959,

15

17. Pravilnik 0 tehnickim merama i uslovirna 7..1 montazu re1i~nih konstrukcija, 51. list 5FRl br,

29/1970,

18. Propisi za antikorozlvnu 7;J~litu tcli~nih konstrukcija, SI. lis! SFRJ br. 32/1970,

19. JUS C.T3.071, 072, 073, 081, 082/1972. godine 0 podobnosti izvodaca zavarivackih radova,

20. JUS C.T3.020/1982, 040, 041, 042,048/1966.0 kontroli zavarcnih spojeva,

21. JUS C.T3.01lfI980, uprosceno prikazivanje savova na crrezirna,

22. JUS· ISO 5261, rnctalne konstrukcije, t'chnicki crtczi,

23. JUS C.B0.500/1989, kvalitet opstih konstrukcionih celika,

24. JUS M.B 1.023/1983, za kvalitete materijala zavrtnjcva,

25. JUS M.B 1.028/1974, 7.<1 kvatitet navrtki,

26. Niz JUS·a Z;J oblikc valjanih profila i zavrtnjeva, koji 5C pojcdlnacno ne nabrajaju,

27. JUS C.H3.011/1982, vrstc i oblik elcktroda za zavarivanje,

28. JUS C.A4.001/1986, mchanicka ispluvanja mctata, definicije,

29. JUS C.A4.004/1985, ispitivanjc zilavosti mctaia po Sharpy-u,

30. JUS C.A4.035/19G6, ispitivanja merala zarnaranjem,

31. JUS C.B4.014{1977, kotlovski limovi,

32. JUS M.ZO.504/1964, provcravanje masina za ispitivanje udarom.

2.

CELIK KAO KONSTRUKCIONI MATERIJAL

2.1. PROIZVODN,JA SIROVOG ZELEZA

2.1.1. OPSTE NAPOMENE 0 PROIZVODNJI

Proizvodnja celika predstavlja posebnu, veoma obirnnu naucnu granu koja se proucava u posebnim skolarna namcnjenim ovim svrharna,

Ovim izlaganjem se obuhvataju sarno neki osnovni elernenti metalurgije celika koji spadaju u opseg interesovanja svakog graqevinskog konstruktera,

2.1.2. SIROVO ZELEZO

Siravo zclczo se proizvodi u visokim pecirna topljcnjern srnese rude zeleza, koksa i krecnjaka i sadrzi, pored primesa kao sto su silicijum (Si), mangan (Mn), fosfor (Ph), sumpor (S) i vece kolicine ugljenika (C) od 3,2-5%, sto ga cim nepodobnim za primenu na polju gradevinarstva. Podvrgavanjern sirovog zclcza procesu "oplcmenjivanja" u srnislu podesavanja hemijskog sastava potrebama privrede, dobija se celik odgovarajucih hernijskih i mehanickih osobina.

2.1.3. PROCESI PROIZVODNJE CEUKA

16

Konstruktivni iIi meki gradevinski celik proizvodi se iz sirovog zeleza uglavnom na dva nacina:

1. Putem konvertora, sudova kruskastog oblika ciji su zidovi oblozeni materijalima bazicnih osobina, iz kojih se dobija konvertorski iii Thomasov celik. Produvavanjem tecnog sirovog ieleza vrelim vazduhom, sagorevaju suvisne kolicine ugljenika i fosfora. U strukturi avag celika postoje nepovoljne primese koje povecavaju krtost, kao sto su Iosfor u kolicini do 0,10% i azot cesto i vise od 0,012%.

Thornasov celik, masovne, relativno jevtine proizvodnje, neograniceno se upotrebljava za izradu zakovanih konsuukcija. Sta vise) i zavarene konstrukcije male debljine zidova elemenata, koje nisu izlozene vecim zahtevima obrade iii eksploatacije, mogu se raditi i od cclika ove grupacije.

]7

I

Konvertorski (Thomasov] celik, sa visokim sadrzajem azota, koji se bitno povecava u zavdnoj fazi proizvodnog proccsa pri odstranjivanju suvisnih kolicina fosfora, sklon je ubrzanorn procesu veStaekog starenja (opadanje duktilnosti i granice razvlacenja), postaje krt tokom obrada koje se ne mogu izbeci pri izradi celicnih konstrukcija, kao sto su ispravljanje, zavarivanje, posebne deformacije u hladnorn stanju i drugo. Tokom proteklih godina pronadena je metoda proizvodnje poboljsanog konvertorskog (Thomasovog) celika, koja se u biti sastoji od produvavanja sirovog zeleza vazduhom jako obogacenim kiseonikorn kroz konvertor u zakosenorn polozaju i drugim rnanjim dopunskim rnerama, Ovako poboljsani konvertorski celik, sa sadrzajcrn azota is pod 0,010%, fosfora ispod 0,06%, sumpora do 0,05%, moze se po svojim osobinarna uporedivati sa Siemens-Martinovirn (SAl) celikom, sto je posebno vazno u pogledu zilavosti materijala.

U savremene metode poboljsanja osobina konvertorskog (Thomasovog) celika spada i postupak Linz-Donawitz, skraceno LD postupak, ugradcn u celicane domacih iclezara. Uduvavanjem clstog kiseonika u tccno sirovo zclczo sa gornjc strane konvertora, ciji su zidovi oblozeni bazicnorn masom, postize se zeljeni hernijski sastav celika, koji se maze upotrebljavati u svrhe za koje se ranije iskljucivo prcdvidao SlY! celik. Konvertorski LD postupak relativno je jednosravan, ekonornican i obezbeduje znatne kolicine celika odgovarajucih osobina za daleko krace vrcrne nego sto je to slucaj sa SM pecima.

2. Putem Siemens-Mnrtinovih peci u koje se ubacuje sirovo zelezo u evrstom iii tecnorn stanju i podvrgava obradi oksidirajucirn plarnenom od smese gasa i vazduha iii ulja i vazduha. Sagorevanjem pratecih primesa sirovog zeleza postize se zeljeni hernijski sastav celika, Obrada i primena SM celika u konstruktivne svrhe zavisi od rezultata analize sastava svake sade, koja, pripremljena u bazicnoj sredini, sadrzi fosfora ispod 0,06%, sumpora ispod 0,05%, azota ispod 0,008%, s tim sto se ove gornje granice mogu i snizavati, zavisno od zeljenog kvaliteta.

Normalna probna epruveta, ciji je oblik prikazan slikom 2.2.1, sluii za odredivanje jeoinicnog prekidncg izduienja prema jednacini (2.2.1):

r~ .~

-E]EJ I_:'_ ~+- . ~==rB~

I Ll I _i L.'lad., zoe _J ! I __.t..

Lp,no . .

L

Slika 2.2.1. Norrnalna probna cpruveta

6ik

e = -1- 100, u % o

(2.2.1.)

sa oznakarna:

e

= jedinicno prekidno izduzenje, u procentirna, koje su u standardu C.B0.50011989. za aplite konstrukcione celike oznacava sa e10,

t. h =ti- [0 = prekidno izduzenje, u mm,

= merna duzina prekinute epruvete, u mm,

10 = merna duzina probne epruvete izrnedu mernih znacaka,

prema sliei 2.2.1, u mm.

Kratka probna epruveta izraduje se duzine 10 = 5do, pri cemu se jedinicno prekidno izduzenje oznacava se e5 u proeentima.

2. Ako se probna epruvcta podvrgne ispitivanju silorn zatezanja F, statickorn opterecenju pod kojim se podrazumeva rnirno opterecenje koje postepeno raste, bez udara iii talasanja ad nule do rnaksimalne vrednosti pri kojoj se epruveta kida, belef se dijagram napona i izduzenja (ale), prerna sliei 2.2.2, na kome se mogu uociti nekoliko karakteristicnih elernenata svakog konstrukcionog celika:

2.2. ISPITIVANJE MEHANICKIH OSOBlNA KONSTRUKCIONlH CELIKA

2.2.1. STA TICKA ISPITIV ANJ A

Staticka ispitivanja mehanickih osobina konstrukcionih celika putem zatezanja i pritiskivanja podrobno su obradena dornacim standardorn JUS C.A4.001 iz 1986. godine.

1. Probna epruveta je telo standardizovanih iIi dogovorenih oblika i dimenzija, izradena od uzorka izvadcnog iz komada rnetala namenjenog ispitivanju.

Slika 2.2.2. Dijagram napona j izduzenja ule probne epruvete

13

19

a) Site

F == trenutna sila koja deluje na epruvetu u bilo kom trenutku ispiti-

vanja, u kN,

F; == sila na graniei proporcionalnosti, pri kojoj su trenutne deform a-

cije s = i3.! I 1o probne epruvete proporcionalne trenutnoj sili F, ukN,

Fp == sila na konvencionalnoj granici proporcionalnosti predslavlja si-

lu koja odgovara dogovorenoj velicini odstupanja dijagrama deforrnacije od prave Iinije, prema slici 2.2.3/a, u kN; sila Fp obicno se izjednacava sa silorn F na konvencionalno] granici elasticnosti,

F~ = sila na granici elasticnosti, pri kojoj su deformacije povratne, u

kN,

FO,Ol == sila na konvencionalnoj granici elasticnosti, pri kojoj nepovrat(Fo,oos) no jedinicno izduzenje iznosi e == i3. 1/10 == 0,01 % (odnosno 0,005%), prema slici 2.2.3!b, u kN,

FI = sila na granici razvlacenja materijala, pri kojoj trenutne defor-

rnacije pocinju primetno da rastu, bez porasta trenutne sile F, u kN,

FO,2 = sila na konvencionalnoj graniei razvlaccnja materijala, pri kojoj nepovratno izduzenje iznosi E = .6. 1 I 10 = 0,20%, prerna sliei 2.2.3/c, u kN; sila FO,2 se koristi u slucajevima kada granica razvlacenja materijala nije dovoljno izrazena,

Fm = maksirnalna sila koju probna epruveta izdrzava pri ispitivanju

zatezanjem, u kN,

Fmp = sila pri kojoj nastupa kidanje probne epruvete, prerna slici 2.2.2.

F.G

ODS HPIiokJE OIJ .... C.RA~.A OEFORMJ.CUA, 00 ~ P"R ... VE 1. ~HI.lf

oj

J

20

,

I

b) Naponi

0" = F/Ao

:::: trenutni norrnalni napon u poprecnom preseku Ao probne epruvcte pod trenutnom silom F, u kN/cm2,

= konvencionalna graniea proporcionalnosti, u kN/cm2, = konvencionalna granica elasticnosti (odnosno 0"0,005 ) u kN /crn2,

= graniea razvlacenja (tccenja] materijala, u kN/cm2,

= norrnalni napon u poprecnom prescku Ao probne epruvete, koji odgovara sili na konvencionalnoj graniei razvlacenja (tecenja), u kN/cm2. U dornacern standardu JUS. C.B0.500/1989. [1] za opste konstrukcione celike, ova granica se oznacava sa R~ (iii O"v),

= norrnalni napon u poprecnom preseku Ao probne epruvete, koji odgovara rnaksirnalnoj sili F"" u kN/cm2• U JUS-u C.BO.500!1989. [1] ova granica je oznacena sa Rill (iii 0"01),

= prekidna jacina materijala, u kN/crn2.

IYp == Fp/Ao

0"0.01 = Fo,OJ lAo

0"[ = PI/Ao 0"0,2 = FO.2IAo

c) Modul elasticnosti E = 0" ! E prcdstavlja kolicnik normalnog napona 0" u poprccnom preseku probne epruvetc i odgovarajuceg jedinicnog izduzenja e, u kN/cm2, prema slici 2.2.2.

3. Probna epruveta izlozena sili zatezanja F nalazi se pod lincarnim stanjern napona, Velicina granice razvlacenja materijala o; prcdstavlja kriterijum nastupanja razvlacenja matcrijala pod linearnim stanjem napona. Veliki broj elemenata nosecih celicnih konstrukcija nalazi se vrlo cesto u ravnorn stanju napona, redc u prostornorn stanju napona, pri cernu se tesko moze definisati kriterijum nastupanja razvlacenja matcrijala. U praksu je, tokom poslednjih sto i vise godina, uveden veci broj racunskih izraza uporednih napona au zasnovanih na rezultatima eksperimentalnih istrazivanja, kao kriterijum nastupanja razvlaccnja materijala. J edan ad starijih izraza, danas napustenih, za upredno naponsko stanje, zasnovan na najvecoj dilataciji slapa, prikazan je jednacinorn 2.2.2:

(2.2.2.)

Najbolja slaganja racunskih i eksperimentalnih rezultata u okviru uporednih na. pona pokazala je hipoteza Henky-Huber-Mizesa, zasnovana na konstantnorn

21

. deformacionom radu na promeni oblika. Po ovoj hipotezi, napon au koji sluzi . kao kriterijurn pojave razvlacenja materijala u nekoj tacki krutog tela u slucajevima nelinearnog stanja napona, odreduje se jednacinama (2.2.3.) - (2.2.5.):

a) prostorno (troosovinsko) stanje napona:

b) povrsinsko (ravno) stanje napona

V ' "

a = (.7 - a (1 + if + 3.- ::; 0dop

U ..r:C}'"j

(2.2.4.)

c) linearno stanje napona

(2.2.5. )

Kornponcntalni naponi (T", 0)" 0z' t'}., t)'l' tL~ uvode se u jednacine (2.2.3.) - (2.2.5.) sa svojim predznacirna. Prerna vazecoj dornacoj tehnickoj regulativi uporedni napon 0u mora biti rnanji iii jcdnak 0dop' po nernackim propisirna 0u < 0,75 a •. , Sto prakticno prcdstavlja ncznatne racunske razlike.

2.2.2. DINAMICKA ISPITIV ANJ A

Dlnamicka ispitjvanja mehanickih svojstava materijala zarnaranjern opisana su domacim standardom JUS C.A4.035/1966, sa svrhorn dobijanja pouzdanih podataka eksperirnentalnim putem 0 ponasanju i svojstvirna metala izlofenih zarnaranju, pod opterecenjima prikazanim slikama 2.2.4. - 2.2.7.

1. Prornenljivo opterecenje ucestano menja svoj intenzitet tokom vrernena, Naprezanje konstruktivnog elernenta pod ovakvom vrstorn opterecenja naziva se prornenljivim ili dinarnickim opterecenjem. Prerna velicinarna gornjeg i donjeg opterecenja, mogu se uociti cetin vrste promenljivog

opterecenja, svaka sa svojim osobenostima: . ,

a) Jednosmerno prornenljivo optcrecenje (iIi naprezanje) prikazano jc slikorn 2.2.4. Sa oznakarna prerna slici 2.2.4:

22

CIXlU5 a

~''----I ~

'" t \9\!l

-~I-· I

\fliEr-IE I

SHIm 2.2.4. Jednosrnemo prorncnljivo opterccenjc

a

"" ciklus (perioda) opterecenja, "" gornje opterecenje,

== donje opterecenje,

0d = 0min

1 Oa = 2" (Ot - Od) == amplituda napona,

osobenosti ove vrste opterccenja iskazane su jcdnacinama (2.2.6.) - (2.2.7.):

d . ,. 1

- see nje opterecenje 0 = - (a + 0,) > a

sr 2 s ( Cl

- kolicnik ekstrernnih opterecenja a . /0 > 0

IllII1 max

(2.2.6.) (2.2.7.)

b) Pocetno jednosmerno promenljivo optercccnjc prikazano jc slikom 2.2.5.

Osobenosti ovog slucaja opterecenja izrazene su jcdnacinama (2.2.8.) - (2.2.9.), pri 0d == 0min "" 0

G I

I

Gd·Gmin·O

)lREME 1

Slika 2.2.5. Pocetno jednosmerno prornentjivo opterecen]e

a ;;;;a

$T a

a . /o ;;: 0

nun max

(2.2.8.) (2.2.9.)

c) Nesimetricno naizmenicno promenljivo opterecenje, prema slici 2.2.6:

H5

(2.2.15.)

(2.2.16.)

(2.2.17.)

Pri o = a . dinarnicko opterecenje prelazi u staticko.

max mm

(2.2.10.)

2. Dinamicku jacinu v» materijaia predstavlja velicina napona koji probna epruveta maze da izdrzi bez sloma pri beskonacno puta ponovljenorn opterecenju,

3. Relativna dinarnicka jacina (JDN materijala napon je koji probna epruveta moze da izdrfi bez slorna ili ostecenja pri odredenorn, dcgovorenorn broju N ciklusa opterccenja. Za sve dinamicki opterccene konstrukcije kao sto su rnostovi, dizalice, nosaci dizalica i slicne, prihvacena jc medunarodnirn dogovorom pretpostavka da je relativna dinamicka jacina (JDN materijala jednaka dinarnickoj riD' pri broju N ;;;;; 2 X 106 ponovljenih ciklusa opterecenja. Razlike ovih dveju velicina su zanemarljive, tako dase za prakticne svrhe maze usvojiti, sa dovoljnom tacnoscu, da je UDN = "n pri N ;;;;; 2 X 106. Priblizna Wohlerova kriva dinamicke izdrzljivosti celika sa granicom razvlacenja a" ;:::: 23,5 kN/cm2 prikazana je slikorn 2.2.8:

Slika 2.2.6. Nesirnetricno naizmenicno prorncnljivo optcrecenjc

(2.2.11.)

d) Simetricno naizrnenicno prornenljivo opterecenje, prerna slici 2.2.7, predstavlja najnepovoljniji slucaj opterecen]a bilo koje konstrukcije, sa I Og I = I ad I 1 aa '" Og = - ad:

+6

r::fsr = 0

(2.2.12.)

Slika 2.2.7. Sirnetricno naizrnenicno promcnljivo oprerecenje

Slika 22.!l. Priblizna WOhlerova kriva dinamlckc izdrz.ljivosti Celika sa R. = 23,50 kN/cm2

(2.2.13.)

4. Dinarnicka jacina rnaterijala prikazujc se u vidu razlicitih dijagrama, od kojih su najpoznatiji Smithov i Launhardov dijagram, prikazani u dornacern standardu JUS·u C.A4.035/1966. [1].

e) Za sva promenljiva opterecenja rnoze se uociti da vaze rclacije:

24

25

2.2.3. ISPITIV ANJE ZILAVOSTI CEUKA

Tabela 2.3.1. - Osnovne rnahanicke osobinc opsun konstrukcionih cellka

2.3.1. MEHANICKE OSOBINE CEUKA ZA NOSECE KONSTRUKCIJE

Zatezna Granica Stanjc Zilavost J{cm~ 0 :5 16 rnm
Grupa jatina am razvlacenja a, dczoksi-
Cclika 3:50:5 lOOrnm J<:16mm
kN/cm~ kN/cm~ dacije + 200C ;!: o'le -20oe
(:.0370 neurnircn - - -
(:.0371 umiren 27,0 - -
(:.0361 34,()-I7,O 23.5 urnircn 27,0 - -
(:.0362 specijalno - 27,0 -
umircn
(:0363 specijalno - - 27,0
umiren
(:.0561 urniren 27,0 - -
(:.0562 49,0-<i3,0 spccijalno - 27,0 -
35,5 umiren
(:.0563 spccijalno - - 27,0
umiren Ispitivanjern zilavosti materijala utvrduje se jedna ad vaznih osobina cclika kao konstrukcionog materijala prerna kojoj se, u zavisnost] od eksploatacionih uslova, ugraduje u objekt odgovarajuca grupa celika.

1. Ispitivanje ove osobine celika opisano je dornacirn standardorn JUS.CA4. 004/1985. godine [1]. Iskazuje se u J/cm2, numerickorn vrednoscu potrebne kolicine rada do lorna po jedinici povrsine poprecnog preseka posebna priprernljene probne epruvetc, izradene od uzoraka celika uzetih sa mesta karakteristicnog za ovu vrstu ispitivanja.

2. Nurnericke vrednosti zilavosti celika odrcduju se posebnirn rnehanickim uredajem sa klatnorn, Cije jc bazdarenje i upotrcba u prakticne svrhe opisano domacirn standardom JUS M.ZO.504/1964 (1].

2.3. OSNOVNE MEHANICKE OSOBINE CELIKA KAO KONSTRUKCIONOG MATERIJAlA.

Tehnicki uslovi za proizvodnju i isporuku opstih konstrukcionih celika, narnenjenih gradevinarstvu, podrobno su opisani dornacim standardorn JUS.CB0.500/1989. godine Pl.

L Nosece celicnc konstrukcije industrijskih gradevinskih objekata proizvode se, u zavisnosti od eksploatacionih uslova, ad osnovnih rnaterijala koji uglavnom spadaju u jednu od dye glavne grupe opstih konstrukcionih celika, sto ne znaci da se i cclici drugih grupa, predvidenih JUS-om CBO.500/1989. ne mogu ugraditi u konstrukciju.

2. Osnovne mehanicke osobine celika ove dye glavne grupe prikazane su u tabeli 2.3.1:

2.3.2. MEHANICKE OSOBINE CELIKA ZA SPOJNA SREDSTV A

Spojna sredstva za nosece celicne konstrukcije izraduju se u vidu zakivaka i zavrtnjeva.

1. Zakivanje nosecih celicnih konstrukcija, kao efikasan nacin spajanja kenstruktivnih elernenata u sklopove, uveden je u proizvodni proces od prvih pocetaka primene celika u gradevinarstvu. Iako je ovaj nacin radionickog spajanja elernenata danas uglavnom zarnenjen savremenim postupcima zavarivanja iii vezama sa zavrtnjevirna, obicnim i visokovrednim, zakivanje se jos uvek maze videti na gradilistima, pri izradi montaznih veza i nastavaka, taka da se ne rnoze reci da je u potpunosti napusreno u praksi,

2. Kvalitet celika za zakivke odreden je u JUS-u C.BO.506/1974. JUS-u E7.145/1987. (1], sa glavnim odlikarna prema tabeli 2.3.2 :

I
ii.
J
I'·
,
r
26 I
~, 27
t Tabela 2.3.2. - Osnovnc rnehanlcke osobinc eclika za zaklvanje

Grupa Stanjc Granica Zatezna
JUS razvlaccnja a. [acina am
iXlika dezoksidacije kN/cm2 kNlcm2
(:.0255 Neumircn 21,0 34,0-44,0
C.B0506!74. (:.0355 Ncumircn 23,0 38,0-47,0
(:.0445 Umircn 26,0 44,0-54,0 3. Kvalitet celika za zavrtnjeve, obicne i visokovredne, prikazan je u JUS-u M_Bl.023/1983. [1] i JUS-u UE7.14S/1987. [1], sa glavnim odlikarna prema tabeli 2.3.3:

Tabela 2.3.3. - Osnovne mehanickc osobine cclika 1.<1 zavrtnjcvc

Grupa Zatczna Granica Zilavost
JUS j:-itir\J (1m razvlaccoja <1,.
iXlika kN/cm2 kN/cm~ 1/cm2
(:V.4.6 40.0 - -
(":V.5.6 50.0 - 25,0
M.Bl.023n983. tV.6.8 60,0 - -
cv.s.s 80,0 64.0 30,0
(:V.I0.9 100.0 90.0 20,0 Zavrtnjevima ad celika kvaliteta navedenih u tabeli 2.3.3. spajaju se elernenti ad opstih konstrukcionih celika, prema tabeli 2.3.1. .

4. Podlozne plocice izraduju se od celika, trgovackog celika, navrtke ad celika cije suosobine propisane JUS-om M.Bl.028/1974. [1].

5. Oblik zavrtnjeva, podloinih plocica i navrtki propisan jc vecirn brojem odgovarajucih dornacih JUS-a, u zavisnosti od narnene spojnog sredstva,

2.3.3. DODATNI MATERIJAL ZA ZAVARENE CELlCNE KONSTR UKCIJE

Osobinc dodatnog rnaterijala (elektroda) za elektrolucno zavarivanje bira]u se prema domacern JUS-u C.H3.011/1982. [1 J - podrobnije u tacki 2.5.8.

28

J f

(

2.4. DOI}USTENI NAPONI U NOSEC1M CELICNlM KONSTRUKCUAMA

2.4.1. OSNOVA KONCEPTA DOPUSTENIH NAPONA

Poslednjih godina pocinju dn prodiru u domacu tehnicku regulative savremena shvatanja dimenzionisanja nosecih celicnih konstrukcija na osnovu granicne nosivosti i upotrebljivosti elemenata i konstrukcija.

Ipak, veliki deo dornace tehnicke regulative kojorn su obuhvacene nosece celicnc konstrukcije jos uvck se zasnivaju na konceptu dopustenih napona, uvedenom u praksu jos pre vise od sto dvadeset godina. I pored svih svojih nedostataka, uocenih proteklih decenija, ovaj koncept proracuna konstrukcija temeljito i pazljivo primcnjen u praksi, nije nikada dovodio do nezeljenih havarija, Osnovu koncepta dopustcnih napona predstavljaju usvojene, za praksu dovoljno tacne, pretpostavke:

1. Napon na konvencionalnoj granici razvlacenja av materijala pri kojoj se doslize ireverzibilno izduzenje f. "" .6. l / 10 = 0,20% probne epruvete, predstavlja kriticni napon u nosecoj cclicnoj konstrukciji, Pri dostizanju granice razvlacenja o; nastupa neproporcionalan prirast izduzcnja, sto maze ugroziti funkcionalnosl postrojenja u koje je ovakva konstrukcija ugradena. Ovakva pojava nikako ne mora cia znaci i istovrerneno kolaps (rusenje] konstrukcije, imajuci u vidu postkriticno ojacanjc materijala - slika 2.2.2.

2. Potreban stepen sigurnosti u nosccoj cclicnoj konstrukciji protiv dostizanja ncpoieljnih deforrnacija postize se odrcdivanjern dimenzija elernenata i konstrukcija prema dopustenim naponima, koji predstavljaju deo graniee razvlacenja 17,., prcma jednacini (2.4.1.):

adop S a,/v prj cemu jc:

Odop == velicina dopustenog napona, u kN/cm2,

o,.(Rc) = napon na konvencionalnoj granici razvlacenja, u kN/cm2, pri kojoj ireverzibilno izduzenje iznosi E: "" /j, f / 10 = 0.20%, slika 2.2.3/c,

(2.4.1.)

I' = koeficijent sigurnosti, odreden JUS-om U.E7.081,

v

::: 1,50 = za osnovno opterecenje,

v "" 1,33 = za osnovno j dopunsko optcrecenje,

v

:;; 1,20;;; za izuzctna.opterecenia = 1,0 = za seizrnicka opterecenja.

I'

29

2.4.2. DOPUSTENI NAPONI ZAKOV ANIH NOSECIH CELICNIH KON5TRUKCIJA

Tubela 2.4.3. - Dopusreni naponi u neobradenirn zavrtojcvima (rupa 0,3 mm s 6. d s 2 mm)

Dopustcni naponi U osnovnom materijalu i spojnim sredstvima nosecih celicnih konstrukcija spojenih zakivcima iii zavrtnjevima podrobno su obrazlozeni u domacern standardu JUS U.E7.145/1987. [1], iz koga se navode sarno nuzni izvodi u tabelama 2.4.1. - 2.4.4.

1. Nosece celicne konstrukcije izlozene statickorn opterecenju (tabele 2.4.1. _ 2.4.4.):

[ sluc.1j cptercccnja 11 slu~j opterecenja
Vrs13 napona za spajanje dclova od ~c1ika
(:.0370 (:.0561 (:.0370 (;.0561
do do do do
(:.0363 (:.0563 (:.0363 t.0563
00 dcp u kN/cm~ , pri- 1,7oJop(l) 1,7oJOp(lI)
tisa k na omotac ru pc 27,0 41,1) 30,5 45,0
4.6 I 5.6 6.8 I 8.8 4.6 I 5.6 6.8 I 8.8
Tdop u. kN~cmZ 0,28 om 0,315 am
srrucanje
11,2 I 14,0 16,8 I 22,4 12,6 I 15,7 18,9 I 25,2
0, u kN/cmZ 0,275 am 0,312(1",
zatezaojc 11,0 I 13,7 16,5 I 22,0 12,5 I 15,6 t8,8 I 25,0 Tubela 2.4.1. - Dopusteni naponi II osnovnorn materljatu

J sluc<,j oprcrecenja II slucaj optcreccnja
Vrsta napona (.0370 C.0561 C.0370 ('.0561
do do llo do
(:.0363 (:.0563 (;.0363 (:.0563
<1Jop u kNkm2 16,0 24,0 18,0 26,5
pritisak, savijanje, zatezanje
rJop u kNfcmZ 9,0 14,0 10,0 15,5
snucanje TllO~11l 2.4.4. - Dopustcni naponi u obradenim zavrtnjevima (rupa 6. d ~ 0,3 mm)

Tabclu 2.4.2. - Dopustcni naponi u zakivcima

I slut'lj optercccnja 11 slucnj optercccnja
1..1 spajanjc delova od cclika
Vrsta 11'1'011"
('.037U ('.0561 ('.U370 (:.0561
do do do do
(.0363 (:.0563 (:.0363 ('.0563
a b dop U kNlcm~, pri- 2,U aJop(l) 2,00dOP(II)
tisak u omotacu fUpe 32.0 48.0 36,0 53,0
0,35 «: 0,40 om
ldop u kN/cm2 4.6 5.6 6.8 s.s 4.6 5.6 6.8 8.8
srnicanje
14,0 17,5 21,0 28.0 16,0 20,0 24,0 32,0
0, u kNlcm1 0,275 am O,3120m
zarczanje 11,0 13,7 16,5 22,0 12,5 15,6 18,8 25,0 1 sluca] optcreccnja 11 slucaj oprcrecenja
Vrsta napona za spajanje delova od cc1ika
(;.0370 (;.0561 (:.0370 (:.0561
do do do do
(:.0363 t.0563 (:.0363 (:.0563
T~QP u kNfcrnZ O,80"Jop[l) 0,80JOp(lJ)
smicanje 13,0 19,0
14,5 21,U
. (} b dop 11 kNfcm1 2,0 "Jop(l) 2,0 a~QP{IIJ
priusak na ornotnc ru pe 32,0 48,0
36,0 53.0
(J z Jop U kN/cm! 0,3 CJdoptl) 0.3 udop(ll)
zatczanjc j.O 7,0·
5.5 &.0 30

Kornbinovani napon u zavrtnju us led zatezanja i srnicanja racuna se po jednacini (2.4.2.):

~--

0i::: Vo; + 2r2

(2.4.2.)

31

pri cemu se dopusteni naponi uzimajuprerna tabelama 2.4.3. i2.4.4. Zakivke opterecene zatezanjern u pravcu vrata valja izbegavati,

2. Pri promenljivom, dinarnickorn opterecenju mora se uzeti u obzir i zamor materijala. Za konstruktivni deo, spojen zakivcima ili zavrtnjevima, izlozen ovakvoj vrsti opterecenja, dopusteni napon (TDdop predstavlja sarno deo dinarnicke jacine aD materijala, pri broju ponovljenih cikiusa optereccnja N = ~'106 s tim da ne moze biti veci od (Tdop(l) osnovnog materijala za N ~ 105, prerna jednacini (2.4.3.) i tabeli 2.4.1:

(2.4.3.)

Neophodne velicine dopustenih napona u osnovnim materijalirna i spojnim sredstvima nosecih celienih konstrukcija spojenih zakivcima iii zavrtnjevirna, izlozenim promenljivom opterecenju (zarnaranju), prikazane su u tabelama 2.4.5. i 2.4.6. u funkciji koeficijenta K, prerna jednacini (2.4.4.), shodno JUS-u U.E7.14511987:

'K = (Tmin/(Tmax (2.4.4.)

pri cemu su sa O'min i (Tmax oznacene ekstrernne vrednosti napona u elementu, u kN/cm2, koje se u proracun uvode sa svojim predznacima.

Tabela 2.4.5. - Dopusrenl naponi osnovnog materijala konstrukcija spojcnlh zakivcirna iii zavrtojirna, optercccnih zarnaranjcrn

<7Ddop u kN/cm2
Vrsta celika
I +u I > I -0 J J +a I < I -(J r
20.0 24.0
(:.0370 do (:.G3{;3 --
2 l=K
Element bez 1-"3"
rupa
22,0 26,4
(:.0561 do (:.0563 --
1-~'" y::-:;;
3
(:.0370 do (:.0363 14,0
Element sa --- 16.8
rupama 2 l=K
<':.0561 do (:.056~ 1-"3"" 32

Tnbela 2.4.6. - Dopusteni naponi zakivaka i zavrtnjcva optercccnih zarnaranjcrn

TDdnp ,uDdop u k.N/cm2
Vrsta naprezanja
1 +u 1 > 1-<> I
T It cop 1l,Z
--
smicanjc l-~K
3
28,0
(lDdop --
2
pritisak U omotacu rupe 1-}"" 2.4.3. DOPU5TENI NAPONI ZAV ARENlH NOSECIH CELICNIH KONSTRUKCIJA

Velicine dopustenih napona zavarenih nosecih celicnih konstrukcija podrobno su obrazlozene u dornacern standardu JUS U.E7.150/1987. [I].

L Zavarene nosece celicne konstrukcije izlozene statickorn opterecenju:

_ dopusteni naponi u osnovnom materijalu identicni su sa velicinama prikazanim u tabeli 2.4.1,

_ dopusteni naponi zavarenih spojeva obradeni su u tack: 2.5.4. i 2.5.5. u daljem toku ovog izlaganja,

2. Zavarene nosece celicne konstrukcije izlozene prornenljivom opterecenju (zamaranju), prema slikama 2.2.4. - 2.2.7:

a) dopusteni naponi pri naprezanju zamaranjern ODdop i iDdop zavise od vrste cpterecenja i materijala, oblika i k .. valiteta zavarenih spojeva,

b) tabelarnirn pregledima u JUS-u U.E7.150/1987. [I] prikazani su potrebni elernenti za proracun dinarnicki opterecenih zavarenih nosecih celicnih konstrukcija, ito:

_ razvrstavanje savova prerna kvalitetu prikazano je u tabeli 5,

_ oblici savova i vrste zavarenih spojeva koji se mogu grupisati tako da irnaju istu jacinu zamora obuhvaceni su tabelom 6,

_ dopusteni naponi za razlicite vrste naprezanja (slika 2.2.4. - 2.2.7.) prikazani su u tabelama 7 i 8 JUS-a U.E7.150/1987. [1] u funkciji koeficijenta r = K, prerna jednacini (2.4.4.), sa oznakama:

33

"" apsolutno najmanji napon, u kNfcm2,

= apsolutno najveci napon od aksijalnog naprezanja, savijanja iii srnicanja iIi rnerodavni uporedni napon u kriticnoj tacki rnerodavnog prescka, U kNfcm2; u slucajevima u kojima je predznak naprezanja od znacaja, mora se uzeti u obzir pri odredivanju vrcdnosti koeficijenta r.

c) S obzirorn na obirnnost grade JUS-a U.E7.150/1987. [I] ovom izlaganju se ne prilaiu izvodi pomenutih tabela,

sa oznakarna:

FSSdOp FSSTdOp d

2.4.4. TEHNICKI USLOVI ZA SPOJEVE SA VISOKOVREDNNIM ZA VRTNJEVIMA

m

Ll

Tehnicki uslovi za izradu spojeva sa visokovrednim zavrtnjevirna nosecih celicnih konstrukciju podrobno su prikazani u dornacem standardu JUS U.E7.140/1985. [1].

1. Visokovredni zavrtnjcvi se pretezno proizvode od celika kvaliteta CV.1O.9, sarno izuzetno od CV.8.8 ili tV.12.9, prerna JUS-u M.B1.023/1983. [1]. Oblici zavrtnjeva, navrtki i podloznih plocica, obavcznih ispod glave zavrtnja i navrtke, propisuni su odgovarajucirn JUS-ima Ciji jc spisak prilozen JUS-u U.E7.140/1985. [I].

2. S obzirom na obimnost grade JUS-a U.E7.140/1985. [1], kojim je utvrden nacin proracuna nosivosti spojeva sa visokovrednim zavrtnjevima, ovorn se izlaganju ne prilazu izvodi pomenutog standarda. Valja napomenuti da nosivost i ove vrste spojeva bitno zavise od prirode opterecenja, koje rnoze biti staticko ili promenljivo, zavisno od kolicnika K, prema jednacini (2.4.4.).

3. Provera kvaliteta spojeva sa ugradenirn visokovrednirn zavrtnjevima pod punom silom pritezanja predstavlja jednu od bitnih operacija na gradilistu, kojom se otklanja rizik proklizavanja veza pod opterecenjem, pracenih neizbeznirn havarijarna, u vccern iii manjem obliku. JUS U.E7.140/1985. [1] pruza dovoJjno uputstava za pravilno sprovodenje ove vrste kontrole na gradilistu.

4. U poslednje vrerne rado se ugraduju u nosece celicnc konstrukcije visokovredni zavrtnjevi bez unosenja sile pritezanja Fp' pri cemu .se obrazuju takozvani srnicuci spojevi (SS) u kojih je razlika prccnika stabla zavrtnja i precnika rupe &1 ogranicena relacijom 0,3 <.6d $1.0 mrn, iIi smicuci spojevi sa tacnim naleganjcm zavrtnja na ornotac rure (SST), sa M :$ 0,3 mrn. Nosivost zavrtnjeva u ovakvoj vrsti spoja racuna se sa naponima srnicanja i naponima pritiska na ornotac rupe, po poznatim jednacinama (2.4.5.) i (2.4.6.):

(2.4.5.)

(2.4.6.)

= dopustena sila u srnicucem spoju, u kN,

"" dopustena sib u smicucern spoju sa tacnim naleganjem, u kN, ;:;: precnik stabla zavrtnja, u em,

= broj srnicudih ravni,

= najmanja ukupna debljina limova koji na istu stranu pritiskuju stablo zavrtnja, u em,

= dopusteni napon srnicanja u zavrtnju klase jacine CV.l0.9 prerna tabeli 2.4.7, u kN/cm2,

= dopusteni napon pritiska U ornotacu rupe, u kN/cm2, prema tabeli 2.4.8.

Tubelu 2.4.7. - Dopusteni napon srnicanja r za zavrtnjeve jacine tv, 10.9, u kN/cm2

Smicuci spoj bez tacnog nalcganja (SS) Smicuci spoj sa tacnim naleganjem (SST)
Slucaj optercccnja Slucaj opterecenja
I II I II
24,0 27,0 28.0 32,0 Tabela 2.4.8. - Dopusteni naponi pritiska 0b u omotacu rupe 7 . ..1 zavrtnjcvc jacine tv. 10,9, u kN/cm!

Ub dop u kN/cmz za vrsru osnovnog U]3lcrijaJa
Vrsta Velitina sile (:.0370 do (:,0363 (;.0561 do t.0563
smicuccg pritezauja
SpOj3 FE' Slutaj opierecenja
I II I II
Obicni zavrtnjevi klase 0 28,0 32.0 42,0 47,0
jatinc tV.IO.9
Zavnnji sa tacnirn 54.0
naleganjem klase 0 32,0 36,0 48,0
jaeine (;V.IO,9 34

35

Za proracun broja zavrtnjeva u spoju merodavna je manja od dve vrednosti prema jednacinarna (2.4.5.) i (2.4.6.). Valja dodati da izva~redna ~ehanick~ svojstva visokovrednih zavrtnjeva klase jacine Cy.rO.9 bitno uncu na broj zavrtnjeva sarnim tim i na velicinu i oblik spoja (SS) i (SST).

5. Nufna uputstva za izradu i kontrolu veza sa visokovrednim zavrtnjevima data su u tack] 8.3.4. ovog izlaganja.

2.5. NEKOLIKO VAZNIJIH NAPOMENA ZA IZRADU I KONTROLU ZAVARENIH KONSTRUKCIJA

2.5.1. DEZOKSIDACIJA CELIKA

Pojam dezoksidacije celika, iii kako je to uvedeno u praksu, pojam neumircnog i umirenog celika usko je vezan za zavarene konstrukcije.

Tokom prerade sirovog zcleza u eelik putcm konvcrtora ili SM peci, ugljenik nepotpuno sagoreva u rastopljenoj rnasi, obrazujuCi sa kiseonikom iz atrnosfere rastvorenorn u tecnorn sirovorn ielezu ugljen monoksid CO, koji leii da izade iz tecne usijane rnase u vidu gasnih mehurova. Posle livenja i hladcnja tecne masc dobija se, usled prisustva gasnih mehurova, neumircn celik supljikave strukturc, sklone segregaciji ugljenika, ubrzanorn vestackorn starenju, koncentraciji pojedinih primesa, narocito Iosfora, kako jc to prikazano slikom 2.5.1. i tabclom 2.5.1. za noiieu toplovaljanog 'profila.

P 0.15%

Slika 2.5.1. Raspodela fosfora na nozic! valjanog profila

Tabela 2.5.1. - Koncentracija primcsa u zonarna toplovaljanog profila

Poloobi tile I c probe C% r% Sr;h
Ukupni poprccni prcsck 0,04 0,07 0,05
Ivicna zona prescka 0.04 0.04 0,02
Jezgro prescka 0.04 0,20 0,12 36

Dodavanjem sirovorn zelezu elemenata afinih prema kiseoniku, kao sto su silicijum, titan, aluminijum, kalcijum, sprecava se stvaranje gasnih mehurova vezivanjem kiseonika rastvorenog u rastopljenoj mas! zeleza. Ovako pripremljeni celik pokazuje u cvrstom stanju urnirenu strukturu, bez supljina, sa ravnomerno rasporedenirn prirnesama po celoj masi.

2.5.2. TOPLOV AUANI PROHLI

Toplovaljani profili mahom se proizvode od jevtinijeg, neumircnog konvertorskog (Thomasov) eelika. Struktura ivicnih zona, mikroskopski posmatrana, izvanredno je Cista i iilava, suprotno strukuri u jezgru preseka, podloznoj koncentraciji fosfora (slika 2.5.1.) j segregaciji ugljenika, narocito u prelaznim zonarna nofica u vertikalno rebro, kako je to prikazano slikom 2.5.2. za toplovaljane I, r, L profile.

ZONA SEGREGACIJE / UGLJENIKAm

L

Stika 2.5.2. Zone scgrcgacijc ugljenika u toplovatjarnh profila

Segregacija ugljenika u poprecnim presccirna toplovaljanih profiJa ogranicava kvalitct radova zavarivanja i zahteva predostroznost i preduzimanje potrebnih konstruktivnih mera, kako bi se izbegli potencijalni izvori krtosti preseka usled presecanja zone segregacije ugljenika zavarirna, Pojacanja toplovaljanih I i [ profila vertikalnim limovima, prema slici 2.5.3, nijc prema tome preporucljivo.

w

..,

(.l <i L!) w

0:: <i L!) ~ w

V') z

W

<i J z C> o :::I N

:l:
>~ ::J
-
4 z
a: --'
<i
Z ~
-
0 ,_
4 0::
<!l r-.~J
:;)
f\ 1"\\ 'j Slika 2.5.3. Presecanje zone segregacije ugljenika na I i [ profilu ugradivanjem vertikalnog lima

37

Isti razlozi upucuju da se poprecni presek nosaca od toplovaljanih profila, iz[ozenqg slozenom savijanju~ ne obrazuje prcma slici 2.5.4/a. na kojoj se uocava nepovoljni polozaj sava na rebru (profila u zoni pune segregacijc ugljenika, kao rnoguci izvor prslina, vee prema slici 2.5.4tb. sa daleko bolje konstruktivno i staticki resenim elernentima.

zo NA SEGREGACIJE

/ UGLJENIKA ~~~-

SUCEONI SAY

/UGAONI e,AV

0) NEPOVOLJNO·

b) POVOLJNO

Slika 2.5.4. Poprccni prescci nO~It<1 od roplovaljanih profile za stozcno savijanje

Pri izradi "re!ietanog" nosaca od neurniranog celika, prema slici 2.5.5, treba uvek imati u vidu tcskoce koje se mogu pojaviti pri zavarivanju poduznih savova u neutralnoj osovini, optereccnih punim silarnu smicanja. Nosaci ovog preseka namenjeni su iskljudivo prijcmu statickog opterecenja. U praksi su se pokazali nepodobnim u estetskorn pogledu za vece raspone, S obzirorn da pod opterecenjern pokazuju vidljive ugibe, koji se ne mogu eliminisati prethodnirn nadvisenjirna tokorn proizvodnje.

L

L

2

PRESEK 1 -1

PRESEK 2-2

Stika 2.5.5. Suceoni S-:lV u vertikalnom rebru "rcsetanog" nosaea

38

r

Retki su slucajevi da se vertikalna rebra toplovaljanih profila ukrucuju, Ako je to neophodno, kako je La neizbezno nil osloncima nosaca, preduzimaju se i adgovarajuce konstruktivne mere s obzirorn na segregaciju ugljenika u neumirenom ccliku, prema slici 2.5.6.

