Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
41Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
FILOZOFIJA_U_VREMENU

FILOZOFIJA_U_VREMENU

Ratings: (0)|Views: 762 |Likes:
Published by sladjan

More info:

Published by: sladjan on Apr 19, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/13/2013

pdf

text

original

 
POLIS SAVREMENA DRUŠTVENA MISAO
Redakcioni odbor 
Jasminka Babić-Avdispahić, Mile Babić, Sulejman Bosto,Predrag Finci, Nenad Fišer, Sadudin Musabegovic, Abdulah Šarčević i Jugoslav Vlaisavljević 
Odgovorni urednik 
 Abdulah Šarčević 
FILOZOFIJA 
U VREMENU
FILOZOFIJA MODERNOG DOBA II
 
Izbor, pogovor i redaktura
 Abdulah Šarčević 
Prijevod
bodan Novakov Željko Pavić 
CIP — Katalogizacija u publikacijiNarodna i univerzitetska biblioteka Bosnei HercegovineSarajevo
1 (091) »312«
FILOZOFIJA u vremenu / (izbor, pogovor i redaktura Abdulah Šarčević ; PrijevodSlobodan Novakov, Zeljko Pavić). —Sarajevo : »Veselin Masleša«, 1991.—. —sv. ; 21 cm. — (Polis-Savremena društvenamisao)
II
1991.
Filozofija modernog doba.
339 str.
Filozofija i kritika ciničnog uma / Abdulah Sarević: str. 308-339.
1952006
ISBN 86-21-00440-2~\
SADRŽAJ
I
Dieter Henrich, Temeljna struktura moderne filozofije . 7(prev. Zeljko Pavić)
II
 Arnold Gehlen, Duiša u tehničkom dobu — Čovjek i tehnika 43
III
 Walther Ch. Zimmerli, Antiplatonski eksperiment —Opaske o tehnološkoj postmodernd 79
IV
Peter Sloterdijk, Pariški aforizmi o racionalnosti . . . 102 V Peter Sloterdijk, Kardinalni cinizmi . . . . . . . . 118(prev. Slobodan Novakov) VI Abdulah Šarčević, Filozofija i kritika ciničnog uma —Peter Sloterdijk i postmetafizičko iskustvo 308
 
...
-. .
!
••:.
DIETER HENRICH 
TEMELJNA STRUKTURA MODERNE FILOZOFIJE*
I.
Prvi teoretičar modernoga društva bio je Thomas Hobbes.On je skovao sudbonosni pojam države, koja nije ništa drugodo udruživanje volja svih njenih građana. Što je time kazano,postat će najbolje jasno iz onoga što Hobbes osporava: prvo,država nije vrst instrumenta, kojim se služi skupina ljudi da bi s njezinom pomoći mogla bolje ostvariti bitne ciljeve. Ako je ona samo to, ona se tad nikad ne može u vlastitu imenugrađanina i k tomu nasilnim putem okrenuti protiv njegoveposebne volje. Drugo, ona nije nikakav odraz i nikakvo slikovno ozbiljenje nekog svjetskog poretka, čiji uzor ona dovodido važenja za mikrokozmos ljudskoga života. Ako bi to bila,ona bi se mogla pojavljivati vazda samo kao zahtjev za voljomgrađana, nikad kao njen vlastiti izraz. No, ukoliko je volja jednog svaki izvor i kriterij opće volje, zakon i sloboda, indi vidualnost i institucija nisu u konfliktu, nego u skladu, nisuutemeljeni u općosti ljudske prirode ili svjetskoga poretka,nego u voljnoj energiji jednog od svih pojedinih ljudi, koja gaodlikuje još prije nego se okrene bilo kojim posebnim cilje vima ili prije negoli razumije svjetske sklopove.
* »Grundstruktur der modernen philosophie«. — Tekst napisan zaputujuće predavanje u Aziji 1970; na njemačkom objavljen najprije u:
Subjektivität und Selbsterhaltung,
hrsg. von H. Ebeling, Frankfurt amMein 1976, str. 97—121, a potom u: D. Henrich,
Selbstverhältnisse. Ge-
danken und Auslegungen zu den Grundlagen der klassischen deutschenPhilosophie,
Stuttgart 1982, str. 83—109.
7

Activity (41)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
zepcak liked this
zaim_827078 liked this
skutorka59 liked this
svet1000 liked this
zaim_827078 liked this
johnnystulic liked this
zlatko5 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->