LOSE

DOBRO

DO au NO VELlKI PROREZ

/ ZONA 'SEGREGACIJE

UGLJEN IKA

Stika 2.5.6. Zavarenn rcbra za ukruccnje na valjanom nosacu

Pogoclni spojevi toplovaljanih ugaonika S obzirorn nu zone segregacije ugljenika u neumirenom celiku prikazani su slikom 2.5.7.

ZONA SEGREGACIJE ZONA 'SEGREGACIJE
\ UGLJENIKA '~ UGLJENIKA
-,
UGAONJ SAY
\
\
,''J

UGAONI SAY \
.... -""--~~,.. SJika 2.5.7. Povcljna spajanja zavarivnnjcm ugaonika od neurnirenog celika

Univerzalnc suceono zavarene nastavke toplovaljanih profile ad ncumirenog celika, kao slo su I, IP, r ' L, opterecene zatezanjem iii savijanjern, treba po rnogucnosti izbegavati. U :ilucaju dll sc ovakav nasuvak elementa ne da izbeci, radi se na jedan ad dva nacina prikazann slikom 2.5.8, od kojih je drugo resenje po

39

slici 2.S.8!b. botje. NOSlVoSt ovakvog nastavka uzima se kao 1/2 pune nosivosti preseka. Praksa je pokazala da je ovako konSlruisan nastavak vrlo tesko zavariti tokom montaze, Potreban minimalni kvalitet suceonih savova skoro se nikad ne moze postici usled izrazite segregacijc ugljenika u celom poprccnom preseku, tako da se cesto pristupa ugradivanju i odgovarajuCih pljostih podvczica, u rebru i pojasevima, preko suceonih Savova koji se moraju obraditi. Ovakav nastayak se moze upotrebiti sarno u slucaju statickog opterecenja nosaca, imajuci u vidu nepodobnosl zavarivanja vertikalnih podveziea, prerna slici 2.5.3.

2. Say - materijalizovano mesto spajanja;

3. Zavar - :ezul~~t. top~jenja elektrode, Say malih dimenzija obicno se maze lzradltl. Jed~lm z::varorn, dok ce se iljeb sava vecih dimenzija uvek popunjavati sa vise zavara,

2.5.4. SUCEONI SPOJEVI

r ::25-30 mm

Sav~vi. suceo~n!h. spojeva: u koje spadaju i K savovi provarenih korenova, zamenJuJu u ~usttnl osnovm rn~e.rij~t u nastavku, tako da se naponska stanja u njirna racunaju metodama uobicajenim za osnovni materijal.

- Dopusteni na~o~i sta~icki ~pte:ecen.~h. savova suceonih spojeva zavise od vrste naprezanP .. l kvaliteta sava I ~oblJ3Ju se redukcijorn dopustenih napona osn?vnog ma~enJ3la, prema label! 2.4.1., koeficijentorn ispune k sava, prikazarnm u tabeli 2.5.2, putem jednacine (2.5.1.):

aSdop = k . ado?,

(2.5.1.)

a)

b)

I Tabela 2.5.2. - Kocflcijcnti ispunc k savova succonih spojcva

Stika 2.5.8. Univcrzalni nastavak toplOvaljanih I profila

- VRSTA KOEFICIJENT ISPUNE K
z-, KVALtTET SAVA
00 NAPRE2ANJA C.0370 C.0551
wO:::
0:::(1) ~ do ,00
C .03 63 C.0563
SPECIJALNI ZATEZANJE ILl
SAVIJANJE 1,0 1p
1. KYALfT ET
(SPECIJAL) PRITISAK \0 1,0
SM ICANJE 0,6 0)6
ZATEZANJE III 0)8
KVALfTET 1 SAVIJANJE 0)8
2. (PRIMA) PRfTlSAK 1,0
1,0
SMJCANJE 0,6 0,6
ZATEZANJE III 0,72 0,65
SAVIJANJE
3. KVAUTET 11 PRITISAK
(08rGAN) 1,0 0)8
SMICANJE 0,55 0)5 2.5.3. ZAV ARENI ST APOV1 I NOSACI

Za elemente nosecih celicnih konstrukcija zavarene od limova upotrebljava se, u nacelu, umiren celik, uz napomenu da se i neurniren felik rnoze predvideti pod odredenirn okolnostima a kojima je vee bilo reci u prethodnoj tacki. Treba dodati da u umirenom celiku ne postoji izrazito cista ivicna zona, ali ne postoje ni zone segregacije ugljenika ili koncentracije ostalih primesa.

Rezultati zavarivanja umirenog celika u pogledu jedrine i zilavosti savava zadovoljavaju i najostrije zahteve u najvccern broju slucajeva, pod uslovorn da su radovi izvedeni pod pogodnim okolnostima i dodatnim materijalom (elekrrodama) osobina koje odgovaraju osnovnorn materijalu.

U zavarenim vezarna valja praviti razliku izmedu tri pojma:

1. Spoj - odreduje medusobni polozaj delova koji se spajaju, U zavarenim

nosecim felicnim konstrukcijarna postoje dye glavne grupe spojeva poznatih konstruktivnih oblika: suceoni i ugaoni, sa brojnirn modifikacijarna naziva, u zavisnosti ad mesta ugradivanja;

40

41

Savovi specijalnog kvaliteta u suceonim spojevirna moraju ispunjavati uslove propisane domacom tehnickom rcgulativorn (lehnicki propisi za nosece celicne konstrukcije I, Sl. list SFRJ br. 41/1964.), sto znaci da moraju biti:

1. jedri, bez naprslina, bez gresaka uvarivanja, bez gresaka u korenu; izuzetno se dozvoljavaju pojedinacne ukljucevine troske i pore,

2. bez gresaka na pocetkui kraju sava,

3. sa korenom koji je, dletorn, brusenjem ili iljebljenjem gorionikom, ociscen i ponovo zavaren,

4. bez zareza i nadviscnja na lieu iii nalicju sava; ukoliko ovih irna, moraju se obradom u praveu taka linije sila odstraniti,

5. prozraceni po celoj duzini, da bi se dokazao trazcni kvalitet;

Savovi kvaliteta I suceonih spojeva moraju zadovoljavati zahteve navedene pod 1,2. i 3. za savove specijalnog kvaliteta. U slucaju zavarivanja delova kod kojih je rad moguc sarno sa jedne strane, mora se ornoguciti besprekorno provarivanje korena, Zahtev pod 4. ublaicn je utoliko sto lice i nalicje sava ne mora biti obradeno ako nadvisenje nije veliko i naglo, nego je taj prelaz blag i bez zareza. Zahtev pod 5. ublazen je utoliko sto sav rnoze biti prozracen u 10-15% duiine, u zavisnosti ad nalaza i da je tom prilikom dokazano ispunjenje postuvljenih zahteva;

Savovi kvaliteta II treba da zadovoljavaju uglavnom uslove kvaliteta I, osirn sto je radiografska kontrola blaza;

Prerna dornacoj praksi, kolicina radiografske kontrole univerzalnog suceono zavarenog nastavka specijalnog kvaliteta u nosacu izlozenorn savijanju moze se i smanjiti, prema slici 2.5.9, ako se specijalni kvalitet savova dokaze radio-

l-l_,.____b~_--'-I ~

-:'lIOO'/'

1 «
oJ
0
0::
>-
Z
0
x:
i -c
) x:
i '"
u,
« .'.
0:: (
I.:) l
9 i~
0
«
0:: ~I 100".
I
h N 0'1'.
<,
x: Stika 2.5.9. Kolicina radiografske kontrole nastavka nosaca 1 preseka

42

grafskirn snirncima vee u prvih 25% duzine sava ivicnih zona vertikalnog lima. U tom slucaju nijc neophodno dokazivati kvulitet suva na srednjih 50% duiine u vertikalnom limu, pod znatno nizirn naponskirn stanjern ad ivicnih zona;

Ako sc iz makojih razloga suceoni say racuna, uporedni napon se odrcdujc po hipotezi dcformaeionog rada, analogno jednacinama (2.2.3.) - (2.2.5.), ili po jednacini (2.5.2.) prilagodenoj komponentalnim naponima u savu:

(2.5.2.)

2.5.5. UGAONI SA YOYI

Dopusteni naponi ugaonih savova izlozenih statickorn opterecenju odreduju sc po jednacini (2.5.3.):

all dap = 0,5 am / v

(2.5.3.)

sa oznakarna:

au dap ;: dopusteni napon ugaonog sava pod statickim opterecenjem, prikazan u tabeli 2.5.3. u kN/em2,

am(Rm)= zatezna jacina materijala, prema tabeli 2.3.1, u kN/cm2,

v = koeficijent sigurnosti zavisan ad slucaja opterecenja, velicine

prema tacki 2.4.1/2. ovcg izlaganja.

Tabelu 2.5.3. - Dopusteni naponi ugaonih savova pod statickirn optcrccenjem, u kN/cmz

Vrsta ~clika
Sluca] oprereccnja
(;.0361·(:.0363 (:.0561·(;.0563
1 12.0 11.0
II 13.5 19,0 43

Uporedninapon ugaonih savova pod opterecenjem prikazanim slikom 2.5.10.

a

Slika 2.5.10. Optereccnja ugaoncg sava

odreduje se putem jednacine (2.5.4.):

.. I 2 2 2

au == V n + II.L + 1'][ :50'11 dap

(2.5.4.)

Nacin proracuna uporednog napona ugaonih savova, po jednadini (2.5.4.), kako je to uvedeno u JUS U.E7.150/1987. [1] preuzimanjem iz Eurocode-a N°3, predstavlja veliki napredak u odnosu na stari nacin odredivanja ovog napona po tehnickirn propisima za zavarene nosece celicne konstrukcije iz SI. lista SFRJ br, 4111964. Ugaoni savovi mogu biti znatno manjih debljina, S obzirom da se u uporedni napon 0u ne uvodi kornponentalni napon Or!. analogno nacinu proracuna naprezanja zakivaka za vezu pojasnih elernenata sa vertikalnirn rebrom I nosaca izlozenih savijanju,

S obzirom na geometrijski oblik ugaonih savova, nije moguce njihovo razvrstavanje u kvalitetne klase, pa je prcma tome opravdana racunska pretpostavka da je kvalitet svih ugaonih savova medusobno jcdnak, pri danasnjern stanju proizvodnje oblozenih elektroda i normalnim uslovima rada u radionicarna.

2.5.6. ZAV ARENE NOSECE CELICNE KONSTR UKCIJE rZLOZENE PROMENUIVOM OPTERECENJU

Napomene za dopustene napone u osnovnom matcrijalu i spojevima, suceonirn i ugaonim, zavarenih nosecih celicnih konstrukcija izlozenih promenljivorn opterecenju (zarnaranju) izlozene su u tacki 2.4.3/2. ovoga izlaganja, prema JUS-u U.E7.150/1987. [1].

44

2.5.7. .REZULTA TI KONTROLE ZAV ARENIH SPOJEVA

I

Rezultati kontrole zavarcnih spojeva, kako sufeonih tako i ugaonih, moraju biti prikazani u posebnom elaboratu, integral nom delu tehnicke dokurnentacije svakog objekta u zavarenoj celicnoj konstrukciji.

1. Ugaoni savovi se ne razvrstavaju u kvalitetne klase. Debljine izvedenih savova moraju odgovarati debljinama predvidenirn projektnom dokumentacijorn a utvrduje se sablonima konstruisanirn za svrhe ove vrste kontrole. Kvalitet ugaonih savova ispituje se vizuelnirn putem, lupama sa uvelicavanjem 5-10 puta. Uspesniji i sigurniji ali i skuplji nacin kontrole kvaliteta predstavljaju penetrirajuce .Difuterm" boje, kojima se mogu otkriti i najsitnije prsline, nedostupne i najpazljivijern vizuelncrn pregledu.

2. Suceoni savovi, razvrstani u tri kvalitetne grupe, prema tabeli 2.5.2, proveravaju se na dva nacina:

a) Ultrazvukorn, koji predstavlja savrerneni nacin provere suceonog spoja, cije se eventualne greske otkrivaju putem povratnih talasa (ehografija), uhvacenih u vidu optickih signala na posebnorn ekranu, Tumacenje rezultata kontrole, koja ne ostavlja pisani trag, sto je i nedostatak ultrazvucne provere na danasnjern stupnju razvoja, zasniva se na subjektivnim procenama i zahteva bogato prakticno iskustvo kontrolora. U poslednje vreme se govori o ultrazvucnoj kantroli zavarenih spojeva sa trajnim zapisima, ali do sada nije zapazena upotreba uredaja takve vrste u okvirima dornace prakse,

b) Radiografskorn kontrolorn kvaliteta suceonih spoj eva , koja predstavlja zapis trajnog karaktera u vidu snimaka prozracenih savova, beleze se greske u izvedenim spojevima. Gresko SU, proucavanjima u okviru Internacionalnog Institute za zavarivanje (l/W), klasifikovane jos 1952. godine u odredene grupe, ito:

A;;;; gasne supljine (pore) u savovima, B = ukljucci sljake u savovima,

C == greske fuzije u savovima,

D = greske penetracije u korenu sava,

E = poduzne i poprecne prsline u savovima, F == zajedi od pregorevanja u savovima.

Za internu upotrebu organizacija, koje se bave kontrolom kvaliteta zavarivackih radova, opremliena je fototeka radiografskih snimaka mogueih gresaka u savovirna suceonih spojeva - dornace izdanje fototeke .Energoinvest' iz Saraje-

45

va [2]. Oeena radiografskih snimaka se jos uvek zasniva uglavnom na subjektivnim nalazima 0 nekoj vrsti greske i njenog uticaja na jacinu spoja.

Savovi suceonih spojeva ocenjuju se ocenama 1-5:

Ocena 1 predstavlja dobar, homogen say eiji radiografski snirnci ne pokazuju pomenute greske. Dozvoljava se da se izolovano pojavi po neka sitna pora, neminovna pojava i kod najboljeg zavarivanja, koja ne vodi slabljenju radne povrsine iii ugrozavanju hornogenosti sava, Koren sava mora biti pravilno provarcn, lice sava ravnornerno vodeno, bez senki na snimku usled neravnornernosti lica sava. Suceoni savovi, koji vee pri vizuelnorn pregledu i prvim probnim radiografskim snimcima pokazuju pravilnu izradu bez gresaka, ne moraju se radiografski proveravati celom duzinorn. U visokih nosaca, sa redukovanim duzinama za proveru, prema slici 2.5.9, ustede na izdacima za radiografsku kontrolu mogu biti znacajne.

Ocena 2 predstavlju zadovoljavajuci say. Mogu se dopustiti mala odstupanja od homogenosti u obliku razbacanih malih pora, sitne ukljucevine od sljake, neznatna zajedanja ad pregorevanja pri prelazu osnovog materijala u lice sava. Gusenica liea sava mora biti pravilno vodena, bez nadvisenja, koren sava provaren. Os tale greske ne srneju se pojavljivati u savu. Ako se vee posic snimljenih 10·15% duzine sava ustanovi odgovarajuci kvalitet, ostatak duzine succonog sava ne mora se radiografski proveravati.

Ocena 5 predstavlja say za obnavljanje, sa izrazitim greskama u korenu sava kao sto su ostri zarezi, prsline, jab odstupanja od homogenosti na duzinama vecim od 50% ukupne duzine sava. Svaka prslina u savu predstavlja zarez, sarnim tim i izvor ostecenja zavarenog spoja izlozenog opterecenju, posebno prornenljivom.

3. Podrucje ocenjivanja uticaja gresaka u zavarenim spojevima na ponasanje konstrukcije u celini, predstavlja odgovoran zadatak i zahteva iskusan kadar, bas s obzirom na nedostatak objektivnih kriterijurna proeene. Polazna tacka za odredivanje kolicine i ostrine kontrolnih mera treba da bude klasa kenstrukcije, proeenjena na nacin koji je jos sezdesetih godina predlozila organizacija IlW, i odabrani kvalitet osnovnog materijala, Proucavanje znacaja i uticaja gresaka u zavarenim spojevima mora se odvijati prevashodno sa glcdista rada konstrukcije izlozene statickorn iii prornenljivom opterecenju, pa zatim sa gledista radiografske kontrole.

2.5.8. ELEKTRODE ZA ELEKTROLUCNO ZA V ARIV ANJE .

Ocena 3 predstavlja dopusteni sav prosecnog kvaliteta, rezultat rada osrednjeg zavarivaca, Greske u savovima, kao sta su gasne supljine, ukljucevine sljake, zajedi od pregorevanja, nepravilnosti u provarivanju korena, ne smeju biti medusobno vezane u vecim duzinama. Mere kontrole zavarivanja moraju biti poostrcne i saopstene zavarivacima radi pojacanja paznje pri radu.

Ocena 4 predstavlja say za popravku. Znatnija odstupanja od homogenosti, gasne supljine, nkljucevine sljake, zajedanja od pregorevanja, slaba fuzija i nedovoljna penetracija u rnedusobnoj neposrednoj vezi na vecim duiinama koje dovode u pitanje nosivost sava, uklanjaju se isecanjern sava odredene duzine i izradorn novog sava. Opravka sava se mora prcduzeti i u slucajevirnn ucestalih gresaka iii velikih gresaka lokalnog znacaja. Pri opravkama rnoze se postici i suprotan efekat pogorsanja spoja usled unosenja dodatne toplote zavarivanjern, lC je cesto preporucljivo, narocito ako je u pitanju manja kolicina radova, da se urnesto popravke obnovi ceo say. Zavarivacima sa cestim occnama 4 zabranjuje se rad na odgovornim konstrukcijilma.

Radovi na elektrolucnorn zavarivanju nosecih celienih konstrukeija u radionic! iii montazi izvode se uglavnom na dva nacina: rucnim ili poluautornatskim putern, s tim sto se, pri savrernenirn postupcima zavarivanja i osobinama osnovnog i dodatnog materijala, opravdano srnatra da je kvalitet izvedenih Savova, suceonih i ugaonih, u skladu sa racunskirn pretpostavkama.

Izrada zavarenih spojeva kvaliteta koji odgovaraju zahtevima projektne dokumentacije uslovljena je osobinama dodatnog materijala - elektroda, kvaliteta propisanih JUS-om C.H3.011f1982.

Zavarcne noscce celicne konstrukcije izraduju se iskljucivo obloienim elektrodama, od kojih ce se pomenuti sarno dve vrste u svakodnevnoj upotrebi:

L Elektrode sa kiselim osobinama plasta primenjuju se pretezno za zavarivanje nosecih eelicnih konstrukcija izlozenih statickorn opterecenju. Elektrode eve vrste daju trosku kiselog karaktera Giju osnovicu sacinjavaju oksidi gvozda, mangana i silicijuma. Plast je srednje debljine i sadrzi zclczni i/ili rnanganski oksid sa prilicnom kolicinorn feromangana i/ili drugih dezoksidanata. Troska pri stvrdnjavanju dobija svojstvenu spuzvastu strukturu. Troska se lako odstranjuje, elektroda se vrlo brzo topi te se moze upotrebiti i za velike intenzitete struje, jednosmerne iii naizrncnicne. Elektrode sa debelim plastorn imaju dobar uvar, Najpodesniji je polozaj za zavarivanje polozen, ali se elektrod a maze upotrebiti i za ostale polozaje. Aka se zavaruje celik koji nema dobra tehnoloska zavarivacka svojstva. mogu se u zavaru pojaviti vruce prsline, cemu su posebno skloni ugaoni savo>,i.

46

47

2. Elektrodesa bazicnim karakterom plasta iskljucivo se primenjuju za zavarivanje nosecih celicnih konstrukcija pod promenljivim (dinamickim) opterecenjem, Bazicni karakter plasta potice od znatnih kolicina kalcijum karbonata ili drugih bazicnih karbonata i fluorita. Plast je debeo, troska je tankoslojna i kornpaktna, smede iii tamnosrnede boje, lake se odstranjuje s obzirom da je male tezinc te brzo isplivava na povrsinu rastopa, ne ostavljajuci ukljucevine u savu, Uvar je srednje debJjine, podesan za sve polozaje zavarivanja. Elektroda je otporna prema pojavama vrucih i hladnih prslina, te je podesna za zavarivanje debelih limova jako opterecenih konstrukcija od nisko ugljenicnih i nisko legiranih celika, ali i celika sa vecirn sadrzajern ugljenika i sumpora.

Plast bazicnih elektroda je redovno higroskopan, te je neophodno da se cuvaju od vlage, uz susenje u specijalnim pecima - susnicarna pre upotrebe, u ciju izrade savova odgovarajuceg kvaliteta bez poroznosti. Takvim postupkom dobija se say sa niskim sadrzajem vodonika uz urnanjenje opasnosti od pojava prslina, narocito U onih celika koji naginju stvrdnjavanju u prelaznim zonama (zona uticaja toplote = ZUT). Mehanicke osobine su odlicne, iilayost je visoka, narocito na temperatura rna is pod O°c.

3. Osobine elektroda sa celuloznirn, oksidirajucim i titanskim karakterorn plasta, koje se nesto rede upotrebljavaju u praksi, opisane su u dornacern standardu JUS.C.H3.011/1982. [IJ.

4. Za poluautomatsko zavarivanje elernenata nosecih celicnih konstrukcija (u domacoj praksi pozna to kao Elira postupak) upotrebljava se iiea EPP2 (ili Sinkord) iz proizvodnje zelezare Jesenice, pod zastitorn uvoznog praska UMso iii dornaceg odgovarajuceg kvaliteta,

5. U vezi sa stepenom zavarljivosti osnovnog rnaterijala i odgovarajucih mera tokom zavarivanja, valja naglasiti da se u zoni uticaja toplote (ZUT-u) mogu javiti prsline koje predstavljaju koncentratore napona, bas u ovoj osetljivoj zoni, Prsline se mogu javiti bile u hladnom stanju kao posledica prisustva vodonika u rnaterijalu sava, bilo u vrucern stanju kao posledica nedostatka moci izduzenja pri visokoj temperaturi strukture koja nastaje posle zavarivanja iii usled naprezanja koja nastaju tokorn ovog zahvata. Konstruktivnirn merama u oblikovanju elernenata i veza kao i izborom odgovarajucih osobina elektroda, rizik pojave prslina maze se svesti u podnosljive gran ice. Brzo hladenje zona elemenata koji se zavaruju predstavlja nesumnjivo jedan od uzroka pojave vrucih prslina, Predgrevanjem elemenata vetikih debljina moze se uspesno preduprediti brzo odvodenje toplote, samim tim i stvaranjc krte srukture u zonama zavarivanja.

48

f

!'

Grubo odredivanje uslova u kojima predgrevanje moze biti potrebno, u cilju izbegavanja vodonicnih prslina, prikazano je dijagramom na slici 2.5.11, u zavisnosti od velicine sava, debljinc osnovnog materijala, tipa elcktrode i ekvivalenta ugljenika u kupatilu, prema jednacini (2.5.5.)

CE-C Mn Cr,+Mo+V Cu+Ni u%

- + 6 + 5 + 15

(2.5.5.)

C[ =0. 30 OSTAlE El[KTROOE

C[=0.35 NISKO V.ODONICNE [lEKTRODE

1 CE: 0,35 OSTAlE ELEKTRODE

de . (rnrn)

PREOGREVANJE MOlE BITI POTREBNO

CE ,,0,48 NISKO VODONICNE

~~ ELEKTRODE

so

100

ElEKTROOE

PREDGREVANJE NilE POTREBNO

O----r-~--~ __ ~-r __ ~~--~~

~5 3 (, 5

VELlCINA SAVA (PROLAZA)

EKVIVAlENT UGLENIKA

6 7

0, (mm)

C E :: C + ~ + Cr + Mo ~ V

6 5

Cu + Ni ~ --:-1=-6-

Slika 2.5.11. Dijagrarn potrebc prcdgrevanja &!lika pri zavarivanju

49

Posto je hcmijski sastav kupntila najcesee nepoznat konstrukteru, moze se sa dovoljno tacnosti za procenu potrebe predgrevanja uvoditi i ekvlvalent ugljenika u osnovnom matcrijalu. Prcdgrevanje, nacelno, nije potrebno ispod odgovaraj uce linije ekvivalenta ugljenika i tipa elektrode, prema slici 2.5.11. Iznad ove linije, predgrevanje rnoze biti pozeljno iii potrebno. Celiei sa granicom razvlacenja a; = 23,5 kN/cm2 i o: = 26,5 kN/cm2 nacelno ne zahtevaju predgrevanje, aka se zavaruju niskovodonicnorn elcktrodorn. Konacnu odluku 0 predgrevanju donosi proizvodac konstrukcije, uzirnajuci u obzir us love u radionici iIi gradilistu, kvalitet matcrijala, konstrukcioni oblik objekta.

Primer: za izradu konstrukcije jednog silosa predvidcn je osnovni rnaterijal u vi· du kotlavskih limova ad ugljenicnog celika C1204 prema JUS·u C.B4.014/1977. [1], sa ekvivalentorn ugljcnika:

CE ::: 0,20 + 0,50 + 0,30 = 0,20 + 0,08 + 0,06 =0,34 < 0,35 (2.5.5.)

6 5

!ito ukazuje na mogucnost izrade savova suceonih spojeva limova plasta elektrodama sa niskim sadrzajern vodonika, pod uslovom da se upotrebe bazicne elektrade. Pri razrnaku limova plasta min a = 2,5 mm • slika 2.5.11. - granicne debljine Iimova za prcdgrevanje na ternpcraturi od oko 200°C iznose d1 + d2 = 35 + 45 = 80 mm, Cime se uspesno rnoze srnanjiti rizik pojave prslina usled zaostalih napona zatezanja od zavarivanja debelih limova.

paziti na utvrdena minirnalna rastojanja savova, kako bi se izbegli negativni uticaji,

izbeguvati pri rasporedu savova u zavarenoj konstrukciji suvise veliko naprezanje nosece celicne konstrukcije upravno na povrsinu limova,

izbcgavati lamelarno cepanjc (opasnost od terasastog lorna) usled unosenja opterecenja upravno na zavarenu konstrukciju iii spoj,

izbcgavati oblikovanje suvise krutih zavarenih konstrukcija, vee leiiti oblikovanju elasticnih konstrukcija, kako bi se, po mogucnosti, elirninisao utica] reaktivnih sopstvenih napona,

paziti na zavarljivost celika pri izboru dirnenzija elernenata kao i vrsti i dimenzija savova, u skladu sa propisanirn kvalitetima cclika za zavarene konstrukcije,

paziti na zone scgrcgacije ugljenika u neumirenih celika koje se pri zavarivanju DC srneju presecati,

2.5,10 UPUTSTVA ZAJACINU I ZAMOR t-,.·IATERIJALA ZAVARENIH KONSTRUKCIJA

2.5.9. UPUTSTV A ZA OBLIKOV ANJE ZA V ARENIH NOSECIH CELICNlH KONSTRUKClJA

Nckoliko uputa u odnosu na jacmu i zarnor materijala zavarenih nosecih celicnih konstrukcija, prema izvoru [3, Teil 2, str, 26, 27J, pruzaju svakorn konstrukteru korisne savete za svakodnevni rad:

pri oblikovanju zavarene nosece celicne konstrukcije valja paziti na vrstu opterecenja (staticko iii promenljivo), na merodavan broj ponavljanja promenljivog opterecenja, na nacin izvodenja,

pretezno staticki opterecene konstrukcije oblikovati sto je rnoguce jed nostavnije, pri cemu valja paziti na ekonornicnost proizvodnje i rnontaze: u ovoj vrsti konstrukcija prikljucci pod uglom su moguci, obrada savova zavarenih spojeva rnoze otpasti,

11 konstrukcijarna izlozenirn promenljivom opterecenju valja paziti na oblikovanje elernenatabez zareza po mogucnosti: izborom pogodnih poprecnih presekn, zaobljenjima, obradom zavarenih spojeva i drugim pogodnostima u oblikovanju, obezbediti dobro ponasanje konstrukcije u odnosu na trajnu dinarnicku jacinu materijala,

paziti na ravnornerni tok sila; nu spojevirna izabrati, po mogucnosti, iste poprecne preseke, odnosno valja ih izjednacavati po krutosti,

izbegavati nepotrebne skokove u krutosti konsuukciie,

obrazovati, po mogucnosti, postepene prelaze u konstrukciji,

Osnovna uputstva za oblikovanje zavarenih nosecih celicnih konstrukcija u pogledu rizika pojave krtog lorna i nepovoljnih posledica sopstvcnih (zaostali h) napona zavarivanja, mogu se obuhvatiti u nekoliko stavova, prema izvoru [3, Teil 2, str. 27] :

izbegavati viseosovinsku stanja napona od spoljnjeg opterecenjai od sop· stvenih napona zavarivanja,

- birati savovc na zavarenoj koristrukciji koji, po rnogucnosti, prouzrokuju u konstrukciji niske sopstvene napone zavarivanja,

paziti da se, po rnogucnosti, u zavarenoj konstrukciji ne pojavljuju sopstveni naponi od zavarivanja upravno na pravac glavnih napona od spoljnjeg opterecenja,

izbegavati, stoga, ukrstan]« i nagnrnilavanje savova u razlicnim ravnima, izbegavati zavarivanje suvise debelih poprecnih preseka,

50

51

- izbegavati suvise visoke naponske vrhove u prikjjuccima zavarenih konstrukcija,

ne izvoditi zavarene spojeve na mestima najvecih napona u konstrukciji, na primerzavarene nastavke nosaca koji rade na savijanju u. podrucju najvecih momenata savijanja,

- truditi se da se pogodnim rasporedom materijala omoguci ravnomerno iskoriscenje njegovih mehanickih svojstava,

2.6.1. KRATAK OPIS KRTOG LOMA

Valja jos jednorn naglasiti da se u zakovanimeelicnim konstrukcijama krti 10m elernenata ne javlja, vee da je to fenornen koji je iskljucivo zapazen u zavarenim celicnirn konstrukcijama.

Postojeci kvalitativni j kvantitativni kriterijumi, cbuhvaccni nizorn nacionalnih preporuka i drugih normativnih akata, predloga pojedinih specijalizovanih instituta koji se bave fenomenima krtog lorna, pruzaju konstrukteru - prakticaru dovoljno pouzdanu osnovu za pravilan izbor kvalitcta osnovnog rnaterijala i odgovarajuce oblikovanje zavarenih nosecih celicnih konstrukcija, Cime se i rizik pojave krtog lorna svodi u tolerantne gran ice.

3. Krti lorn predstavlja veliku opasnost za svakog konstruktera. Postoji bitna razlika izmedu iilavog ikrtog lorna.

Pri zilavom lornu osnovnog materijala zategnutog stapa obavezno nastupaju kontrakeije poprecnog preseka. Pri krtorn lomu, koji se odigrava u elasticnorn podrucju ponasanja celika, karakteristicno je da ne nastaje bilo kakva deformacija poprecnog preseka konstruktivnog elernenta, sto znac] da krti 10m predstavlja iznenadnu pojavu, bez prcthodnog upozorcnja 0 kolapsu konstrukcije.

Uzrok krtog lorna ne leii uvek u povecanju spoljnog opterecenja, odnosno eventualnog preopterecenja konstruktivnog elementa, Krti lorn mozc nastupiti bez spoljnog opterecenja, vee tokorn proizvodnje ili pri manipulaciji celicnom konstrukcijom. Pozna ti su mnogi slucajevi ostccenja nosecih celicnih konstrukcija izradenih ad Thornasovih neurnirenih celika pojavom krtog lorna vee pri neznatnim opterecenjima.

Osnovnu osobenost krtog lorna predstavlja staklasta povrsina poprecnog preseka, ravna povrsina bez prekinutih vlakana sa obe strane.Staklo je inace poznato kao krl rnaterijal koji puc a pod opterecenjern, posebno pod udarom, pri cemu pokazuje potpuno rayne povrsine prelorna, Analogno tome, i krti 10m cclika moze se uporediti sa prclornorn stakla.

Valja naglasiti da prelom elements ad celika usled iscrpljenjadinamicke nosivosti ne predstavlja krti lorn, iako c1cmenat dozivljava 10m bez deformacije posle trajnih naponskih stanja kao posledice ponovljenih opterecenja, Raster linija pri ovakvom lomu ornogucava uocavanje, postepenog porasta smetnji, Pri krtom lomu ovakvih znakova nernal

2.6. OSNOVNI POJMOVI I ELEMENTI KRTOG LOMA CELICNIH KONSTRUKCUA

Osnovni pojrnovi i elernenti krtog lorna prikazace se prerna izvoru [4, Teil l, str. 152 - 254].

1. Postupci zavarivanja predstavljaju savrerneni, efikasan i usavrscn vid proizvodnje nosecih celicnih konstrukcija. lednostavni, cisti obI lei konstruktivnih e1emenata i veza odlika su zavarenih celicnih konstrukcija, danas skoro iskljucivo i zastupljenih u gradevinarstvu. Medutirn, uvodenjem zavarivanja u praksu zapazeni su posebni slucajevi ostecenja i rusenja konstrukcija koji nisu bili svojstveni zakovanirn konstruktivnim oblicima. Moze se slobodno reci da je podrabno proucavanje uzroka neocekivanih i neobjasnjivih havarija zavarenih eelicnih konstrukcija zapocelo tokom drugog svetskog rata kao posledica cuvenih havarija americkih brodova "Liberty" za prevoz trupa. Bradovi su masovno izgradivani u arnerickirn brodogradilistima 1943. godine zavarivackim postupcima, verovatno ad neumirenog celika koji se dobijao u ogromnim koliCinama Thomasovim postupkom proizvodnje, kako bi se kompenzirali ogromni gubici u brodovima koje su Nemci nanosili saveznicirna svojom podmornickom flotom.Ucestale havarije brodova, koji su se formalno lomili na sred Atlantskog okeana, pracene ve1ikim ljudskim zrtvama, podstaklo je proucavanje uzroka krtog lorna koji ni do danas nisu u potpunosti ina zadovoljavajuci nacin prouceni.

2. Krti [am osnovnog materijala elernenta u nosecoj celicnoj konstrukeiji definise se kao proces pri lomu konstruktivnog dela koji nastupa u elasticnorn pndrucju ponasanja materijala, pri cernu se na mestu lorna ne zapazaju znaci plasticne deformacije. Iako se sirorn sveta ulazu napori vee vise od 50 godina, prakticno ad pocetka sire primene zavarenih konsrukcija u gradevinarstvu, brodogradnji, masinogradnj], da se fenornen krtog lorna terneljito i sveobuhvatno razjasni, pravog tumacenja ovog problema jos uvek nema.

2.6.2. GLAVNI UZROCI P01AVE KRTOG LOMA

Kao glavni uzroci pojave krtog lama u nosccoj celicnoj konstrukciji mogu se naznaciti sledeci uticaji:

52

53

_ stanje napona u konstruktivnorn elementu,

brzina nanosenja optereccnja na konstrukciju, posebno opterecenja u vidu udara,

temperaturni uslovi eksploatacije celicne koristrukcije, posebno niske temperature kakve vladaju na primer u Rusiji,

metulurske osobine ugradcnog celika, od kojih mogu biti znacajne segregacija ugljenika u poprecnom preseku i nernetalnc ukljucevine.

Svaki od ovih pobrojanih uticaja ce se analizirati ukratko u daljem toku ovog izluganja. Podrobnija objasnjenja Ienomena krtog lorna u svetlu savrcmenih shvatanja i saznanja sacldc dela pobrojana u spisku literature na koja se citalac

upucuje.

Kvalitativna graficka predstava pobrojanih uticaja na sklonost celika prema krtorn lornu prikazuna je slikorn 2.6.1, prema izvoru [3, Tcil l, str. 334].

~
<:t:
L
w
0::
n, :::>
:L
<:t: 0
~ ..J
..J
W :L
>U
0
I-
a:
:.:: VEtA BRZINA NANOSENJA OPTERECENJA

NANOSENJA

~)p. S'\~ \

~s'f.~ N\'0S't-~ '0~?() " 'X- Oc;,o

\~\S

<:

Slika 2.6. L Kvalitativna prcdstava uticaja naponskih stanja, brzine nanosenja optcrecenja i radne temperature na sklonost ~clikn prcrna knorn tomu

54

r j

\

!

!

I

1. ~tanje napona u konstruktivnom elementu spada u najbitnijeuticaje za popvu ~tyog lorna '. IZY~deno je viSe pokusaja da se ovaj parametar predstavi u nurnenckom o~hk~ 1 ka.o takav.da ornoguci objektivnu procenu rizika pojave krtog lama, sto je opisano u IZVorU navedenorn pod brojcrn (3, Teil 1, str. 153-156]. Predstava uticaja naponskih stanja na pojavu krtog lorna celika izvede~a. je, izrnedu ost~l.ih pokusaja, i putern Mohrovih krugova, na pregledan I. jednostavan nacm kakve su i sve graficke metode, prerna izvoru navedenorn pod brojem [4].

a) Pri jednoosovins~o~ ~aponsko~.stanjue~ernent ima mogucnosti izduzenja u pravcu opterecenja I kontrakcije poprecnog preseka. Zilavi rnaterijali sa mcgucnostima dovoljnog izduicnja. i kontrakcijc, stoga, nisu podlozni krtom lomu pod ovakvim naponskim stanjem.

Pri jednoosovinskom naponskom stanju, kao sto je to slueaj pri normalnim probama na kidanje, najveci smicuci napon r jednak je polovini velicine glavnog napona - ovde se govori 0 najsturijoj hipotezi uporednih napona prerna glavnirn naponima, kako je 10 opisano u izvorima [10. str, 93] i [11, str. 182-183].

Ovaj najvcci smicuci fa napon leii u ravni koja jc za (l ::: 45° nagnuta prerna praveu glavnog napona, shodno slici 2.6.2. Velicine kornponentalnih napona prikazane su jednacinama (2.6.1.) i (2.6.2.):

F

r e!----& !

-

y..
0 .....
'I
0+
i .z.~
G
~=-
Go:. Stika 2.6.2. Utica] jedaoosovlnskog napona zatezanja na poprecni presek

55

Materijal probne epruvete suprotstavlja se u poprecnom preseku otporom k1izanja suprotnog srnera srnicucem fa naponu i zateznom jacinom am normaIn om aa naponu, Pri porastu opterecenja ka granici razvlacenja av materijala, prirodno je da smicuci napon fa> pre svega, prekoracuje otpor k1izanja. Nastaje tecenje (razvlacenje) materijala, javlja se iilavi prelom sa deformacijama poprecnog preseka.

b) Dvoosovinsko iii troosovinsko naponsko stanje ometa iii sprecava izduzenje stapa. Prerna eksperimentalnim rezultatima stapovi izradeni od zilavih materijala, koji pokazuju jake deformacije pri uobicajenirn probarna kidanja zatezanjem, dozivljavaju puni krti 10m ako su optereceni naponimazatezanja u sve tri koordinatne ravni. Prerna tome, i materijali velike iilavosti mogu podleci krtorn lomu, lomu usled naglog prekida materijala i dozivcti kolaps pod uticajem viseosovinskih napona zatezanja, koji predstavljaju, u nastajanju tog fenomena, glavni, vrlo nepovoljni uticaj.

- U zavarenorn spoju nastupa viseosovinsko stanje oapana usled sila skupljanja duz Savova. Narocito savovi velikih debljina deluju veoma nepovoljno. Zavarivanje preseka velikih debljina prouzrokuju, stoga, svojom krutoseu visoke sopstvene napona i jako izrazeno viseosovinsko naponsko stanje. Ucestalosti i nagomilavanja savova sa vise zavara pokazuju se kao rnesta posebno rdava i osetljiva prema krtom lomu.

- Pri dvoosovinskorn naponskom stanju, smicuci napon relativno je mali, shodno slid 2.6.3. Pri porastu opterecenja se, prema tome, cesto i ne

01 . 2a Ta = 2: 510

(2.6.1.)

dostize kriticn] smicuci napon. Sarnim tim, u poprecnom preseku vrlo zilavog materijala ne nastaje klizanje, vee do lorna stapa dolazi bez deformacija, prekokomponentalnog normalnog napona aa po jednacini (2.6.3.), koji prekoracuje jacinu krtog lorna RKL rnaterijala.

(2.6.2.)

al + 02 al- a2 cos 2a Oa ;; --2- + -2- .

(2.6.3.)

al-a2 .

ra =: --2- sin 2a

(2.6.4.)

_ Troosovinsko naponsko stanje zatezanja u jednom elementu prikazano je Mohrovim krugovima na slici 2.6.4.

Slika 2.6.4. Uticaj troosovinskih napona zatezanja na poprccni prcsex

c) Moze se na ocigledan nacin uspostaviti veza isrnedu odlucujucih pararnetara materijala u pogledu jacine krtog lorna, otpora klizanja i vrednosti smicucih napona datih, pre svega, teorijorn jacine materijala.

Za odredenu temperaturu naponskog stanja i brzinu nanosenja opterecenja, za svaki se materijal obrazuje parabolicna anvelopa naponskih krugova svih mogucih viseosovinskih naponskih stanja, prikazanih na slikarna 2.6.5. i 2.6.6, prema kojima se mogu izvlaciti zakljucci, pri raspolozivim pretpostavkama, da Ii se radi 0 sklonosti materijala prema krtom 10 IOU ili lomu putem tecenja (razvlacenja) materijala,

T SLUtAJ l • )(DNOOSO"IINS ~o

Qt<!J STAtV~

-/i£,:cL~

\ 0. J f-_A"l

>~-/.:.: - - -,I r.J<_!!~I--LO"" __ -

g,_ItAJ 2-(J,(J('I;QfJ.~~Qj •

M"ON!>I<O STAt-lJE

AflNA KR!9G lW"_ .. ~

Slika 2.6.5. Anvelopa naponskih krugova za jednoosovinsko i dvcosovinsko naponsko sranje

Slika 2.6.3. Uticaj dvoosovinskih napona zatezanja na poprccni prcsek

56

57

AtNELOPA

- Ako je suceoni say izveden na tanjem limu, prema slici 2.6.7, sopstveni naponi u pravcu II-II a pre svega u pravcu III-III neznatni suo. Ovakvo naponsko stanje, pri dodatnom naponu usled spoljnog optereccnja Fit vodi t.ecenju (razvlacenju) materijala, kako to anvelopa Mohrovih riaponskih krugova pokazuje, pa prerna tome vodi lornu sa deformacijarna;

- U vrlo debelih limova valja raeunau sa trcosovinskim naponskim stanjern kojc nastaje us led visokih sopstvenih napona. Uzirnajuci u obzir i dodatne napona usled spoljnog opterecenja silom Fl, ovakvo prostorno naponsko stanje daje vrlo male smicuce napone, uz spreceno klizanje u poprecnom presek .. cu, sto neizbezno vodi sklonosti savova debelih suceonih zavarenih limova krtom lornu.

2. Brzlna nanosenja opterecenja na konstrukciju, posebno opterecenja u vidu udara mogu voditi konstrukciju u krti lorn,s obzirom da vrlo nepovoJjno deJuju na zateznu jacinu Om (iii Rm) materijala. Zato se u zavarenim nosecirn celicnim konstrukcijarna uvek leii da se zavareni spojevi izvode na rnestirna koja nisu ncposredno izlozena udarnirn opterecenjima, Iz iskustva je, pored toga, dobro znano da udarno opterecenje moze da prouzrokuje krti 10m elementa sarno ako su i ostali faktori krtog lorna zastupJjeni u konstrukciji u dovoljnoj meri (niskc temperature, lose oblikovanje elemenata, losa metalurska svojstva ugradenog rnaterijala).

U slucaju statickih oprerecenja konstrukcije, nije neophodno da se ovaj faktor krtog lorna podrobno razrnatra iIi uzirna u obzir prj proceni rizika pojave krtog lorna kcnstruktivnih elernenata.

3. Utica] niskih temperatura na rizik pojave krtog lorna celicnih elemenata znacajan je, posebno u eksploatacionim uslovirna sa temperaturarna koje se spustaju i do .70oC, kakav je cest slucaj u rnnogim oblastima Rusije.

a) Rezultati svih ispitivanja pokazuju da granica razvlacenja Ov celika raste po eksponencijalnoj krivoj pri padu temperature, sto u posebnorn srnislu utice na zateznu jacinu am i jacinu krtog lorna 0KL materijala, Krive ove tri vrednosti scku se u jednoj tacki pri odredenoj temperaturi, koja se naziva ternperaturom krtog lama.

Uzroci ove zavisnosti napona i promene obJika lorna ~Iementa (ad preloma sa deformacijarna u krti prelom) maze se razjasniti posmatranjem modela prostorne kristalne resetke celika, Rezultati istrazivanja pokazuju da se rastvorljivost ugljenika u kristalnoj resetki celika krece oko 0,02%. Koncentraciia uglienika u celiku zavisi od vremena i temperature. Taka, na primer, ako se jedan celik, zasicen ugljenikorn na sobnoj ternperaturi, hladi na nize temperature, mogu se atomi suvisnog ugljenika· zadriati unutar kristalne

Slika 2.6.6. Primcri anvetopa nekog matcrijala pod razlicitim uslovirna (temperatura, orzina nanoscnja optereccnja i drugog) i njihovog uticaja na sklonost ka krtom lomu

d) Sklonost savova suceonih spojeva prema krtom lomu prikazana je Mohrovim krugovima na slikarna 2.6.7. i 2.6.8. u skladu sa gledistima izvedenirn u prethodnoj tacki:

I

I i

-u -;-- - -.. lOM USI.€D

..----'-,,~---. I ?-'X::C~

1F;-~~~\l:;tJ c

1-,,- I

_'1---=...:j ~ I

/'"_ 0, ~

Stika 2.6.7. Sklonost ka krtorn lomu sava sueeonog spoja tanjih limova

!ill
Fl
T
/ :w
In Slika 2.6.8. Sklonost ka knom lomu sava suceoncg spoja debelih limova

58

59

resetke pri dostizanju odredene niske temperature, pri cemu dolazi do unutrainiih napona reserke i smanjenja Zilavosti. Ovakvo stanje sopstvenih napona utice na pad udarne zilavosti probnog uzorka. Daljim padorn temperature sprecava se difuzija ugljenika iz kristalne resetke celika, eime se poostrava stanje sopstvenih napona, tako da udarna iilavost probnog uzorka dostize nizak polozaj, prema slid 2.6.9., sto bi kao posledicu imalo cist krti 10m. Ovim putem se objasnjava i pad zatezne jacine alii pas Ie spustanja ispod presecne tacke av, alii i aKL. Sopstveni naponi kristalnih resetki predstavljaju dopunske napone koji se superponiraju sa naponima ad opterecenja, pri cemu materijal rnoze.da dozivi kolaps i pri niskim naponskim stanjima.

c) Kontrakcija poprecnog preseka probne epruvete u zavisnosti od temperature prikazana je slikorn 2.6.10, prcma rezultatima arnerickih istrazivaca, Na ovom primeru jednog poluumirenog celika ocigledan je prelaz zilavog lorna u krti na temperaturi -85°C. Temperatura krtog lorna, pri kojoj se celik lomi sa jos neznatnim plasticnirn deformacijama, isto tako je vazna za procenu podobnosti celika za ugradivanje u zavarenu konstrukciju, Pozeljno je da granica ove temperature bude sto niza, Normalizacijom limova spusta se granica temperature krtog lorna, dok se kolicinorn ugljenika u celiku ova granica povisava, kako je to i opisano u prethodnoj tach Isto tako, krupnozrnasta struktura i velika tvrdoca celika nepovoljno uticu na granicu temperature krtog lorna.

N
E
u
- 140
...,
.._ 100
til
0
> 60
«
....J
'N 20 - - - 27

N
1$2
...J
...J
8 10
::)
« !5
::l
U
x 6
«
ex:
f-
z l.
0
~
<:( 2
z
>U
0
rn v
.'"'~ V
?
~ ~
." Y
(
~ !~~ I
I
I 1
1
,.,-.11
.~ P ~ .:.- I

-40 -20 I 0 +-201 -zo TEMPERATURA ·C

I

T PA r, B

Slika 2.6.9. Prelazne temperature udarnc :.itavosti probnih uzoraka kao rncrilo sklonosti lea krtom lomu

-1150 -1'0 -100 -60 -20 +20 TEMPERATURA ·C

b) Udarna zilavost probnog uzorka celika pokazuje strmi pad u odredenom temperaturnom podrucju, prema cemu se rnoze oceniti i podobnost materijala za ugradivanje u zavarenu konstrukciju. Jedan celik je sve podobniji za zavarivanje, sto je podrucje strmog pada, takozvana prelazna temperatura, nize, kako je to prikazano na slici 2.6.9. Prelazna temperatura je definisana medunarodnim sporazumom kao temperatura pri kojoj sc srednja vrcdnost krive zilavosti spusta is pod granice od 27 J/cmz - slika 2.6.9. Pri istoj vrednosti udarne zilavosti, celik II sa slike 2.6.9, sa visom granicom prelazne temperature TpB, osetJjiviji jc prema krtorn lomu od cclika I sa nizom granicom prelazne temperature TpA'

Stika 2.6.10. Zavisnost kontrakcije poprecnog prcseka od temperature

d) Ne postoje preClznt numericki elernenti za procenu rizika pojave krtog lorna pod uticajem niskih temperatura. Rezultati utvrdivanja udarne iilavosti nekoliko probnih uzoraka ne bi sc mogli pouzdanim postupcima vezati za ponasanje cele zavarene konstukcije pod eksploatacionim uslovima. Medutim, dugogodisnja iskustva su pokazala da se dosadasnja saznanja u ovoj oblasti ipak mogu ernpiricki primeniivat: na celicne konstrukcije, UZ zadovoljavajucu sigurnost otklanjanja rizika pojave krtog lorna.

60

61

4. Metalurska svojstva celika prcdstavljaju nesumnjivo najvaznije uzroke pojavc krtogloma. I meki gradevinski celici razlicito se ponasaju pri pojavi

krtog lorna.

a) Na pojavu zilavog iii krtog lorna uticu: - hernijski sastav rnaterijala,

- nesavrsenost u atomskom sklopu, i to smetnje prouzrokovane finim

izlucevinarna u kristalima iii grubim izlucevinarna na granicama zma, krupnozrnasta struktura rnaterijala,

- jako oneciscenje celika nernetalnim ukljucevinarna.

b) Iako su uticaji metalurskih svojstava celika na pojavu krtog loma veorna bitni, za projektanta zavarene nosece celicne konstrukcije drugorazrednog su znacaja. Pri savremenom stanju proizvodnje celika za gradevinske svrhe, svi pobrojani nedostaci sc mogu sa sigurnoscu otkloniti iz zavrsnih proizvoda (limova, valjanih pofila i drugog), sto se rnoze tacno utvrditi i preciznim meram a kontrole isporucenih proizvoda. Valja naglasiti da su nosece celicne konstrukcije zato i vcoma zahvalan oblik gradevinskih koristrukcija, S obzirom da se mogu podvrci striktnoj kontroli, pocevsi od proizvodnje osnovnog matcrijala u zelczarama pa sve do poslednjeg ugradenog zavrtnja na gradilistu.

Savrerneni standardi zu proizvodnju celika predvidaju i precizne mere provere svih kornponenti ukljucenih u celicne proizvode, posebno u odnosu na fosfor (P), sumpor (S) i azot (N), cime se rizik pojavc krtog lorna celika usled rnctalurskih nedostataka svodi u podnosljive, pa i zanernarljive graniee.

c) Nacionalnirn standardirna, kao sto su JUS.C.BO.500/1989. [l], DIN 17100/1980, TGL 7960/198], GOST 19282/1987. i drugim, urvrduju se osnovni pararnetri proizvodnje niskougljenicnih iii lako legiranih celika za gradevinskc svrhe, pouzdanih hernijskih i mehanickih svojstava, kojima se obezbeduje neophodna sigurnost nosece cclicne konstrukcije u odnosu na pojavu krtog lorna kao posledice eventualnih rnetalurskih nedostataka ugradenog osnovnog iii veznog rnaterijala.

2.6.4. KRTI LOM I CELIel GRUPE 6.0370 - 6.0363

Valja naglasiti da meki gradevinski celici grupc 6.0370-(:0363, koji se najcesce ugraduju u svakodnevne industrijske objekte sa nosecorn celicnom konstrukcijom, skoro nikad ne pokazuju sklonosti ka krtom lornu. Okolnosti i eksploatacioni uslovi pod kojima se ovi celid ugraduju ne predstavljajusredinu u kojoj bi se krti 10m razvio j uzeo svoj danak u vidu teskih havarija konstrukcija. Opterecenja industrijskih objekata, pretezno mirna, pravilno oblikovanje zavarenih . konstrukcija u smislu uputstava iz tacaka 2.5.9. i 2.5.10. ovog izlaganja, izbor i ugradivanje osnovnih materijala odgovarajucih osobina, relativno visoke temperature dornacih podrucja, sve su to elementi koji uticu da se fenomen krtog lorna uopste ne zapaza u svakodnevnom radu gradevinskog konstruktera, sto ne bi nikako smelo da znaei da ga valja potpuno odstraniti iz vida. Naprotiv! Odgovarajucim konstruktivnim merarna, koje se u potpunosti nalaze u rukarna dobrog poznavaoca osobina zavarenih nosecih cdicnih konstrukcija, rizik pojave krtog lorna valja u celini odstraniti iii svesti u zanernarljive granice.

2.7. IznOR KVALITETA OSNOVNOG MATERIJALA ZAVARENIH NO· SEelH CELICNIH KONSTRUKCUA

2.7.1. OPSTE NAPOMENE

2.6.3. OSTALI UZROCI POJAVE KRTOG LOMA

Pored faktora, u kratkim crtarna analiziranih u prethodnim tackama, izrazenog uticaja u pojavi krtog lorna celicnih elernenata, postoje i drugi faktori manjeg znacaja kao sto su: uticaji zavarivanja konstrukcije, starenje celika, zaostali (rezidualni) naponi usled valjanja, hladne obrade i ostali postupei tokom proizvodnje celicne konsrukcije. Podrobnija obavestenje 0 svirn ovim faktorima krtog lorna mogu se naci u literaturi navedenoj u prilogu ovog izlaganja.

Jedan od osnovnih faktora kojim valja spreciti pojavu krtog lorna u zavarenoj nosecoj celicno] konstrukciji, iii rizik pojave svesti u podnosljive granice, pored pravilnog oblikovanja konstruktivnih elernenata, ncsumnjivo predstavlja i izbor kvaliteta osnovnog materijala u zavisnosti od eksploatacionih uslova objekta, 0 kojima je bilo govora u prethodnoj tacki avog izlaganja.

U potrazi za metodom odabiranja potrebnog kvaliteta osnovnog materijala u pogledu uticaja koji mogu voditi krtom lomu, prof. Bierett je svojim radovima, od kojih je osnovni naveden u spisku literature pod brojem [14], predlozio po· stupak koji se ogranicava na tri bitna parametra:

- naponska stanja zavarene nosece celicne konstrukcije,

temperaturu koja se maze javiti tokorn eksploatacije objekta, - debljinu ugradenog osnovnog rnaterijala.

Predlozeni postupak prof. Bierett-a predstavlja osnovicu mnogih evropskih standarda iz ove oblasti, ad kojih ce se navesti sledeci:

62

63

2.7.2. IZBOR KV ALlTETA CELIKA PO JUS-U U.E7.0101198&

Tabela 2.7.1. - Dijagrarn za izbor kvaliteta osnovnog rnaterijala zavarcnih noseclh reJitnih kenstrukcija (JUS.U.E7.010/1988.)

FAKTOR OPASNOSTI 00 KRTOG

NAPREZAIU l: K~~~:

ZA RAONU TEMPERATURU

Domaci standard JUS.U.E7.010/1988. {1]obuhvata izbor osnovnog materijala nosecih eelicnih konstrukcija od opstih konstrukcionih celika. Po svojoj se metodologiji oslanja na istrazivanja prof. Bieretta i pruza dovoljno siguran kriterijurn za izbor neophodnog kvaliteta osnovnog materijala pod odredenim eksploatacionim uslovima.

1. U konstrukcije iskljucivo spojene zakivcima ili zavrtnjevirna, za koje su merodavne jedino mehanicke osobine materijala, mogu se ugradivati konstrukcioni celici najnize grupe kvaliteta, bez propisanog dokaza otpornosti probnih epruveta prema krtom lomu opitom udarne zilavosti.

2. Kvalitet osnovnog rnaterijala zavarenih nosecih celicnih konstrukcija bira se prema: vrsti naprezanja, konstrukcionom oblikovanju elernenata, debljini ugradenih elernenata, znacaju elementa konstrukcije, radnoj ternperaturi tokom koriscenja konstrukcije. U ove svrhe konstruisan je dijagram za izbor kvaliteta osnovnog rnaterijala zavarenih nosecih ceiicnih konstrukcija, prilozen ovom izlaganju u tabeli 2.7.1. Upotreba dijagrama prilagodena je domacem JUS-u C.BO.500(1989. za opste konstrukcione celikc.

Kvalitet osnovnog materijala napregnutog sarno smicanjern bira se nacinorn predvidenim tabelom 2.7.1. za zategnute elemente, sa faktorom konstrukcije K = 1,0. Suceoni spojevi elemenata od neumircnog celika dopusteni su do debljina 12,0 mm. U valjanih profila, debljina vecih od 12,0 mm, treba izbegavati presecanje zona segregacije postupcima zavarivanja.

3. Stepen opasnosti L od pojave krtogloma zategnutih elemenata procenjuje se po jednacini (2.7.1.):

wUJ z::l au «« ..J :::E Ilk:

zO wu. a..UJ UJ a ,_

<f)

2.0

2.B

2.0

l,l.

10

0.7

OEBLJINA MATERIJAlA

5 10 15 20 25 30 35 lJJ 45 51:

, - UMIREN

1 -NEUMIREN

O-SlOB ONC

t u mm

2

2

3

2

-tr'n T ~ -25' T > -IO'C

28 -

3

1.4

10

07

2 3

- 05

05

UMEREN ..L :> (10 -25)

t -

2'/, < f c 5'/,

POJACAN ..!...< 10

t

t. > 5'/,

~

=> -UMIREN w

z

s:

4. Faktor konstrukcije K izrazava sklonost prema krtom lornu uslovljenu konstrukcionirn oblikovanjem, prema slici 2.7.1:

PRITISAK 1 PRITlSAK PRI SAVIJANJU

(2.7.1.)

r;trt ;t;i Gy

ToT --'(-'

I ~ I j I I

I n II I

J.ll __ .u.L

.j. +- +- f

sa oznakarna:

L - stepen opasnosti ad pojave krtog lorna, neimenovani broj, K - faktor konstrukcije,

Z - faktor znacaja dela konstrukcije, N - faktor naprezanja.

Rezultat proizvoda za faktor opasnosti L valja zaokruziti na najblizu vrednost: 2,8; 2,0; 1,4; 1,0; 0,7, iIi 0,5.

64

I A

J I ,I I

• J!_

L

[Ed]

D r

][ [ rr

I

Stika 2.7.1. Prirneri konstrukcionog faktora K

65

a) Vrednost faktora konstrukcije K;;; 1,0 uzima se za:

_ najjednostavnije zavarene konstrukcije bez neprekinutih poduinih savova suceonc zavarenih spojeva,

zavarene suplje cevi okruglog, kvadrarnog iii pravougaonog preseka sa pcduznirn neprekinutim ugaonim savovima, bez poduinih ukrucenja i bez poduznih iii poprecnih suceonih savova,

- za valjane profile sa suceono zavarenirn nastavcirna,

- stapaste clemente sa poprccnim sueeonim savovima,

_ clemente bez sopstvenih napona uklonjenih terrnickom obradom (zarenjem ili normalizacijom), bez obzira na vrstu zavarenih spojeva:

b) Vrednost faktora konstrukcije K = 1,4 uzima se za:

_ zavarene konstrukcije sa neprekinutirn poduznirn savovirna suceonih spojcva iii K savovima,

zavarene clemente u vidu nosaca, na primer I poprecnih prescka,

_ zavarene stapaste konstrukcije sa poduinim ukrucenjima, poprecnim iii poduznim savovirna suceonih spojeva,

- sve ostale clemente sa poprecnirn i poduznirn savovima suceonih spojeva,

- za clemente sa naglim prelazima poprecnih 'preseka,

- za hi ad no oblikovane suplje profile.

c) Vrednost faktora konstrukcije K ;;; 2,0 uzirna se za:

_ zavarene konstrukcije koje su izlozene znacajnorn ravnorn stanju napona od spoljnih opterecenja (dvoosovinsko stanje napona),

_ clemente sa ukrstenim savovima, ako oba sava vode suvise velikirn poduznirn i poprecnim sopstvenirn naponima od zavarivanja,

- za slozene konstrukcije sa nagomilanim savovirna,

66

T

I !

I

5. Faktor znaeaja dela konstrukcije Z zavisi od znacaja elernenta za opstanak i funkcionalnu sposobnost zavarcne nosece celicne konstrukcije, U procenu stepena opasnosti L uvodi se:

Z = 0,5 za podredene konstruktivne clemente, na primer vertikalne limove sporednih nosaca, limove koji sluzc kao horizontalno ukrucenjc,

Z ;;; 0,7 za konstruktivne clemente koji su vazni za opstanak dela konstrukcije, na primer za zategnute pojaseve sporednih nosaca, vertikalne limove glavnih nosaca,

Z "" 1,0 za konstruktivne clemente koji su vazni za opstanak i funkcionalnu sposobnost celokupne nosece konstrukcije iii bitnih sklopova, na primer za zategnute pojaseve glavnih nosaca.

6. Faktor naprezanja N uzirna u obzir utica] brzine nanosenja opterecenja na pojavu krtog lorna. U procenu faktora L uvodi se:

N = 1,0 za konstruktivne clemente bez udarnih opterecenja, N = 1,4 za konstruktivne clemente sa udarnim opterecenjima,

Kriterijum za udarno opterecenje, u zavisnosti od brzinc nanosenja opterecenja, dat je jednacinorn (2.7.2.):

do N

- ;;; 0 > 500 ---,--

dt mm2 . S

(2.7.2.)

Dovoljno je da se brzina nanosenja opterecenja sarno pribliino proceni. Faktor naprezanja N sme se procenjivati i prerna brzini izduzenja iii dcformacije konstruktivnog elernenta.

7. Radna temperatura T konstrukcije zavisi od klirnatskih uslova mikrolokacije, uslova koriscenja objekta i oblikovanja konstrukcije,

Uobicajeno odredivanje radne temperature nosece celicne konstrukcije u okvirima jugoslovenske teritorije krece se u sledecim granicama:

-25°C:5: T:5: - 10 -c za konstrukcijc na otvorenom prostoru, pri cemu se spoljna projektna temperatura podrucja prema JUS-u U.JS.600 moze uzeti za radou temperaturu T,

za konstrukcije u zatvorenom prostoru koji je toplotno izolovan i raspolaze instalacijama za obezbedenje uslova rada,

67

Za konstrukcije stalno izlozene visokim temperaturarnabiraju se konstrukeioni celici predvideni za vsoke temperature (na primer kotlovskilirnovi prema JUS-u C.B4.014/1977. [1] sa navedenirn granicama razvlacenja i tecenja celika).

8. Postupak izbora kvaliteta osnovnog matcrijaJa odvija se prema zaokruzenoj vrednosti stepena opasnosti L odpojave krtog lorna, naznacenoj u gornjem delu tabele 2.7.1. U zavisnosti ad faktoraL i najnize radne temperature procita se po horizon tali za odredenu debljinu ugradenog materijala braj 1,2 iii 3 koji predstavlja poslednji broj u oznaci materijala, prerna JUS-u C.BO.500/1989, eime je odredena grupa kvaliteta osnovnog materijala, Pored broja 1 unet je i pojam umiren iii neumiren time se odreduje nacin dezoksidacije materijala (na primer C.0371 neumiren, iii C.0361 urniren).

Gornjim delom tabele 2.7.1. obuhvaceni su konstruktivni elernenti izlozeni zatezanju iii zatezanju pri savijanju, srednjim delom tabele elernenti izlozeni pritisku iii pritisku pri savijanju.

Donjim delom tabele 2.7.1. obuhvaceni su konstruktivni element] izlozeni zatezanju iii pritisku koji su u procesu izrade hladno oblikovani, 5 tim sto su unete oznake:

r :;:; unutrasnji poluprecnik krivine, u mrn, = debljina ugradenog materijala, u rnrn,

c = ~ I 100 = stepen deformacije, u %.

Kvalitet osnovnog materijala odredenog prema donjem delu tabele 2.7.1, obavezno se uporeduje sa grupom kvaliteta odredenom prema gornjem iIi srednjem delu tabele 2.7.1, te se usvaja materijal viseg kvaliteta.

Osnovni materijal prema JUS-u C.BO.500/1989. moze se zameniti drugim materijalom, ako je zavarljiv i ako su njegoye rnehanicke osobine (zatezna jacina CTm, granica razvlacenja Ov, izduzenje €) j zilavost najmanje jednake onirna koje su propisane JUS-om C.BO.500/1989.

68

I· !

!

I ! 1

!

2.7.3. IZBOR KV ALITETA CELIKA PO TGL 12910/1980.

TGL I2910/~98.0. standar? bivse DDR, naveden u spisku literature pod brojem [18], obraduje izbor kvaliteta osnovnog materijala zavarenih nosecih celicnih konstr~kcija .istam ~etodo~ogijom ~ao i JUS.U.E7.010/1988. Pominje se u ~vom izlaganju zato sto pruza mogucnost verodostojnogizbora potrebnog kvahteta osnovnog rnaterijala i za konstrukcije koje se grade na podrucjima sa ternpcraturama koje padaju i do _60°C, kao sto je cest sludaj sa objektima na teritoriji Rusije.

1. Oznake stepena opasnosti G od pojave krtog lorna u TGL 12910/1980. izmenjene su u odnosu na JUS U.E7.010/1988:

(2.7.3.)

pri cemu je:

G =: stepen opasnosti ad pojave krlog lama, neimenovan broj, K = konstrukcioni faktor,

S = stepen stete,

B :;:; faktor opterecenja.

Vrednosti svih ovih faktora jednake su vrednostirna IZ JUS-a U.E7.010/1988.

2. Tabe~a 1. standarda TGL 1291011980, strana 2, ne prilaze se ovorn izlaganju s obzirorn da pruza podatke 0 potrebnom kvalitetu osnovnog materijala za temperature eksploatacije konstrukcije sarno do -25°C.

3. Tabela 2. standarda TGL 12910/1980, strana 3, koja ornogucava izbor kvaliteta osnovnag materijala konstrukcija zavarenih topljenjern za eksploatacion~ temperature objekta do -{lO°C, prilaze se ovom izlaganju u vidu dijagrarna u tabeli 2.7.2:

Naporncne uz tabelu 2.7.2. 0 kvalitetima celika, prema TGL 12910/1980 strana

3 [18]: '

- kvalitet celikaA: grubi limovi od neumirenog celika, bez termicke abrade i bez garantovane zilavosti, prema TGL 7960 [21],

- kvalitet celika Bu: neurnireni eelik, bez garantovane zilavosti, prema TGL 7960 [21],

- kvalitet celika Bhb: poluurmreni celik bez garantovane zilavost;, prema TGL 7960 [21),

69

Tnbelu 2.7.2. _ Dijagram za izbor kvaliteta osnovnog matcrijala zavarenih nosccih celicnih kon-

stukctjn (TGL 12910/1980.)

STEPEN OPASNOSTI EKSPOATACIOtlA KLASA U ZAVIStlOSTl 00 NORMIRANE MERE
G-K·S ·8
ZA RAONU TEMF€RA.TOO
,g:oD-t.OC ISPCO-1S·( OEBLJI NA LIMA s III OEBLJINA POJASA t
DO 00 35 45 ~
-fISC -l,f'/C P 10 15 20 2'j 30 40
2)8 ,./' I
:;; 2,0 ,./' I 0
UJ
.,
Z
<( 1,4 ,/'"
-,
~ 1,0 /
<f)
UJ
.., 0) 2,8 C
z
<{
N 0,5 2,0
w
.....
<{
..... / t} Bb
-
UJ ~
-, ...---- 1,0
z ,
<{
~ »> 0,7
.....
<
.... 1
/ 0,5 Bu
y: Bb Blb 00 20 rm 1
~ OJ5 - 2,8 /
t:: / 0,5- 2,8 A Bu
<>:
a.. _ kvalitet celika Bi; umireni celik, bez garantovanc iilavosti, prerna TGL 7960 [21],

_ kvalitet celika C: umireni celik sa garantavanom zilavoscu ad 27 J/cm2 pri - 400C, prerna TGL 7960 [21].

_ kvalitet celika D: specijalno urnireni celik sa garantovanom iilavoscu od 27 J/cm2 pri - 40°C, prema TGL 22426 [22].

2.7.4. IZBOR KV ALITETA CELIKA PO PROF. KLOPPELU

Nacin izbora kvaliteta osnovnog matcrijaIa zavarenih nosecih celicnih konstrukcija prerna prof. Kloppelu opisan je u delu navedenom u spisku literature pod brojern [13].

.1. Pocetkom sedarnedesetih godina predlozio je prof. Kloppel, preko nernackog odbora za standarde iz oblasti nosecih celicnih konstrukcija, jednostavan i pouzdan postupak za utvrdivanje ncophodnog kvaliteta osnovnog rnaterijala zavarenih konstrukcija putern zbira poena 2, kojima se pojedi-

70

nacno pr?cenjuju (ponderisu) Iaktori relevantni za pojavu krtog lorna, pre~a vtab~h ~.7.3 '. Po~~upak se ~e primenjuje na clemente koji mogu biti izlozeni dejstvu ritrnickih udara Iii eksplozlja.

Valja naglasiti da kvalitet osnovnog rnaterijala odreden ovim putem uglavnom odgovara kvalitetu izabranorn putern JUS-a U.E7.010/1988 [1].

Tabela 2.7.3. - I3roj vr~dllosllih poc~a Z najvnznijih uricaj» 7;1 izbor kvalitctu osnovnog materijala zavarenih nosecib celicnih konstrukcija

Oznaka Moguci oro] Poscbno
UTICAlI poena
Z UPUISIVO
I Sadejstvo podulnih sopstvenih i radnih (pod 0-5
optereccnjem) napona zateznnja
Stepcn iskoriscenja napona grupe I U odnosu
II na dopuncne naronc, pod uticajcm sopsl\'ene 0-3
!\!1ine,prelaznog opterccenjn, tcmper.uure .
dcnivclacije oslonaca, prcdnaprczanja
III Osetljivost poduznih ~a~'ova prema izradi 0-5
IV Debljina ugradcnog ctcmenta 0-5 f3)
V Dcformacije clemente U hladnom sranju 0-3 a)
VI Utica] temperature rtulue sreuine 0-5 a)
VII Stepen stetc 0-5
Z = zbir poena ad (do VII max Z 31 y) Napomene uz tabelu 2.7.3:

a) Ako najveca vrednost 2 pojedinacnih uticaja I, V i VI dostize iii prekoracuje zbir vrednosnih poena pojedinacnih uticaja V i VI velicine 5 (2 > 5), ugraditi umiren celik bez garantovane zilavosli, sa starorn opstorn oznakomzlj,

f3) Pri debljinama z idova > 16 mm najniza je grupa celikaA1

Pri debljinama zidova >25 mm ] najniza grupa

- cclika stare,

Pri debljinama zidova 2:35 mm i Z:::; 14 opste oznake BI,

Pri debljinama zidova > 35 mm i 2;:::: 14 najniza je grupa celika oznake C.

y) Limovi i siroke larnele debljine > 25 mm smeju se zavarivati samo u normalizovanorn stanju.

71

2. Neophodan kvalitet osnovnog materijala za:arenih nos~.cih celicnih k.on~ strukcija utvrduie se prema zbiru Z vrednosnth poena, kojima su procenJem pojedinacni uticaji, Zbir Z uskladen je za dornacu potrebu sa JUS-om C.BO.500(1989. koji je identican sa DIN-om 17100/1980 [20].

Valja dodati da umireni celik bez garantovane zilavosti sa .~ranicom r~~vlacenja a" = 23,S kN/cm2, pod starom opstorn oznakom At (!II (:.0360) ruje predviden za proizvodnju u dornacim zelezarama.

Tabela 2.7.4. - Broj vrednosnih poena Z i odgovarajuci kvalitct osnovnog rnatcrijala zavarcnih nosecih (!Cli~nih konstrukcija

Zbir Oznaka grope ~clika prcma JUS·u C.B0.5ooI19B9. ili DIN·u 171oo119BO
Red. vrednosnih Op~la Granica Zi lavos t
br. poena Oznaka Dezoksi-
Z oznaka tc1ika razvlatenja dacija
grope a" kN/c.'!I2 J/cm2 tOe
Al (:.0360 23,5 Umircn - -
1. 0-14
A:::: C.0370 23,5 Ncumiren - -
(:.0361 23,5 +200
BI Urnircn 27
2. 15-21 (;.0561 35,5
il2 (;.0371 23,5 Ncumircn 27 +200
(:.0362 23,5 Specljalno :!oOo
3. 2Z-26 C umircn 27
(:.0562 35,5
(;.0363 23,5 Spccijalno -200
4. 27-31 D 27
(:.0563 35,5 umircn U izvesnim slucajevima moze se pokazati nuznim CIa se ugradi celik boljih osobina u pogledu zavarivanja (znaci i skuplji) nego sto proizilazi iz ukupnog broja poena po tabeli 2.7.4.

Poznato je da su neumireni celici podlozni, tokom zava~ivanja'v~lvara.nju ~ona segregacije ugljenika i metalur~kih neravn?rnernostl, na,roclt? pn ve:!~ debljinama poprecnih preseka - slika 2.7.2. - s~o onemogu~ava, izradu visih kvaliteta. Stoga se celici grupe Az, prema tabeli 2.7.4, neurrurern, bez garantovane zilavosti, ugraduju sarno u podredene konstrukcije, neosetljive ~re~ mal prslinarna, kao sto su dementi izlozeni cis torn pritisku, PostOJI I~ mogucnost da se savovima preseca zona segregacije, ugraduju se umireni

72

celici grupe zt, i B1• Pri vrlo niskirn eksploatacionirn temperaturarna, koje se mogu spustati i do - 60°C na teritoriji Rusije, ugraduju se samo celici grupe CiD.

-

-

Slika 2.7.2. Zone scgregacijc ugljcnika u valjanih profila (tclik Thornasov, neumircn)

3. Analizorn elernenata tabele 2.7.3. moze se boljc oceniti mesto i uloga svakog pojedinog uticaja I-VII na pojavu krtog lorna u zavarenim nosecirn celicnim konstrukcijarna i nacin vrednovanja brojern poena Z:

Uticaj I - sadejstvo poduznih sopstvenih napona zatezanja uslcd zavarivanja i radnih napona pod opterecenjem,

Pod~z~i savovi u zatcgn~t~j zoni nosaca vecih visina izlozenih savijanju occ~J~J~ se ka.o nepOV?IJlll, posebno aka se pod opterecenjem javljaju ~naca~m n.a~onl .zat~~an~a i smican]a, prerna slid 2.7.3, Ako SC, pri tome, u savovima J~s pOJav~JuJu I pos~~no nepovoljni uticaji III, usvaja se veci broj po~n.a ~: Slln~ prsline zava:a !II nemetalne ukljucevine manifestuju se u poduznlm savovima kao zarezi, sa svirn implikacijama koja ovakva pojava sarna posebi nosi, sto se negativno odrazava ria nosivost zavarenih spojeva, narocrto pod promenljivim opterecenjima,

- Uticaj II - stepen iskoriscenja dopustenih napona u posmatranom elernentu pod trajnim optereccnjima, .

Moguci broj poena Z u zavisnosti od stepena iskoriscenja napona u poduznorn savu obuhvacen je tabclom 2.7.5. Pri tome se pretpostavlja da se naponi javljaju pod uticajern sopstvene tezine (g) konstrukcije i pretezno trajnog prelaznog opterecenja (P). U slucaju viseosovinskog naponskog stanja uzima se za procenu broja poena Z vrednost uporednog napona au.

73

~v~ 11 ~

ZATEGNUT I POJAS NOSAtA IZlOtENIH SAIJANJU

n

ZATEGNUT! ST APOVI RESET KAST I H N05AeA

KOlOVOZN I LI MORT OTROPNE PlOtE

,~ , / .» POlOZAJ SAVA NA
POLOtAJ SAVA U ZA TEGNUTOJ ZONI pu-
ZATEGNUTOJ ZONI NOG NOSAeA.OVO VA!I I
PUNOG NOSACA U SlUtAJU VEZA I<RAT~
KIM PODUZNtM SAVOVIIAA
1-
z ,,2 z e I
h --- z~3 z = 2
';::I G __
z~L z e 3 Slika 2.7.3. Poloza] poduznlh savova u nosacirna i stapovima

Tabela 2.7.5. - Moguci broj poena Z u zavisnosti od iskoriscenja racunskog naponskog sraoja

<1"," ~ (ug + up) :5 udop Moguci broj poena Z
(0,50-{l,65) udQP 1
(0,66-ll,SO) udop 2
> 0,80odop 3 Uticaj III - osetljivost poduznih Savova prema izradi, a) Polozaj savova u poprecnorn preseku.

74

r

I I

Aka poduzni say leii on ivici iii u ivicnoj zoni poprecnog prescka profila ili lima, prema slici 2.7.4, ovi poprecni preseci, u slucaju uobicajenih debljina zidova, ne pruzaju vel ike otpore skupljanju koje nastaje pri hladenju, taka da su sopstveni naponi usled zavarivanja mali. Drugacije se ponasaju savovi u sredisnim zonama poprecnog preseka i debclirn limovirna, prema slic] 2.7.5, u kojima se javljaju visoki sopstveni naponi zavarivanja kao posJedica velikog otpora pri skupljanju tokorn hladcnja.

Z::: 0

Stika 2.7.4. Ugaoni S,1VOVI u ivienirn zonarna poprccnog preseka

Z =

Slika 2.7.5. Ugaoni iX1VOVI u srcdisnirn zonama poprccnog preseka

75

b) Oblik sava.

. Obostrani ugaoni savovi, prema slici 2.7.6, neosetljivi su u dovoljooj mcri prema nastajanju gresaka zavarivanja ili proboju prslina. Supotno obostranim ugaonim savovima, suceoni savovi, prema slid 2.7.7, osetijivi su pri izradi.

Z = 0

Stika 2.7.6. ooosrrant ugaoni savovi u poprc~nom preseku

rZ22?2~

Z=2

Slika 2.7.7. Suceoni savovi &.1 (iii bez) naknadno provarcnim korcnovirna

c) Posebni uticaji,

Procenjeni broj poena Z rnoze se povecati za dve jedinice u slucaju posebno nepovoljnih okolnosti, koje mogu uticati na povecanje osetljivosti poduznih savova prema izradi. Pored vee navedenih uticaja u srnislu polozaja i oblika savova, od znacaja je brzina hladenja zavara koja se povecava sa porastom velicine poprecnog preseka, pri cernu raste i sklonost materijala prema krtorn lomu. Na kvalitet sava uticu i druge okolnosti kao sto je redosled zavarivanja, temperatura celika koji se zavaruje (zimi na primer), broj zavara, automatski ili rucni postupak zavarivanja, polozaj zavara, izbor kvaliteta elektroda, 510 bi live trebalo imati u vidu pri proceni osetljivosti poduznih savova prema izradi.

76

- Uticaj IV - debljina zidova konstruktivnih elemenata .

Poseban uticaj debljine zidova konstruktivnih elernenata na sklonost materij~l~ ka .krtom .Iomu p~tice jos iz faze proizvodnje osnovnog materijala. Vee pn livcnju kokila nastaju neravnomernosti u metalurskom sastavu materijala, koje se tesko mogu odstraniti tokom valjanja elernenata debelih zidova. Pored toga, lokalni zaostali naponi znacajnih intenziteta, posledice neravno~ernog hladenja mater_ijala posle valjanja, ne izravnavaju se krutim presecima putem deformacija. Ubrzano hladenje zavara preseka debelih zidova, pa i uticaj spoljne hladnoce, dovodi do sinergizma faktora koji uticu na povecanje sklonosti materijala prema krtom lomu. Poprecne prcseke debelih. zidova trebalo hi, stoga, izbegavati iii ih graditi od celika poboljsanih osobina u pogledu zavarljivosti. Uticaj dcbljina zidova na kvalitet osnovnog materijala prikazan je tabelom 2.7.6:

Tabeln 2.7.6. - Moguci broj poena Z u zavisnosti od dcbljinc zidova poprccnog preseka

Dcbljina zida Moguci broj poena Debljina zida Moguci broj poena
t""" Z <: Z
t,,; 14 0 25 S (S 29 3
15 :5 t S 19 1 30S(:534 4
20 s t s 24 2 35 :5 t 5 Utica] V - deformacijc elernenata u hladnom stanju.

Deforrnacijama materijala u hladnorn stanju pripornaze se vestackom starcnju celika, samirn tim i sklonosti ka krtom lomu. Ako se ovako deforrnisana zona jos i presece savorn, sklonost materijala ka krtom lomu se izrazito povecava, Sioga nije uputno da se podvrgavaju zavarivackim radovirna zone elernenata koje su pretrpele deforrnacije u hladnom stanju u vidu izduzenja iii skracenja vecih od 5%. U slucaju da su zavarivacki radovi neizbezni u zonama podvrgnutim hladnim deformacijama usled ravnjanja, presavijanja, secenja makazama, kvalitet ugradenog eelika treba poboljsati usvajanjem veceg broja poena Z, u zavisnosti ad kolicnika RJt :::: unutrasnji poluprecnik krivine/debljina lima, prema tabeli 2.7.7.

Tabela 2.7.7. Moguci broj poena Z u zavisnosti od hladne deformacije

Nt

24·19

12·10

2S

18·13

z

2

3

o

77

U slucaju R/t < 10 ugraduje se celik grupe B; (tabela 2.7.4.), sto znaci umiren cclik sa gurantovanom iilavoscu 27 J/cm2 pri +20oC.

U valjanih profila vecih dimenzija i debelih limova mo:a .se racun,~ti sa. hladnim ispravljanjem u valjaonicama, tako da se preporucuJe moguci broj poena Z = (1-2), zavisno od dirnenzija elementa.

Utica] VI - utica] temperature radne sredine.

Niska temperatura osetno snizava duktilnost celika, povecava. osetljiv?st prerna zarezu. Utica] terneprature na izbor neophodnog kv~h.t.eta ce~lka procenjuje se prema lokalnirn klimatskim uslovima odgovaraJuclm brojern poena 2, pri cemu kao polazna tacka moze sluziti sledeci pregled:

_ elernenti i konstrukcije u zatvorenorn prostoru 2 = 1

- elernenti zasticeni od temperatura nizih od - 200e 2 = 2

- elernenti otvorenih hala

- elementi konstrukcija na otvorenom prostoru, kao

sto su mostovi, antenski stubovi, dizalice

- konstrukcije pod posebnirn uslovima eksploatacije (na primer rashladna postrojenja) iIi pod klimatskim uslovima koji vladaju u predelima vel ike nadrnorske visine

2=3

2=4

2 =5

MoguCi broj poena 2 za uticaj spoljnje temperature na konstrukciju odreduje se prema tabeli 2.7.8:

Tabela 2.7.8. - Moguci broj poena Z u zavisnosti od spoljne temperature

Uticaj VII - stepen stete.

Stepen stete kao faktor utvrdivanja'neophodnog kvaliteta osnovnog materijala konstrukcije nema nikakvo fizikalno znacenje kao ostali. faktori p,obr~jani u tabeli 2.7.3. Odreduje se.putern neposredni~. posledl_ca .otkazlvanp funkcije nekog clementa po celokupnu konstrukciju u ~oJ~. je ug~a~en. Oblikovanje konstrukcije bitno utice na verovatnocu havarije III rusenje Je~nog objekta. Sto je viSj stepen staticke neodredenost! nosivo~ sist~ma, uto.I.Iko je veca rezerva nosivosf celog sistema u slucaju otkazivanja funkcije nekog od ugradenih elernenata. Isto tako, povoljniji je poprecni pres~k s~stavljen od vise pojedinacnih elemcnata, cije je jednovrerneno otkazivanje

78

r

I

I

I

,

funkcije malo vcrovatno. Ove povoljne okolnosti dopustaju snizavanje moguceg broja poena Z za dye jcdinice,

Stepenom stete I, kojise procenjuje mogucirn brojem poena Z = 0, obuhvaceni su sklopovi sa svojim sastavnirn elementima bez neposrednog uticaja na sigunost celokupne nosece konstrukcije.

Sklopovi sa odgovarajucirn elernentima, cije otkazivanje funkcije prouzrokuje lokalno ostecenje ili umanjenje namenskih osobina, ali ne dovodi u pitanje opstanak iii funkciju nosece konstrukcije u celini, svrstavaju se u grupu steta II sa mogucim brojem poena 2 = 3.

Sklopovi sa svojim elernentirna od cije nosivosti zavisi funkciorialnost i opstanak bitnog dela iii cele nosece konstrukcije spadaju u grupu III i procenjuju se mogucim brojem poena 2 = 5.

4. Kao primer proeene rnoguceg broja poena 2 za izbor kvaliteta osnovnog materijala zavarene nosece celicne konstrukcije, uzima se krovna konstrukcija hale za proizvodnju namestaja u Norilsku, Rusija, izlozena eksploatacionim temperaturama i do -46°C. Projektna dokumentacija hale, koja se prostire na povrsini ad 40 000 m2, obradena je 1990. godine u "Energoprojektu" u Beogradu. Tabelom 2.7.9. prikazana je ponderacija poena 2:

TubeI1l2.7.9.. Ponderacija poena Zza krovnu konstrukciju hale u Norilsku, Rusija

Ozna ka ulicaja Opis uticaja U krovnoj konstrukciji Broj ocenjenih
poena Z
1 Zaregnuti tlapovi resctkastih nosaca, slika 2.7.3. 4
11 Stepcn iskoriscenja napona > 0,6 adop 3
III K savovi u sredojlm zonarna, slika 2.7.7, nepovoljno 2
IV Debljina limova S 25 mm 3
V Deformacije u hladnom stanju 0
VI Utica] temperature nile od ·3O"C S
VII Stepen stete III 5
ZBIRZ 22 Prema tabeli 2.7.9, u krovnu konstrukciju hale mogao bi se, prema zbiru poena Z = 22, ugraditi celik grupe C, shodno tabeli 2.7.4, sto znaci celik specijalno umiren sa garantovanom iilavoscu 27 J/em2 na temperaturi ± o-c Ovoj grupi C odgovaraju celici sa oznakom R (beruhigt), grupe 2, po DIN-u 17100/1980.

U krovnu konstrukciju hale ugraden je celik isporucen iz Nemacke, pod oznakom St52-3 prema DIN-u 17100/1980. Ovaj celik je specijalno umiren RR

79

(besonders beruhigt) i isporucuje se udva stanja termicke obrade: limovi u normalizovanom stanju sa oznakom N, garantovane Zilavosti 27 J/cm2 prj -200e, ostali valjani proizvodi u termicki neobradenom stanju sa oznakom U, garantovane zilavosti 27 1/cm2 pri -20°C. Celik spada u grupu D prerna tabeli 2.7.4.

- Kao alternativno resenje, predvidena je i mogucnost ugradnje celika sovjetske proizvodnje, pod oznakom 09G2s prema GOST-u 19282-7311987 [19}, cije su hemijske i mehanicke osobine, ukljucujuCi i garantovanu iilavosl od 27 J/cm2 pri temperaturi - 40°C lirnova debljih od 10mm, u potpunosti u skladu sa eksploatacionim uslovima hale u Norilsku.

2.7.5. KLASIFIKACIJA NOSECIH CEUCNIH KONSTRUKCIJA [UW} Polovinorn sedarnedesetih godina utvrdeni su, u okviru Medunarodnog instituta za zavarivanjc (IIW), kriterijumi za klasifikaciju zavarenih nosecih celicnih konstrukcija u smislu steta kao posledica havarije ovakvih objekata. Kriterijurni, prikazani u clanku pod brojern [9] u spisku literature.obuhvataju:

moguce opasnosti od lorna po ljudske zivote,odnosno opstu sigurnost, opasnost od porernecaja tehnoloskog procesa proizvodnje,

teskoce iii eak nernogucnosti popravke nastale havarije konstrukcijc,

1. Zavarene nosece celicne konstrukcije razvrstane su u cetiri klase po kriterijumima IIW-a, kao i po SNIP-u II-23-81/1988. [23]'

Klasa IV: konstrukcije iii elementi malog znacaja, izlozene malirn naprezanjima, bez posebnih zahteva u zavarenim spojevirna.U najvecem broju slucajeva, to su konstrukcije od mekog celika sastavljne od elernenata malih debljina - manje eeliene konstrukcije, karoserije i slicno.

Klasa III: jednostavnije konstrukcije i elementi izlozeni uobicajenim naprezanjima, ali kvazi - jednoosovinskim, kao sto su na primer:

- manji elementi pod naponirna zatezanja, u krovnim i njima slicnirn kon-

strukcijarna,

- elernenti vecih debijina pod neznatnim naponima zatezanja,

- yeti elementi pod naponirna pritisaka, kao sto su velike oslonacke place,

- elernenti proizvoljne velicine, eiji lorn ne povlaci za sobom posebne posle-

dice a mogu se lako popraviti,

Klasa II: konstrukcije i elernenti srednjeg znacaja u kojih se opasnost pojave krtcg lorna vee mora uzeti u obzir, ali naponska stanja nisu izrazito viseosovinska; debljine zidova ovih konstrukcija ogranicavaju se u zavisnosti od

so

kvaliteta ugradenog eelika; valjaonicki proizvodi sa viseosovinskim zaostalim naponima valjanja ne spadaju u ovu klasu; izbegava se nagomilavanje savova u sve tri koordinatne ravni zavarenih spojeva i ostali konstruktivni zahvati koji povecavaju krutost veza.

Klasa I: konstrukcijeIli elementi u kojima se maze ocekivati rizik pojave krtog lorna; u ovu klasu konstrukcija svrstavaju se:

- elernenti izlozeni visokirn naponima zatezanja, statickirn i promenljivim (dinamickim), obicno viseosovinskim (zaostali naponi valjanja.zavarivanja.obrade),

- konstrukcije u kojih znaca] ispravnog funkcionisanja prevazilazi sve ekonomske razloge,

- veliki i bitni elernenti .koji su sastavni delovi neke znacajne konstrukcije - vel ike celicne konstrukcije, zeleznicki i drumski mostovi, teska saobracajna vozila, dizalice i nosaci dizalica, delovi brodogradnje, sudovi pod pritiskorn, kotlovi i slicno.

2. Klasa konstrukcijc se odreduje tabelarno, empirickom procenom broja poena faktora relevantnih za sklonost osnovnog materijala zavarene konstrukcije ka krtorn lornu. Procena (ponderacija) uticaja pojedinih Iaktora subjcktivnog je karaktera, zavisna ad iskustva analiticara, tako da sa sobom povlaci nerninovan rizik grdkc. Iz utvrdene klase konstrukcije proisticu sistem i ostrina kontro1nih rnera koje treba sprovesti tokom izvrsenja radova, u cilju svodenja mogucnosti havarije iIi funkcionalnih porernecaja u podnosljive graniee. Sve nosece celicne konstrukcije, posebno zahvalne u pogledu mogucnsti kontrole kvaliteta izvedenih radova, nisu medusobno jednake ni po velicini ni po znacaju, tako da bi propisivanje istih uslova izvrsenja za sve konstrukcije znaeilo sarno nepotrebno otezavanje i poskupljenje radova u celini.

3. Vrcdnosti kriterijurna N klase opasnosti usvojene su sa:

- klasa opasnosti IV N s 8

- klasa opasnosti III 8 < N < 14

- klasa opasnosti II 14 < N < 22

- klasa opasnosti IN> 22

4. Valja napomenuti da je postupak ponderacije pojedinih uticaja za pojavu krtog lorna slican postupku prema preporukama prof. Kloppela, tako da se prakticno i dobijaju isti rezultati u pogledu potrebnog kvaliteta osnovnog

materiiala

81

Tabela 2.7.10 - Procena klase opasnosti nosece celicne konstrukcije krova hale u Norilsku, Rusija (premo IlW)

:: ~ :z:
~ «~ 5-
-. u UJ ""t;;
~ KRlTERlJUMI ~ >u ~ -, z~ ~~'Ci
,,;; ';5'U ~,ffi ~
UJ Z g: ~ o=>
Z 0 'N 2;
:z: 0
Cl ~ <>: <Jl "'" <!lQ::Z:
~
1 CEUK ZA'/ARUIV, BEZ MERA PREDOSTROZNOSTI 0 0 0 0 0
2 a=:L1K ZAVtRUPl, SA. MER.I\M<\ PREOO5TROZNOSTI 3 - - - 3
:I LEGIRANI tELIX 5 - - - -
4 O.::T <150'C 0 - -
5 20'C<T<OC '3 - - - -
6 T<-20 C 6 6 6 6 6
7 PRlTISAK COrac'::Gdop 0 - - - -
8 ffiIT1Sll.K(5rae:bdop, ZATEZANJE ~raC<' o,M5dop 1 - - - -
'il ZATEZANJE 0,6e>dop.:::.Grac .::. coop 3 '3 3 3 3
1) ZATEZANJE Grac~Sdop 5 - - -
11 3 -<: d.:: 6mm 0 - - -
t2 6~d c 16mm 2 2 2 2 . -
tl 16<d< 40mm 4 - - - 4
14 l,Oc.d.:: 1(X)mm 6 - - - -
K (1j 1,4; 2) 0,5 III 07 , 1 1 1 -
]<" .... l--- - I--- t-
, 3 o - - - -
15 Z (0,5; 0,7; 1) ~,__ ..:. ,
~~ '" H '5 - - - '" '5
:.:
"-~ ';; , ~
ID 2 7 ><: - p; - - -
16 STA TlCKO NAPREZANJE 1 - - -
17 DNAMICK! SLAB01 UQllRI NESISTEMATICNI 2 - - -
18 DINAMICKI UMeJlENO) tl TERMICKI ZPlvIOR SLAB 3 3 3 3 -
W Otw.1ICKI ZNAC.AJNO, III TERMICKI lAMOR IZRt>1EN 6 - - - 6
III HlADNA DEFORMACIJA SLABA < 2'/. 1 - - - -
21 HLADNA DEFORt.'.ACIJA UMERENA'<:4% 2 - - - -
22 HLAOOA OEFORMPC1JA VISOKA> 4'1. 4 - - -
23 UKUPNO No R: 15 1:) 15 27
2~ RIZ1K ZA LJUDE Ijlll EKONOMSKI NEZNATAN 0,9 - - - -
25 RIZIK ZA UUDE NE Ijlll EKONCf..iSKI NEZNATAN x1,O - - - -
26 RIZlK ZA LJUOE NEVEROVATAN V!lI EKONOMSKl ZAATAN ,1,2 1,2 i 1,2 1,2 -
27 EKONOMSKI RIZIK ZNATAN .1,5 - i - - ',5
28 RIZIK ZA LJUDE '1ERO'lATAN ',B - - - -
29 UKUflW N-tVR 18,0 ,~O 18,0 W_,5
30 IQASII. OPASNOSTI 11 11 II I 82

··l'C.

; -,~.

I

I I

I !

I

5. Primer procene klase opasnosti prikazan je u tabeli 2.7.10. na krovnoj kenstrukciji hale zaproizvodnju namestaja u Norilsku, Rusija, koja je vee obradena u tabeli 2.7.9.

Na osnovu tabele 2.7.10 maze se zakljuciti:

- sekundarni elementi krovne konstrukcije procenjeni 'su kao klasa opasnosti II, u koje se mogu ugraditi valjani profili kvaliteta St52-3 i po DIN-u 1710011980, bez terrnicke abrade, sa udarnom iilavoscu 27 J/cm2 pri temperaturi ± ooe,

- glavni krovni nosaci procenjeni su kao klasa opasnosti I, te su i poprecni preseci pojasnih stapova resetkastih nosaca koncipirani u obliku koji ornogucava ugradivanje Iirnova kvaliteta St52-3 N (norrnalizovanih), sa udarnom zilayoscu ad 27 J/cm2 pri temperaturi - 20°C, prerna DIN-u 17100/1980,

- stapovi ispune glavnih, resetkastih krovnih nosaca izradeni su od valjanih profila kvaliteta St 52-3u.

2.8. POBOWSANJE KV ALITETA CELIKA J>UTEM OBRADE

2.8.1. MEHANICKA OBRADA CELIKA

Mehanicka obrada konstrukcionih celika predstavlja niz raznih operacija koje se izvode u cilju poboljsanja mehanickih svojstava i rnetalografske strukture rnaterijala,

1. Jedan oct vidova neizbezne mehanicke abrade konstrukcionog eelika svakako je proizvodnja standardizovanih profila i limova valjanjem u toplorn stanju. Osnovni materijal se sabija uz povecanje gustine, kristali, koji svojorn velicinom, obJikom i rasporedom bitno uticu na rnehanicka svojstva celika, smanjuju se.

2. Kovanjern i presovanjern celika postize se uglavnom dvojaki cilj:

- iskivanje elemenata odredenih oblika koji se ugraduju u konstrukcije, gradevinske i rnasinske,

- poboljsanje makrostrukture rnaterijala (pod odredenim uslovima i mikrostrukture ).

Tokom kovanja liveni celik dobija vlaknastu strukturu, stabilnu tvorevinu koja se ne moze ponistiti naknadnorn terrnickorn iii rnehanickom obradom. Pravac vla kana se kovanjern prilagodava toku normalnih napon3; opterecenog elementa. Pri pravilno odabranom terrnornehanickom rezimu kovanja elementa od konstrukcionog celika u vrucern stanju ne utice se na rnikrostrukturu, koja je uslovljena ternickom obradom. Pozeljno je da se po-

83

sle kovanja dobije sitnozrnasta struktura, u korn bi slucaju iskovani kornad u sirovom stanju pokazivao maksimalne vrednosti mehanitkih osobina, uz olaksanu zavrsnu terrnicku obradu,

Stepenorn iskivanja oznacava se kolicnik povrsine pocetnog poprecnog preseka komada i povrsine poprecncg preseka dela koji je iz ovoga iskovan, Optimalni stepen iskivanja krece se u granicama 2,5 - 3,5, a ne prelazi vrednost 10-12.

Kovanjern se prakticno ne menjaju odredene rnehanicke osobine cclika, kao sto su:

- zatezna jacina am, u kN/cm2,

- granica razvlacenja a", u kN/cm2,

- granica proporcionalnosti ap' u kNfcm2,

dok ostale rnehanicke osobine: udarna ziIavost PII' u J/crn2, kontrakcija preseka '/', specificno izduienjc e :::: 0 I] lo,

intenzivno rastu u pravcu vla kana kovanog kornada do stepena iskivanja Sj = 2,5-3,5, znatno blaze ako je s, $ 10, a za s, > 10 pokazuju stabilne vrednosti, U pravcu poprecno na vlakna, vrednosti PII' 1/1 if: progresivno opadaju sa stepenorn iskivanja, slim da sarno u poscbnim slucajcvirna, pri malim stepenima iskivanja, pokazuju tendenciju neznatnog poboljianja, Podrobnija razmatranja tchnologije kovanja i presovanja rnetala mogu se naci u izvoru pod brojern [24, str, 45 - 1521.

3. Postupcima izvlacenja i valjanja materijala u hladnom stanju mogu se znatno povisiti vrednosti zatczne jacine a", i gran ice razvlaccnja a" ali nil ustrb opadanja duktilnosti celika - istegljivost opada, rnaterijal postaje krt, kristalografska struktura krupnozrnasra.

Jedan od tipicnih postupaka .Jiladnog treniranja" matcrijala predstavlja proizvodnja patentirane iiec, okruglog i profilisanog poprecnog preseka, od koje se izraduju noseca i vucna uiad svih vrsta iicara.

Celicna iiea se izraduje od nelegiranog ugljenickog Siemens-Martinovog celika izvanrcdne Cistocc, sa sadrzajem ugljcnika 0,5· 1,0%, dok sadrzaj fosfora j sumpora ne smc preci granicu od 0,035% pojedinacno, ili ukupno uzevs] 0,06%. Ziea za celicnu uiad proizvodi se izvlacenjem valjane :lice u hladnom stanju 1I vise navrata, u zavisnosti od zahtevanog krajnjeg precnika ziee, sa medufaznim otpusranjern iarenjem. U poslednjoj fazi otpustanja, pre izvlacenja na norninalni prccnik, iica sc zagreva na tcrnperaturu od 920°C, posle cega sc neposredno lauano hladi provlacenjern kroz kupatilo

.

84

ad rastopljenog olova iii specijalnih soli sa temperaturom od oko 500°C, Ovakvim nacinom abrade iice, koji je ranije bio zasticen patentom taka da je i danas zadrzan naziv patentirane iice, dobija se fina struktura sa ravnomerno rasporedenirn kristalima, u poprecnorn preseku, prerna slid 2.8. lIe:

a)

b)

c)

Stika 2.8.1. Struktura patcntiranih zica: a) ~clitoa Zie.1, ncobradcna C=O,72%, b) hladno vucena zie.1 (79% obrade) C=O,72%, e) vruce obraclcna (patcntirana) fica C=O,72%

Uporedo sa smanjivanjem precnika iiee, rastu vrednosti rnehanickih osobina rnaterijala uz neizbezan pad duktilnosti. Zatezna jacina celika dostiie vrlo visoke vrcdnosti am = (160-200) kN/em2 ali je pracena velikirn padom duktilnosti, sto znaci da celik postaje krt, osetljiv prerna niskim temperaturarna i opterecenjima u vidu udara. Ovaj veliki pad duktilnosti patentirane ziec u odnosu na konstrukcione celike sa izduzcnjern ad oko 25% ilustrovan jc tabclom 2.8. L

Tnbelu 2.8.1. Mchanicka svojstva patcntirane zice (prema ONORM M9503)

Izduzcnje u %
Zatezna jati na a", Prccnik okruglc ficc mm Profilisana fica
kN/cm2
1,2-1,8 preko l.B II ~ (2,7-4,2) mm
lspod 160 1,50 2,00 2,00
(160-180) zakljucuo 1,00 1,50 1,50
180 i vi~e 0,75 1,00 - Valja podvuci da ovim putem ojacani materijal nije u stabilnorn stanju, te se, pri kasnijoj upotrebi, ne sme zagrevali do visok[h temperatura 700·900°C S obzirom da se pri tome gubc mchanicke osobine stecene tokom proizvodnje.

85

",8,Z, HEMIJSKA OBRADA CELIKA

Hemijska obrada celika sa ciljem poboljsanja svojstava rnaterijala obuhvata u gradevinskoj praksi dva najvaznija procesa:

1. Cementacija predstavlja proces zagrevanja konstrukcionog celika na temperaturu ad 700-800oC u sredini bogatoj ugljenikorn. Povrsinski slojevi celika, na dubini 1-3 mm jcdine se sa ugljenikom i postaju tvrdi, dok jezgro zadriava svoja prvobitna svojstva, ostaje meko. Celik se, posle cernentiranja, dva puta kali u cilju poboljsanja unutrasnje strukture, Postupak cementacije nije ad posebne vaznosti za gradevinske potrebe.

2. Nitriranje je proces zagrevanja celika do temperature od oko 500°C u arnonijacnoj sredini, pri cemu se dobija celik cijaje povrsina dva puta tvrda nego sto je to rnoguce postici uobicajenim postupcima kaljenja, a da se pri tome ne javljaju zaostala, terrnicka naprezanja u materijalu, Lovaj postupak male je vaznosti u okviru gradevinskih pot reba.

2.8.3. TERMICKA OBRADA CEUKA

Terrnicka obrada celika je vrlo cest i vazan postupak koji se primenjuje na osnovnom materijalu, elementima i sklopovima konstrukcija, u cilju promene kristalografske strukture, samim tim i mehanickih osobina celika. Poznato je iz dugogodiSnjeg iskustva da struktura celika zavisi od brzine zagrevanja i hladenja,od visine i duiine trajanja temperature, tako da se ovim putcm moze bitno uticati na izrnenu strukture, sarnim tim i na poboljsanje mehanickih svojstava celika nepos red no zavisnih od metalurskih osobina materijala. Cetiri su procesa terrnicke obrade celika od posebne vainosti - prema delima [3 i 10]:

1. Zarenje, zagrevanje celika radi poprnvke kvaliteta, odvija se u dva vida:

- Zarenje radi otpustanja sopstvenih (termickih) napona, koji zaostaju u svakom debljem komadu celika kao poslcdica neravnomernog hladenja posle valjanja u toplorn stanju, kovanja, livenja, Slicno iii is to naponsko stanje zapaza se i u elementima deformisanim u hladnom stanju usled prekoracenja granice razvlacenja a; materijala. Zagrevanjem na ternperaturu od 600· 650°C, na kojoj celik ne moie da prirni niti da odrz] bilo kakvo naponsko stanje, rnaterijal se oslobada sopstvenih napona, pri cernu se metalografska struktura ne menja, s obzirorn da je temperatura niza od 721°C na kojoj se odigravaju prve prorncne strukture . raspadanje karbida Fe3C, jedinjenja gvoida i ugljenika u perlit strukturi, prelaz perlit kristala u austenitsku strukturu. Na slici 2.8.2. prikazan je detalj roglja okvirne konstukcije, sa donjom pojasnorn lamelom debljine t=20 mm savijenom u hladnorn stanju

pod l'adijuso~ R=300 mn:. Uputno je da se ovako hladno deformisani element oslobodi, pre ugradivanja, sopstvenih napona zagrevanjem u peci na temperatu~u 600:6~O:C. Lokval~o grejanje gasnim gorionicima ne vodi uspehu, napronv, maze JOs pogorsati zaostalo naponsko stanje u elernentu.

ALTERNATIVA: POJASNU LAME_LU· SAVIJATI U ZAGREJANOM

STANJU [600·:,:'650·C), ZAVARIVANJE SA PREOGREVANJEM NA (150 - 200)·C

~

II a:::

,

i

!

\' I I

ELEMENT SA Rft = 300/20=15 ZAGREJATI

POSLE SAVIJANJA U HLADNOM STANJU

t'{A {600 - 650 J·C

~o

PRESEK 1- 1

Slika 2.8.2. Rogal] okvirne konstrukcije sa savijenim clernentom

- Meko iarenje celika primenjuje se radi obrazovanja sitnozrnastog cement itao U niskougljenidnih celika perlit predstavlja osnovnu kristalografsku stru~turu, u kojoj je svaki kristal ferita ravnomerno ispresecan kristalirna ka~?lda Fe3C \ cementita). U celika sa procentom ugljenika vccirn od Of86%, kOJI ne spadaju u gradevinske, konstrukcione celike sa C= 020-025% visak karbida obavija perlit kristale u vidu tvrde ljuske koja otezava meha-

87

nicku obradu eelika-struganje, glodanje, busenje. Zagrevanje~ celika na 7210C, razlueule se prvobitna perlit strukiure tako da ~e karbid ras~e .po masi ee1ika u vidu samostalnih zrnaca, eime se mehanicka obrada cehka

znatno olaksava,

2. Normalizacija iii rekristalizaciono :i.'lrcnje sastoji se u zagrevanju gOlo~h proizvoda na ternperaturu ncsto iznad 9?6°C i strucno sprovedenom hladenJ~ radi dobijanja sitnozmaste, hornogene krist~lografske struktu~e. Krupnozrnasta struktura, koja se cesto moze zapaziti u celiku laga.no rashla~\Vanom ~osl: razlicitih obrada u toplom stanju, ukazuje na .smanJen~ duktilnost uz.:zrazen? zaostale (termicke) napone, sto se nepovolJno o?razav~ na m~~antcka s~oJ~ stva konstrukcionog celika. Postupkorn normahzovanp postize se dvojaki cilj: proizvod se oslobada sopstvenih napona vee ~ri prelazu tcmperalur~ 600-650oC i postize se ujednacena, sitnozrnasta kristalna strukt~ra,.s obzirom da eelik dva puta rekristalise prelazeci ternperaturu od 906 C, Jcdno~ pri grejanju, dugi put pri hladcnju, cirne se povecava zatezna jacina Om 1

zil avos t.

Hladenje celika posle rekristalizacionog zarcnjil predstavlja vazan postupak~ koji se mora pazljivo izvoditi. Brzo hladenje dajc sitnozrnastu strukturu ~h se u materijalu javljaju izraziti zaostali (termicki) naponi. Lagano hladen~e daje krupnozrnastu strukturu ali bez zaostalih napona. Zat? sc hlade~~e cesto kornbinuje: celik se naglo hladi do temperature 650°C crrne s:.dobIJa simozrnasta struktura, a zatirn lagano hladi do sobne temperaturc, cune se sprecavaju sopstveni terrnicki naponi.

Pregrejani eelik, koji je duze vrerne bio izloien visokim ternperaturama od 900-1200°C, kao sto se to desava tokorn pozara, pokazuje krupnozrnastu strukturu, snizena mehanicka svojstva, povecanu krtost, sto se postupkom normaJizovanja ne moze atkloniti.Ovakav celik bi se sarno uslovno magao ponovo upotrebiti, aka su rezultati labor~torijskih ispitivanja.~zo~aka, uzetih sa mesta najjace izlozenih uticaja visokih temperatura, poziuvm.

Pregoreli celik, koji je duze vrerne bio izlozen uti.caju visok~~ temper~tura preko 1200°C, jako oksidise pokazujuci crvenu ~oJu p~ povrslo<:m'.I. NIJC za dalju tehnicku obradu izuzev kao sirovina za proizvodnju novog celika,

Hladno oblikovani suplji profili, okruglog, kvadratnog iii pravougaanog prcseka, narnenjeni izradi nosecih celicnih konstukcija, prema. JU~-u C.B5.052/1980. i JUS-u C.B5.2B/1980. pod brojem [25] i [26] u spisku literature, ugraduju se u nosece celicne konstrukciie samo u normali~ovanom stanju. Poznato je da se usled presavijanja limova u hladnorn stanju, u ro-

88

gljevima preseka javlja jako prekoracenje granice razvlacenja Uv uz obrazoVJ?je krupnozrnaste strukture kao neizbezne posledice hladnih defomacija, koja se metalcgrafskim putem rnoze jednostavno utvrditi. Poremecena mehanicka svojstva i kristalna struktura materijala utieu na srnanjenje racunskog koeficijenta sigurnosti hladno oblikovanih supljih profila pod opterecenjem. Postupak norrnalizacije neophodan je ako se zeli sacuvati puna nosivost ovakvih preseka izlozenih surovim eksploatacionim uslovirna.

Kao primer navode se objekti i stubovi ski-liftova i osobnih zieara na Kopaoniku izradenih od hladno oblikovanih supljih profila pravougaonog preseka velikih dimcnzija. Teski pogonski uslovi zieara, kao SIO su promenljiva opterecenja i niske temperature do -30°C, zahtevali su noramalizaciju osnovnog materijala izradenih konstrukcija, sa ciljern da se ocuva puna racunska nosivost ugradenih preseka,

3. Ka1jenje celtka predstavlja terrnicki postupak obrade celika, tokom kojeg se materijal zagreva na tcmperaturu aka 950°C (oko 40-60°C iznad temperalure rekristalizacije 906°q i naglo hladi u vodi, ulju iIi kakvom rastopljenom mctalu (olovo za patcntiranc zice), pri ccmu se povecava tvrdoca i krtost celika. Naglim hladenjern sprccava se normalni prelaz y celika u a celik, eime se dobija austenitna struktura, Ako je brzina hladenja vrlo velika - nekoliko stotina stepeni u sekundi - dobija se iglicasta, vrlo tvrda martenzit struktura, koja se ne srne nikako dopustiti u gradevinskim konstrukcijarna. Meki, konstrukcioni celici mogu se kaliti sarno povrsinski, na vrlo maloj dubini, pri cemu jezgro zadrzava svoja prvobitna mehanicka svojstva, tako da kaljenje kao terrnicki postupak vazan II rnasinsko] industriji, ne zauzima znacajno mesto u gradevinskom konstrukterstvu,

4. Op1cmenjivanje celika predstavlja terrnicki proces otpustanja celika grejanjem na temperaturu 400-750°C prethodno kaljenog rnaterijala, cime se osetno poboljsavaju zilavost i zatezna jacina a srnanjuje tvrdoca. Za ovaj proces proizvode se i specijalni celici koji se mogu lako i dobro poboljsavati ovim putem.

2.9. OSTALA VAZNIJA SVOJSTVA KONSTRUKCIONIH CELIKA

2.9.1. STARENJE CELIKA

Starenje celika neizbezna je vrcrnenska promena mehanicih svojstava konstrukcionih eetika, bez spoljnog uzrocnika, Tokom hladenja, zagrejana rnasa eelika prolazi kroz ternperaturu rekristalizacije 906°C, pri cemu austenitski y celik prelazi u ferit-perlit a celik. Prelaz, koji zavisi od brzine hladenja, ne

89

zavrsava se u potpunosti pod normalnim tehnickim okolnostima, sto prouzrokuje izvesno stanje napona u kristalnoj resetki Vrlo sporo, tokom vremena zavrsava se ovaj prelaz y u a celik, ali za sobom povlaci opadanje mehanickih svojstava materijala.

Starenje se moze prouzrokovati i vestackim putem, naprezanjem celika u hladnom stanju preko konvencionalne granice elasticnosti (ao,od iii kovanjcrn u plaYom usijanju na 350-450°C. Ovim postupcirna se povecava zatezna jacina arrll granica razvlacenja 0v, krtost, ali urnanjuje duktilnost, vain a osobina konstrukcionih celika.

2.9.2. BAUSCHINGEROVI EFEKTI

Bauschinger je svojim opitima utvrdio jos u devetnaestom veku uticaj povisenih temperatura na mehanicka svojstva celika:

1. Svako naprezanje celika u hladnom stanju preko konvencionalne granice elasticnosti (00.01) izaziva tenomcn starenja.

2. Grejanjern i hladenjern, i vise put a ponovljenim grejanjem i hladenjem, ne rnenja se visina granice razvlacenja av celika, ako temperatura nije prelazila 350°C sa nag lim rashladivanjern, odnosno 450°C sa laganirn hladenjern,

3. Ako zagrevanje prekoraci navedene granice, tada zagrevanje sa hladenjern prouzrokuje snizenje granice elasticnosti i granice razvlacenje, i to utoliko vise ukoliko je temperatura bila visa. Prj tome granica elasticnosti jace opada od granice razvlacenja.

4. Granica razvlacenja, a narocito granica elasticnosti jace opada pri naglom hladenju nego pri postepenom. Naglim rashladivanjern pri ternperaturama od 500°C i visih (crveno usijanje), snizava sc granica elasticnosti celika, a tako snizena granica elasticnosti i granica razvlacenja ne vraca se vise tokom vrernena.

5. Otpornost celika na udar sa zasekom (iilavost) pokazuje najvecu vrednost pri sobnoj ternperaturi, zatim opada za visu i niiu temperaturu i dostiie svoj minimum na 40°C, pa opet taste i dostize svoj rnaksirnum na 600°C.

2.9.3. KOROZIJA CELIKA

Korozija, najveca slabost celicnih konstrukcija, predstavlja hernijski, odnosno elektrohernijski proccs laganog raspadanja celika u fero-hidroksid 2Fe(OH3) ili rdu. Celik, materijal izvucen terrnickim postupcima iz oksidnih zeleznih ruda, stabilnih hernijskih jedinjenja koja se nalaze u prirodi, kao sto su rnagnetit, he-

90

I I

I

I

mat it, lirnonit i druga, teii da se putcm jedinjenja sa kiseunikom vrati u svoje prvobitno stanje oksida Dejstvom surnporovitih gasova, kiselina, soli, krcca, gipsa iii na visokim temperaturama preko S(Xl'C proccs korozije se znatno ubrzuva. Brzina rdanja mekog, konstrukcionog celika procenjuje se oko 0,01-0,2 mm godisnje, u zavisnosti od atrnosferskih prilika, cistoce vazduha, izlozenosti povrsina celicnih elernenata dejstvu vazduha. U industrijskim i primorskim podrucjirna rdanje celicnih konstrukcija je veorna intenzivno. Na podrucjima bazena Bar, Prahovo, Pancevo, Kutina i slicnim, nosece celicne konstrukcije pokazuju poodrnakla stanja korozije u kratkorn roku od 5-6 godina, i pored preduzetih brizljivih mera zastite. Ubrzana korozija se pojavljuje i na dodirirna dva raznorodna materijala kao sto su celik i aluminijurn usled indukcije elektricne struje, taka da se sve dodirnc povrsine moraju zasititi prernazima bitumen a iii specijalno pripremljenim bitumeniziranim tolijama. Kao primer navode se dodime povrsine celicnih krovnih elernenata i aluminijumskih krovnih pokrivaca valovitog iii trapezastog poprecnog preseka. Zaprernina rde je 2-2,5 puta veca od zapremine celika od koga je nastala. Rda ostecuje i srnanjuje nosivost konstrukcije slabljenjern preseka i razaranjern veza i spojeva povecanjern svoje zapremine ako prodre izmedu elernenata u spoju. Stoga valja preduzimati mere da se celicna konstrukcija terneljno zastiti od korozije, uz redovne pailjivc prevcntivne preglede kojirna ce se nezeljene posledice korozije blagovrerneno otkloniti,

1. Pravilnikorn 0 tchnickim merarna i uslovirna za zastitu celicnih konstrukcija ad korozije, prerna SI. listu SFRJ br. 32/1970, podrobno su opisane sve potrebne mere za sprecavanje dejstva korozije, Ova izlaganja se nece upusrati u analizu obimne grade pravilnika, koji je tokom jeseni 1990. godine podvrgnut i reviziji, U najkracim crtarna valja napornenuti da se uobicajena zastita nosecih celicnih konstrukcija od korozije sastoji od nanosenja osnovnag prernaza elernenata olovnirn minijumom i prvog sloja boje u radionic], sa drugim bojcnjem na gradilistu, po zavrsetku montaie nosece celicne kenstrukcije.

2. Prema novijirn americkirn istrazivanjirna (Chemical Engineering 1985.) stete koje korozija celika nanosi arnericoj privredi dostize surnu od 16 milijardi dolara godisnje, sa tendencijom rasta uprkos svirn preduzetim merarna zastite.

3. Naponska korozija predstavlja pojavu inrirnno vczanu za klasican pojarn korozije, ali jos uvek nedovoljno istrazenu [30,31].

a) Naponska korozija objasnjava sc putem vise hipoteza:

Elektrohemijska hipoteza, prihvatljiva u metalurgiji po svojim stavovirna, turnaci pojavu naponske korozije na dva nacina:

91

• Prema prvom tumacenju, u prvoj fazi naponske korozije obrazuju se na povrsini metala dzepovi razlicitih dubina, duz kojih se indukuje clektricna energija razlicitih potencijala, koja stvaragalvanski spreg izmedu dna dzepova i povrsine metala, sto preko kristalne resetke metal a pogoduje pojavi naponske korozije,

• Drugo tumacenje polazi ad uticaja mehanickih sila promenljivog intenziteta, koji stvaraju koncentracijc napona na mestirna kao sto su pore, prsline i slicne oslabljene tacke sa negativnim elektricnim potcncijalom, sto pospesuje pojavu naponske korozije,

Prema hipotezi opne, naponska korozija nastaje kao posledica razaranja zastitne opne na povrsini rnetala, slabijih osobina na granicama kristalnih zrna, pod uticajern mehanickih naprezanja, pri ccmu se stvara i galvanski spreg izmedu nezasticenog i opnom pokrivcnog metala,

- Mehanicka hipoteza smatra da naponska korozija nastaje kao posledica mehanickog prskanja rnetala, uz stvaranje nevidljivih pora i prslina u koje dospevaju klasicni agensi korozije, eiji se uticaj pospesuje koncentracijama napona izazvanim spoljnirn promenljivim opterecenjima.

- Postoje i druge hipoteze, kao sto je hipoteza 0 absorpciono-elektrohernijskorn razlaganju metastabilnih faza, bez cvrslih dokaza, tako da su sve pretpostavke os tate u dornenu hipoteza.

b) lake teoretski nedokazana, naponska korozijase vrlo cesto srcce u praksi u dva oblika:

- Naponska korozija usled zamora ili prekoracenja graniee razvlacenja malerijaJa pod spoljnim optrecenjem, pri cernu se obrazuje po povrsini mctala niz finih para i prslina, koncentratora napona. Ilustracije radi ovog zapazanja, navodi se primer koseva rudarskih vagoneta izradenih poslednjih deccnija u velikom broju za potrebe potkopa, industrijskih iicara i druge svrhe, Kosevi vagoneta radeni su od limova malih debljina 2-5 mm, savijanih u hladnorn stanju pod uglom i dol20o. lake dobro zasticeni osnovnim premazom i sa dva sloja boje, posle kraceg vremena, u proseku 1-1,5 godine, zapazalo se probijanjc nezadrzive korozije celom duzinom rogljeva koseva na stranama izlozenim naponima zatezanja. Tek pas le pazljivog proucavanja ovog fcnomen a, koji je nanosio privredi znatne stele u vidu prevrernene zamene korozijom ostecenih koseva vagoneta, shvaceno je cia se radi 0 naponskoj koroziji us led prekoracenja granicc razvlacenja sa savijanjcm celika u hladnom stanju. Ovoj pojavi se uspesno stalo na put savijanjern limova u toplom stanju iii, aka je postupak izveden u hladnom stanju, zarenjem pa i normalizacijom materijala radi otpustanja zaostalih napona. Uputno je da se ter-

92

I I

I I 1

micki postupak otpustanja zaostalih napona primeni i u slucaju debljih limova, kako je to prikazano slikom 2.8.2.

Naponska korozija sa pojavorn vidljivih prslina na elementima nosece celicne konstrukcije objekata izlozenih uticaju hemijski agresivnih sredina, sa sadrzajern NaOH + NazSi03, Cu(N03)z, NaN03, NH4N03, HCH + SnCl2 + AsCI3 +CH C13. Na rnestirna prslina mogu se zapaziti pojave kako krtog lorna materijala bez plasticnih defornacija, taka i zone plasticnog razaranja usled prekoracenja zatezne jacine materijala pod opterecenjern svedenim na stvarnu povrsinu zone. Dijagram na slici 2.9.1. prikazuje uticaj zatezanja pri naponskoj koroziji mekog, konstrukcionog celika u pararna 50% rastvora amonijum-nitrata na vrerne pojave prslina. OCigledno je da vrcme pojave prslina neposredno zavisi od plasticnih deformacija materijala pod visim naponima zatezanja, a preko ovih i ad defornacija strukture i sopstvenih napona, Pri naponskoj koroziji javljaju se dva paralelna procesa: raspadanje metala usled delovanja lokalnih galvanskih spregova i stvaranja prslina na mestirna koncentracija napona dui sitnih zareza na povrsini metala prouzrokovanih mehanickcm obradom, dzepovima, granicama kristalnih zrna. Prsline predstavlaju uske kanale ispunjene proizvodima korozije, koji onemogucava]u dotok kiseonika, sto olaksava raspadanje slobodnih cestica rnetala a oteiava obrazovanje zastitne opne razorene dejstvorn spoljnog optereccnja. Ceo proces se pospesuje elektrohcrnijskom cnergijorn negativnog potencijala u zonama prslina,

2

30

6 kNfcm

\
\
\
"-
r--- r--
- 20

10

o 5 10 15 20 25 tos

2.9.1. Uticaj zatezanja na vreme pojave prslina

Naponska korozija celika sa prslinama u parama amonijum-nitrata, tipicnog izgleda prerna slici 2.9.2, zapazena je osamedesetih godina na elementima nosece celicne konstrukcije poslrojenja "KanJl hemijske industrije u Pancevu i Kutini, Pojava, koja je ugrozavala nosivost i stabilnost konstrukci-

93

je objekta razarajuci veze nosaca, mogla je biti lecena samo potpunom zamenom elcmcnata konstrukci]e, uz: sve obimne i skupe mere predostroznosti koje svaka rckonstrukcija za soborn povlaci.

NAPONSKA KOROZUA

KRISTALJ CEll KA

Stika 2.9.2, Naponska korozijn celika u pari arnonijurn-oltratn

Valja naporneuuti cia je na objektirnu hernijske industrije U Pancevu sa nosecorn armiranobetonskom konstrukcijorn svojcvrcmeno zapazeno jako izrazcno dejstvo hernijski agresivne sredine i na samu armiranobctonsku konstrukciju. Gasna korozija, uslovno tako nazvana zbog velikog sadrzaja agresivnih gasova u atrnosferi, napadala je zastitni sloj betona, dopirala do ce[icne armature koja je pod ovirn uticajern ubrzano propadala, eime je i nosivost konstrukcije bila znatno ugroiena. Ispitivanjem probnih uzoraka betona u vidu valjaka, uzimanih sa mesta ugrozenih gasnom korozijom, utvrdeno je cia su i mehanicke osobine betona bile poremecene u znatnoj meri. Ovako ostecene armiranobetonske konstrukcije sanirane su ugradivanjem lokalnih pojacanja II vidu nosece cclicne konstrukcije.

2.9.4. DVOPLATNOSTCELIKA

Dvoplatnost materijula vecih debljina posledica je lunkera (malih supljina) iii nemetalnih ukljucevina zaostalih posle procesa valjanja, pa i vazdusnih rnehufica koji se obrazuju u masi sirovog ie1eza podrvrunutoj procesu oplernenjivanja

94

produvavanjern u konvertonrna. Dvoptatnost narocito dolazi do izrazaja pri opterecenju upravnorn na pravac valjanja, kako jc to prikazano na vezi konzole za stub, prerna slici 2.9,3.

1r-

LAMElARNQ CEPANJE DVOPLATNDST

J1_

PRE5EK 1-1

PROREZ 30130 mm

Slika 2.9.3. Nedopustivo lamclarno cepanje (dvoplatnost) pojasne larnelc stuba u okviru prikljucka konzolastog elcrnenta

Pojava dvoplatnosti Jimava maze da ugrozi opstanak nosece celicne konstrukcije aka se blagovremeno ne uoci. Za10 je nuzno da se pri tehnickorn prijernu rnaterijala u ielezarama izvrsi terneljita ultrazvucna provera svih limova vecih debljina u pogledu dvoplatnosti, i s'li surnnjivi komadi odstrane iz dalje upotrebe. Poznate su stete u investicionirn radovirna nastale osamdesetih godina i DeS to ranije, nastale usled dvoplatnosti debelih limova 40-50 mm kvaliteta (.0561,0562 isporucenih iz Rusije i ielezare Skoplje za noseeu celicnu konstru. kiju termoelektrana u Kostolcu i Ugljeviku. Konstruktivno losa resenja zavare-

95

nih prikljucaka precki za stubove doprineJa su, pored dvoplatnosti, lamelarnom cepanju pojasnih elcmenata stubova, slicno slici 2.9.3, koje je moralo da se sanira nabavkom novog rnaterijala u Kostolcu i skupom rekonstrukcijom veza jos tokom izgradnje vodenog trakta objekta u Ugljeviku.

Pored striktne ultrazvucne kontrole, negativni uticaji dvoplatnosti limova mogu se efikasno izbeci ugradivanjem dve, pa i tri pojasne lamele rnanje debljine do 25 mm (izuzetno i do 30 mm) koje nisu podlozne formiranju dvoplatnosti tokom procesa proizvodnje. Ovakav stay izlozen je kritici mnogih iskusnih konstruktera, ali je zdrav i pouzdan.

96

3.

SA VREMENI PRISTUPI DIMENZIONISANJU NOSECIH CELICNIH KONSTRUKCIJA

3.1.

KONCEPTI DIMENzroNISAN.1A, OSNOVNI l'O,lMOVI

3.1.1. KONCEPT DOPUSTENIH NAPONA

Koncept dopustenih napona, najstariji koncept uveden u praksu negde pre 120 godina, predstavlja, kao sto je poznato, jos uvek preteznu osnovu dornace tehnicke regulative za dimenzionisanje nosecih celicnih konstrukcija. Osnovna svojstva ovog koncepta, prikazana u najkracirn crtarna prema izvorirna (17, 33, 7) mogu se obuhvatiti u nekoliko tacaka:

1. Opterecenja F odredena su (deterrninisana) zakonskorn tehnickorn regulativom po svojim velicinarna i kornbinacijarna. Proucavanjima, izvrsenim tokom proteklih decenija, uocavana su ponasanja nosecih celicnih konstrukcija u zavisnosti od znacaja i ucestalosti pojave opterecenja, sto je omogucilo podclu u osnovna (0), osnovna i dopunska (OD) i izuzetna OpICrecenja, uz odgovarajuce ogranicenje velicine naponskog stanja u kriticnorn preseku konstruktivnog elementa.

2. Konstruktivni element] racunaju se sa srednjim naponima u presecirna, pri cemu ove vrednosti predstavljaju deo granice razvlacenja 0'1 ugradenog celi· ka, odreden propisanim kocficijentorn sigurnosti v, cije su velicine navedene u tacki 2.4.1/2. ovog izlaganja, u zavisnosti od vrste opterecenja kako je to i predvidcno dornacim standarorn JUS U.E7.081/1986. godine.

3. Proracunorn se ne obuhvataju zaostala naponska stanja usled valjanja, lavarivanja, rezanja terrnickim putcm i drugih postupaka abrade, koja mogu iznositi i do 60% gran ice razvlacenja 0" ugradenog celika.

4. U proracun se ne uvode uticaji koncentratora napona pri devijaciji sila i geometrijske imperfekcije elernenata.

Koncept dopustenih napona, poznal i kao deterrninisticka metoda dimenzionisanja nosecih celicnih konstrukcija, jasan i jednostavan, koji se sa zadovoljavajucom tacnoscu upotrebliava i pri rdavanju nelinearnih problema kao sto su stapovi izlozeni pritisku i savijanju, pokazao se tokom dugogodisnje prakticne prirnene kao pouzdan postupak. Pravilno primenjen u pro·

97

racunu, konstruisanju i izvrsenju radova, nikada nije bio uzrok havarija i rusenja nosece celicne konstrukcije, sto potvrduju svetska iskustva proteklih

decenija [17, str. 9-10].

To, ipak, ne znaci da je ovaj koneept nepogresiv u svim svojim postavkama. U bitne nedostatke deterministicke metode nesurnnjivo spada zapaiena pojava neujednacenih koeficijenata sigurnosti istorodni? elcmenata: ~o.katka~ i niiih vrednosti od propisanih. Danas se u svetu tezi da se ovaj rizik, kOJI deterrninisticka metoda nosi sarna po scbi, svede u tolerantne granice uvodenjern novih kcncepata dimenzionisanja nosecih cclicnih konstrukcija.

3.1.2. NOVI KONCEPTI DlMENZIONISANJA NOSECII-I CELICNIH KONSTRUKCIJA

Pozivajuci se na izvor [17, str. 9-21] ukazace se, u saietom obliku, na ciljeve koji se postizu uvodenjem novih koncepata:

1. Napustanjern deterrninisticke rnetode, u praksu se uvodi dokaz dozvoljenog opterecenja konstrukcije u direktnoj zavisnosti ad granicnc nosivosti elernenata, prema jednacini (3.1.1).

Y F = F· ::=,R (3.1.1.)

sa oznakarna:

y = globalni faktor sigurnosti,

F = spoljni uticaji (opterecenja) na konstrukciju,

F· = spoljni uticaji urnnozeni globalnirn faktorom sigurnosti j', R = granicna nosivost elementa,

2. Savrcmenim racunskim modelorn uvodi se u postupak globalni faktor sigurnosti y, proveren nizorn eksperimentalnih radova. Global~i faktor sigurn~sti, velicine propisane odgovarajucorn tehnickorn regulativom, predstavlja proizvod parcljalnih faktora sigurnosti, prema jednacini (3.1.2.)

Y == YF· ru sa oznakama:

(3.1.2.)

y = globalni faktor sigurnosti,

YF = parcijalni faktor sigurnosti opterecenja, kojirn se pokrivaju nesigurnosti u odredivanju presecnih sila, direktno zavisnih od velicine i kombi-

nacije opterecenja F,

98

rAt = parcijalni faktor sigurnosti materijala, za pokrivanje neprcdvidenih imperfekcija preseka i elcmenata i mogucih podbacaja u granici razvlacenja 0." ugradcnog celika.

3. Spoljna opterecenja F, od cijih velicina i mogucih kornbinacija direktno zavise presecne sile, valjalo bi odredivati na osnovu zakona verovatnoce, probabilistickirn putem, potkrepljenim dugcgodisnjim statistickim podacima. Tcskoce prikupljanja statistickih analiza, posebno u oblasti rnostogradnje, te pouzdano dokurnentovanje osnove probabilistickog pristupa, prirnorale su savrernene racunske modele da prihvate kao osnovu dovoljno tacna, propisima odredena (dcterminisana) opterecenja, po velicini i mcgucim kornbinacijama.

4. Opitima na elernentima i vezarna mogu se odrediti granicne nosivosti R elemenata, stvorene vrednosti koje se daju meriti. Ovim vrednostirna se obuhvataju ne sumo nepovoljni uticaji geornetrijskih imperfekcija i zaostalih naponu nego i pozitivne rnogucnosti plastifikacije i postkriticne rezerve nosivosti ugradenog rnaterijala, dakle sve ono sto se konceptom dopustenih napona ne rnoze utvrditi, a bitno utice na sliku koeficijenata sigurnosti u presecima. Ovako koncipiran pristup nesurnnjivo pokazuje prednosti:

- granicna nosivost elernenata, u kojih opstanak nije doveden u pitanje plastifikacijom popreenog preseka iIi lokalnorn plastifikacijorn (pri uvodenju sila, na primer), moze se tacno obuhvatiti, Naporninje se da granicnu nosivost predstavlja ono stanje u kome konstrukcija iIi neki njen bitni deo postaje nesposoban da i dalje ispunjava Iunkciju za koju jc bio projektovan,

- odredivanje granicne nosivosti tece nezavisno od velicine koeficijenta sigurnosti. Racunske metode zadrzavaju svoju vaznost i u slucaju promene velicine kocficijenta sigurnosti.

5. Novi koncepti precut no prihvataju pretpostavku da tok razvoja opterecenja ne utice na granicnu nosivost elernenta, ali sarno u slucaju mirnog, statickcg opterecenja. Pri dinamickorn opterecenju, koje prouzrakuje zarnor materijala, dokaz granicne nosivosti ne zavisi sarno od velicine naponskcg .stanja nego i njegove ucestanosti.

6. Direktno dirnenzionisanje putem granicne nosivosti elemenata ograniceno je na manji broj problema, kao sto su to valjani iIi zavareni nosaci, uvodenje sila u prcseke. Svi ostali problemi, znaci u preteznorn broju, resavaju se putern dokaza nosivosti konceptom dopustenih napona. [17. str. 11 i 23.241.

99

3.1.3. SA VREMENI KONCEPTI RACUNSKE TEHNlKE

Aka bi se napravila sinteza pojmova, izlozenih u prethodni~ tackama, mo~e s~ zakljuciti da savremeni razvoj racunske tehnike ~. gr~d~;l~arstvu poz~~Je tn moguca koncepta dimenzionisanja elemen~ta nosecih ~eh~mh ~ons~rukcIJa, p~tern kojih se obezbeduju neophodni uslovi opstanka I traJnost.l objekata: ~O~l~ vost, stabilnost i upotrebljivost konstrukcije ugradene u objekat, u celini I detalju.

1. Probabillstlcki koncept, kvalitativno prikazan slikom 3.1.1/a, preuzetom iz izvora [33], zasniva se na:

.: granicnoj nosivosti R elemenata, odredenoj putem kom?inacije ~o~na~i~l racunskih metoda teorije elasticnosti i rezultata eksperirnentalnih tspitivanja nosivosti kriticnih poprecnih preseka konstruktivnih delova,

_ presecnim silama F', po velicini i rnogucim kombinacijarna utvrdenirn statistickim analizama,

globalnom faktoru sigurnosti y', koji predstavlja proiZ:0d par~ijalnog fa~tora sigurnosti y'r opterecenja i parcijalnog faktora sigumostr '1M matenjala, po jednacini (3.1.3.):

(3.1.3.)

Sigurnost p konstrukcije protiv kolapsa izrazena je jednacinorn (3.1.4.):

p = R -F' (3.1.4.)

m

- 2.5

~-=rr

~ i

" 0-.

-J-- -

R

F

F

-.Jo't'J(_'" ,1 __ YF.VM ..f='bFxt.

0= F ~M V C [YO

a} b) c 1

Slika 3.1.1. Graficka prcdsrava prohablistickog, dcterrninistickog j scmiprobablistitkog pristupa

I ;i ,~ :

100

Probabilisticki koncept dirnenzionisanja po svojoj se prirodi potpuno ulclapa U stvarno ponasanje nosecih celicnih konstrukcija tokom eksploatacije. Sireka prakticna primena ovog koncepta, sematski prikazanog slikom 3.1.1/a, na kojaj su naznacena i najveca ocekivana odstupanja R i F za ±2,5% od utvrdene granice, nece biti moguca jos za duii vrernenski period zbog pomanjkanja iscrpnih i dokumentovanih statistickih analiza opterecenja, posebno u oblasti rnostogradnje,

2. Koncept dopustenih napona, poznat i kao dercrministicka metoda koja ce se, kao dovoljno pouzdan i jednostavan postupak, primenjivati jos izvesan broj godina kako u domacoj praksi taka i u nizu evropskih zemalja, kvalita-

, tivno je prikazan slikorn 3.1.1/b.

Konceptorn dopustenih napona obuhvata se dokaz nosivosti konstruktivnog element a na poznati nacin:

_ presecne sile racunaju se prema opterecenjirna F, propisanim (determinisanim) po velicini i mogucim kombinacijama zakonskorn tehnickorn regulativom.

_ nosivost R' konstruktivnih elemenata definisana je granicom razvlacenja Clv ugradenog materijala, a odreduje se putern dobra uhodanih metoda teorije elasticnosti, Racunski naponi ne smeju u kriticnom preseku elementa preci gornju, dopustenu vrednost, regulisanu globalnirn koeficijentom sigurnosti v, prema jednacini (3.1.5.)

Cldop ::S Clv I v sa oznakarna:

(3.1.5.)

;;::; dopustcna granica naponskog stanja, u kN/cm2,

;;; granica razvlacenja ugradcnog materijala, u kN/cm2,

v = "r + vM = globalni koeficijeru sigurnosti, velicine u zavisnosti od slucaja opterecenja, prema tacki (2.4.1/2.) ovog izlaganja,

"r ::: parcijalni koeficijent sigurnosli opterecenja,

::: parcijalni koeficijent sigurnosli rnaterijala.

3. Semiprobablisticki koncept, kvalitativno predstavljen slikom 3.Ll/e, kornpromisno resenje.proisteklo iz probablistickog koncepta i koncepta dopustenih napona, prihvatljivo je za primenu u praksi:

- opterecenia F odredena SU zakonskom tehnickom regulativom, po gVojoj velicini i moguCim kombinacijama,

101

- u proracun se ugraduju granicne nosivosti R konstruktivnih elernenata, sa mogucim padom Z3 -2,5% od gran ice utvrdene putem kombinacije racunskih metoda teorije elasticnosti i rezultata eksperimentalnih istrazivanja nosivosti kriticnih poprecnih preseka konstruktivnih delova,

- globalni faktor sigurnosti y predstavlja proizvod parcijalnog faktora sigurnosti YF opterecenja i pareijalnog faktora sigurnosti YAt materijala, prema jednacini (3.1.6.)

(3.1.6.)

- rczerva nosivosti p izrazena je jednacinorn (3.1.7.), prerna slici 3.l.1/e:

p =R-F

(3.1.7.)

Na razvoju i siroj praktienoj primeni semiprobablistickog koncepta dokaza granicne nosivosti celicnih konstrukcija putem zakonske tehnicke regulative mnogo se radi u poslednje vrerne u svim evropskirn zernljama. Izraziti primer ovakvih nastojanja prcdstavljaju svajcarski propisi SIA] 61/1979, a kojirna je dornaca strucna javnost podrobnije obavestavana u toku 1980·1983. godine. Dodaje se da i propisi drugih evropskih zernalja (DIN 18800, PN11967, CSN/1969, SNIP/1980, posebno Eurocode 3/1990.) predstavljaju vrednu dokurnentaciju, kojoj valja pokloniti odgovarajucu paznju. U do· rnacim okvirirna, izrada "nove generacije propisa" jos uvek je u povoju, no sa dobrim izglcdima da se do novih propisa dode u toku sledece 2·3 godine, naravno uz maksimalno koriscenje inostranih iskustava i saznanja. Prirnena koncepta dopustenih napona u praksi ornogucava se do daljeg vecinom evropskih propisa.

4. Napisane u obliku jcdnacina (3.1.8.) i (3.1.9.) sa vee poznatim oznakama:

a koncept dopustenih napona 0do!, :;:: 0(/,) s :

(3.1.8.)

scrniprobalisticki koncept

O· = 0 (y,F) s (1\.

(3.1.9.)

obc dokazne metode pokazuju identicne osobine u svirn slucajevirna linearnih problema dimenzionisanja, koji su najcesce zastupljeni u praksi, pri cemu se ne pojavljuju bitne razlike u masama konstrukcije, sracunate po jednoj iii drugoj metodi, U svim problemima II reda, u kojih deformacije nisu proporcionalne spoljnorn opterecenju, mora se u proracun izraden po konceptu dopustenih napona uvoditi poseban korekcioni faktor.

IDZ

3.2. DE]STVO SPOL]NIH UTICAJA (OPTERECEN]A) NA KONSTRUKCIJU, VELI<:INE I KOMIHNACI]E UTICAjA - PREl\1A EU. ROCODE·U No.3 [34]

3.2.1. OPSTE NAPOMENE 0 EUROCODE·U No.311990.

Aprila meseca 1990. godine stavljeno je na javnu raspravu trece izdanje prcdloga Eurocode-a No.3, cvropskog standarda za projektovanje nosecih celicnih konstrukcija, koji je obavezan u okviru EEZ od februara meseca 1992. godine. Ovim standardorn, pod brojem [34] iscrpno su prikazana savremena shvatanja u projektovanju, izradi i montazi nosecih celicnih konstrukcija, sa semiprobalistickim konceptom dirnenzionisanja kao osnovicorn,

Poglavlja opsteg znacaja ovog standarda, koja do sada nisu uneta u dornacu tehnicku regulativu, prikazace se u skracenom vidu u ovom izlaganju.

3.2.2. PRORACUN PRESECNIH SILA

1. Presecne sile u elernentu racunaju se prerna spoljnim uticajirna F, prcdstavljenim:

- spoljnim silarna koje napadaju konstrukcij u, iii

- prisilnirn deforrnacijama usled uticaju temperature iii slcganja.

Spoljni uticaji F mogu se podeliti u tri glavne grupe:

- stalna opterccenja G, kao sto su sopstvcna tezina konstrukcije, pricvrscena oprerna i slicno,

- prornenljiva opterecenja Q,kao sto su korisna opterecenja, sneg, vetar,

- izuzetna iii slucajna opterecenja.t, kao sto su udari vozila, eksplozije.

2. Osnovne velicine Fk spoljnih uticaja (opterecenja) propisana su Eurocodeom iIi odgovarajucim nacionalnirn standardom, a mogu se ugovoriti i sa investitororn, s tim da ne mogu biti nizih vrednosti no sto je to odgovarajucirn standardom predvideno.

3. Glavno prornenljivo opterecenje predstavljeno je osnovnom velicinom Qk' Ostala promenljiva opterecenja uvode se u kornbinaciju opterecenja sa umanjenorn osnovnorn velicinorn koeflcijentirna v. verovatnoce jednovremenosti dejstva, prema jednacinarna (3.2.1.) - (3.2.3.):

osnovna kombinaciona vrednost toQk cesta kombinaciona vrednost 'I'IQk kvazistalna kombinaciona vrednost 'I'2Qk

(3.2.1. ) (3.2.2.) (3.2.3.)

10J

4. Racunske vrednosti Fd spoljnih uticaja (opterecenja) predstavljene su jednacinorn (3.2.4.):

Fd:::: yFFk

iii podrobnije prikazano za svaku vrstu opterecenja ponaosob:

(3.2.4.)

Gd=yGGk

Qd:::: YQ Qk iIi YQ !fli Qk

Ad:::: i'AAk (akoAdnije neposredno propisano)

(3.2.5.) (3.2.6.) (3.2.7.)

Vrednosti YF, YG' i'Q i YA' propisane Eurocode-orn iii odgovarajuci~ domacim standardorn, parcijalni su faktori sigurnosti kojima sc obuhvataju razna moguca odstupanja u velicinarna opterecenja iii nepreciznosti proracuna granicne nosivosti konstrukcije,

5. Presecne sile, naponi i deforrnacije odgovor su konstrukcije na dejstvo E spoljnih uticaja koji na nju deluju. Racunske vrednosti Ed dejstva E odredenc su racunskim vrednostima Ed opterecenja, geometrijskirn elementima ad konstrukcije, eventual no i svojstvima Xd ugradenog materijala, prema jednacini (3.2.8.):

(3.2.S.)

pri remu su vrednosti ad i Xd definisane u narednirn tackarna ovog izlaganja.

3.2.3. OSOBINE MATERIJALA

1. Osobine materijala predstavljene su osnovnirn vrednostima Xk odredenim statistickirn metoda rna prema rezultatima ispitivanja svojstva materijala, utvrdenim odgovarajucim standardima. Nominalne vrednosti svojstava konstrukcioncg celika obicno se uzimaju kao osnovne,

2. Racunske vrednosti Xd svojstava rnaterijala definisane su jednacinorn (3.2.9.):

(3.2.9.)

pri eemu je I'M parcijalni faktor sigurnosti materijala, cija se vrednost krece u granicama 1,0-1,25, u zavisnosti od klasifikacije poprecnog preseka, Latka 3.4.3. ovog izlaganja,

104

3. Racunska nosivost Rd elementa definisana je putem osnovnih svojstava Xk materijala, gcomctrijskih elcrnenata ak konstrukcije i parcijalnog faktora sigurnosti YM rnaterijala, prema jednacini (3.2.10.):

(3.2.10.)

uz napomenu da se vrednost Rd rnoze utvrdivati i eksperimentalnim putem.

3.2.4. GEOMETRIJSKI ELEMENTI KONSTRUKCIJE

1. Geornetrijske clemente ad konstrukcije obicno predstavljaju norninalne veHeine, po jednacini (3.2.11.):

ad;;;:; anom (3.2.11.)

2. U odredenim slucajevirna, geometrijski elementi ad konstrukcije definisani su jednacinom (3.2.12.):

ad;;;:; anom + Sa (3.2.12.)

pri cemu su velicine t.a propisane odgovarajucim standardom kao sto su to i imperfekcije konstruktivnih elernenata.

3.2.5. GRANICNO STANJE NOSIVOSTI KONSTRUKCIJE

1. Presecnc sile, naponi i deformacije u konstrukciji odreduju se putem odgovarajuceg pouzdanog racunskog rnodela, koji se po potrebi maze dopuniti i rezultatima eksperimentalnih istrazivanja. Tokom proracuna moraju se obuhvatiti svi realni elementi na osnovu kojih se moze unapred sagledati ponasanje konstrukcije u eksploatacionim uslovima.

2. Granicno stanje konstrukcije u srnislu staticke ravnoteze iIi deformacija dokazuje se putern jcdnacine (3.2.13.):

E d,dst :5 E d.stb sa oznakarna:

Ed,dst = racunske vrednosti spoljnih uticaja (opterecenja) koja deluju na konstrukciju u smislu destabilizacije,

E~Slb :::: racunske vrednosti spoljnih uticaja (opterecenja) koja deluju na konstrukciju u smislu stabilizacije,

(3.2.13.)

3. Granicno stanje konstrukcije u smislu kolapsa nekog od konstruktivnih-elemenata iii neke veze u konstrukciji dokazuje se putem jednacine (3.Z.14.);

Sd:5 Rd (3.2.14.)

105

pri cemuje:

,sJ ;;;; racunska vrcdnos; presecne sile u konstruktivnom elememu,

Rd = granicna nosivost konstruktivnog elementa, prcma [ednacini (3.2.10.).

4. Ako se posmatraju dejstva spoljnih uticaja (opterecenja) potrebno je dokazati da je zadovoljen uslov jednacine (3.2.15.):

Ed:5 < sa oznakama:

(3.2.15.)

Cd :::: racunski kapacitct za posmatrano posebno dejstvo spoljnih uticaja (opterecenja ),

Ed :::: racunska vrednost ovog dejstva spoljnih uticaja (opterecenja).

5. Racunske vrednosti Ed dejstva spoljnih uticaja odreduju se putcm kornbinacije opterecenja, prema tabeli 3.2.1:

Tubelu 3.2.1. - Racunske kornbinacijc optcrccenja

Prorncnljiva optcrecenja QJ
Racunska kom binacija Stalno OSI313 lzuzetno
opterccenje Glavno opterccenja opterecenje
opterecenja GJ optercccnje sa 53 svojiru kornbi- Ad
svoj am osnov- nacionim
nom vrednoscu vrcd nost irna
Stalno i promenljivo fG' Gk r{! . Qk v: . fQ . Qk -
YA 'AJ
lzuzetno (ako nije drugatijc YGA . Gk 'h' Qk 'fz' a, (akoAJllije
odredeno) neposrcdno
odredeno) Racunske kombinacije opterecenja izrazene su jednacinama (3.2.16.) i (3.2.17.), u skladu sa elernentirna tabele 3.2.1:

osnovna kombinacija sastavljena ad stalnih i promenljivih opterecenja:

L YG . G k . + YQ 1 Qk 1 + L YQ' 1/)Q . Qk .

~J I) I , i» 1 I ~ , r • I

(3.2.16.)

- kombinacija, sastavljena od stalnih, promenljivih i izuzetnog opterecenja:

(3.2.17.)

106

sa oznakarna:

GkJ Qk,l c..

,t

Ad

'1G,j

:::: karakteristicna vrcdnost stalnog opterecenja,

:: karakteristicna vrednost jednog od promenljivih opterecenja, :::: karakteristicne vrednosti ostalih promenljivih opterecenja,

:::: racunska vrednost izuzetnog (slucajnog) opterecenja,

= parcijalni faktor sigurnosti stalnog opterecenja,

YGA,j :: isto kao YO,j, ali za izuzetna opterecenja,

'1Q,i :: parcijalni faktor sigurnosti promenljivog opterecenja,

tp 0' VII' 1/12 :::: faktori definisani 1I tacki 3.2.2/3. ovog izlaganja,

6. U visokcgradnji primenjuju se parcijalni faktori sigurnosti YF opterecenja, velicina prikazanih u tabeli 3.2.2:

TabeI1l3.2.2. - Parcijalni faktori sigurnosti y ... optereccnja u visokogradnji

Racunska korn binaclja S[3100 Promenljlvo opterecenje (rQ)
oprereceoja opterecenje Glavno optercceojc sa OSl31.1 optereccnja sa svojim
(rG) svojom osnovnorn vred noscu kombinacionlm vrednostirna
Uticaji povoljni 1,00') _ .. ) - .. )
Yr,;n!
Uticaji nepovoljni l,35'} 1.50 1,50
Yr .• up Napomenc uz tabelu 3.2.2:

- napomena sa jednom zvezdicorn: povoljan uticaj stalnog opterecenja na konstrukciju mnozi se.faktorom sigurnosti YG inf :::: 1,10, dok se nepovoljni uticaj rnnozi faktorom '1G,sup':::: 1,35, aka se ponaosob posmatraju,

- napornena sa dye zvezdice: u visokogradnji obicno je '1Q' r ;:;;; O.

,m

Racunske kombinacije opterecenja izrazene su jednacinama (3.2.18.) (3.2.19.), u skladu sa elementirna tabele 3.2.2:

- uticaji sa najnepovoljnim promenljivim opterecenjem:

(3.2.18.)

- uticaji sa svim ncpovoljnim promenljivim opterecenjirna:

L YG . Gk . + 1)35 L Qk .

.J.J ;:;,,1,1

U proracun se uvodi veca ovih dveju vrednosti.

7. Parcijalni faktor sigurnosti za izuzetna opterecenja uzima se sa YII ;;;;; 1,0.

(3.2,19.)

107

3.2.6. GRANICNO STANJE UPOTREBUIVOSTI (DEFORMACIJA) KONSTRUKCIJE

1. Za granicno stanje upotrebljivosti konstrukcije valja dokazati da su uslovi jednacine (3.2.20.) ispunjeni:

(3.2.20.)

Ed $ Cdili Ed s s, sa oznakama:

Ed = najveca racunska vrcdnost spoljnih uticaja, utvrdena prema najvecoj od kombinacija opterecenja, shodno jednacinama (3.2.21.) - (3.2.22.),

Cd = nominalna vrednost odredenih racunskih svojstava rnaterijala u odnosu na posmatrano racunsko dejstvo spoljnih uticaja (opterecenja),

Rd = granicna nosivost konstruktivnog elementa, prema jednacini (3.2.10.).

2. Kombinacije opterecenja za granicno stanje upotrebljivosti konstrukcije definisane su jednacinama (3.2.21.) - (3.2.23.):

- retka kombinacija:

~ Gk . + Qk 1 + L '/, . Qk .

.) I i»! 0, I ,t

(3.2.21.)

- cesta kombinacija:

(3.2.22.)

- kvazistalna kornbinacija:

~ Gk . + L '/'2 . Qk .

,J i»! ,I ,I

(3.2.23.)

3. Za granicno stanje upotrebljivosti konstrukcije u visokogradnji retka kombinacija optereccnja rnoze se uprostiti po jednacinama (3.2.24.) - (3.2.25.), s tim da se ovi izrazi mogu primeniti i na ceste kornbinacije:

- ako se u obzir uzima sarno najnepovoljnije promenljivo optereccnje:

'J:.Gk,j + Qk,l

(3.2.24.)

- ako se u obzir uzimaju sva ncpovoljna promenljiva opterecenja:

L G k . + 0,9 L Qk

,I i>l' I

(3.2.25.)

U proracun se uvodi veca vrednost.

108

4. Za granicno stanje upotrebljivosti konstrukcije uzima se vrednost parcijalnog faktora sigurnosti materijala 1M = 1,0, ako nije drugacijc naznaceno,

3.3.

OSNOVNI POJMOVI TEORUE PLASTICNOSTI NOSECIH CELICNIH KONSTRUKCIJA

3.3.1. GRANICA RAZVLACENJA OV KONSTRUKCIONOG CELIKA

1. U osnovi svih metoda dokaza nosivosti jednog element a Ide, kao sto je poznato, mehanicke osobine ugradenog materijala. Ponasanje probne epruvete, izlozene linearnom naponskorn stanju, prikazano je dijagramom ole na slici 2,2.2. Pozivajuci se na tacku 2.2. ovog izlaganja, u kojoj su prikazana ispitivanja mehanickih osobina konstrukcionih cclika, staticka i dinarnicka, naglasava se da granica razvlacenja 0v (iii Rc) istog materijala zavisi ad stepena obradenosti, sto znaci da tanji preseci, izlozeni duzirn postupcima valjanja, raspolazu visim rnehanickim osobinama, kako je to prikazano slikom 3.3.1, prema izvoru [17. str. 17, 26].

B,Smrn 10m", 25mm

260 N/mm2_IZMERENO

illllUIllD1fufI =r2JS Nlmm2 HEA;L0o

.... '<J... ._

~ - ---

I PE 200 HEA 200 HEM 200

cv' 309 253 ~ Nlmm2

NORMI RANO ~ N/m",2

TOK GRANICE RAZVLACENJA U POPRECNOM PRESEKU

UTIC AJ OEBLJINE PROFllA NA SREONJU GRANICU RAZVLACENJA I MERENO I

Stika 3.3.1. Mchanicke osobine preseka raz.Ji~itih debljina

2. Mehanicke osobine konstrukcionih cclika, koji se upotrebljavaju u dornacoj praksi, obuhvacene su standardom JUS C.BO.500/1989. [IJ.

Dominantnc, poztttvne osobine konstrukcionih celika - relativno velika jaCina i duktilnost ili sposobnost plastifikacije preseka bez lorna - koriste se u punoj meri u savrernenim racunskirn modclima zasnovanim na granicnim nosivostima elemenata. Primena metoda inkrernentalne elastoplasticne staticke analize olaksava se u velikoj meri pojednostavljenom predstavom ponasanja materijala u vidu elastoidealnoplasticnog dijagrama napona i izduzenja, prema slici 3.3.2, sa karakteristicnirn E modulom i granicom razvlaceoja R, (iii aJ, pri cemu se postkriticoo ojacanje materiiala u celasH Z3- nemaruje,

\09

Slika 3.3.2. Elastoidealnoplasricni dijagrarn ole

3.3.2. PLASTICNI MOMENAT SA VIJANJA NOSACA

1. Pod inkrementalnom elastoplasticnom statickom analizorn podrazumevaju se rnetode odredivanja granicne nosivosti elernenta ili konstrukcije putcm postepenog povecanja opterecenja do faze obrazovanja plasticnih zglobova, jednog iii vise, usled kojih je dalja nosivost posmatranog deb onemogucena. Pri tome moraju biti obezbcdeni potrebni uslovi u preseku (dimenzije prescka, debljine ugradcnih elcmenata i drugo), kako bi se sprecilo prevremeno otkazivanje nosivosti uslcd lokalne iii totalne nestabilnosti elementa u vidu izvijanja, izbocavanja, deplanacije [17, str. 47-48; 16, str. 7-8] .

2. Elastoplasticno ponasanje materijala u slucaju cistog savijanja, pod opterecenjern koje se postepeno povecava, moze se prikazati u sazetom obliku

slikom 3.3.3: fj 6: I

r ~ R' ~ ~ ~

tIllY

01 bl cl dl ~.I

e. Izou2EN.M lINEARNO POOELJENA

.0_ 6'11 " fj~/ .. cRA.tUliSKI fiA.POH PO -":OKCEP1\,J OOPuSTENIH NAPOMA e. 6''1' IYICf.lO VLAI(HO OOSTIG-t.O GR.AJ.IICU RAZVlAfeNJA

d. Blls PlA.S-lIFI'KACIJA. PRESEKA ZAPO~EfA

• 6. I POfPUN..L PLASTIFII!:A-CU.A. PRESEM.A ~ PlASTlt:P-H ZGl08

Slika 3.3.3. Naponska stanja pri savijanju nosaca izlozenog postepenorn porastu opterecenja

110

- ~~~c.ept dopustenih napona sa linearnom podelorn izduzenja i iskoriscenjern IVlCnih napona do crdop = cry J v, obuhvaceno je slikom 3.3.3/a,b,

- postepenim povecanjern opterecenja, ivicni napon dostize granieu razvlacenja (Ty eRe) eime se jos uvek ne rerneti potpuno elasticno ponasanje rnaterijala, slika 3.3.3!c,

- pod daljim povecanjern opterecenja, ivicna vlakna se postepeno plastificiraju do granice razvlacenja 0v (RJ, sto jos uvek ne znaci potpuno iscrpljenje nosivosti preseka, slika 3.3.3!d,

- potpuna plastifikacija svih vlakana prescka do graniee razvlacenja (Ty, prcrna sllici 3.3.3!c, oznacava forrniranje plasticnog zgloba, u preseku, pri cemu je plasticni mornenat savijanja prikazan jednacinom (3.3.1.):

(3.3.1.)

sa oznakama:

= plasticni momenat savijanja, u kNem,

== granica razvlacenja rnaterijala, u kN/cm2,

= staticki momenat gornje, odnosno donje povrsine poprecnog

preseka u odnosu na neutralnu osovinu, u crrr',

A Y' k ? :;;; povrsma prese 'a, u ern".

U sirnetricnih preseka uvek je So = SUI tako da jc plasticni momenat savijanja Mn definisan jednacinorn (3.3.2.):

MPL

< (iii RcJ

s.;

MpL = 2 Sx (T,. = Zx (Tv sa dopunskirn oznakarna:

Sx = staticki momenat polovine simetricnog poprecnog preseka u odnosu na neutralnu osovinu, u crrr',

Zx = plasticni otporni momenat preseka, II cm3.

3. Ako se jednacina (3.3.2.) izrazi putem elasticnog, dobra pozna tog otpornog momenta poprecnog preseka, dobice se oblik (3.3.3.):

(3.3.2.)

(3.3.3.)

IZ kojeg proistice vrednost koeficijenta oblika preseka f po jednacini (3.3.4.):

(3.3.4.)

III

Koeficijenti oblikaj'nekolikih preseka prikazani su slikom 3.3.4.

i~'

1 . I

cfi'Q<-

1,10-1,24 SR!:ONJE 1.15

Stika 3.3.4. Koeficijenti oblikaj nekolikih poprecnih preseka konstruktivnih elerncnata

2P

1,70

1,70

3.3.3. GRANICNA NOSIVOST NOSACA

1. Granicna nosivost nosaca, do obrazovanja plasticnih zglobova, u odnosu na racunsko opterecenje po konceptu dopustenih napona, definisano je kolicnikom Ko. prerna jednacini (3.3.5.):

qPL Z:c (Tv r a,_ fK

Ko=-=Kn -W =/Kn-= PL v

qR :caR aR

(3.3.5.)

sa oznakama: s;

qPL = Z:c °v

=:: kolicnik opterecenja,

= granicno opterecerije pri kojern se formiraju plasticni zglobovi u nosacu,

= racunsko opterecenje po konceptu dopustcnih

napona,

== napon u ivicnorn vlaknu, slika 3.3.31b, = granica razvlacenja rnaterijala,

== koeficijent sigurnosti po konceptu dopustenih napona, velicine zavisne od kombinacije opterecenja - tacka 2.4.1/2,

== kocficijent oblika, slika 3.3.4,

OR = avIv =: (iii Re)

v

f

Kn ~ 1,0 == kolicnik zavisan od statickog sistema nosaca

serne opterecenja,

U prostih greda i konzola proizvoljno opterecenih, kolicnik optereccnja Ko prema jednacini (3.3.5.), predstavlja proizvod kocficijcnta oblika preseka f i koeficijenta sigurnosti v, ili Ko ;;:::; f v.

112

Postupak odredivanja vrednosti Ko za staticki neodredene sisteme nosaca nesto je slozeniji, sla ce sc ilustrovati primerorn obostrano ukljestene grcde pod jednako podeljenim opteredcnjern, prema slid 3.3.5, preuzet iz izvora [17, str. 54]. D,. f:,/ •. -'ONCE.' OO.U~'EN'H

H NAPO~J.

"""",," '~I~I~I" I

112 I~ 112~?~

I ~ ;-_

~ \-Q~- ( ''-'--..~'- ~

PR£SE~NE SILE ~B-tf-- ~~~ ~, -: -~~J

~Il ~ ~ ~ sr

lli 1 • ..L_ __ ~~ .

. ~------'_,__,<,' \ --

' -c, <~

--..----- <, A

~

OEFORMACI)E

Stika 3.3.5. Mchanizarn plastifikacije obostrano ukljestenog nosaca pod jednakopodcljcnim optcrcccnjcrn

2. Prema poznatim zakonima elastostatike, rnaksimalni mornenti u nosacu pod optercenjern q] iznose:

q [2 - na osloncirna M, == Mo == :2

q /2

I·· M]

- U po OVlOl raspona c = 24

(3.3.6.)

(3.3.7.)

Iskoriscavajuci ivicni napon u preseku A ili B nosaca do dopustene graniee OR;;;;; av I v, dobilo bi se opterecenje ql:

12WxaR 12 W:cov

«; ;;;;; P v I

(3.3.8.)

3. Postepenirn porastom opterecenja do intenziteta qz,povecavaju se i mornenti savijanja u presecimaA i B; sve do forrniranja plasticnih zglobova:

113

(3.3.9.)

(3.3.10.)

(3.3.11.)

4. Obrazovanjem plasticnih zgJobova u presecima A i B nosivost nosaca jos uvek nije iscrpJjena - nosac se pretvara u prostu gredu. Tek formiranjem i treceg plasticnog zgloba u preseku C, pod povecanim opterecenjem Q3, dostigJa bi se granicna nosivost grede, iz cega proistice i uslov prema jednacini (3.3.12.):

(3.3.12.)

(3.3.13.)

(3.3.14.)

(3.3.15.)

5. Granicne vrednosti kolicnika Ko/ f = KPL V, po jednacini (3.3.5.), prikazane su slikorn 3.3.6, za najce~ce staticke sisterne i vrste opterecenja pri razlicitirn vrednostirna koeficijenata sigurnosti v.

Reciprocna vrednost jednacine (3.3.5.), nazvana koeficijentorn statickog iskoriscenja preseka, dcfinisana je jednacinarna (3.3.16.) i (3.3.17.) u opstem obliku, za razlicire staticke sisteme nosaca i opterecenja:

- po konceptu dopustenih napona:

qR W:~O'R 1 O'R

Ko == ql'L == Z~ Kp1_ a" - 7 KpL a,.

(3.3.16.)

- po plastostatici:

1 qPL ZxO'"

Ko == qPL = Zx Kn a,. - KPL

(3.3.17.)

114

GRANICN£ VR£ONOSTI KOUCNIKA Kolt

(;

n; eo

Z

o w a:

STATICKI 515TEM NOSACA

5TANJE NAPONA

1,00

ELASTICNO PLA5T1CNO

5VA OPTEREC£NJA

A A

1.50 1,33
2,00 1,77
1,50 1,33
2.21 1.96
1.68 U.9
L.~~ __ -_. __ . 1.12

1.

~illlllllilllllllll!IIIJI!II~

1,33

2.

~ _ 1/2

1,00

3.

Ii 2

JlIllil!lLlIfllIl1I j Illilf'2!_

~~r~ __ ~~~~~~m=~'-4 ~ ~ " __

1.47

J 112

5.

2.21

1.96

1.47

~!11f II 1':s&::2' if jj III:!_

• r77Tl71 r.77717.

6.

KOEF.ICUENT I SIGURNO S T I:

I vp :1.50: ZA 05NOVNE UTICAJE PO i\ONCEPTU OOPUST£NIH NAPONA 2 '1, = 1.33 = ZA OSNOVN£ 1 OOPUNSKE UTICAJE PO KONCEPTU OOPU5TENIH

NAPONA

3. YPl :I.CO = ZA UTKAJE PO TEORUI PLASTICNOSTI [SEIZMIKAJ

t; S: =GRMHCA RAZVLACENJA NA .20·C

5. nA" 6'~/t:RAtUNSKI NAPON NA .20·C

6. f = KOEFICIJ£NAT OBLIKA

Slika 3.3.6. Granicne vrednosti kolil':nika Kj[

Ekstrernne vrednosti funkcija (3.3.16.) i (3.3.17.) dobijaju se za rnaksimalni kolicnik aR = av / v, sa numerickim vrednostima prikazanim u tabeli (3.3.1.):

Tllbdll 3.3.1.. Granicne vrednosti [ednacmn (3.3.16.) i (3.3.17.)

Sialicki sistern, slikn 3.3.6. 1 2 3 4 5 6
a
KOlitnikKn =.2. , sli ka 3.3.6 1,00 1.33 1,00 1,50 1,13 1,50
rI}I
Plasto- Y PI.. = 1,00 'in 1,000 0,750 1.000 0,667 0,885 0,667
statika max-
qPL
Koncept Y p = 1,50 q}l 1 0,667 0,500 0,667 0,44$ 0,590 0,445
dopustenih max qPL . 7
nap<)na Y J = 1,33 0,750 0,565 0,750 0,500 0,667 0,500 115

Jednacine (3.3.16.) i (3.3.17) univerzalnog su karaktera i primenjuju se na sve vrste ee:1ika, mohanickih osobina ccflnisanlh dornacim standardorn JUS C.BO.500/1989. godine.

6. Valja naglasiti da primena metoda plastostatike u globalnoj statickoj analizi konstruktivnih elernenata zahteva j odredena rnehanicka svojstva ugradenog celika, koja se mogu obuhvatiti u nekoliko stavova, prema izvorirna [17, str. 46 i 34, str. 3-2}:

_ za obrazovanje plasticnog zgloba sa preraspodelom presecnih sila u konstruktivnom elementu, ugradeni cclik mora pokazivati odredene sposobnosti izduzenja, 510 istovrerneno znaci j sposobnost rotacije poprecnog preseka, koja se definise kao promena ugla drp u odnosu na jedinicnu duzinu dz, prema jednacini (3.3.18.) i slid 3.3.7. [17, str, 46]:

edz d rp = hl2

(3.3.18.)

£·d4

=:--

h/2

Slika 3.3.7. Sposobnost rotacljc poprecnog prcseka

- kolicnik prekidne jacine O"m i granice razvlacenja O"v ugradenog celika mora zadovoljiti uslov jednacine (3.3.19.) - [34, str. 3-2],

(3.3.19.)

_ specificno izduzenje probne epruvete pri prekidu ne srne biti manje od 15%,

- specificno izduzenje probne epruvete pri prekidu, zabelezeno na dijagramu po sliei 2.2.2, mora biti najmanje 20 puta vece od specificnog izduzenja pri dostizanju graniee razvlacenja 0",. celika.

Svi Celiei mehanickih osobina definisanih JUS-om C.B0.500/1989. [l] ispunjavaju navedene uslove, te se mogu koristiti u plastostatickoj analizi konstruktivnih elernenata,

116

3.4. KLASIFIKACIJA POPRECNIH 1)RESEKA KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA

3.4.1. DOKAZ GRANICNE NOSIVOSTI KONSTRUKTIVNOG ELEMENTA

Dokaz granicnc nosivosti nekcg konstruktivnog elernenta moze se izvesti u okvirima semiprobabilistickog metoda proracuna, na vise nacina, prcma tome da li se kao osnova uzima sarno elasticno iii i plasticno ponasanje materijala ugradenog u konstrukciju, Vazno je jos jednorn naglasiti da se plastostaticka analiza jednog konstruktivnog elernenta moze primeniti sarno u slucaju da su obezbedeni svi uslovi potpune stabilnosti elernenta u eelini i detalju, sve do dostizanja granicne nosivosti elernenta. Iz uslova potpune stabilnosti sastavnih de[ova jednog konstruktivnog elcrnenta, izvedcna je i klasifikacija poprecnih preseka, prema kojoj se odreduje i rnogucnost primcne jednog od nacina dimenzionisanja nosecih celicnih konstrukeija.

3.4.2. KLASIFlKACIJA POPRECNIH PRESEKA PREMA

SY AJCARSKOM PROPISU SIA 161/1979. [16, 17, STR. 23-59].

1. Os nova klasifikacije poprecnih preseka konstruktivnog elernenta lezi u 10- kalnoj stabilnosti sastavnih plocastih dclova preseka, koji se moze obuhvatiti i prikazati u nckoliko slcdccih stavova:

- reiativna vitkost I8 pri izbocavanju plocastih elernenata maze se definisati postupkom nezavisnirn od graniee elasticnosti ugradenog materijala,

slicno postupku primenjenom na izrazu za relativnu vitkost I =3.. - f"iJ; nVi

ccn~dcr.() pritisnutog stapa konstantnog jednodelnog preseka, kako je to zapisano u JUS-u U.E7.08111986. godine [1];

- kriticni napon izvijanja po Euleru izrazen je pozna lorn jednacinorn (3.4.1.):

(3.4.1.)

(3.4.2.)

k '41,1 I ~ ...

- nucrn napon izbocavaja 0" plocastog elementa definisan je jed-

V' ( • cr,B

nacrnorn 3.4.3.):

117

acr'B;k12;2~12) (tf;; O,9kE (if

iz koje se, putem jednacine (3.4.2.), dobija relativna vitkost IB:

(3.4.3.)

-~v l{ivb

A = -::: 105 - -'-

B a ' ~ E t

cr,B

(3.4.4.)

Prednost postupka izrazenog jednacinorn (3.4.4.) ogled a se u tome sto su minimalne dirnenzije bit pritisnutog poprecnog preseka, U korne sadejstvuju svi sastavni delovi pri granicnoj vrednosti relativne vitkosti AB,gT , odredene granicom razvlacenja a" ugradenog materijala i koeficijentorn k zavisnirn od konturnih uslovu i naponskog stanja plocastog elernenta, minimalnih nurnerickih vrednosti prikazanih tabelom 3.4.1.

Tubeln 3.4.1.. Kocficijenti izbocavanja kOlin

NAPONSKO S T ANJE KONTURNI USL 0\,1 (NACttj 05LANJANJA)
ora ~ H }- --f }-- ---i - -
_. .• _ ....
-o'lilllllllll!I!lilli ~,OO 6,97 5. ~ \ 5.~1 1,2 B 1.28 O,~26 O,~26
-6 '1lITmrnrr,,_ 7.81 13.5~ 11,73 9,5~ S,91 1,60B 1,702 0,567
-0"111Trrr..... 39,52 39,52 23,9~ 2,134 - 0,851
"""'UJ.6' 23.90 - Primenorn jednacine (3.4.4.) na tri karakteristicna element a pod odredeniin naponskirn stanjern, kako je to prikazano slikorn 3.4.1, najbolje ce se ilustrovati prednosti izvedenog postupka odredivanja maksimalnih dimenzija pritisnutog plocastog elernenta:

- konzolasti ispust nosaca pod jednakopodeljenim pritiskorn a, prerna slici 3.4.1/41:

In = 1,05 1 - r;;: . £

,gr ';0,426 V i t

(3.4.4/a. )

118

f~f+

a 1 k:: 0426

r fIHtltttt _6°

_it T

ftb ~,

I

-

b) k =1.,0

I:r·tl

... 6'

c) k = 23,9

SJikil 3.4.1. Granicna virkost An,r.< nckolikih plocastih elernenata

Iz jednacine (3.4.4/a.) dobijaju se rnaksirnalne dirnenzije pritisnutog konzolastog ispusta nosaca:

£~~#

t 1,61 aI'

(3.4.4/41. )

- pojas nosaca pod jednakopodeljenim pritiskorn 0, prema slici 3.4.1/b:

- 1 Vi

An := 105 -_ 0"

,gT ' v'4,O E

b

119

(3.4.4/b.)

(3.4.4/b.)

_ rebro nosaca izlozeno Cistorn savijanju, prerna slici 3.4.1/c:

x = 1 05 _1 - - TO;

B,E! ' ";23,9 V i

b

(3.4.4/c.)

b;~ V?

0,215 ,.

Vaija napomenuti da je postupak utvrdivanja maksimainih dimcnzija vert ikalnog rebra bit nosaca izlozenog [ednovremeno savijanju i aksijalnoj sili pritiska znatno slozeniji, (proistice iz rezu\tata eksperimentalnih radova), tako da se ovom izlaganju prilazu sarno krajnji rezultati u tabelarna 3.4.4. i

3.4.5.

(3.4.4/c.)

2. Na osnovu rezultata eksperimentalnih istrazivanja utvrdcne su granice relativne vitkosti In plocastih, sastavnih delova poprecnih preseka konstruktivnih elemenata, pri kojima se ugradeni rnaterijal pOl}_asa u granicama e1asticnosti iii se plastificira. U zavisnosti od ovih granica An, predloiena su i tri moguca postupka dimenzionisanja nosecih celicnih konstrukcija.

a) Postnpak 1. (clasticno-elasticno) sa 1:B :=; 0,90:

_ ako je granicna relativna vitkostIB :$ 0,90 plocastog elernenta ugradenog u poprecni presek konstruktivnog element a, proracun presecnih sila izvodi se prema pravilima dobro poznale teorije elasticnosti, sa optereeenjima F propisanim tehnickom regulativom i globalnim faktorom sigurnosti }' = YF . YM = 1,40 '1,15 = 1,60, uz iskorisccnje ivicnih napona do granice razvlacenja av (iii Rc) ugradenog materijala prema [cdnacinarna

(3.1.1.), (3.1.6.) i (3.1.9.);

_ odredivanje otpornosti poprccnog preseka po pravilirna teorije elasticnosti temelji se na neogranicenoj primeni Hooke-ovog zakona (ut tensio sic vis); ivicni naponi iii naponi u tezistu pojasa nosaca izlozenog savijanju ne srneju preci granicu razvlacenja av; pritisnuti delovi preseka, koji su izlozeni izvijanju iii izbocavanju, moraju se uvoditi u proracun sa redukovanorn sirinum, ako jc relativna vitkost plocastog element a In > 0,90, kako je to prerna [16, str. 18, 19] prikazano u tabeIi 3.4.2., po jcdnacini (3.4.5.):

(3.4.5.)

120

Tnbela 3.4.2. - Redukcija sadcjstvujuce ~irinc plocasrog elernenta pri relativnoi virkostl I > 09

J B'

PUNI POPRECNI PRE~EK REBRA

REOUKOVANJ POPREC NI PRE SEK REBRA

[ k ::: 4.0 ]

be:::: b

b 0,9 b

ef::: ---xs C

ZA X8 =; 0.9

PO JEONACINI (3.4.5.)

bef :::1.71 »v· t

[: :: 7.81 ]

be:: b

bef= 2.1.l/l. t

[ k :: 23. 9J

bc=b/2

be1::2.1'i1v ·1

_ postupak 1. se primenjuje na sve tankozidne nos ace (limeni zavarcni nosaci), koji ne ispunjavaju uslove racunskih postupaka 2. i 3; u sustini, ovaj postupak 1. ne razlikuje se ad deterministickog metoda proracuna konstruktivnih elemenata po [ednacini (3.1.8.);

_ primeri granicnih vitkosti pritisnutih plocastih elemenata sa IB ::;:: 0,9 prikazani su u tabeli 3.4.3: na osnovu jednacine (3.4.4.):

121

Tabela 3.4.3. - Prirneri granlcnin vitkosri III pruisnutih ptocastih eternenata, prerna jednacini (3.4.4.), &1 I8 =: 0,90

b) Postupak 2. (elasticno-plasticno) sa IB :S 0,75:

- aka je granicna relativna vitkost In ~ 0,75 proracun presccnih sib izvodi se prema teoriji elasticnosti, kao u postupku 1;

- aka dimenzije svih elernenata nosaca kao i duzine bocnog izvijanja zadavoljavaju uslove tabele 3.4.4, sastavljene na osnovu jednacine (3.4.4.) sa As = 0,75, granicn« nosivost nosaca rnoze se odrediti putem pune plastifikacije materijala u kriticnorn preseku (plasticni mornenat savijanjaMPL);

- ova] postupak 2. moze se smatrati kao norrnalan u visokogradnji, u kojoj se najceSce primcnjuju valjani profili kornpaktnijih poprecnih preseka, koji ispunjavaju uslove tabele 3.4.4:

~~ }~ I-~f:.l
I~ ~.~
a:: ~-=t~ ~1
lJJ
"6 ~
oc ~
0.. ~~[ t..:
I 1- .'-
~1~ "
""Cl ...,. "'F
-s - ~ c) Postupak 3. (plasticno-plasticno) sa IIJ :S 0,60,
N "'''"' N -
"'''-; -a N eo
'"' - 0 ("1 ako je granicna relativna vitkost Is :5 0,60 tada se proracun presecnih
~ OM -.: L!' - - -
.v "
~ :.- sib izvodi po teoriji plasticnosti (iii teoriji plasticnih zglobova) uz odgo-
z \0
>U varajucu preraspodelu uticaja, kako je to prikazano u tacki 3.3. ovog
<{ .... EO
z -~ izlaganja: primenjuje se same za clemente visokogradnje pod stalnirn
0 I
w
..... .oW"' c-- ,s; N <D ~ opterccenjern, s tim slO sastavni delovi poprecnog preseka rnoraju za-
M .
n ~~ .... , c-- N (0
- ~ dovoljiti ostre uslove po svojirn dirnenzijama i duzinarna bocnog izvi-
- >U 11
D :.- !
10 janja, cirne se sprecava gubitak nosivosti pre pune plastifikacije
t;; I
0 I materijala u preseku i odrzavaju plasticni mornenti savijanja u pia-
:.; ~ ~
,_ ~ ~ ~ sticnim zglobovima do oforrnljenja i poslednjeg plasticnog zgloba u ele-
>
<I: ,¢ mentu.koji time dostize i svoju granicnu nosivost;
z <D t: ...,. <D
>{J LC> N ,..,
Z <( 0 I - N ",- ",,-
<[ N - ako su dimenzijama poprecnog preseka zadovoljeni uslovi tabele
cz::
<.:) 3.4.5, sastavljene prema jednacini (3.4.4.) sa relativnorn vitkoscu
1-<1: As = 0,6, granicna nosivost elernentn odreduje se putern pune plasti-
z:z
~~ (0 0> I,J"\ fikacijc materijala u preseku, na isti nacin kao u postupku 2;
N .;:;
U<{ -'" -.:r 0 ("1- ?!-l-
-"U ...;
!.Lo d ~ N - valja napomenuti da se propisima SIA IGl/1979 [16, str, 6-8] pred-
Wro
ON
::<:- vida i uslov za primenu postupka 2. i 3. da granica razvlacenja O"v ne
w f-E-l ~ ~ ~ ,_.E..4 sme biti visa ad 85% jacine zatezanja srn ugradenog rnaterijala.
..,
~<{ , , , I rl H
NI- ~ r-I r--r
Wz
OClJJ
Q.:l:: p:mrmn pmm ~ ~ ~
<{w
z-,
-w I
~<.:) I
zO I
<( .... t
.... If)
Z<{ IIIIJIItti ~ ~
<['U
-'0 lIDJIIII ~
1f)..J
on.
122 / 123 Tabela 3.4.4 .• Uslovi za konstruktivne elemente koji moraju biti ispunjeni da bi sc za proracun presc~nih aila po lcoriji clasucnosti otpornost poprccnog prcscka mogla sracunrui

po teoriii plasticnosti, sa r~ '" 0,75;

Tnbela 3.4.5 .• Uslovi za konstruktivne clemente koji moraju hili ispunjeni da bi se proracun presccnih sila i odredivanjc otpornosti poprccnog prcseka smell sprovesti po teoriji plasticnosti, 5.1 x~ == 0,60

NUMERltKE VREDNOSTI ZA NUMERICKE VREONOSTI ZA
VRSTA NAPRElANJA OPSTE FORMULISANI VASTA NAPREZANJA OP~TE FORMU1I5AN I
DHA $TAPA USlOVI t.0361 ~. 0561 DELA ~TAPA U5LOVI C'0361 C,0561
6 v = n. s kNlcm2 0 ... " 35,5 kNlcm2 0 v ,,23,5 KN/cm2 0 ... = 35,5 kNlcm2
,-, .. , .. _._--_ .
PRITISNUT POJAS c n PRITISNUTl POJAS c Yl
c c ~ ::: 11 s.; 9
t~ 0,45 6 ... T:E 13 T :E 11 t~ 0,38 6v t ~ b 1,{E N·

d~3,OVT.6 (1-1.6-N )

v PL

ZA ° ~ NN" s 0,125 PL

PRI ZATEZANJU VAZI

N°:: °

b it N"

-:$25 -(1-035-)

d ' 6v ' NPL

ZA 0125~ NN" s 1

, PL

USLOV 1:E I kr

KRITICNA DUZINA IZVIJANJA ZA N' = 1N=O I DVOSTRUKO SIMETRICNI POPRECNI PRESE K

,(E. 1 MO

lkr=2,7 V 6v, v (1-2 MPL) tvlt

ZA -1"'M-:S-1

Pl

i v = POlUPRECNIK IN ERClJE CElOG POPRECNOG PRESEKA

124

Q. ;;;75{t-035..!f) -db ~61(1-035NN') d Npl • Pl,

b lff t~1,20 ffiv

b IrE N'

d~2,1. V'6vl1-1·I.NpLJ

ZA 0 s ..!:t s 0 27

NpL '

PRI ZATEZANJU VAZI N' = 0

b if

-"<'15 -

d ~, 6v•

N ZA 0,27':': NPl':::

b

T s 36

I kr = 33 i ...

~.

USlOV I ~ Ikr KRITICNA DUZINA IZVIJANJA ZA N°" IN=O

I DVQSTRUKO SIMETRICN [ POPRECNI PRESEK

Ikr:2,rJ{l iv(1- t ~PLJ

Mt

ZA -1:!;-M <0,5 PL

[,u;; 1,3 5n: i ...

° UV

ZA ~ ~ 0,5

PL •

i,,=POlUPRECNIK lNERCUE CflOG POPREc. PRESEKA

125

b

-~ l,5 d

~ < 36 d ~

lkr= [,0 i v

3. Granice prirnene jednog od tri navedena postupka prikazane su slikom 3.4.2.

SR. PRESKNE OTPORNQST GRAN I CE PR IMENE 16;6;\
SILE PRE5EKA 1
0 0 l 1 6~ .6r' I • I
z z I
~ ~ ..& ____ -A I
I. l- I-
",., U'l I
« « cld =f..1 I
-' -'
w w 1---'-~---'lIL
'-~
0 0 A-LL 6~
z Z
>U «»
2 ;:::: I--
U'l '"
« «
_l -' cld = f\
w o,
-
0 0 lir
z z
~ -:
3. I-- I-- S_~~~
",., III
« «
-' -'
n, e,
-,--,--- - s

o

o <J\ ci

STika 3.4.2. Granice primene postupaka drmcnzionisanja

3.4.3.

KLASIFlKACIJA POPRECNlH PRESEKA PREMA EUROCODE-U No.3/1990, PO IZVORU [34, str. 5·[ i 5-37]

1. Osnove klasifikacije poprecnih preseka prikazane su u tacki 3.~~/1. avo_? izlaganja. U Eurocode-u No.3, standardu sastavljenorn 199,~' go. me" Z?aCI

.. ad SIA 161/1979 [16 171 obunvacen jc veer broj slucajeva

savremerujern . , , . .

granicnih uslova za proracun ~onstr.ukliv~ih e(e~e.nat<~ sa~tav.IJ_~~~h. od plocastih delova. Zavrsni rezultati analize ovih granicnih uslova prikazani SU

u prilozenirn tabelama pod brojcvima 3.4.7.-3.4.12.

2. Standardom Eurocode No.3 [34] prcdvidene su cetiri klase poprecnih preseka:

- klasa 1. obuhvata poprecne preseke u kojirna se rnoze obrazovati plasticni zglob sa dovoljnirn kapacitetorn rotacije, sto ornogucava plastostaticku analizu presecnih sila; uporedenjem sa SIA 161/1979, klasa L odgovara poprecnim presecima koji se mogu posrnatrati po postup~~ 3. - presecne sile i otpornosl poprecnog preseka racunaju se pO teonj plas ticnosti;

126

- klasa 2. obuhvata poprecne preseke u kojima se moze obrazovati plasticni zglob, ali je kapacitet roracijc ogrunicen, SW zahteva proracun pre. secnih sila po elastostatici; uporedenjem sa SIA 161/1979, klasa 2. odgovara poprecnim presecima koji se mogu posmatrati po postupku 2. _ presecne sile se racunaju po teoriji elasticnosti, otpornost poprecnih pre. seka po teoriji plasticnosti:

- k1asa 3. obuhvata poprecne preseke cija ivicna vlakna mogu dostici granicu razvlacenja materijala pod uticajern sib pritiska, ali lokalno izvijanje sprecava obrazovanje plastienog zgloba, tako da se i presecne sile i otpornost poprecnog preseka racunaju po teoriji elasticnosti; ako se izvede uporedenje sa SIA 161/1979, klasa 3. odgovara poprecnim presecirna koji se posrnatraju po postupku 1. - presecne sile i otpornost poprecnih preseka racunaju se po teoriji elasticnosti;

- klasn 4. obuhvata poprecne preseke u kojih rclativna vitkost In plocastih elernenata prekoracuje odredcnu granicu utvrdenu eksperimentalnim putern, tako da podlezu izbocavanju ranije ad poprecnog preseka kao celine; u takvorn slucaju, u proracun otpornosti preseka uvodi se duzina iii visina plocastog elernenta redukovana koeficijentorn p, prema jednacinarna (3.4.5.) - (3.4.8.) . [34, str. 5.32}:

zaIn :5. 0,673 p = 1

(3.4.5.)

zaIn > 0,673 P =

(3.4.6.)

Oblik jednacine (3.4.4.) moze se modifikovati uvodenjem koeficijenta a. po jednacini (3.4.7.):

1/21000 23,5

29,893 e

(3.4.7.)

sa oznakarna:

E = 21 000 kN/cm2 = rnodul elasticnosti celika,

(1~ = 23,5 kN/cm2 = granica razvlacenja celika (:.036] po Eurocode-u No.3,

(1y = granica razvlacenja ugradenog materijala, u kN/cm2•

127

Vrednost koeficijenta e = V'fi za tri vrste celika, predvidene Eurocode-om Ov

No.3 [34), prikazane su tabelorn 3.4.6:

_Pi3:;

Tabela 3.4.6 .• Vrednost kocficijenta e = V =;;v

1. Vrsta eelika C.0361 C.0461 C.0561
2 Granica razvlaccnja "v 23,5 27,5 35,5
3. Vrednost kocficijcnta e 1 0,92 0.81 Modifikovani oblik jednacine (3.4.4.) relativne vitkosti As plocastih elernenata dobija se u vidu (3.4.8), primenljivorn za sve vrste mekog gradcvinskog cclika:

I = 1,05 _1_ _ ru; . !!. _ bit

D ..fIZ V t t - 28,47 f. VIZ

3, Vrednosti parcijalnog faktora sigurnosti YM materijala, naznacenog u tacki 3.2.3/2ovog izlaganja, propisane su Eurocode·om No.3 [34]:

a) za osnovni materijal konstruktivnih elemenata [34, str. 5-1]:

(3.4.8.)

- poprecni preseci klase 1,2,3.

- poprecni preseci klase 4.

- konstuktivni elementi izlozeni izvijanju (izbocavanju)

- neto presek sa rupama za zavrtnjeve

b) za spojni materijal konstruktivnih eiemenata [34, str. 6-1]: - zavrtnjevi

- zakivci

- cepovi

YMo =: 1,0 YAfl ;;;; 1,1 YMl == 1,1 YM2:::::; 1,25

YMb;;;; 1,25 I'Mr =: 1,25 YMp"" 1,25

_ zavareni spojevi YAt", := 1,25

c) vrednosti ostalih parcijalnih faktora sigurnosti YM rnaterijala u oblicirna veza koji se rede srecu u praksi, iii za konstrukcije izlozene zarnoru ne navode se U ovom izlaganju. Citalac se upucuje na obimnu gradu Eurocode No.3 [34],

4. Tabelama 3.4.7. - 3.4.12. prikazani su granicni uslovi plocastih elcmenata pod razlicitim naponskim stanjima, prerna Eurocode-u No.3 [34}.

128

Tabeln 3.4.7. - Maksimalnc vrcdnosti kolicnika bit vertikalnih rebara pritisnutih konstruktivnih elernenata

a)VE RTIKALNA RfBRA(UNUTRASNJI ELEMENTI UPR-NNI NA Oso/INU SAV1JANJA
fJe-B-i+ i [BP OO)VI",
-' -USAVI JANJA
KLA5A RE8RO IZlOZENO REBRO IZlOZENO REBRO IZLOZENO
SAVIJANJU PRITISKU SMJAlW I PRITlSKU
OBllK NAPON- ~ (0" G.
SKOG STANJA IJ~F ~2I1h
(PRITI SAK
POZITIYM) =:::Ll
c:;.. 6. 0....
'lA d-> 0,5
1 b/t..::::nt bit .::.nt J?. .s 396t.
t t3,,[~ 1
( <L~&5
"';;;'--;r__
ZA J.>0)5
..l1.. L 456(
2 lit ';;;:83E. t - 1301.-1
bIt ';;;J9,E. 'ZA oL<0,5
.£...c::: ~1 SE.
t .c
ceux NAPON- ~. <:5. Gv
SKOG STANJA F~ 8] [i
( PRJTlSAK :§J P _ll
POZITIVAN)
co" 6. 'l'5"
ZA \jI >-1
b ~ 42E.
3 Iit';;;;'l:2l.E bIt'::::' 42E. T - 0,67 + 0,33V
'lA '1'-..;;-1
t~62f.(l-'jl) ~
CELIK C.OJ61 C.0461 C.0561
t_~!l2_ C:;y KN/cm2 23,5 17,5 35)5
\;)"
e. t 0,92 0,51 129

Tabela 3.4.8. - Maksirnalne vrednosti Icolitnika cit horizontatnih tamcla pritisnutih konstruktivnih cternenata

b) HORIZONTALNE POJASNE LtMELE (UNUTRAStUl ElEMEtHi PARALELHI 050liNI 5AYIJANJA)
JH f-fl a e O~VI",
._ .... __ .. _- __ .... -_ .. _. -"'-i' - _. j_'- --_. ~ -SA:liJANJA
KLASA TIP PRESEK IZLOZEN St<VIJANJU PRE5E K IZLOZ£N PRITISKU
15•
NAPONSKO STANJE U @I I~v <f)1
PLOCASTOf.1 ELEMENTU 8 ~ e
I A) VISINI POPRECtiQG II II Ii 110
PRESEXA II II
II II II II
(PRITI SAX FlJZITIVAN) II II II II
q II II II
~==:::..-·d.l --
I.==.::;-:=::!..I 8®
CEVASTI PRESECI lc-3t)/t";;;''33c. lc-1t)/t6.42c.
1
DRUGl PRESECI c/t..::.nc cl t";;;_~2t.
CEVASTI PRESECI l c- \ )It.,;;;..38t Ic- !)It';;42C
2 c/t':'42f-
DRUGl PRESECI cit .::;l3E.

NAPONSKO STAt·UE U ®I I bv EEl I 10v
PLOCASTOM E LEMENTU 8 8
" J.
I PO VISINJ POPRECNOG I
II II II d 0
PRESEKA \ II :1 1\
(PRITISAX FOZITIVAN) [I II jl II
II II II II
I II
~L_-_-=-=·dJ L~-_-:..~_j
8'$
CEVASTI PRESECI (c-3t)/t':::'42c (c-'3t)l\ ,;;t,2c
3
DRUGI PRESECI c/t'::"42f- el t..::. 42E.
cau X C.0'361 C.0461 C.0561
c- vn 5 C:;" KN/cm~ (3)5 27/) 35)5
E5v
e. 1 0,92 0)81 130

TllbeI1l3.4.9. - Maksimalne vrednosu koticnika cll horizontatnlh odstojecih krakova pritisnutih konstruktivnih clerncnata

c ) OD5TJ:C"'" ~
[ JE 0-
VAWANI PRESECI ZAVARENI PRESECI
POJAS IZLOZEN POJAS. IZLOZEN PRITISKU I
KLASA TIP PRESEKA 5AYIJANJU
PRITISXU
VRH PRlTI SNUT VRH ZATEGNUT
~ ~:
W\PONSKO STANJE U ELEMENTU Rffi ~~
'--
j- t=-"
( PRITI SAX POZITIVAN) I c~e I ~6
Ir-- IP II c
.L!.__
VAUANI cIt ~10e., cit';; 10c cit.:;;, Xlc
---x- <J.,;p;
1
ZAVARENI cit ,0;;:. 9E clt"';;'~ cit.;;;. 1.E,_
<J... J..-M
VAWANI cit ~ 11S c/] e: 11E. cit";; lIE.
d... (£p;,
2
ZAVARENI cit "::'lOe cit":: 'l(lE. c/t~ "OE.
0-(. :ax

NAPONSKO STANJE U ELEMENTU '--- J ====:d(t) ~~~ 8'- @
(PRITISAK POZITIYAN) rlr~e ri~e t,7 ~ ZJe
t~ c I l-~
JJ ~_ I ..JIi~
YALJANI cl t .;;. 1St c/ t ~ 13£.fii6
3 kG U TABELI 1.4.12.
ZAVARENI cit "::'11E cit ~21E.,fj{'f5'
kl5 U TABELI 3.4.12.
CELIK C.0361 t.0461 C.0561
c= ~ '&~ (S" KN/cm~ 13,5 27,5 35,5

t 1 o,en O}l 131

Tabela 3.4.10 - Maksimalne vrednosti kolicnika raznih pritisnutih konstruktivnih elemenata

d) UGAONICI (VF.ZA I TABELA 3.4-'1)
I h i
(liE PR1MENJUJE SE NA UGAONI KE
~J U NEPREXINUTCI\1 SPOJ U SA
DRUGIM ELEMENTIMA)
KlASA PRESEI< IZlOZEN PRITISKU
lG'v
NAPONSKO STANJE OU2 @_c=__
PJPRECNOG PRESE KA e 0
(PRI TI SAK FlJZlT1VAN) U
8@
'3 _b_ ..:;,. 15t.· £h._ £ 13 E.
t . t
e) CEVASTI PRESECI wr
-- id
,
KlASA PRE5:K IZlO2EN SlIVlJANJU II III PRITISKU
1 d/t 650C:Z
2 d/t L. 70E.~
'3 d/t .c; 90E5
CELIX C.0361 C.0461 ~. C. 0561
Gv KN/crrf 2'3,5 27) 35,5
c~02a: t 1 0,92 0,81
e 1 0,85 0,66 132

TaheI1l3.4.11. -Redukovane ~irine pritisnutih plocastih elemcnata unutar poprecnog preseka

OBLiK NAPONSKOG STANJA .-
EFEKTIVNA SlR1NA b.et
(PRITISAK POZIT1VAN) KOEFICIJENT"p PO JEDNACINI (3.4.6.)
bet:: )' b
5111111111111 11111I1!11115i be1=O,5bef
C ~ be,=O}bef
b

bet:: f' b
(;'-=-51 b - 2 bel
el-~
C-~ be2:: bef- be 1
If''' _§i_
\5;
... - -
biffit~ b, 1
bef=)·bc
be, =O)~ . bel
~ ~ '4tll1llD 52 befO,6. bel
~-- .. -.P_-_-___j
r "r;;;/b~ +1 1>11'>0 0 0> If' >-1 -1 -1>\f>-2
FAKT8R 4,0 812 7,81 7,M-6,29'f+978't''2 23,9 5,98 (1- 'f)'l
IZ80 AVANJA 1,05 T 0/
kG
--
ALTERNATIVNO ZA 1~o/""-1,
k - 16
b - V{h\jl)2~O)112(1-'f)~~(1~'f) 133

Tabela 3.4.12. -Redukovane sirine pritisnutih p!OCastih c!emenata u vidu oostojccih krakova poprccnih pre,scka

OBLIK NAPON5KOG 5TANJA ( PRlTJ 5AK POZITlVAN)

"

EFEKTIVNA 5IRII~A b ef

KOEF1CIJENT 5' PO JE DNACINI (HJ!.l

~~LI

B-2 [mfilllUff'--i s, J

c

~ 1 ! 0

FAKTOR IZ80CAVANJA kG

- 1

bef= 5'- be

5. Prilozenirn tabelama 3.4.7.-3.4.12. zavrsava se kratak pregled savrernenih pristupa dimenzionisanju nosccih celicnih konstrukcija, Iscrpnija obja~njenja ovih pristupa mogu se naci u izvorima navedenirn pod brojevima (16,17,34) koji su i korisceni u tacki 3. ovih izlaganja.

6. Numericki primer:

a) nosac poprecnog preseka prerna slici 3.4.3. izlozen je Cistom pritisku i savijanju; ispitati sirinu pritisnurih pojasnih larnela i vertikalnog lima koje efektivno sudeluju u radu poprecnog prescka, prerna SIA 161/1979. [16J i Eurocode-u NO.3 [34]:

HOO·20

o

==T-r-

I

1.0 II C

l <5; )------,--~---'"''" .... _j

I

01

~I I

I

I 001

• i o o LJl ...

o o 1.0 ....

]J:' ,

.c .

jot; 400

C.0351 SA 6v::23.5 l<N/cm2

Slika 3.4.3. Poprecni presek nosaca izlozcnog pritisku j savijanju

,~Q;;
l-.. ___ be ! bl I b)
I
'f =C:;i./5~ +1 1> If> 0 0 0> 1fi=--1 -1
FAK1;SR 0578 V - 5't' + 17,W2
1280 AVANJA 0)43 Ifi+O,43 1,70 73,8
hs
134 staticki elernenti punog poprecnog preseka:

Abr = 2 . 40,0 . 2,0 + 150,0 . 0,8 =;: 160,0 + 120,0 == 280,Ocm2

hr == lSO:~ 0,8 + i~ (1543 - 1503) == 225000 + 924213 = 1 149213 cm4

135

c) presek izlozen cistom pritisku, sa k ::::: 4,0

- PremaSIA 16111979. [16]:

Efektivna sirina vertikalnog rebra ¢ 1500.8 iznosi prema tabcli 3.4.2. i jednacini (3.4.4.):

be = 150,0 + 2,0 == 152,0 em

x _ 1,05 Y 23,5 B - 0f 21000

152.0 3 ~"7 0 9

. 0,8 = ,_,-' > ,.

(3.4.4.)

b = 1 71 4 / 21000 0 8 40 89 41 0

cf ' V 23,5 . , == , em "'" • em

Efektivna sirina pojasne larnele ¢ 400.20 iznosi: c = 40,012 :::::: 20,0 em

AS = 1,05 4 r 23,5 40,0 0 3~1 090

..;;r V 21000 . 2,0 == ,) < ,

bef= 40,0 em

Prema tome, staticki elernenti efektivnog poprecncg preseka iznose:

Abr = 2·40,0·2,0 + 41,0' 0,8 == 160,0 +32,80 = 192,80 cm2

I 2 20 53 . 0,8 2 40 3 -:;

br = . ' 12 + 2 . 20,5 . 0,8 . 64,75 + 12 (154 - 150' ) =

= 1149 + 137516 + 924213 = 1 062878 cm4

!J.A := 280,0 - 192,80 . 100 = 4- 2-'0/

192,80 ),.)10

!J.I == 1 149213 - 1 062878 == 8 12%

1062878 ' 0

- Prema Eurocode-u No.3 [34}:

Efektivna sirina vertikalnog rebra ¢ 1500.8 prema tabelarna 3.4.7. i 3.4.11. i jednacini (3.4.6.):

i 136

T

I

b:::::: 1500-2· 62,0 ;; 1494 mm

18 = 149,4/0,8 = 3280 067

28,47-/4 . , >, 3

p = 3,280 - 0,22 == 0284

3,2802 '

(3.4.8. )

(3.4.6.)

be! = 0,284 . 149,4 == 42,43 em > 41,0 em (razlika + 3,49%)

Efektivna sirina pojasne larnclc ¢ 400.20 prema tabeli 3.4.12. i jednacini (3.4.8.):

ailai = 1,0

k, = 0,43

Xn = 20,012,0 = 0,536 < 0,673 28,4vo;;IT

(3.4.8.)

p == 1,0

(3.4.5.)

be! = c.p = 1,0 . 20,0 := 20,0 em

Prema tome, staticki clementi efcktivnog poprecnog preseka iznose:

Abr = 2 . 40,0 . 2,0 + 42,43 . 0,8 = 160,0 + 33,94 = 193,94 cm2

f =2.21,2153.0,8 + 4243.08(750_42,43)2

br 12 ,-" 4 +

40 ::I -:;

+ IT (154 - 150' ) = 1273 + 140745 + 924 213 == 1066 231 ern"

tI A = 280,0 - 193,94 100 = 44 370/

193,94 ' /0

!J.!_1149213-1066231

- 1066231 100 =: 7,78%

- Postupak prcma Euroeode-u No.3 [34] nesto jc povoljniji, slim sto su

razlike u rezultatima zanemarljive,

d) Presek je izlozen savijanju sa k = 23,9 - Prema SIA 161/1979. [16J:

137

(3.4.4.)

bf- 214 121000 ·08 = 50,22crn

e - , V 23,5 '

Pojasna larnela be! = 40,0/2 = 20,0 em

Abr ;:;; 2 . 40,0 . 2,0 + 50,22 . 0,8 ;;;; 160,0 + 40,18 :::;; 200,18 ern2

I - 2 25,113 . 0,8 + 50 22 . 0 8 (75 0 _ 50,22 ) 2 +

br - 12 ", 4

+ 40 (1543 _ 1503) = 2111 + 156661 + 924213 := 1082985 cm4 12

A - 280,0 - 200,18 100 = 39 87%

/:, - 200,18 '

1- 1 149213 - 1082985 100 = 6 11 %

I:!:,. - 1082985 '

- Prema Eurocode-u No.3 [34]:

R b T 149,4/0,8 1 342 0 673

e fa AlJ = 28,47-123";9" =, >,

(3.4.8.)

::;;; 1.342 - 0,22 ::;;; 0,301

p 1.3422

be! = 0,301 . 149,4 = 44,97 em

Efektivna sirina pojasne lame le iznosi be! = 20,0 em.

Prerna tome, staticki clementi efektivnog poprecnog preseka iznose:

Abr = 2 . 40,0 . 2,0 + 44,97 . 0,8 ;;;; 160,0 + 35,98 = 195,98 ern2

(3.4.6. )

I - 2 . 22,4853 . 0,8 + 4497 . 08 (750 _ 44,97) 2 +

Dr - 12 ", 4

+ 1~ (1543 - 1503) ;;; 1516 + 146243 + 924213 = 1071972 em4

138

280,0 - 195,98

I:!:,.A =19598 100 = 42,87<7<,

,

1149213-1071972 .

I:!:,. 1 ::;;; 1 071 972 100 = 7,2 1 %

- U slucaju savijanja nosaca neznatno je povoljniji postupak po propisirna SIA 161/1979. u poredenju sa Eurocude-orn No.3, s tim 5to su razlike u rezultatirna zanernarljivo male.

1.39

4.

CELICNE KONSTRUKCIJE POD UTICAJEM POVISENIH TEMPERATURA SA MERAMA ZASTITEOD POZARA

4.1.

UTICAJ POZARA NA NOSECE CELICNE KONSTRUKCIJE

4.1.1. OPSTE NAPOMENE

Ucestali slucajevi pozara u industrijskirn objektima sa nosecorn celicnom konstrukcijom namecu potrebu boljeg upoznavanja ponasanja eelika kao gradevinskog rnaterijala izlozenog uticaju povisenih temperatura, posebno pozara. Zato je nuzno da se racunski elernenti, znacajni za odredivanje potrebne otpornosti eelicnih konstrukcija pod ovakvirn uslovima, obuhvaceni i obradeni preporukarna Korniteta 3 Evropske konvencije za celicne konstrukcije, prema izvorirna navedenim u spisku literature pod brojevima [37-41} priblize sirem strucnom krugu na jednostavan i dostupan ali i dovoljno iscrpan nacin, sto ce se i uciniti narednim izlaganjem. Isto take ce se posvetiti potrebna paznja i rnerama zastite nosecih eelienih konstrukcija izlozenih povisenirn temperaturama.

4.1.2. UTICAl POVISENIH TEMPERATURA

Nosece celicne konstrukcije se tokorn projcktovanja dirncnzionisu za normalne us love eksploatacije, pod kojirna se podrazurneva i temperaturno podrucje od ± 35°C, pri srednjoj ternperaturi rnontaze + lOoe i rnehanickim osobinarna celika utvrdenim pri sobnoj ternperaturi +20°C. Pri porastu temperature, mehanicke osobine celika bitno se rncnjaju, sto je priblizno prikazano dijagramom na sliei 4.1.1, preuzetirn iz izvora [4], na osnovu koga se rnoze zakljuciti da icrpljcnjc nosivosti celika nastupa aka +600°C.

Iscrpljenje nosivosti gradevinskih konstrukcija, izloienih uticaju pozara, prema izvoru [39] nastupa usled:

a) dostizanja kriticne temperature celika,

b) sagorevanja gradevinskih elemenata u pozaru,

e) prekoracenje dopustenih deforrnacija elernenata.

140

1'"'' "1 ».

I I

,

I

I !

,

Slucaj b) ne pogada nosece celicnc konstrukcije, dok se slucaj c) moze srnatrati posledicom uticaja slucaja a), posebno ako je konstrukcija posle pozara izlozena punorn opterecenju,

60 .,

50

. 6,... <,
__... V ~ l/
r-... 6v >(
...... ~ / \
~
" ...£.. V \
\~ 6m = JACINA KIDANJA

6v =GRAHICA RAZVLA· tENJA

f:. = ~·I. 10

10

o 100 200 300 '00 SOO 600 "C 700

Stika 4.1.1. Mehanicke osobinc cclika izlozcnog povisentrn tcmperaturarna

Step en otpornosti nosece gradevinske konstrukcijc prerna pozaru rneri se satirna. Prema jed nom od ranijih kriterijuma [52], kao rnerilo uzima se potencijal pozara u MJ/m2, koji se rnoze osloboditi iz celokupnog zapaljivog rnaterijala u posmatranoj prostoriji, svedeno na m2 povrsine koju treba zastititi. Tabelom 4.1.1. prikazan je odnos, utvrden ispitivanjern izmcdu potencijala pozara i vremena u korne gradevinska konstrukcija mora biti sposobna da odoli pozaru, Radi lakse orijentacije, u tabeli 4.1.1. naznacena je i dcbljina ekvivalentnog sloja drveta zahvacenog pozarorn, pod pretpostavkorn da 1 kg mase drveta sadrzi 16,7 MJ toplote i da srednja zaprerninska masa drveta iznosi 700 kg/rrr'.

Tabeln 4.1.1.· Proccna potcncijala pozara (VCl ... 1 cal = 4,1868 J, MJ = 1061)

~ POTENClJAL JA.tINA STEPEN MASA OEBLJINA
PO~ARA U POTENCIJALA OTPORNOSTI DRYErA SLOJA
Z MJ/m2 o f'lN)E'lINSI<E kg ORYETA
0 IONST~IJE m
UJ PROTIV AAA
0:: U ~ASOYIMA
1 " 1130 NISKA 1 67.S 0.10
2 1130-2250 UMERENA 2 67.6-135.0 0.10 -0.20
3 2250 -4500 YISOKA 4 105-0- 210.0 0.20 -0.40 141

Novija istrazivanja uticaja pozara, izvedena poslednjih godina u Evropi, pruzaju iscrpnije kritcrijume 0 trajanju i opterecenosti konstrukcije stvarnim pozarom, a u zavisnosti ad nekolicine parametara prikazanih u evropskim publikacijama navedenih u spisku literature pod {37-43]. Ispitivanje otpornosti gradevinskih konstrukcija prema pozaru rcgulisano jc intcrnacionalnirn standardom ISO 834-1975. (E) [49]. Ispitivanja se obavljaju u pecima, na clernentima iii sklopovirna izlozenim porastu temperature po zakonu (4.1.1.):

T - T" = 345 log (8 I + 1)

(4. l. l.)

sa oznakama:

"" vrcme ispitivanja u min,

T = temperatura pcci u °C, u trenutku I, To = pocetna temperatura 11 DC.

Funckija (4.1.1.) prikazana je graficki slikorn 4.1.2.

II. _L_+ __ --- ----~ ~ 55~

f--fl-I-I-- --_. -- -- -t·-- --- I: ~ ;~~

500

I-W--l--I---l_(_ ·I-,~~~.,!.__~-.'-,- -+--+---+--1---1-1-

T-T.:>~3L.5Iog{Bt .. ) 1

30 .60

B21 925

- - -- -i- -!-- -- --1-- -~ ---- ----!-I--I-I-+--+--+---I

90 120

986 1029

1-1-1-1--+- .,-L + -L.l-i-J.-+--I--+--+--+--H-+-+-l 150

1 .-,-1 -+_+ !I --I--I--l--l---l--....L+-+-+-+--1 100

I' I: 1 2L.O

r- -- -f.-. --+-- ----- -r- -+-- ~ I- I 360 11 93

I I ,I WW--i.' -+--1-1 -l---t--+-..L-+-r-i"';";""~-:--r--,----l

J-f--f-~l-+-j--+-+--i--+-·-+--i: +--~y- -.-~!---1 f---I---t-+~ -t++- -j--H-

1062

1090

1133

120

150

180 t MINUTA

o

30

90

60

Stika 4.1.2. Dijagram razvoja standardnog pozara po ISO 834-197S(E)

142

Tok stvarncg pozara i princip ekvivalentnog trajanja pozara prikazan je slikorn 4.1.3, prema f43]:

--- MERENA

TEMPERATURA

, -- SREONJA ~

TEMPERATURA ;-'

TEMPERATURA PRI

PRIROONOM POi.ARU

Hl ADJ ENJA

634/1975

BOO.

" 600 - POJAVA [[

~ "00- POlARA [[

w

a.

~ 200-

\ f--~-+-. ~.[_' ---1-FAZA PUNOG

1 PO LARA

J

'-

-. ;_,,-.s; -r - - [TEMPERATURA CEll KA

// --- \,~ PRI ISO POZ·""'"A-::CRUc---

4' 1,

// I ')-..

;;/ I c_ TEMPERATURA CEll KA

""-- -+ __ ..!P::..!:R~I ...!:P~Rc!j1 ~OD NOM POLARl

VRE ME [min]

, -,

C 10 ~O GO 80 100 VREME

[min]

0) RAZVOJ 5TVARNOG POLARA

EK VIVAl EN T N~ I TRAJAN)E-POlARA b) PRIKAZ PRINCIPA EKVlVALENTNOG POZARA

Slika 4.1.3. Dijugrarni razvoja pol .. ara

Jugoslovenskim standardirna JUS U.1.1.114 i 110 [47], koji su zasnovani na nacelima ISO 834-1975. (E), propisana su ispitivanja i ocenjivanja prot ivpozarnc otpornosti cclicnih clernenata u pecirna, tokorn kojih se:

- posmatra stanje nosivosti i pocetak plasticnih deformacija elernenata;

- definise pozarna otpornost elemenata kao vremensko razdoblje u trajanju

od 1J4·6 sari, u kome nije doslo ni do jedue prornene iz prethodne tacke.

Mada SlI ispitivanja otpornosti prerna poiaru zasnovana na dugom iskustvu, ana pokazuju nekoliko vaznijih nedostataka [39]:

- velicina uzoraka koji se ispituju ogranicena je dimenzijama peci;

- postupak ispitivanja nije dovoljno odreden u odnosu na krive toplomcg

tluksa peci i ogranicene dimenzije probnog uzorka;

- ispitivanja otpomosti prema pozaru pruzaju informacije samo 0 ponasanju probnog uzorka podvrgnutog opitu; tesko je, ako ne i nemoguce, prosiriti rezultate i na druge slucajeve;

- ispitivanje otpornosti protiv pozara predstavlja prilicno skupu i slozenu

operaciju,

Protivpozama otpornost celicnih konstrukcija rnoze se povecati ugradivanjern izolacionih materijala u vidu zastitnih obloga iii zastitnih prernaza, kojima se sprecava iscrpljenje nosivosti celicnih konstrukciia u toku, nacionalnim standardom odredenog vremena, dovoljnog da se preuzrnu odgovarajuce mere za spasavanje Ijudskih zivota i irnovine.

143

U poslednjih 15 godina, u Evropi su se razvile analiticke metode dimenzionlsanja nosecih cclicmh elemenata i Imn~trukcija izlozcnih pozaru i njihova primena u praksi putern tabela i dijagrama [37·39]. Sustina ovih metoda je izvodenje racunskih dokaza da u elernentu iii konstrukciji postoji otpornost prema pozaru 'Jr, utvrdena propisanim opitima u pecima, koja mora biti jednaka iii veda ad vrernena trajanja pozara tJd.

Staticki proracun elcrnenata i/ili konstrukcija izlozenih pozaru zasniva se na trima hipotezama [39]:

L ravnornernoj raspodeli temperature, zavisne ad vrernena, u celom poprecnorn preseku i celom duzinom konstruktivnog elernenta;

2. mehanickirn osobinarna celika pri povisenirn tempera lura rna, nezavisnim ad vremena, sa irnplicitno ukljucenim toplotnirn izduienjima;

3. opterecenju jednakorn racunskom opterecenju u eksploatacionirn uslovirna. 6tH/mnfl

200 1--Jh..,...""t==t==:j==t=",____200

soc

~~~--~~~~~~-~

550

o

Stika 4.1.4. Dijagrarn napona/izduzenja tclika pri poviscnirn tcmpcraturama

S· obzirorn na nelinearnu zavisnost dijagrama napona/izduzenja celika pri povisenirn temperaturarna - slika 4.1.4. - ne maze se primeniti linearna teorija elasticnosti, vee se staticki proracun mora oslanjati na granicnu nosivosi elemenata-odredenu putem teorije plasticnosti, koja je za sada u nas jos uvek nedovoljno uvedena u praksu te nedostupna sirem krugu konstruktera. Evrapskim publikacijama [37·38] preporucuje se upotreba jednostavnih tabela i. dijagrama, time se izbegavaju mukotrpni racunski postupci odredivanja kriticnih temperatura Terit pri kojima nastupa iscrpljenje nosivosti elemenata, osnovnog cinioca metoda analitickog dimenzionisanja nosecih&licnih konstrukcija izlozenih pozaru.

144

4.1.3. ELASTOPLASTICNA STA TICKA ANALIZA

U proucavanjima uticaja povisenih temperatura na nosece celicne konstrukcije iskljucivo se primenjuju metode inkrernentalne elastoplasticne staticke analize, ukratko opisane u tacki 3.3. ovag izlaganja.

4.1.4. KRITICNA TEMPERATURA

Kljucni cinilac metoda analitickog dimenzionisanja celicnih konstrukcija izlozenih uticaju pozara, predstavlja kriticna temperatura Teri! pri kojoj nastupa iscrpljcnje nosivosti celicnog elementa,

S obzirorn na nelinearnu zavisnost dijagrama napona / izduzenja pri povisenim temperaturrna (slika 4.1.4.), kriticna temperatura se maze definisati sarno pu· tern granicne plasticne nosivosti preseka elementa jednacinorn (4.1.2.) - literatura [37-39):

(4.1.2.)

sa oznakama:

q IJ = Y qR = racunsko optereccnjc nosaca uvecano parcijalnim faktorom

sigurnosti y, pri kojern se u nosacu formiraju plasticni zglobovi sa ivicnirn naponom jcdnakirn naponu razvlacenja alJ pod povisenorn temperaturorn as u °C - slika 3.3.3/e; prema domacoj tehnickoj regulativi za sada je jos uvek parcijalni faktor sigurnosti jednak koeficijentu sigurnosti y = v; pozar se svrstava u totalne uticaje, te je Vt :::: 1,33;

qPL = granicno opterecenje nosaca pri kojern se formiraju plasticni

zglobovi, odredeno metodarna plastostatike sa granicam razvlacenja matcrijala nosaca na sobnoj tempcraturi +20°C.

Oblik funkcije (4.1.2.) prikazan je dijagramom na slid 4.1.5. prerna izvoru [38, str, 68, numericke vrednosti str. 168-170].

Kriva sa slike 4.1.5. analiticki je izrazena jednacinarna (4.1.3.) i (4.1.4.), prema delu [38, str. 69J:

za temperaturu 0 ::58s ::5 6000 C

(4.1.l)

767 In 1750

14:;

- za ternperaturu 6000 C :.:: es :,:; 10000 C

( 4.1.4.)

1.0

by = GRANICA RAZVLAC:ENJA CELIKA NA .10·C. U kNI~rnl

a ", ~ "" 600·C

06

600 ::: flo ~ 1000 DC

[-108 ( 1- I~~O) ]

S. -14.14.1 e,. - 4l.0

tci

':}- O.l. L -----1---

0.2 ----1------ _1 -\

I "I " "I -, <, ,!

L__lr---~---:;-l. 0 1 ...... -- - =r

o 200 400 600

800 1000

- fEMPEFI},TURA LELIKA 8:; U °c

Stika 4.1.5. Graficki prikaz Iunkcije (4.1.2.)

VaIja napomenuti da se pri pozna tom kolicniku at] / a", vrednosti Os ne mogu direktno odrcditi iz jednacina (4.1.3.), vee same probom. Obe jednacine su univerzalnog karaktera, take da se primcnjuju za sve konstrukcione celike po JUS-u CBO.SOO, koji pokazuju istovetno ponasanje pod uticajcm povisenih temperatura.

4.1.5. KOREKCIONI FAKTOR

Tokom duze prirnenc funkcije (4.1.2.), pri odredivanju kriticne temperature Tent elernenata celicnih konstrukcija, zapazena su sisternatska odstupanja u smislu povecanja racunskih dirnenzija elemenata U odriosu na dimenzije utvrdene

146

eksperimentalnim putcm. Glavne uzroke ovih odstupanja trebalo bi traziti u tome slO [38, SIr. 96-97, 39]:

- analiticki postupak pociva na karnkteristicnim mehanickim osobinarna celika pri povisenirn ternperaturama, dok sc propisana ispitivanja protivpozarne otpornosti izvode na uzorcirna cijc mehanicke osobine prcdstavljaju rezultate "stihproba";

- pri proracunu se pretpostavlja ravnornerna raspodela temperature u poprecnorn preseku i duz konstruktivnog elernenta, dok se pri opitima javlja neravnomerna raspodela temperature;

- geometrijske greske u stubovima igraju vaznu ulogu; pri opitirna uzorci mogu irnati imperfekcije, koje su, uopsteno govoreci, manje od onih sa kojima se racunalo tokom analitickog postupku.

Evropskim je preporukama [37-39], stoga, uvedena redukcija kolicnika qe / qPL, iz jednacine (4.1.2.), koeficijentorn K :::; 1,0, cija je priroda prikazana dijagramom na slici 4.1.6, u funkciji statickog sistema elernenta celicne konstrukcije i kolicnika qo I q!'L' Sa vrednostirna redukcionog Iaktoru K, prema jednacinama (4.1.5.) - (4.1.8.) na slici 4.1.6, osnovna jcdnacina (4.1.2.) za odredivanje Tcri mctodarna plastosratike prelazi u oblik (4.1.9.):

qo °0

II: -=11:-

qPL 0"

(4.1.9.)

-+--~-~l~---l

I

I

:..:

e 1.0 O.BS @---.-

~ 0.8

u.

Z 0.6 -l----j~:::: ~-i--=~o

~ O. 4 +---+""'~---t-----t:;l o

~ 0.2

0.2 0.4 0.6 0.8 \.0 qa I qnl.

([) '3TATltKI ODREDJEN NOSAt K.::( 0 2S''!e/qpl+ 0.75 J~ O.SO [l,.1.5.l 1) JEDANPUT STATJ(~ KIN EODREDJEN NOSA~ K =10.50 ·qefqpL+O.SO )~0.60 (4.1. 6.) ® VISE PUTA STATleKI NEOOREDJEN NOSAC K=(0.7S ~/gpL +O.2S)~0.L,014.1.7,) ® STUBOVI K=O.SS (KONSTANTNO) (1,.1.8.)

Slikn 4.1.6. Graficki prikaz redukcionog fuktora K

147

4.1.6. KRITICNE TEMPERATURE PREMA KONCEPTU DOPUSTENIH NAPONA

Domaca tehnicka regulativa za odredivanje dimenzija nosaca celicnih konstrukcija izlozenih savijanju, iii obrnutim putem, gornjih granica racunskih opte. recenja, jos uvek se zasniva na metodama elastostatikc i koneeptu dopustenih napona. Kriticna temperatura Terit iserpljenja nosivosti ovako dimenzionisanih nosaca odreduje se opel prema dijagramu na slici 4.1.5, imajuci u vidu vee izvedene relacije (3.3.5.), (3.3.15.), (3.3.16.) i (4.1.2.):

(4.1.10.).

°v

qn=[Knv qdop=[Knvv =fKno"

1 qo °0 l'IOn

Ko = qn = 0,. = fKPL 0,.

Oznake i vrednosti u jednacinama (4.1.10.) - (4.1.12.) jesu: q I) ::: vrednost sa opisom uz jednacinu (4.1.2.),

vI = 1,33 = kocficijent sigurnosti za totalna opterecenja, u koja se svrstava pozar,

(4.1.11.).

( 4.1.12.).

qR ::: racunsko (projektno] opterecenje nosaca,

on = racunski napon nosaca odreden rnetodarna elastostatikc, po konceptu dopustenih napona,

qPL::: vrednost sa opisorn uz jednacinu (4.1.2.),

[=1,15 = prosccna vrednost koeficijenta poprecnog preseka po jed-

nacini (3.3.4.)

KPL::: kolicnik optercccnja za VPL ::: 1,0 po slici 3.3.6,

q = CT) V == maksimalno opterecenje nosaca po konceptu dopustenih na-

dop ,., 1 33)

pona (u slucaju pozara Vt:::, •

CTv == granica razvlaccnja celika pri sobnoj lcmperaturi +20°C, CTO ::: graniea razvlacenja celika pri povisenoj tcmpcraturi eJ "C. Iz jednacine (4.1.12.) dobija se jednoslavni oblik kolicnika:

(0,30 - 0,70)

(4.1.13.).

148

iii

VI

CTnlov == OOICT\, = fK . (0,30 - 0,70)

PL

prema kojima se moze sracunati kriticna temperatura za razne vrste opterecenja i statickih sistema nosaca izlozenih sinergizmu savijanja i povisenih temperatura. Rezultati jednacine (4.1.14.), prema konceptu dopustenih napona, prikazani su slikom 4.1.7. analogno tabeli u [38, str. 95]

(4.1.14.)

o.~ I 0.3 I

0.1

0.5

0.5

~ _~.:=~~~:~~ ... ~_ ... ::.~~__. 27S _1 __ ~:~Ju4~ lm"'~~~~"_f"~:~

2. l·'H"I!'n.II"II.illnjl··'·I!,f \.33 425 I 475 525 I 565 i 605

- ... ~.- ••. _"~"'M~'''~ __ .'~._''''''".'''·~'. -- -- • .~_l.»._> .. - - j-- - -----l~~~.-~~~~··'~""-

_~ __ ~.1~. l.OO 27S I 365 "5 I StO I 565

4. I!JIII! .... il!iI.ii'II·Ij'·I-jI~···~i 4~O-~r-~~~ I 545"" -~8~-r--:-

... ~ _ __ _._. __ . __ __ ._ ---- ~~-- : .. -- --:--- •........ _.~- _ .. _._ _ _-

~~L~ ~-,i ::~I-;::·II·::~ ::I~:-

~Hd!O'I!O~t!!!I!lHD~ I I

SA 0 RA~U:6K' NAPON PO METODA!>'A ElASTOSTATIKE , KONCEPTU OOPUS1EN,H N~PONA NA .10·C 0:.. ' GRMliCA RAZVlACENJf, CELIKA NA. 20'C

Kp,o KOlieNIK Op, ERECENJA Z4 V .. ' 1.00 [5"'. ".OJ

Slika 4.1.7. Kriticne temperature nckolikih statiekih sistema po konceptu dopustenih napona

4.1.7. KRITICNE TEMPERATURE PRITISNUTIH KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA

Dok se kriticna temperatura iserpljenja nosivosti nosaca izlozenih savijanju rnoze proeeniti kako metodama plastostatike tako U metodama elastostatike, kriticna temperatura pritisnutih elernenata odrcduje se sarno metodarna plastostatike - prcma granicnim nosivostirna centricno pritisnutih stapova na kojima se i zasniva dornaca tehnicka regulativa (standard JUS U.E7.081 i ostali iz ave grupe).

149

Za odredivanje potrebnih racunskih elernenata za procenu Ten I centricno pritisnutih stapova, poircbno je poznavati i prirodu funkcije promena modula elasticnostiEo prj povisenim temperaturama, koja je data u obliku prema [37, str, 23] :

Eo 17 -12 4 -9 ~1 -7 2

E == (- ,20, 10 . e; + 11,8' 10 . lfs - 34,5 . 10 . o; +

+ 15,9 . 10-5 . Os + 1)

sa oznakama:

(4.1.15.).

E = 2,1.104 kN/cm2 ::: modul elasticnosti pri sobnoj tempcraturi, 8 = temperatura u -c

Graficki oblik funkcije 'P = Eol E prikazan je slikorn (4.1.8.).

Slika 4.1.8. Promena rnudula clastlcnosti celika pod utlcajern poviscnih temperatura

Analogno metodologiji standarda JUS. U.E7.081 za centricno pritisnute stapave, relativna vitkost stapa Ao pri povisenoj ternperatur] izraiena je jednacinorn (4.1.16). - izvor [38, str. 881;

- )

,{ --~=

0- n:g_

ao

( 4.1.16.)

150

iIi u modifikovanom obliku:

(4.1.17.)

Kako se funkcij.c. u ?rojitelju i imc.nitelju jednacine (4.1.l7.) menjaju po slicnorn zako.nu •. upore~~t~ dijagrame na slikarna (4.1.5.) i (4.1.8.) - rnoze se sa dovoljnorn tacnoscu usvojiu:

(4.1.18.)

Sledstveno jcdnacini (4.1.18.) dobija se za J > 0,2, sa oznakarna JUS-a U.E7.081:

( 4.1.20.)

(4.1.19.).

~.~Io?no j.edn~~ini. (3b) JUS-a U.E7.08J, dobija se jednacina koeficijenta rzvijanja pn povisennn ternperaturama:

( 4.l.2l.)

pri cernu je:

f3 '= 1 + a (1- 0,2) +12

a

= 0,489 za krivu C - JUS U.E7.0SI.

Uo l a; = vrednosti prema dijagrarnu na slici (4.1.5.).

- al)

Za J :5;0,20 vrednosti Ko = - . 1,0.

a,.

Graflcki oblici jednacine (4.1.21.), za opseg ternepratura 20 s es s 600Ge prikazani su slikom (4.1.9.).

Vrednosti koeficijenta izvijanja kiJ pri povisenim ternperaturarna, sracunate putem jednacina (4.1.16.) . (4.1.21.), prema delu [38, str. 84-90], prikazane diagramom na slici (4.1.9.), u dobroj su saglasnosti sa rezultatima opita izvedenim u Belgiji i Danskoj [38, str, 89].

151

'i 0_6 '"

W

S

~ 0 t" f-'--'-=---,.--

O!

, v

u

"

Stika 4.1.9, Koeflcljcnri izvijanja k(J pritisnutih tdi~nih c1cmcnata i7Jozcnih poviscnirn tcrnpcraturama

Valja napornenuti da se kriticna temperatura maze proceniti prikazanim putem sarno na centricno pritisnutim stapovima. Svi slozeniji slucajevi pritisnutih elemenata u sastavu vikbrodnih i visespratnih okvirnih iii spregovirna ukrucenih sistema zahtevaju inkrernentalnu elastoplasticnu analizu koja se maze izvesti sarno elektronskirn racunaroru - postupak je podrobnije prikazan u izvoru navcdcnom pod brojcm [38, str, 156 - 167),

4.1.8. PROCENA VREMENA ZAGREVANJA KONSTRUKTIVNIH ELEMENATA

Po utvrdivanju kriticne temperature Tent iscrpljenja nosivosti celicncg elementa (pod pretpostavkom da su uslovi stabilnosti obczbedeni), pristupa se proceni vremena zagrevanja celicnog elementa ad pojave pozara do dostizanja Tenl· Pri tome treba imati u vidu bitne razlike u vrcrnenu zagrevanja celitnih elemenata, nezasticenih i zasticenih oblogama iIi premazima [50-53] ad uticaja povisenih

temperatura.

Prirast temperature u nezasticcnorn celitnam elementu, lzrozenorn uticaju povisene temperature, odreduje se po jednacini (4.1.22.), prema delu [37, str. 39;

38, str. 42, 45]:

K A() =-s Cp s s

A ie -e ) At u °c

V r s

(4,1.22.)

152

sa oznakarna:

tJ. as= prirast temperature u "C,

K = koeficijent prelaza toplote u W/m2 °C, Cs :; specificna toplota celika u J/ktc,

Ps '" gustina celika u kg/m3 (7850 kglm3) ,

A = povrsina obirna elcmenta izlozcnog vatri po jedinici duzine, u m2/m, V = zapremina elcrnenta po jedinici duzine, u m3/m,

Of :;:: temperatura vazduha za vrerne intervala M, u °C,

es = temperatura celika za vreme intervala !1t, u °C,

t'J.t = vrernenski interval, obicno kratak do 30 s.

Ne upustajuci se u analizu navcdenih pojmova prirasta temperature, sto je podrobno obradeno u delu 138, str. 41-63J i 160, str. 340.360J, nurnericke vrednosti jednacine (4.1.22.), u zavisnosti ad A (V, prikazane su tabelom 4.1.2. [43, str, 40].

Tnbcla 4.1.2. - Prirast temperature u reli~nom clerncntu u zavisnosti od kolicinaA/Vu 1/ rn

935 9)£ 935 9)1

T["'f'ERA1UR-. n.E~nlTJ. u DC PRI

A (V [1/ m')

n ... PERAtUR'" potu;:.,

"C

(PREJ.4.t,U 50

Y~(I-If (mini

100 150

250

300 )50

100

z.oo

~ ~_O 0000000

5 5% 66 131 169 141 188 331 )68 '00

30 B 22 6<1 737 803

e13 8)5 817 818 819

838 er.o 841 aq I 8"3

eS9 861 B61 862 1)63

B 78 .. _ __S?Jl_ .. ~. _ __B_8Q 8 B 1

69(' 895 B96 895 -i~

~ 8'5 no 8ll e3'

1.0 ass 7Bl 8'9 856

'5 881 _i<_6___. 870 875

~ _~ 859 8BB 891

~ 91l BB) 903 907

~~._ 9~- 913 921

55 937 919 930 933

909 92l 935

153

4.1.9. ZASTITNE OBLOGE

Nacionalnim standardorn propisuje se vrernenski interval opstanka gradevinskih konstrukcija pod dejstvom pozara, prosecne duiine 60 - 120 min., sto je dovoljno za spasavanje ljudskih iivota i imovine.

Ugradivanjem zastitnih obloga ili premaza vreme dostizanja Tefit nezasticenog element a maze se produziti do zeljene granice. Ne ulazeci u podrobniju analizu vrsta i racunskih odlika zastitnih rnera - videti literaturu [38, str. 41-63 i 172-175] i [60, str. 340-360] - navodi se sarno da se prirast temperature u celicnom elementu zasticenorn lakorn oblogom ad suvog izolacionog materijala (azbest, perlit beton, "Jumpetazbcst" i slicno) racuna po jednacini (4.1.22.) s tirn sto se za vrednost K uvodi kolicnik:

( 4.1.23.)

sa oznakarna:

Ai = toplotna provodljivost izolacionog matcrijala, u WimoC, di ;;:; debljina izolacije, u m.

Brzi izbor vrste izolacionog materijalu i potrebne debljine sloja, u funkciji potrebnog vrernena dostizanja kriticne temperature poprecnog preseka zasticenog celicnog elementa sa faktororn A/V u rn", ornogucen je nurnerickim tabelarna, obradenirn u obliku tabele (4.1.2.), priprernljenim u ove svrhe - videti [38, str. 172-175] i [60, str. 352-353].

4.1.10. NUMERICKI PRIMERl PROCENE KRITICNlH TEMPERATURA

Postupak procene kriticne temperature Terit celicnih elemenata izloienih uticaju pozara, ilustrovace se sa dva numericka primera:

1. Nosac podesta poz.221 na koti 288,0 topionice :Zclezarc Skoplje, Cija je sanacija za utica] povisene temperature izvedena 1980. godine [57], prikazan je slikom 4.1.10.

Nosac ~e sistema proste grede, raspona [= 18,0 m, od eelika (:.0361 sa 0v = 24,0 kN/cm , opterecen raznovrsnim opterecenjern, pretezno stalnog karaktera (sopstvena teiina konstrukcije, nepokretna oprerna), koje se rnoze zarneniti jednako podeljenirn opterecenjern CJR = 206,04 kN/m (uz vaznu napomenu da je opterecenje qR bez parcijalnog faktora sigumosti y).

Sa elernentima sa slike 4.1.10. dobija se pri e = + 20°C:

154

st.!l.llCKI ElEMEHlI PREsEKA A'" A

r. P-O"'R~INA P.RESH.:. F !l19 (m~
, j.j.OI-tE.NAl lNEACUE J, • 6 'HJ-9~'Z cm~
1. OTPOFVU ,..ON'ENJ:.T W,. i&lD9~rJ
, ~tAHCKl 1-40~ENAl s.,. lS-CSO (...?
S. 091"'1 NOSe.CA U· '5~6 ern'
6 Mt.l(A1-jItL C:.OJM -s... 6f~ 11,:'J)l:tn~rn' Stika 4.1.10. Nosae poz.22I topionice zetezare Skoplje

PR€SEK A -A

M == 206,04 . 18,02 ::: 8344,62 kNm

max 8

834462 OR;;:; 61139

13,65 kNcm2 < 16,0

5 M [2 5· 8,344 . 105 . 1,82 . 106

Y ~ 48 El ::: 48 . 2,1 . 104 • 6,113 . 106 =

1 2,19 em = 820

Koeficijent preseka f se maze proceniti sa dovoljnom tacnoscu, uz zanernarivanje promenljivog momenta inercije:

I= 2 S~ ;;:; 2 ·35080 ::: 1 15

W 61139 '

x

(3.3.4.)

Staticko iskoriscenje preseka, prerna jednacini (4.1.12.):

CJo Y t OR

-:::

fKn a"

1,33 . 13,65

;:: ),15. l~O . 24JJ = 0,658

( 4.1.12.)

Redukcioni koeficijent K prerna jednacini (4.1.5.), slika 4.1.6:

K;:;:: 0,25 . 0,658 + 0,75 = 0,915

155

( 4.1.5.)

Racunska kriticna temperatura nosaca procenjuje se prema vrednosti kolicnika jednacine (4.1.13.):

(tR 13,65 0

(tv;;; 24,0 ;;; 0,569 - odgovara Teo! =: 390 C (slika 4.1.7.);

Kontrola rezultata moze se izvesti po jednacinama (4.1.13.) i (4.1.3):

(tR =fKPL (1 + __ 8s. __ =: 1,15·1,0 1 + 390 =

(tv V I 7671 ..!!_) 1,33 ( 7671 390)

n ]750 n 1750

= 0,572 !2!! 0,569 (4.1.13.)

Stvarna kriticna temperatura nosaca izlofenog savijanju i uticaju povisene temperature dobija se prema jednacini (4.1.9.):

~ 0

Ie -;;;: 0,915 . 0,569 = 0,521 - odgovor Teli! =: 430 C

ctv

Aka je nosac izlozen povisenoj tcmperaturi sa svih strana, stva rna kriticna temperatura Tail = 430 -c dostici ce se, pri faktoru preseka AJV = 5~ 102= = 59,9 11m == 50 prema tabeli (4.1.2.) za prlblizno 20 min, sto u~azuje na nedovoljnu protivpozarnu sigurnost nosaca, Produzenje vrernena dostizanja Terit na 60 - 120 min rnoze se postic: ugradivanjem zastitnih obloga, prernaza iIi konstruktivnim merama kojima bi se srnanjio koefieijent iskoriscenja preseka na potrebnu velicinu, sto je i ucinjeno tokom sanacije nosaca 1980. godine.

2. Nezasticeni stub od celika (:.0361 sa cr. = 24,0 kN/cm2, preseka 1400, duzine izvijanja lk = 2,50m, opterecen je centricnom silorn P = 800 kN. Kolika je kriticna temperatura i za koje ce se vreme dostici?

1400 A = 118 crn2

imin = 3,13 em

AnalognoJUS-u U.E7.081. (jednacine Ia, 2a i 2c):

,t ;;;;;; 250/3,13 = 80

v, . F 1,33. 800

Ie ::: ~::: 118 . 240 =: 0,376

.. '

A = A = 80 =

x {"'[. 314 yl21000

ct.. ' 24,0

(2a)

(la)

0,861

(2c)

[56

Prema ovim dverna vrednostima, moze se ocitati sa slike 4.1.9. racunska kriticna temperatura Ten' = 430°C. Prema jednacini (4.1.8.) sa slike 4.1.6. redukcioni koeficijent za stubove konstantne je vrednosti Ie = 0,85, tako da ~varna kriticna tcmparatura iznosi T crit = 48(lC za 10:0 = 0,376 . 0,85 = 0,320 i A::: 0,861.

Provera grafickih rezultata moze se izvesti i analiticki, putem jednacine (4.1.21.):

f3 = 1 + 0,489 (0,861 - 0,2) + 0,8612 = 2,065

2 480

= f3 + V [;2 _ 4# == (I + 767 1 480) x n 1750

ke =: (1 + es 8s )

767/n 1750

2

x = 0,516 ·0,624 = 0,322 :!! 0,320

2,065 + V 2,0632 - 4· 0,8612

(4.1.21.)

Aka je stub izlozen povisenoj ternperaturi sa svih strana, kriticna temperatura T crit = 4800e postici ce se, pri faktoru presckaA/V = ~3~ 102 = 112,7 Urn == 100, prema tabeli (4.1.2.) priblizno za 14 min., sto ulRazujc na neophodnost ugradivanja zastitne obloge. Ne upustajuci se u podobno razmatranje nacina proracuna vrste i debljine izolacije, navodi se da bi se ugradivanje zastitne obloge od .Jumpetazbesta" kvaliteta Pl sa koeficijentom provodljivosti toplote I == 0,100 W/moe u sloju debljinc d, == 2,0 cm(di I)i = 0,0210,10 = 0,20 rn2 0c/w) obezbedilo vreme ad 105 min za dostizanjc kriticne temperature T ait ;;;;;; 461°C e! 48(fC pri faktoru preseka stubaAIV =: 100 - videti [38, str. 174].

3. Slicnim postupkom moze se odrediti vrerne dostizanja T crit i za druge staticke sisterne, a u zavisnosti ad ovoga i odgovarajuce zastitne mere. Prikazanim postupkom odredivanja Telit ne mogu se utvrditi vrednosti defonnacija nosaca izlozenih savijanju i povisenim temperaturama, uz napornenu da ave ne pre laze granice od 1/30 pri uobicajenim dimenzijarna u odnosu na raspon [39].

4.2.

NOSECE CELICNE KONSTRUKCljE rOD UTICAjEM STALNO POVISENIH TEMPERATURA, NIZIH OD Tcrit

4.2.1. OPSTE NAPOMENE

Trajna eksploatacija nosecih celicnih konstrukcija koje su izlozcne poyj~enim temperatura rna iznad + I oo-c ne smatra se normalnom pojavorn u praksi, iako se ovakvi uslovi neretko srecu u pogonima u kojirna su tehnoloski postupci za-

157

snovani na visokim ternperaturama, Dugogodisnja posrnatranja objekata u celicnoj konstrukciji [12, 27], pokazala su da se nosad dizalica u Siemens-Marnnovim celicanama zagrevaju do 170·200oC (slican primer iz domace prakse predstavlja striper hala Zelezare Skoplje), u valjaonicarna do lOO-150°C. Krovne konstrukcije celicana zagrevaju se i do IS00C, 10-20 puta u toku smene. Celiene konstrukcije se mogu, pri takvim temperaturnirn uslovima, eksploatisati 20 i vise godina, sto se krece u ekonomski prihvatljivim granicama.

4.2.2. STALNI UTICAJ POVISENIH TEMPERATURA

Nosece celicne konstrukcije stalno izlozene uticaju povisenih temperatura, niiih od Tcril> treba da budu tako dimenzionisane da se ne prekoraci granica elasticnih deforrnacija, sto bi, u suprotnorn slucaju, moglo da ugrozi funkcionalnost postrojenja. Ako se konstrukcijc dimenzionisu po konceptu dopustenih napona, koji je jos uvek os nova dornace tehnicke regulative,pravilno odabrana granica dopustenih napona materijala pod trajno povisenim temperaturama, u zavisnosti ad granice razvlacenja a" na +20oC, predstavlja jedan ex! neophodnih uslova obezbedenja upotrebljivosti konstrukcije. Dijagramom napona / izduzenja na slici (4.1.4.), prikazane su mehanicke osobine celika pri povisenim tcmperaturama, ali nezavisno od vrernena trajanja uticaja povisenih temperatura. Trajni uticaj povisenih temperatura na celik pracen je pojavorn "tceenja", koje se rnoze definisati kao plasticna deforrnacija elernenta tokom vrernena, pri konstantnom naponu. Dijagramom na slici 4.2.1. [55] prikazana je kvalitativna funkcija "tceenja" u zavisnosti od vrernena t, pri konstanrnoj ternperaturi T. Prema numerickim vrednostima trajnih uticaja "tceenja" [48, 55] moze se zakljuciti da je "terenje" materijala, pod uobicajenim naponskim stanjern, znacajno samo na

w

~

W IN :::l o N

T ~CONST.

VREME t

Stika 4.2.1. Kvalitativna funkcija teeenja celika u zavisnosti od vrernena t

158

temperaturama visim od +350-400°C. Na temperaturarna niiim od 350°C rnoze se uzeti da je trajna granica "tcccnja" jednaka granici razvlacenja prema dijagramu na slid 4.1.4.

4.2.3. REDUKCIJA DOPUSTENIH NAPONA

S obzirom na nelinearnu zavisnost dijagrama napona/izduzenja celika na povisenim temperturarna - slika 4.1.4. - ne mogu se pouzdano utvrditi granice dopustenih napona za dimenzionisanje celicnih konstrukcija pod povisenirn temperaturama u opsegu 20 :s e, :s 300°C elementarnim racunskim operacijarna, putem osnovne jednadine otpornosti materijala:

a =Ee

(4.2.1.).

Ovo pitanje ne ostaje bez odgovora ako se prihvate kao pouzdane i verovatno eksperimentalnim putern proverene vrednosti faktora 7/ prema DIN-u 4133/1973, pod nazivom "celicni dirnnjaci" [62], prikazani tabelorn (4.2.1.), kojim se dobijaju velicine dopustenih napona nosecih celicnih konstrukcija pod povisenim ternperaturama redukcijorn dopustcnih napona pri sobnoj temperatun +20°C;

Tllbela 4.2.1. Koeficijcnti redukcije 7/ dopustenih napona prema DlN·u 4133/1973. [62]

Kocficijent n pri
Grupa telika
1000 2000 2500 3000
S137-2 0,88 0,79 0,71 0,58
5l37-3
Sl52-3 0,83 0,69 0,64 0,56 (4.2. 2~

Celiene konstukcije dimnjaka, opterecene manjim aksijalnim silama i pretezno momentima savijanja, izlozene su i jednovrernenorn stalnom uticaju povisenih temperatura, tako da predstavljaju izrazite primere prema kojima se moze postupati na isti nacin i u slucajevirna drugih celicnih konstrukcija pod slicnim iii istim uslovima. Valja dodati da su celicni dimnjaci konstrukcije smanjene trajnosti usled ubrzanih procesa kcrozije, te je neophodno da se podvrgavaju osrrim redovnim pregledima i sisternatskoj antikorozivnoj zastiti,

159

4.2.4. KONS1RUKCIJE U MASINSTVU

Toplovodi, gasovodi, kotlovi i slicni objekti, cesto izlozeni uticaju radnih temperatura i do + 500°C, spadaju u okvire masinskih konstrukcija i grade se od celika specijalnih kvaliteta, koji su otporniji prema uticajirna visokih temperatura ad mekih gradevinskih celika (:.0361 - (:.0561 - na primer kotlovski limovi prerna JUS-u C.B4.014/1955. [48] - uz poseban tretrnan problema proisteklih iz ovih uticaja, kao sto su smanjenje iskoriscenja naponskih stanja u poprecnim presecirna elemenata putem povecanja dimenzija, ugradivanje raznih vrsta izolacionih obloga iii premaza i slicno,

4.2.5. UPUTSTVA ZA DIMENZIONISANJE NOSECIH CEUCNlli KONSTRUKCUA IZLOZENIH POVISENlM TEMPERATURAMA

Nekoliko jednostavnih uputstava za dirncnzionisanje nosecih celicnih konstrukcija izlozcenih sinergizmu opterecenja i povisenih temperatura, moglo bi se smatrati dovoljno opravdanirn za svakodnevnu praksu:

1. Izvore toplotnih zracenja, koji mogu povisiti radnu ternperaturu celicnih konstrukcija iznad granice od + 100°C, treba suzbijati odgovarajucim merarna - izolacijama, ventilacijama, zastitnirn vazdusnim slojevima dovoljne debljine.

Dirnenzije stubova noscce celicne konstrukcije kotla TE "Nikola Tesla A" u Obrenovcu, koji se nalaze u neposrednoj blizini kotla, te su izlozeni stalnorn zracenju toplote, odredene su sa dopustenim naponirna urnanjenim za 4,5% U odnosu na vrednosti pri +20°, shod no standardu CsN 731450 pod nazivom "projektovanje nosecih celicnih konstrukcija parnih kotlova [54].

2. Nosece celicne konstrukcije, dirnenzionisane za norrnalne uslove sa temperaturorn +200C, izlozene tokom eksploatacije, usled nedostataka u tehnoloskorn procesu, povisenim temperaturama koje nisu podlozne kontroli ali po proceni ne prelaze granicu ad + 300°C, treba sanirati konstruktivnim rnerarna (ojacanjima iii promenom statickog sistema elemenata), tako da se iskoriscenje naponskih stanja u poprecnirn presecima snizi do 50% dopustenih napona pri temperaturi +20oC (tabela 4.2.1.). Povecane deforrnacije elemenata, prouzrokovane povisenirn temperaturarna, koje mogu da ugroze funkcionalnost postrojenja, obicno se ovim merama vracaju u tolerantne velicine.

Uputno je ugradivanje zastitnih obloga iii premaza, kojima bi se otklonio nepovoljan uticaj povisenih temperatura, sarno ako su deformacije elernenata, prikladnih dimenzija i poprecnih preseka, u tolerantnim granicama.

160

3. Dimenzije nosecih eelicnih konstrukcija novih objekata, izlozenih tokom eksploatacije uticaju stalno povisenih temperatura, gornje granice :s +300oC utvrdene analitickim iii eksperimentalnim putern, treba odredivati prema metodama domace tehnicke regulative sa dozvoljenim naponirna velicine po jednacini (4.2.2.), pri cemu (J20dOp predstavlja dopusteni napon za osnovna i dopunska opterecenja (koeficijent sigurnosti VI = 1,33), pri temperaturi +20°C. Potpuna pouzdanost postupka dimenzionisanja elemenata pod povisenim temperaturama postigla bi se ekspcrirnentalnirn utvrdivanjern trajnih granica "teeenja" celika [55], uz napomenu da ovak:va ispitivanja zahtevaju i odgovarajuca materijalna sredstva, a predstavljaju, pored toga, rnukotrpan, dugotrajan i nimalo jednostavan laboratorijski rad.

4.3.

ZASTITA CELICNIH KONSTRUKCIJA on POVISENIH TEMPERATURA

4.3.1. OPSTE NAPOMENE 0 ZASTITNIM OBLOGAMA

Izradom zastitnih obloga iii premaza elernenata nosecih celicnih konstrukcija rnoze se produziti vreme dostizanja kriticnih temperatura iscrpljenja nosivosti na propisani minimum, dovoljan za preduzirnanje efikasnih mera za suzbijanje pozara i spasavanje ljudskih zivota i imovine,

Ne ulazeci u razmatranja nacina izbora izolacionog rnaterijala i proracuna debljine slojeva, ukazace se na najvaznije clemente ugradivanja ovih materijala, prema [50-53].

4.3.2. AZBEST

Najpoznatiji vatrostalni rnaterijal je, ncsumnjivo, azbest, koji predstavlja vrstu vlakana neorganskog mineralnog porekla.

1. Krizotil - beli azbest - sastavljen je uglavnom od hidrosilikata magnezijurna sa prirnesarna aluminijum oksida, feroksida i drugog. Upotrebljava se za izradu raznih artikala za izolaciju i zaptivanje,

2. Krizodolit - plavi azbest - hidritni silikat s primesama ferooksida, predstavlja znatno grublji rnaterijal u poredenju sa krizotilom, te Ide ispunjava uslove koji se traze ad azbestnih vlakana. Upotrebljava sc narocito za izradu zaptivaca otpornih prema kiselinama.

3. U industriji, pa kao i vatrostalni materijal, najvise se upotrebljava beli azbest - krizotiJ, koji ne trpi nikakve fizicke iii hemijske promene do temperature ad aka +450°C. Pri prekoracenju ove granice azbest pocinje da gubi svoju

161

hemijski vezanu vodu i postaje krt. Azbest ne god niti se topi, ostajuci u vlaknastorn stanju cak i na temperaturama od + 1400°C. Neosetljiv prema starenju iii uticaju vlage, relativno male zapreminske rnase, prikladan za obradu i .ugradivanje, beli azbest, izatkan u vidu platna razlicitih debljina, predstavlja tehnicki prihvatljiv materijal za izradu vatrostalnih ornotaca celie nih elernenata, Oblaganjem celicnih nosaca azbestnim plocama debljine 4 mm, armiranom iicanom mrezorn 0 1 mrn, uz zastitni vazdusni sloj izme~du ~loca i nosaca, pre.ma slici (4.3.1.), postize se zadovoljavajuci protivpozarrn stepen otpornosu nosece celicne konstrukcije.

ARMIRANOBETONSKA PLO~

SLOJ CEMENTNOG MALT ERA ;n-25mm

(ElleNA MREZA 10/10 mm m 1 I'nm

F = 1.0

AZBESTNA PLOCA d ~l.mm

ZAVRTANJ SA NAVRTKOM ill l,-6mm 250f250mm

Slika 4.3. L Zastita tclitnog nosaca azbestnim plocarna

~isi~a .tempe~at~re, koju azbestne ploce izdrzavaju bez mehanickih osteccn~~ u t:apnJu ad 2· 3 sata, krece se do +800°C. Prosecan kocficijent provodljivosti toplote azbestriih ploca iznosi oko A,. = 0,18 - 0,19 W/moC uz napomenu da koeficijent provodljivosti toplote botona iznosi oko k = 167 ~/m°C. Sops~e~a masa izo!acije, ukljucujuci i clemente za spajar.je, ~e pr~la:1 ~;6? kg/my, sto se maze smatrati neznatnim dodatnim opterecenjem celicnih nosaca,

162

4.3.3. PERLITBETON

Perlit zauzima u poslednje vreme znacajno mesto medu izolacionim rnaterijalirna.

Prirnena perlita u dornacim okvirima poccla je negde oko 1965. godine, uglavnom kao termoizolacionog materijala za fasade, krovove i podove.

Po svojirn vatrostalnim osobinarna maze sc koristiti i kao materijal za izradu omotaca celicnih nosaca u svrhu protivpozarne zastite.

Perlit se proizvodi od vulkansko-staklastih minerala (riolit, kvarcporfir), sa sadrzajem 3-5% kristalno vezane vode.

Naglo zagrevanje sirovog materijala, prethodno izdrobljenog i granulisancg, u pecirna do temperature + ll00-1200°C, dovodi do orneksavanja kosuljice zrna i oslobadanja kristalno vezane vade u vidu vodene pare, pri cemu se forrniraju sitne cestice u obliku "perlj" precnika 0,2-3 mm. Povecavajuci zaprerninu osnovnog materijala za 10-14 pula, ovim postupkorn se dobija kao konacni proizvod, ekspandirani perlit, lak rnaterijal sa mnogo zatvorenih supljina, upotrcbljiv kao odlican izolator.

Zapreminska masa perlita krece se u granicama 80·120 kg/rrr', sa koeficijentorn provodljivosti toplote Ai = 0,055 W/m°C.

Mesanjem perlita kao inertne mase sa jednim ad vezivnih sredstava . vrucirn bitumenorn iii cementom uz odredenu kolicinu vade - dobija se odgovarajuca smesa bitumoperlita ili perlitbetona.

Omotac ceIicnih nosaca od perlitbetona, sa postojanom vezorn dva raznorodna rnaterijala - celika i perlitbetona - izvodi se na isti nacin kao i ornotac od ,,lurn· petazbesta", kako je to prikazano slikorn (4.3.3.). Ornotac celicnog nosaca, sastavljen ad dva sloja perlitbetona, sa umetnutorn rabic rnrezom, rnoze se izloziti uticaju rnaksimalne temperature do + 1200°C. Ako su promene mehanickih osobina izolacionog materijala nepozeljne, ova granica se spusta na +750- 800°C, u vrernenskom intervalu od 90-120 min.

Skopcana sa pretezno manuelnim radom, zadovoljavajuceg stepena otpornosti, protivpozarna zastita perlitbetonorn spada u jeftinija resenja, s obzirom na relativno jeftin ugradeni materijal.

4.3.4. "JUMPETAZBEST" ("LIMPETAZBEST")

Siroku primenu u izradi protivpozarne zastite svih vidova, a posebno nosecih celicnih konstrukcija, nasao je "J umpetozbest' koji proizvodi RO Bosna Azbest iz Bosanskog Petrovog Sela, nedaleko od Tuzle, od iskljucivo domacih sirovina.

163

Isti izolacioni rnaterijal pod nazivom .Limpetazbest" proizvodi "Termika" iz Ljubljane, sa svojorn fllijalorn u Zrcnjaninu, po licenci britanske firme ,,1. W.Ro· berts",

"Jumpetazbest", rnesavina azbestnih vlakana i cementa PC 350·450 sa docatkern vode iii silikatnog tecnog veziva (NazSi03) tokom ugradivanja, proizvodi se u cetiri kvaliteta, koji se medusobno razlikuju po procentualnom sastavu smese azbestnih vlakana i cementa, duzini i finoci azbestnih via kana:

1. kvalitet Sf> srnesa dugovlaknastog visokovoluminoznog belog azbest a krizolila i cementa PC 350, upotrebljava sc kao terrnicka, antikondenzaciona iii protivpozarna zastita. Zapreminska masa iznosi 200-250 kg/rrr', koeficijent toplotne provodljivosti Aj = (0,058.0,064) W/moC - beton A.i = 1,67 W/m°C.

2. kvalitet SIl' srnesa srednjevlaknastog azbesta i cementa PC 350, primenjuje se u slicnim slucajevima kao kvalitet SI' Zapreminska masa 300"350 kg/m3, koeficijent toplotne provodljivosti A.i = 0,092 - 0,100 W(m°C.

3. kvalitet Pr, srnesa boljeg kratkovlaknastog azbestnog materijala i cementa PC 350, upotrebljava se kao visokovredna terrnicka, protivpoiarna, akusticna i antikondenzaciona izolacija i zastita od korozije, Zaprerninska rnasa 350-500 kg/m3, koeficijent toplotne provodljivosti Ai =0,092-0,128 W!m°C.

4. kvalitet PlI/55, smesa kratkovlaknastog azbcstnog rnaterijala i cementa PC 450, upotrebljava se kao terrnicka, protivpozarna i akusticna izolacija. Vrlo je kompaktan i tvrd, te se moie ugradivati i kao zastita izolacije od mehanickih ostecenja, Zaprerninska masa iznosi 400-450 kglm3, koeficijent to· platne provodljivosti A.j = 0,100-0,106 W!m°C.

"Jumpetazbest" se po pravilu nanosi na konstrukciju mehanizovanim putern, s tim da ni rucno nanosenje nije iskljuceno. Glavni sastavni delovi ,,Jumpetazbesta" - azbestna vlakna i cement sa potrebnorn kolicinorn vade nanose se na povrsine celicnih nosaca rasprsivanjern pistoljem, pod pritiskom 1,20-2,0 bara. Azbestna vlakna se pri rasprsivanju rasporeduju u svim pravcima, obrazujuci veliki broj zatvorenih celija u kojima cirkulise vazduh,

Izolacioni sloj je vrlo elastican i sposoban da prati sve deformaeijc pod loge bez mehanickih ostecenja. Prema rezultatima ispitivanja, .Jumpetazbest" se maze podvrgnuti uticaju temperature ad +800·1200°C.

Postojana veza dva raznorodna materijala, kao sto su celik i "Jumpetaz· best", prikazana je slikom 4.3.2. Celicni driaCi od zice 03 mm zavaruju se za eclicnu podlogu u rasteru 250/250 mm. Poboljsanje funkcijc drzaca postize se njihovim presavijanjern na polovini debljine izolacije, U slucaju de" hljih sIojeva, ugraduje se preko osnovnog sloja ,,Jumpetazbesta" kvaliteta S[ iii SI! ekspandirani lim iii rabic rnreza od zice 0 1 mm sa okcima 10/10 mrn,

164

preko cega se nanosi zavrsni tvrdi sloj "Jumpetazbesta", kvalit~~a PH/~?' Ako se radi 0 protivpozarnoj zastiti dinarnicki opterecenih konstrukcija, u kojih je povrsinsko zavarivanje nepozeljno (ulicaj :~areza), usp~no se primenjuju montazni dr2aCi sa lepljenom podlogom epoksi srnolarna - slika 4.3.2.

STYROl ZAVRSNI SLOJ P 55

(ElleN I DRZAC (jJ3mm \ C~UCNA PlOtleA \ \

7 TYRDI ZAVRSt,) SLOJ P li!SS !II 6 (ElleNA PLOCICA

5. EKSPANDIRANI UM III RABie

\ ~. SLOJ YUMPEr'AZ8ESTA

I _

I ~ l~LJENA PODLOSKA

,1. GELIGNA PODL00A

Sllka 4.3.2 .. Spojcvi "Jumpcrazbcsta" i ~cli~nih clcmcnata

165

Uobicajeni nacin vatrostalnc zastite celicnih nosaca "Jumpetazbestom" prikazan jc slikorn 4.3.3.

Slikn 4.3.3. Neposrcdna vat rosta Ina za~Lila a:litoih nosaca "Jurnpetazbcstom"

Po povrsinama celicnog nosaca zavaruju se JrzaCi oel lice 0 3 111m, u rasteru 250/250 nun. Omotac cclicnog nosaca, sastavljcn od dva sloja "Jumpetazbesta" debljine 2·25 mm, sa urnetnutorn rabic mrezorn ad zice 0 1 mm sa okcima 10/10 rum, maze se izloziti temperaturarna do + 1200°C_ Vrerne dostizanja kriticne temperature odreduje se racunskim put em.

Jedno ad vrlo efikasnih ali jednovremeno i slozenih resenja protivpozarne zastite celicnih nosaca prikazano je slikom 4.3.4.

F ... I.~

Stika 4.3.4. Kombinovana vatrostalna zasura cclitnih nosaca "Jurnpctazbcstorn'' i mineratnorn vunorn

166

"'l'I'"

...... 'r:

I

,

Kao i u prethodnom prirneru, po svim povrsinama ceIicnog nosaca zavaruju se eelicni driaci od zice 0 3 mrn, U rasteru 250(250 mm. Osnovni zastitni omotac od ,,Jumpetazbesta" u sloju debljine 5 mm nanosi se po razvijenoj povrsini nosaca, Nosac se zatim obavija rabie mrezom debljine fiee (2) 1 rum, sa okcima 10{1O rnrn, koja sluzi kao posteljica za polaganje sloja mineralne vune - .Tervola" ("Termika", Ljubljana), debljine oko 60 mm.

"Tervol" se proizvodi topljenjem sirovina na temperaturi od + 15000C uz oblikovanje tankih, elasticnih i otpornih vlakana centrifugiranjern istopljene sirovine. Zapreminska masa mineralne vune krece se u granieama 40-200 kglm3, u zavisnosti od nacina prerade i namene, Mineralna vuna podnosi temperaturu do +800°C, sto je dovoljno za obezbedenje solidnog stepena protivpozarne zastite nosece eelicne konstrukcije.

Potrebna krutost mineralne vune postize se obavijanjem obloge spoljnom rabic mrezom istih osobina kao unutrasnja i prskanjern sloja .Jumpetazbesta" debljine 5 mm. Ovako formirana obloga rnoze se izlofiti uticaju temperature ad +800°C u vremenskom periodu do 2 sat a, bez pojave rnehanickih ostecenja, refiu mnogo doprinosi i vazdusni jastuk izmedu nosaca i slojeva izolacije.

Izrada ovog oblika protivpozarne zastite zahteva mnogo, pretezno manuelnog rada, te spada u slozenija, skuplja te stoga i manje prihvatljiva resenja,

Pozitivne osobine ,,Jumpetazbesta" kao sto su:

a) relativno mala zaprerninska masa koja neznatno povecava sopstvenu rnasu nosece re!icne konstrukcije,

b) niski koeficijent provodljivosti toplote, prikazani slikom 4.3.5. za dva temperatuma pod rucj a, u W/moC, a koji obezbeduju dobre uslove produzenja vremena dostizanja kriticne temperature Tent iscrpljenja nosivosti celicne konstrukcije,

~-:...._':;;.'!'5!!J'.)

I ~"c::~ ! I .• ~) 'v.'

h .

w-l.

• >

OO{I 'i

_~~i _~! __ .~T~~ __ ' __ I o,t-S) ~

=-r- ~~! __ ._L.____ ._. ---j_ ._-' ~.- '00 c c., ~

]-<j «o ISO iOO zoy} )C~J JS-'J S-R[ DH~ nl;l-F'[", .. lu~... ~c

Stika 4.3.5. Koeficijent provodljivosti toptote "Jumpetazbesta"

167

c) mehanizovani fad pri nanosenju homogenih i trajnih slojeva potrebnih debljina,

d) lako nanosenje izolacije ina vrlo razudenu podlogu,

e) podesavanje gustine i debljine slojeva tokom rasprsivanja; debljine slojeva se krecu ad 5-300 mm, zapreminska masa 200-400 kglm3, u proseku

300 kglm3,

f) neposredan dodir izolacije sa podlogom, prcdstavljaju prednosti kojc uvrstavaju "Jumpctazbest" u dobre protivpozarne zastitne rnaterijale, slo je potvrdeno i ispitivanjima u pecima protivpozarne orpornosti ceHcnih elemenata oblozenih "Jumpetazbestom" u okvirima dornacih instituta u Ljubljani, Zagrebu i Sarajevu.

Potrebna debljina sloja protivpozame izolacije celicnog elements odreduje se iii racunskim putem metodom "analitickog dimenzionisanja nosccih celicoih konstrukcija izlozenih pozaru", 0 kojoj je bilo reci u tacki 4.1.1. ovog izlaganja, iii znatno slozenijim i skupljim postupkom u pecima, na osnovu dozvoljene temperature, merene termoelementima na zasticenoj strani konstrukcije rosie odrcdcnog broja casova zagrevanja izolovane strane konstrukcije, Rezultati ispitivanja efikasnosti izolacije celijaste meduspratne konstrukcije "Limpctazbestom", istorodnim materijalom sa "Jumpetazbestom", koji su izvcdcni u jed nom od specijalizovanih britanskih instituta, prikazani su slikorn 4.3.6. [ 52J.

9!<1
81'

""
~ I'
~ ,!j) ~
~
g SJ.! ~
~ ~
'"
J ..
2[l..1. Slika 4.3.6. Efikasnost tcrrnoizolacije &-!ij~stc mcduspratnc konstrukcijc "Lirnpctazbcstom", utvrdcne opitorn u pccirna

168

.-:.., "(::-,'

,

Nacin izrade protivpozarne izolacije sa potrebnim debljinama slojeva "Limpctazbcsta" (isto jc i sa .Jumpetazbestom'') na nosecim celicnirn konstrukcijama razlicitog oblika, prema britanskirn istrazivanjimasprovedenim u odgovarajucim institucijama, prikazani su slikom 4.3.7.

Stika 4.3.7. Nacini izrade termoizolacije eclicnih elcmcnata "Limpetazbcstorn"

169

4.3.5. PREGLED ZASTITNIH OBLOGA

Ovaj kratak prikaz nekolikih izolacionih rnaterijala koji se upotrebljavaju u vidu obloga u protivpozarnoj zastiti nosecih celicnih konstrukcija ne bi bio potpun, ako se ne bi obuhvatilo i uporedenjc cene njihove izrade.

Uzimajuci u obzir odnos razvijene povrsine prema obimnoj povrsini celicnih nosaca koeficijcntom oko 1,25, izradu potrebne skele, ugradivanje osnovnog rnaterijala i spojnih sredstava, procenjeni ad nos cena izrade pojedinih izolacija prikazan je tabelom 4.3.1.

Tabela 4.3.1. - Uporcdni relativni troskovi ugradnjc tcmoizolacijc

Slika

Vrsta izotacije

Cena izrade u %

4.3.3. 4.3.3.

100%

Pertitbeton

135%

.Limpciazbcst" (.,Julllpctazbcst") Mineralna vuna 5;' .Limperazbestom" (sa "Jumpetallll:stom")

Azbcst ne plocc

4.3.4.

145%

155%

4.3.1.

Prikazane ad nose ccna treba shvatiti kao orijcntacioni, grubi podatak, zavisan od veceg broja purarnetara vezanih za lokalne uslove zastite.

4.3.6. ZASTITNE OELOGE NA BAZI SINTETICKlH SMOLA

Premazi na bazi sintetickih smola i cinkhrornata zauzimaju poslednjih godina zapazeno mesto u protivpozarnoj, ali jednovremeno i antikorozivnoj zastiti nosecih celicnih konstrukcija.

1. Od domacih prernaza valja pomenuti "Pirostop M" br. 8460, proizvod Fabrike "Hromos" iz Zagreba i .Plarnstop", proizvod Fabrike Zorka iz Sapca [50].

Ne ulazeci u analizu hernijskih i mehanickih osobina ovih premaza, 0 kojima postoji iscrpna atcstna dokurnentacija, navodi se da se oba zastitna prcmaza nanose cetkom, valjkom iIi "cries" urcdajem na peskarenjem ociscene, povrsine celicnih elemenata u vidu osnovnog premaza, koji ih stili od korozije. U slucaju pozara, prernazi bubre vee na +200°C i stvaraju penu sunderaste strukture ispunjene vazduhom.iu sloju cija je debljina veda i do 80 puta od debljine suvog, prvobitno nanctog sloja, time se sprecava zagrevanje cclicne konstrukcije do kriticne granice iscrpljcnja nosivosti u toku najvise 2 sata, sto se smatra dovoljnim vremenskim intervalom za preduzimanje mera spasavanja Ijudskih zivota i imovine.

2. Ispitivanjern i ocenjivanjem protivpozarnih osobina "Pirostopa" izvedcnim na celicnorn nosacu i stubu, prerna JUS-u U.J1.114 i 110 [47] - videti i tacku

170

4.1.2. ovog izlaganja - utvrdeno je da prernaz raspolaze protivpozarnom otpornoscu u trajanju ad 1/2 sara i posle 3 goclne ad dana nanosenia na eelicni clement, sto je posvedoceno i odgovarajucom atestnorn dokumentacijom [50].

3. .Plamstop'', koji se ponasa u uslovima pozara slicno .Pirostopu", nanosi se na povrsine eclicnih elemenata, oeiscenih peskarenjern do stepena 2 i 1/2 prema svcdskom normativu SIS 055900, u dva sloja:

- prvi, osnovni antikorozivni premaz, debljine sloja 35 mikrona, sa utroskorn od 80-100 grlm2,

- drugi, protivpozarni prernaz, debljine sloja 1100-1200 mikrona, sa

utroskom od 2,0-2,5 kglm2•

Prerna atestnoj dokumentaciji [50], ovako izradeni premaz .Plamstopom" zasticuje nosecu celicnu konstrukciju od nepozeljnog uticaja pozara u toku 2 sata, u smislu pomenutih JUS-a U,J1.114 i 110 [47].

4. Premazi na bazi sintetickih smola i cinkhi ornata, sa svojstvirna sigurne protivpozarne zastite nosecih celicnih konstrukcija u toku 1/2-2 sara, predstavljaju nesumnjivo znatno jednostavnije sredstvo u borbi protiv nezeljenih uticaja pozara, u poredenju sa izolacionim materijalima u vidu zastitnih obloga, eije je ugradivanje povezano sa nizom slozenih i skupih pratecih operacija, Zasticeni, po potrebi, ernajl lakovima od hernijskih i atmosferskih uticaja, ne opterecujuci nosecu celicnu konstrukciju, prihvatljive cene ugradivanja (prema izjavarna proizvodaca), jednostavni i efikasni u upotrebi, vatrootporni premazi postaju sve vise rado upotrebljavana zastitna sredstva pri izgradnji savremenih postrojenja sa nosecorn celicnom konstrukcijorn. Ipak, valja se i ograditi napomenom da iskustva u primeni ovih premaza nisu u domacim okvirima dovoljno iscrpna.

4.4. ZAKLJUCNE NAP01\-1ENE

U zakljucku ovog pregleda uticaja povisenih temperatura na nosece celicne konstrukcije treba naglasiti da sarno mere protivpozarne zastite, odabrane i dokazane putem racunskih metoda koje svakorn konstrukteru stoje na raspolaganju, prcdstavljaju sigurnu predohranu pozara, Sve ostale mere, koje se primenjuju u praksi kao rnehanicka zastita od vatre, mogu da budu uspesne sarno ako su dokazane i proverene eksperimentalnim putern, U suprotnom treba ih smatrati nedopustivom irnprovizacijorn.

Konacno donosenje dornaceg srandarda, kojim bi se regulisala pitanja nosecih celicnih konstrukcija izlozenih povisenim temperaturama, zasnovanog na preporukarna Komiteta 3 Evropske konvcnije za celicne konstrukcije, treba shvatiti kao jedan ad prioritetnih zadataka Saveznog zavoda za standardizaciju [40, 41 J.

171

5.

OPTERECENJA INDUSTRIJSKIH OBJEKATA

5.1.

PODELA OPTERECANJA U GRUPE

5.1.1. OPSTAPODELA OPTERECANJA

Domaca tehnicka regulativa za nosece celicne konstrukcije jos uvek se prctefno ternelji na konceptu dopustenih napona. Parcijalni faktori sigurnosti nisu jos uvek utvrdeni jugoslovenskim standardima, tako da se u okvirima dornace prakse ne moze ocekivati udogledno vreme potpuna primcna drugih savrernenih koncepata dimenzionisanja nosecih celicnih konstrukcija.

Prerna konceptu dopustcnih napona, opterecenja industrijskih objekata dele se u Cetiri grupe, sa odgovarajucim koeficijentima sigurnosti v, prema JUS-u U.E7.081/1986. [1].

1. Osnovna opterecanja industrijskih objekata, koja se u dornacoj tehnickoj regulativi oznacavaju slovorn 0, sa koeficijentorn sigurnosti v = 1,50 za kombinaciju opterecenja 0, obuhvataju:

- sopstvenu tefinu konstrukcije,

- sneg,

- korisna opterecenja podesta (ljudska navala i ostalo),

- opterecenja vozilima za opsluzivanje opreme, drurnska iii zeleznicka vozi-

la,

- dizalice u halama - vertikalne pritiske tockova.

2. Dopunska opterecenja industrijskih objekata, oznacena slovom D u dornacoj tehnickoj regulativi, sa koeficijentom sigurnosti v :;; 1,33 za kombinaciju optrecenja OD, obuhvataju:

- vetar,

- bocne udare dizalica,

- poduzne sile kocenja dizalica,

- pozarno opterecenje,

·3. Izuzetna opterecenja industrijskih objekata, oznaceni slovorn I u domacoj regulativi, sa koeficijentom sigurnosti v = 1,20 za kombinaciju opterccenja ODr iIi OI obuhvalaju:

- navejavanje snega u uvalama krovova,

172

- udar vozila u potporne elemente konstrukcije objekta,

- opterecenja konstruktivnih elemenata tokom montaze.

4. Seizmicka opterecenja i udar dizalice u odbojnik, posmatraju se kao katastrofalna i uvodc u proracun u kombinaciji sa osnovnim opterecenjima sa koeficijentom sigurnosti v = 1,0 tako da naponi u konstruktivnim elernentirna mogu dostici granicu razvlacenja CJy ugradenog celika.

5.1.2. STATICKA OPTERECENJA

Staticka opterecenja uvode se u proracun sa svojim intenzitetirna, propisanim odgovarajucirn domacim standardorn, na osnovu kojih se odr~d.uju presecne site u konstruktivnim elerncntima, cije dimenzije moraju obezbediti uslov da naponska stanja u izabranom preseku ne smeju preci dopustenu granicu, deo gran ice razvlacenja ugradenog materijala, prema jednacini (2.4.1.).

5.1.3. DINAMICKA OPTERECENJA

Dinarnicka opterecenja, promenljiva po intenzitetu tokom vrernena, uvecavaju se mnozenjem dinarnickirn koeficijentom <p, koji, u sustini, predstavlja k?li~nik izmerenih napona u nekom preseku konstruktivnog elementa za opterecenje u pokretu i stanju rnirovanja, prema jednacini (5.1.1.)

°pokre!no

Ip = ;;: I,D

°mirovanja

(5.1.1.)

5.2. OPTERECENJA INDUSTRIJSKIH OBJEKA TA

5.2.1. SOPSTVENA TEZINA KONSTRUKCIJE

Sopstvena tezina konstrukcije uvodi se u proracun po posebnoj anali::i te.zina ~a svaki pojedinacni konstruktivni elcmenat. Tezine valjanih profila uzrmaju se lZ standardnih tablica, zavarenih preseka prema analizi, Orijentacioni podaci 0 sopstvenoj tezini nosecih celicnih konstrukcija prikazani su u tabeli 1.5.1. ovih izlaganja.

5.2.2. ZAPREMINSKE MASE

Zapreminske mase razlicitih materiiala sa uglovima prirodnog nagiba trenja prika. zane su u JUS-u o.C7.123/1988, navedenom u spisku literature pod brojern [63].

173

5.2.3. KORISNA OPTERECENJA

Korisna opterecenja starnbenih i javnih zgrada obqhvacena su JUS-om U.C7.121/1988, korisna opterecenja tavanica proizvodnih pogona i skladista JUS-om U.C7.12211988, oba uneta u spisak literature pod brojern [63].

5.2.4. OPTERECENJE SNEGOM

Sneg spada u osnovna opterecenja svih gradcvinskih objekata, U okvirirna domace tehnicke regulative nije ni do danas jos uvek izradcna statisticka karta sneznih padavina na teritoriji Jugoslavije, na osnovu kojc bi se, statistickom analizorn podataka, doslo do parcijalnih faktora sigurnosti y, osnovnog elernenta savremenih koncepata proracuna presccnih sila nckog statickog sistema.

Opterecenje krovnih konstukcija industrijskih objekata sncgom uvodi se u proracun prema .Privremcnim tehnickim propisirna" PTP 2/1948. godine, cije se najvaznije odrcdbc navode i u ovorn izlaganju.

1. Prosccna zaprerninska tezina snega koji slobodno pada iznosi 1'5 = 1,25 kN/m3. Kod ravnih krovova iii do 20°C prema hcrizontali nagnutih krovova uzima se da prosecna debljina sloja snega ne prelazi 0.60 m, take da optcrecenje sncgom iznosi s ::: 1,25 . 0,60 ::: 0.75 kN/m2 povrsine osnove,

2. Kod nagiba krovnih ravni rr > 20°C, opterecenje snegorn na 1 m2 povrsine os nove uzirna se prema tabcli 5.2.1.

Tabdu 5.2.1. - lntenziiet optcrccenja ~ncgom u kN/mz.

U gao (l0 nagiba krovne ravn i 20" 250 3i.l" 350 -IlY' 450 50<' 550 6i.l" Preko
60"
Optcreccnje sncgom U kN/m2 0,75 0,70 0,65 0,60 0.55 0.50 0.45 0.-10 0.35 0 Kod meduvrednosti uzeti najblize (vece iii manje) opterecenje iz tabele 5.2.1.

3. Kod krovnih povrsina sa nagibom na dye strane uzima SC u obzir i sluca] da je sa jedne strane puno opterecenje snegorn, sa druge strane samo polovina opterecenja.

4. Mestirnicna nagomilavanja snega na krovovima (kod testerastih krovova i krovova sa uvalama) valja uvek uvoditi u proracun.

Propis PTP 2/1948. ne daje nikakva podrobnija uputstva a uticaju nagomilavanja snega, U praksi se postupa sa navejavanjem snega na priblizan nacin, prikazan slikorn 5.2.1. Opterecenje ovako navejanim snegom s ::: 1,25 h krece se prosecno u granicama (1,25 - 2,0) kN/mz. Dimcnzije elernenata

l74

pod ovakvim opterecenjem valja odrediti tako da kceficijent sigurnosti ne pacne is pod y:::: ItZOt kako jc to propisano j za izuzetna opterecenja, a da

se deformacije krecu u granicarna (11200-11300), u zavisnosti od krutosti krovnog pokrivaca.

NAVEJAN SNEG

Slika 5.2.1. Navejavanje sncga u uvali krova

5. U planinskim predelima koji obiluju snegorn valja uvesti u proracun uvecano opterecenje snegom u zavisnosti od odgovarajucih mesnih prilika, s tim da maksirnalno opterecenje krovnih ravni nagnutih do 20° prema horizontali ne sme preci vrednost prema jednacini (5.2.1.):

_ 075 A - 500 10-2 kN/m2

s-, + 4 u

(5.2.1.)

sa oznakarna:

, • 2 ,. kNI 2

s "" opterecenje snegorn na m povrsmc osnovc, u m ,

A ::: nadrnorska vis ina, u m.

Kod nagiba krovnih ravni vecih od 20° uzirna se na 1 m2 povrsine osnove opterecenje redukovano srazmerno tabcli 5.2.1.

6. U krajevima bez snega treba ipak uzeti minimalno zamenjujuce opterecenje od 0,35 kN/m2 povrsine osnove krova.

5.2.5. OPTERECENJA VOZILIMA

Opterecenja vozilima za opsluzivanje postrojenja i oprcme uvode se u proracun prema stvarnim pritiscima tockova, koje proizvodac vozila odrcduje svojim sklopnim crteiima. Za slucajeve opterecenja drumskim iii zeleznickim vozilima primenjuju se odgovarajuci standardi za proracun i konstruisanje drurnskih i zeleznickih mostova.

175

5.2.6. DIZALICE - OPSTI ELEMENT! I OPTERECENJA

1. U svakom industrijskom postrojenju, u kome se odvija odredeni tehnoloski prcices kao sto su to postrojenja u crnoj i obojenoj metalurgiji, metalopreradivackoj industriji, magacinima, neophodne su dizalice, tehnoloske ili remontne, kao jednostavno sredstvo transporta iii manipulacije materijala i opreme, u vertikalnoj i horizontalnoj ravni. Nominalne nosivosti dizalica krecu se u sirokim granicama od 0,5 t sve do 300 t, u izuzetnim slucajevima i do 400 t.

Pravilno oblikovanje gradevinske konstrukcije industrijskog objekta u velikoj meri zavisi ad dobrog poznavanja osobina dizalica koje sc ugraduju u postrojenje, Tokom viscgodisnje razrade projektnih dokumcntacija niza industrijskib postrojenja sa brojnim mosnim dizalicarna velikih raspona i nosivosti, zapazeno je da prospektna dokumentacija, koju obicno dornaci proizvodaci stavljaju gradcvinskom konstrukteru na raspolaganje radi prethodnog izbora tipa dizalice, vrlo cesto nije uskladena sa radionickom dokumentacijom prcma kojoj se dizalice izraduju i isporucuju, narocito u pogJedu seme i velicine opterecenja. Nije uputno, prema tome, oslanjati se na prospekte dornacih proizvodaca, Uvek valja zahtevati overenu radionicku dokurnentaciju sa obaveznim glavnim merarna za ugradivanje, sernom i velicinom opterecenja, cime se iskljucuje mogucnost naknadnih sanacionih radova na gradevinskoj konstrukciji, kao posledice ovih i ovakvih neuskladcnosti,

2. Dizalice u industrijskirn postrojenjirna mogu se razvrstati u grupe prema elva kriterijuma:

a) Prerna svome obliku, dizalice se svrstavaju u tri glavne grupe:

Prvu grupu sacinjavaju konzolne dizalice koje se poslednjih decenija retko ugraduju u industrijska postrojenja, iako imaju svoje specificne prednosti.

Slikom 5.2.2. sernatski je prikazana rotaciona konzolna dizalica sa punim kruznirn dejsrvorn za opsluzivanje jednog od srednjih brodova i krilnih delova hale. Vertikalna reakcija dizalice prihvata se jednim nosacem, horizontalne reakcije alternativnog smera putem cetiri horizontalna nosaca,

Serna poduzno pokretne konzolne dizalicc prikazana je slikorn 5.2.3. Pokretna macks ornogucava prenos tereta duz glavne konstrukcije dizalice, koja je obicno oprernljena parom tockova za kretanje u poduznomy pravcu. Ve:~ik?lna reakcpa dizalice A = (G + Q) deli se na dva tocka sa priuscima P"=z (G+Q). Horizontalne reakcije

H _ Ga + QI. y •••

I - -Hz ;; h dele se Isla take na dva locka sa pntrscima

P _ Ga + QI

H - 2h

176

Stika 5.2.2. Rotaciona konzolna dizalica

Slika 5.2.3. Poduzno pokretna konzotna dizalica

- Druga grupa obuhvata mosne dizalice tipicnog oblika prikazanog slikorn 5.2.4, kojc se najcesce i ugraduju u savremena industrijska postrojenja. U okvirirna dornace industrije postoje nekoliko renomiranih proizvodaca mosnih dizalica. Svojim sklopnim crtezirna pruzaju konstrukteru gradevinskog objekta glavne rnereA-K dizalica prema kojima se i obezbeduju neophodni gabariti u konstrukciji, sernu i velicinu opterecenja Fl j F2 ciji broj zavisi od norninalnc nosivosti dizalice, kako je to naznaceno na slici 5.2.4. Odgovarajucirn dornacim standardom propisano je da se svaka dizalica vece nominalne nosivosti od 5,0 t oprema i pornocnom kukorn u sklopu macke za podizanje tereta.

Od proizodaca dizalica valja zahtevati precizne podatke 0:

• sopstvenoj tezini glavnih nosaca dizalicc iz koje proisticu pritisci tockova G1 mosta,

• sopstvenoj teZini i granicnom polozaju macke na mostu, iz cega se mo-

gu odrediti i ekstrernni pritisci tockova G2 mosta,

• velicini korisnog opterecenja Q,

• poduznoj brzini kretanja mosta, brzini kretanja macke,

• broju i polozaju tockova mosta koji se koce.

Na osnovu ovih elcmenata mogu se sracunati maksimalni i odgovarajuci minimalni pritisci tockova rnosta, neophodnih za proracun prcsecnih siJa okvirnih, staticki neodredenih sistema, ako ove velicine, pored ostalih geometrijskih podataka, vee sam proizvodac nije dao u svojirn podlogarna.

177

G

'2 "" Cl V>
M ~ fTI
~ ~ :l: Cl I~'
r: » <1 » §!
<1 0 IT1 r
IT1 " 0 ~" ?i
.... z " IT1 0
Z IT1 0 .... --T "
0 " '" IT1 ....
VI fTI <: :u t z fTI
I~ n. fTI 0 :u
rn 0 n. '" ,.,
VI
Z ;j m ::2 n.
~ C 0 IT1
» l/l 1:
I I':' " ::! »
] :tJ N
C"1
'" X » 0 N
X 0 CJ »
0 ~
g: _"
...,
U1
Stika 5.2.4. Mosna dizalica
178 c

o

J

- U trecu grupu svrstavaju se jednosinske dizalice (monoreji), eiji je jedan ad tipicnih oblika prikazan slikom 5.2.5.

Slika 5.2.5. Jcdnosinska dizalica (monorej)

Ove dizalice namenjene su preiezno montazi i remontu oprerne, te ih valja ugradivati iznad svakog rnontazno-demontaznog elementa opreme kao sto su razni pogonski motori, reduktori, pogonski bubnjevi, sita, drobilice i slidno, Gime se u mnogome oiaksava odrzavanje pogonske spremnosti postrojenja. Uputno je da se i za ugradivanje eve vrste dizalica, Gija se nosivost krece u granicama 0,5 - 5,0 tt zahteva ad proizvodaca overcna radionicka dokumentacija.

b) prerna vrsti pogona, dizalice se mogu podeliti u dye glavne grupe:

- dizalice manje nosivosti do 1,5 t sa rucnim poganom i upravljanjem sa pod a hale,

dizalice vece nosivosti od 1,5 t obavezno se oprernaju elektropogonom za poprecno kretanje rnacke i poduzno kretanje rnosta, sa rukovanjem sa poda iii posebne kabine, kako je to prikazano slikorn 5.2.4.

3. Tehnicka regulativa za dizalice kao deo oprcme i nosace dizalica kao sastavni element gradevinske konstrukcije iscrpno je obradena, ne sarno u inostranstvu nego i u domacirn olcvirima.

Domacom tehniekom regulativom, valja naglasiti, uglavnorn su obuhvacena pitanja koja se odnose na dizalice kao deo mehanicke opreme industrijskog postrojenja, dok je standard za opterecenja dizalicarna jos uvek u Iazi pripreme.

179

Najvazniji standardi iz oblasti dizalica, domaci i inostrani, koji se siroko koriste U okvirima domace tehnicke regulative navedeni su pod brojem [64.67] spiska literature:

- JUS M.Dl.020/1964 .. Podela dizalica u pogonske klase,

- JUS M.D1.02111964. - Industijske dizalice, nazivne nosivosti,

- JUS M.Dl.022/1964. - Industrijske dizalice, visine dizanja,

- JUS M.Dl.023/1964. - Industrijske dizalice, radne brzine,

- JUS M.Dl.024/1964. - Industrijske dizalice, rasponi,

- JUS M.Dl.030/1968. - Slobodni prostor industijskih dizalica,

- JUS M.D1.0S2/1966. - Industrijske dizalice, konstruktivne mere za bez-

bednost rada sa dizalicama,

- Berechnungsgrundlagen fur Kranbau BlI1979. - svajcarski propis za dizalice,

- DIN 4132/1980. - Kranbahnen, Stahltragwerke,

- DIN 15018/1974, Blatt 1,2 - Krane, Grundsatze fur Stahltragwerke, Bere-

chnung.

4. Dizalice, deo opremc industrijskog postrojenja, izrazito su dinarnicki opterecene konstrukcije, cije dimenzije zavise ne sarno od velicine nominalnog statickog opterecenja vee, moze se reci, i u vecoj rneri ad rezima rada dizalice koji se definise putem tri faktora, shod no JUS-u M.Dl.020/1964. [64]:

- duiinom radnog vremena, odnosno kolicnikom radnog vrernena bez prekida i radnog vremena sa prekidirna,

- velicinom opterecenja koja se ponavljaju, pri cemu treba irnati u vidu ucestalost podizanja tereta veliCina bliskih norninalnoj nosivosti dizalice,

- jacinom udara dizalice, pri cemu val]a praviti razliku izmedu dizalica sa uobicajenim iii jacirn udarima koji se javljaju pri podizanju tereta iIi kretanju macke iii mosta dizalice,

Postupak analitickog odredivanja pogonske klase dizalice, propisan JUS-om M.D1.020/1964, koji se, rnedutirn, skoro nikada ne primenjuje u praksi, prikazace se numerickim primerom za dizalicu raspona I = 29,60 m, nominalne nosivosti Qn = 80,0 t sa dye macke pojedinacne nosivosti 40,0 t, u postrojenju "Mctind" za opravku zeleznickih vozila iz Zrenjanina. Pri izradi projektne dokumcntacije nosece cclicne konstrukcije objekta, dizalica je razvrstana prema gruboj klasifikacionoj Semi u pogonsku klasu 2 sa dinamickim koefi-

180

cijentorn e = 1,40. Analiza stvarne pogonske klase dizalice izvedena je prerna zabelezenim podacirna, rctrospektivno za objekt U eksploataciji, u cilju snizenja racunske vrednosti dinarnickog kocficijenta 'P = 1,40 za pogonsku klasu 2 na 'P = 1,20 za pogonsku klasu 1, cime hi se, redukcijorn presecnih sila, i sanacioni zahvati na insuflcijentnim nosacima dizalice (kranskim stazarna) sveli na minimum ili potpuno izbegli.

Racunski model odredivanja pogonskc klase dizalice obuhvata sledece stupnjeve:

- stupanj 1: tabelarnim pregledom 5.2.2, nacinjenim viscdnevnim posmatranjern i belezenjern, utvrduje se rezim rada dizalice (analiza Josipa Pancica, dip!. inz. mas., "Metind", Zrenjanin).

Tubela S.2.2. Prcglcd pararnctara rczirna rada dizalicc

Vclanjc (creta Vrcrne Broj zahvata Rastojanje
Rcdni Naziv Ukupna jcdnog macaka pri
sa mesc- dizanju sa
bro] clcrnenta dizanjn rnasa sa dye zahvata dnevno
jed nom too dve macke,
t kukc min n2
kukorn "I rn
1 2 3 4 5 6 7 8 9
I Lokomotiva 641 <., 58,00 x 20 4 2 9,0
jednirn posroljcrn -
2 Ram tokomotivc, 641. 4-1.00 - x 20 20 4 9,0
ceo
3 Ram lokomotive, bcz 20,00 - x 10 10 2 9,0
agrcgata
4 Obrtno postolje, 15,00 x - 10 20 2 -
komplctno
5 Dizcl motor i 9,50 - x 20 30 4 3.5
generator
6 Dizcl motor 5.60 x - 10 20 2 -
7 Rucni motor sa 6,70 x - 10 80 6 -
osovinom
8 Glavni generator 3.75 x - 10 20 2 -
9 K~ slnobusa 20,00 - x 10 90 6 6,0
10 Kos vozlla 811 42,00 - x 15 6 1 16,0
11 Kcl vozjla 816 33,00 - x 15 12 2 16.0
12 Dizel motor 811 4,50 x - 5 4 2 -
13 Parna lokornotiva 8(),()() X 20 4 I 8.0
serije 1~ -
14 L / / 320 36 / 18)

- stupanj 2: pararnetri rezirna rada dizalice, utvrdeni tabelorn 5.2.2:

ukupan broj zahvata dizalice za 24 h

broj zahvata sa velikirn opterecenjern 58,0-80,0 t za 24 h broj zahvata sa malim opterecenjern ispod 44,0 t za 24 h vrerne zahvata sa vclikim opterccenjern > 58,0 t za 24 h vrcmc zahvata sa rnalim optercccnjem < 44,0 t za 24 h

36 puta,

3 puta,

33 pula, 1 h,

6,5 h,

ukupno vreme rada dizalice za 24 h 7,5 h,

- stupanj 3: radne karakteristike dizalice Qn.= 2·40,0 t: ciji je mira? ra~ obezbeden pri svim kretanjima autornatski, postepemm ubrzavanjern I usporavanjern, prikazane SU u tabeli 5.2.3:

Tabeln S.2.3.· Ubrzanja i usporenja dizalice

Redni broj Element Kub Matl:..1 Most
Brzina ru/rnin 3,20 16,0 32,0
I
2 Ubrzanjc mls! / 0,1 0,167
3 Usporcn]e m/sz / 0,1 0,167 - stupanj 4: odredivanje pog?nske. kl'~:c. dizalic~. prema M.D 1.02011964. obuhvata nekoliko aritmetickih operacqa:

JUS-u

Tabela 5.2.4, Proizvodi rnasa clcrnenata i vrernena dizanja m x min x 112 U I, prcma tabeli 5.2.2.

58,00 x 20 x 2 2320,00 3,75 x 10 x 2 75,00
44.00 x 20 x 4 3520,00 20,00 x 10 x (, 1200,00
20,00 x 10 x 2 400,00 42,00 x 15 x I 630,00
15,00 x 10 x 2 300,00 33,00 x 15 x 2 990,00
9,50 x 20 x 4 760,00 4,50 x 5 x 2 45,00
5,60 x 10 x 2 112,00 80,00 x 20 x t 1600,00
6,70 x 10 x 6 402,00 m x min x lIZ U [ • L 12354,00 Aritrneticka srcdina svih, u vrerncnskom intervalu pO pravilu za 24 h, transportovanih tereta Qx predstavlja prosecni tr~nsp~rtovani teret Qs' sto u ovom slucaju za radno vrerne dizalice od 7,5 h iznosi:

Q - 12354,00 = ")7453 (

s - 7,5·60 -,

(5.2.2.)

182

Relativno opterecenje pri nominalnoj nosivosri dizalice QIl = 80,0 t:

Q 27,453 .

q = xs: 100% ;; 8000 = 0,343 = 0,35

r Qn 1

(5.2.3. )

Teorijsko radno vrerne dizalice pri T, := 7,5 h iznosi:

T - T ( qr) 3 - 7 - . 0353 - 0 ~71

I - S 100 -,) , - ,.J_ I

(5.2.4.)

Prema tabelarna I i 2 JUS·a M.D 1.020/1964, dizalica nosivosti Q'I = 80,0 t, sa dye macke pojedinacne nosivosti 40,0 I, maze se razvrstati u pagonsku klasu 1, s obzirom da pogonska klasa 1 zahteva:

a) broj radnih ciklusa na sat do 16, pri cernu je u posmatranom slucaju sa 36 radnih ciklusa u toku radnog vrerncna ad 7,5 h dnevno:

7,5 . 60 125' 5 ikl

n = 36 '" , nun = Cl' usa na sat

(5.2.5.)

b) teorijsko radno vreme T, 50,5 h/dnevno > 0,32 h/dnevno

Valja naglasiti da je eksperimentalnim putern utvrdena vrednost dinamickog koeficijenta if = 1,27 < 1,40 sarno potvrdila korektnost racunskog rnodela odredivanja pogonske klase dizalice.

Ako nedostaju analiticni element! za klasiflkaciju dizalica putem prikazanog postupka, sto je u praksi skoro neizbezria pojava, pogonska klasa se rnoze priblizno odrediti na osovu predvideoe namene dizalice, prikazane opisorn u opstirn crtarna:

Pogonska klasa 1: dizalice sa relativno kratkim radnim vremenom i malim relativnim opterecenjem (po proceni), kao sro su:

- mosne dizalice na rucni pogon,

- montazne dizalice u energetskim postrojcnjima,

- industrijske dizaJice za povremenu upotrcbu u skladistima i masinskim ra-

dionicama za laku obradu,

- mosne dizalice za odrzavanje,

- dizalice sa krakom na visokorn postolju, portalu iii stubu za povrerneno

dizanje tereta bliskih nazivnom terctu iIi sa retkorn upotrebom za nazivni teret, kao dizalice za posluzivanje i za gradevinarstvo,

- derik dizalice na rucni iii masinski pogon namenjene montaznim svrhama;

183

Pogonska klasa 2: dizalice za opstu upotrebu u radionicama, fabrikarna i skladistima, gde spadaju,

- teske industrijske dizalice u livnicama obojenih metal a, radionicama za teske eelicne konstrukcije, u livnicama gvozda i celika za lakse odlivke,

- dizalice sa krakom na portalu, postolju iii stubu namenjene sluzb] za ko-

madnu robu i za gradevinarsto,

- dizalice sa pomicnirn krakom za tesku sluzbu u lukama,

- pretovarne dizalice;

Pogonska klasa 3: dizalice sa teskirn pogonorn, sa Cestim uklapanjem i sa visokirn relativnim opterecenjern (po proceni) u koje se mogu svrstati:

- mosne dizalice za eclicane i valjaonice,

- dizalice za tezak rad u Iivnicarna, za lak fad sa magnetom iii grabilicom,

dizalice sa krakom na visokorn postolju, portalu iii stubu za rad sa magnetom iii grabilicom, za ce.~ci fad sa nazivnim terctorn,

- derik dizalice za tesku sluzbu u lukarna pri radu sa grabilicama;

Pogonska klasa 4: dizalice sa vrlo teskim pogonom i velikim relativnim opterecenjirna, sa jakim udarima iii pri visokirn temperaturarna, u koje spadaju:

- dizalice u striper halama zelezara (izuzetno jaki udari i velika relativna

opterecenja ),

- dizalice u kontinuiranom radu u cclicanama i valjaonicarna,

- dizalice u kontinuiranom radu sa rnagnetorn iIi grabilicom,

- pretovarne dizalice u teskoj sluzbi, sa velikirn brzinama pri radu sa rna-

gnetom iii grabilicorn.

5. Vertikalni pritisci tockova dizalice uvode se u proracun presecnih sila nosaca dizalice, kao sto je pomenuta u tacki 5.1.3, urnnozeni dinamickim koeficijentom tp, prema jednacini (5.2.6.):

F = tpF 'f

(5.2.6.)

pri ecmuje:

F'f = racunsko opterecenje za odredivanje presecnih sila,

F = staticno optereccnje, bez parcijalnog faktora sigurnosti y, prerna kenceptu dopustenih napona,

a

If' = ~ 2: 1,0 = dinarnicki koeficijent prcma jednaCini (5.1.1.) .

mrr,

184

r

I

J

Dinamickikoeficijent 1', koji nestoji ni u kakvoj zavisnosti, to valja podvuci, sa dinamickom jacinom matcrijalauslovljenorn oblikom zavarenih, dinamicki optereccnih nosaca, predstavlja, po definiciji, kolicnik stvarnih (izmerenih) napana u posmatranom preseku nosaca za opterecenje u pokretu 0pok i stanju mirovanja 0mi" prerna jednacini (5.1.1.).

Razlike u velicinama izmerenih opok i 0mir napona, iz kojih proistice dinamicki koeficijenti tp, posledica su:

deformacija nosaca pod pokretnim opterecenjern, prinudnih oscilacija nosaca,

promenljivih pritisaka tockova dizalice usled nepredvidenih impcrfekcija pokretne konstrukcije (nepravilnosti u tockovirna, laki ekscentri u pogonskim uredajima, nedovoljna torziona krutost konstrukcije dizalice u horizontalnoj ravni i drugc imperfekcije),

- nastavaka sina po kojima se dizalice krecu.

Velicine dinamickcg koeficijcnta 'f, prikazane tabelom 5.2.5, propisane su domacim privrernenim tehnickirn propisima PTF 2/1948. za opterecenja zgrada [1]. Primenjuju se jos uvek u domacoj praksi, iako postoje nova saznanja na ovom polju.

Tabele 5.2.5. - Dinarnicki kocficijcnt '" dizalica, prerna I'TP 2/1948.

Pogonska klasa db, lice I
I
Elcm cnt gradevi nskog obj ckta 1 2 3 4 !
1,20 1.40 1,60 1,90
Nosa~ dizalicc (kranska staza) 1,20 1,40 1,60 1,90

Konstruktjvni elementi na kojc se no.~~i 1,10 1,20 1,40 1,70
dizatice oslanjaju [stubovi, okviri, nosaei, itd], ,
1,00 1,10 1,30 t.so ,
, Gornje cifre svakog stupca tabele 5.2.5. primenjuju se u slucajevima kada je u pogonu samo jedna dizalica iii kada su vise dizalica, koje redovno zajedno rade, jedna uz drugu. Donje cifre odnose se ria slucajeve kada su u pogonu vise dizalica koje sarno izuzetno rade jedna uz drugu, bez obzira da Ii su na jednom iii na vise nosaca, Domacom tehnickorn regulativom nije propisan nacin proracuna presecnih sila u nosacima dizalica i odgovarajucih potpora u slucaju da je u jed nom ili vise brodova objekta ugradcn veci broj dizalica, taka da se u ovakvoj, ne rctkoi, prilici primcnjuju uputstva prikazana tackorn 3.1.4. standarda DIN 4132/1980. [66}.

[85

Velicine dinarnickog koeficijenta If za dizalice prikazane tabelom 5.2.5. jednake su sa velicinarna propisanim standardom DIN 120{1944. [113J, jz koga su preuzete j vrednosti za dizalice pogonske kJase 4, koje dornacim propisom PTP 2/1948. nisu predvidene.

Istrazivanja novijeg datuma na polju nosaca dizalica, u okvirima inostranih institucija ali i do mace praksc, pokazala su da su vrcdnosti dinarnickih faktora If, propisane postojecom tehnickorn regulativom, suvise velike, tako da su u novijim standardima umanjene u znatnijoj rneri na osnovu eksperimentalnih radova.

Tackorn 3.1.3. standarda DIN 4132/1980. [66] za nosace dizalica, kojim je, zajedno sa standardom DIN 15018/1974. [67] za konstrukciju dizalica, zamenjen DIN 120/1944. [113], propisane su nove, umanjene vrednosti dinamickog koeficijenta <p, prikazane tabelorn 5.2.6. ovog izlaganja,

Tabela 5.2.6. - Dinarnicki kocficijcnti ,(" prcrna DIN·u 4132/1980. [66]

Pogonska klasa dizalice
Element gradcvlnskog objekta
HI Hz H) H4
Nosac dizalice (kranska staza) 1,10 1,20 1,30 1,41)
Oslonac iii vesanje nosaca dizalice 1,00 1,10 1,20 1,30 Smanjcnje vrednosti dinamickog kceficijenta 'P prema tabeli 5.2.6. u poredenju sa vrednostirna tabele 5.2.5. iznosi ad 9,09-35,71 %, sto se ne rnoze smatrati zanemarljivim. Fundamenti, naponi u tlu, deformacije, stabilnost objekta, racunaju se bez koeficijenta <p.

Domaci standard za proracun i konstruisanje nosaca dizalica, ciji se predlog ternelji na svajcarskom standardu .Berechnungsgrundlagen fur Kranbahnen BlI1979." [65], jos uvek je u pripremi, s tim sto se moze u dogledno vrerne ocekivati kao neophodni dokument za domacu strucnu misao i praksu, Do donosenja domaceg standarda, uputno je da se u svakodnevnorn konstrukterskom radu prirnenjuju vrcdnosti dinarnickog koeficijenta <p prerna tabeli 5.2.6, iii sto je bolje, vrednosti prema pomenutom svajcarskom standardu [65], izrazen jednacinama (5.2.7.) i (5,2.8.):

(5.2.7.)

(5,2.8.)

186

sa oznakama:

F

= vertikalni pritisak toc.ka dizalice, staticko opterecenje, bez parcijalnog faktora sigurnosu y, prema konceptu dopustenih napona, u kN,

= vertikalni pritisak tocka uvecan dinamickim kocficijentom 'P. u kN, = dinamicki koeficijent,

Qrnax = velicina najveceg korisnog rereta koji se podize, u kN,

LEi max"" suma maksirnalnih vertikalnih pritisaka tockova za jedan nosac dizaiice, u leN,

~ = koeficijent u funkciji brzine podizanja tereta Vh i karakteristika po-

gonskog motora za podizanje, prikazan dijagramom na slici 5.2.6;

ako se ne raspolaze odgovarajucom vrednoscu VII, maze se uzeti ~ = 0,30 sa dovoljnom tacnoscu.

0.6

10,60
.....,
I V
/
V
V
V -
, / -)-
__l / I--- -

....., ./
~' I
,___ 0,5

0,4

0,3

0,2

0,1

°

0,5

1.0

. m/s

Slika 5.2.6. Koeficijent ~ u funkdji brzinc dizanja tereta vh u m/s

Valja ?apo~.cnuti da su vrednosti dinarnickog koeficijenta (1 + If), sracunate po jednacinama (52.7.) i (5.2.8.), nize no sto su to vrednosti navedene u tabeli 5.2.6.

Zbo¥ ra~nih nepravilnosti u tretrnanu nosecih celicnih konstrukcija, nedopustivo cesto su, tokom tehnickih prcgleda dornacih industrijskih objekata,

187

zapazani insuficijentni nosaci dizalica.izuzetno odgovorni, dinamicki optereceni konstruktivni clementi koji su iziskivali neodlozne i radikalne sanacije uz zavidne materijalne izdatke, Utvrdivanjem realnih velicina dinamickih koeficijnata e dizalica eksperimentalnim putem, merenjem stvarnih naponskih stanja sa optereccnjem u pokretu i rnirovanju, pokusalo se (a u dobroj meri i uspelo) sredinom sedamdesetih godina, pre no sto je standard DIN 4132/1980. i bio donesen, da se na tri velika domaca industr ijska objekta obirn sanacionih radova na nosacima dizalica svede u podnosljivc granice iii, sta vise.da se sanacije potpuno izbegnu.Eksperirnentalnim ispitivanjirna, ciji su rezultati podrobno obuhvaceni u izvorima pod brojevima [70, 71J spiska literature, podvrgnute su:

- cetvorobrodna hala hladne valjaonice ielezareSkoplje, sa dizalicama nosivosti 20,0 i 32,015,0 1. Nosaci dizalica konstruisani su kao kontinualne grede sa 8 polja izmedu dilatacionih prekida pojedinacncg raspona I :::::: 15,0 m, dimenzija sracunatih za istovrerneni rad dve dizalice sa mostovima raspona 3 x 27,40 m i 31,20 m. Za proracun presecnih sila usvojena je pogonska klasa 2 dizalice, sa dinamickirn koeficijentorn 'P = 1,40. Rczultati ispitivanja, koja je izveo Gradevinski fakultet u Skoplju [71], pokazali su da se ova vrednost krece u granicarna 'P = (1,16 - 1,19), sto je oko 20% nize od usvojene e = 1,40;

glavna, sestobrodna (bez aneksa) hala za opravku zcleznickih vozila "Metind" iz Zrenjanina, izgradena u nosecoj celicno] konstrukciji. Nosivost dizalica, preteznih raspona I = 16,80 m, ali i vecih I = 29,60 m, kretale su se u sirokim granicama, od 1,0 t preko 5,0-8,0 1 sve do 80,0 t, u zavisnosti od narnene broda u koji su ugradene. Usvojena je racunska pogonska klasa 2 dizalica sa dinamickim koeficijentom <p = 1,40. Rezultati ispitivanja koja je izveo institut "Kirilo Savic" iz Beograda [71], pokazali su da se ove vrednosti krecu u sirokim granicarna 1,05 !5 'P !5 1,27 sto je u proseku nile za 33,3-10,3% od usvojene velicine 'P = 1,40;

- glavna manipulativna hala fabrike autornobilskih delova .Ramiz Sadiku" u Peci raspona 20,0 m u nosecoj celicnoj konstrukciji, izradena je sa jednom dizalicom nosivosti 32,015,0 1 pogonske klase 2 sa dinarnickim koefieijentom 'P = 1,40 i nosacima dizalice u vidu kontinualnih greda raspona 16,0 X 10 = 160,0 m. Podvrgnute ispitivanju naponskih stanja od strane strucne ekipe instituta .Kirilo Savic' iz Beograda [71], dimcnzijc nosaca dizalice pokazale su se nedovoljnim za puno, projektorn predvideno opterecenje Q ;:::: 32,0/5,0 t, taka da je ovo morale biti reducirano na Q ;;;;; 18,015,0 t kao trajno cksploataciono oprerecenje. I pored svih konstrukcionih, fabrickih i montaznih nedostataka u konstrukciji nosaca diza-

188

lice.dinamicki koeficijent procenjen je, na osnovu izrnerenih statickih i dinamickih naponskih stanja, na 'f = 1,18, sto je opel manje negde za 18,6% od raeunskog 'P = 1,40.

Moguce uzroke srnanjenja stvarnih vrcdnosti dinarnickih koeficijenata <p prema racunskim, u granicarna 10-33%, kako su to dornaca istrazivanja pokazala, a slo je kasnije potkrepljeno i standardorn DIN 4132/1980, trebalo bi traziti u sledecim elernen lima:

- nosaci dizalica predstavljaju u stvarnosti znatno kruce konstrukcije no sto se to uobicajenim statickirn proracunorn Iinearnih sistema pretpostavlja, Sadejstvom nosaca dizalica i pesackih staza ugradenih u ravni gornjih pojaseva, delimicno i dizalicnih sina narocito specijalnog KS tipa, znatno se povccava krutost celog, moze se reci, prostornog sistema sto se neposredno vidi i iz izrnerenih ugiba nosaca, ncgde oko 20-25% manjih ad racunskih vrcdnosti. Povecanjern krutosti nosaca dizalica povecava se i broj sopstvcnih oscilacija, opada osetljivost sistema prema udarnim opterecenjima, sarnim tim i velicina dinamickog koeficijenta <p;

- racunski pritisci tockova dizalica neretko su znatno manji od stvarnih mogucih velicina, sto proistice iz gabaritnih mera tereta koji onemogucavaju prilaz macke dizalice u granicni polozaj prema kame se i odreduju maksimalni pritisci tockova;

- pri izradi savremenih nosaca dizalica, nastavci dizalicnih sina obicno se zavaruju, time se iskljucuju pojave udara tockova dizalica, a samirn tim ublazuju i oscilacije nosaca;

- najzad, nedovoljno prouccna usvojena pogonska klasa dizalice u objektu i odgovarajuceg dinamickog koeficijenta <p, koji se, tokom ispitivanja stvarnih naponskih stanja, pokazuje kao nerealan u velikom broju slucajeva. Snizavajuci pogonsku kiasu dizalice za jednu, pokadkad i dve grupe, putern iscrpne analize rezima rada dizalice, shod no prikazanom postupku prema JUS-u M.D1.020/1964, mogu se postici znatnije ustede u konstrukciji objekta, koje namccu investitoru i konstrukteru ovakvu JUS·om predvidenu, ali vrlo retko iii nikada ispunjcnu obavezu,

Domace eksperimentalne analize dinamickih koeficijenata 'P dizaJica, iako nedovoljno iscrpne, ipak su jasna indikacija da se izvesne rczerve u naponirna kriju iza primene propisanih, ali nepotpuno proucenih racunskih vrednosti ovih koeficijenata. Ako se ima u vidu da uticaj korisnog opterecenja nosaca dizalice u celicnoj konstrukciji predstavlja 95-97% ukupnih presecnih sila, ova rezerva u velicini napona krece se u primarnih ivicnih napona oko 15%,u totalnih g.100/0. Smanjenjem pnmarruh ivicnib napona za 15%, masa nosaca dizalica smanjila bi se za oko 4%,

189

You might also like