2

sadržaj

SADRŽAJ 2
ODABIR TEME I OSNOVNA POLAZIŠTA 3
TERAPIJSKE ZAJEDNICE U HRVATSKOJ 4
prostorna organizacija komune 5
aktivnosti 6
spolna struktura 6
broj članova 6
stupnjevi rehabilitacije 7
LOKACIJA PROJEKTA 8
ODABIR LOKACIJE 9
kriteriji za odabir 9
ARHITEKTURA SELA 9
ARHEOLOGIJA SELA 12
RJEČNIK POJMOVA ZNAČAJNIH ZA LOKALNU ARHITEKTURU 13
PROSTORNI PLAN 14
izvod iz dijela prostornog plana: 14
PROJEKT RE- 15
3d rekonstrukcija . izvod iz katastra . shema vlasništva . presjeci . pročelja postojećeg stanja 16
zone korištenja . shema komunikacija . situacija 17
program 18
intervencije 18
tlocrti 20
površine 20
presjeci i pročelja 24
materijali i konstrukcija 25
detalj 26
instalacije i otpad 27
EPILOG (RE-KAPITULACIJA) 28
 3

odabir teme i osnovna polazišta

tema ovog diplomskog rada je arhitektonski projekt komune za liječenje ovisnika
o drogama. kako je droga nusprodukt suvremenog društva, ideja je konfrontirati ju sa
osnovnim tradicionalnim zdravim vrijednostima. s obzirom na to da se prilikom liječenja
u ovisnicima trebaju iznova probuditi osnovne životne vrijednosti i izgraditi određeni
pozitivan stav, ideja je osmisliti konkretan operativni model sklopa komune gdje se
njeguje tradicionalan tip života kao povratak ka održivosti i svijesti o okolišu.
logiku površnih užitaka potrebno je zamjeniti temeljnim ljudskim vrijednostima,
pa je upravo tradicionalan prostor .

namjera je bila raditi na stvarnom društveno korisnom projektu. s obzirom na to

da bi od jednog takvog promišljenog projekta društvo moglo imati izravne koristi, u
suradnji s fakultetom želja je pokušati pomaknuti granice diplomskog rada izvan
prostorije obrane diplome i učiniti diplomski rad uistinu direktno društveno korisnim.

budući da arhitektura uvijek iznova mora preispitivati svoju ulogu u društvu i načine na koji način to društvo učiniti boljim
i zdravijim, ova tema ponudila je širok spektar problema današnjice pomoću kojih se Arhitektura može – sada na kraju studija -
ponovno promisliti iznova.
 4

terapijske zajednice u hrvatskoj

u hrvatskoj se problemom droge sa državne strane

bave vladin ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga
republike hrvatske i služba za prevenciju ovisnosti
hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a u civilnom
sektoru postoji na desetke nevladinih udruga – vjerskih i
svjetovnih. postoji 30 terapijskih zajednica - komuna. sve
su osnovale vaninstitucionalne organizacije, osim doma
za ovisnike o drogama ili drugim opojnim sredstvima u
pulcu (rijeka). financiranje nekih terapijskih zajednica vrši
država, dok većina sredstva prikuplja iz donacija.
najbrojnije su talijanske i španjolske religijske komune
(cenacolo, mondo nuovo, papa ivan 23., reto, remar
espana).

da bi se što potpunije uveo u problematiku osmišljavanja jedne takve zajednice, posjetio sam nekoliko komuna u
dalmaciji, podneblju unutar kojeg se nalazi i lokacija za ovaj diplomski rad.
 5

prostorna organizacija komune

(terapijske zajednice) temelji se na programu

rehabilitacije koji se provodi unutar nje. vrste programa su:
radna terapija (fizičke i kreativne aktivnosti), grupna
terapija (sastanci cijele terapijske zajednice), psiho
socijalna rehabilitacija, religijske aktivnosti (molitva, sveta
misa, svjedočanstva), individualni rad na stručnoj bazi
(psihlolog, psihijatar, operater), sport. programi se
kombiniraju, te u pojedinim zajednicama prevladavaju
pojedine aktivnosti, u drugima neke druge.

znatna razlika uočava se između državnih i religijskih komuna. u prvima se terapija temelji uglavnom na stručnoj pomoći
psihologa, psihijatara, socijalnih radnika i izliječenih ovisnika koji su završili tečaj za terapeuta, dok se u religijskim komunama
rehabilitacija vrši isključivo radom i sportom. svaka osoba koja uđe u zajednicu dobiva jednog „anđela čuvara“ koji se brine o
njemu. državne zajednice prilikom registracije moraju poštovati pravilnike koje donosi ministarstvo rada i socijalne skrbi
(pravilnik o vrsti doma za djecu i doma za odrasle odobe i njihovoj djelatnosti, te uvjetima glede prostora, opreme i potrebnih
stručnih i drugih djelatnika doma socijalne skrbi; i pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme, stručnih i drugih djelatnika te
načinu pružanja skrbi izvan vlastite obitelji koju pruža vjerska zajednica i udruga te druga pravna osoba za najviše 20
korisnika)
 6

aktivnosti

koje su prisutne u životu jedne takve zajednice

vezane su uz za karakteristično podneblje i okruženje
unutar kojeg se zajednica nalazi. nabrojimo neke popravak
i prodaja namještaja, usluga selidbe, konfekcioniranja
različitih proizvoda, obavljanje kućanskih poslova,
održavanje higijene, kuhanja, peglanja, gradnja i uređenje
okoliša, razni obrti (stolarija, bravarija), izrada različitih
predmeta s religijskim motivim (ikone, kipovi), uzgoj
životinja i hrane, prerada životinjskih proizvoda (sir, med...)
i kreativni rad. osim radne rehabilitacije održavaju se i razni tečajevi i radionice - tečaj pčelarstva, tiskarski i stolarski, tečaj za
uzgoj maslina, tečaj za vođenje brodica izučavanje različitih zanata, najčešće popravke kućanskih aparata ili restauracije
namještaja, kazališteod ostalih pratećih dozvoljenih aktivnosti
ograničeno je čitanje novina, knjiga, praćenje TV, gledanje filmova, igranje društvenih igara.
za arhitekturu zanimljivo je upravo oblikovanje vlastitog prostora vlastitim znanjem i sredstvima. građenje i kultiviranje okoliša
članovi zajednice vrše sami i na taj način rade na sebi, osjećaju se korisnima.
spolna struktura

je uglavnom jednospolna, vrlo rijetko miješana ili obiteljska.

broj članova

varira između 10-100 (optimalan je 20)

 7

stupnjevi rehabilitacije

su posjete savjetovalištima, detoksikacija

(uglavnom u vlastitom domu ili u bolnici) i boravak u
terapijskim zajednicama koji se također sastoji od
nekoliko faza. vrijeme boravka varira od 8 mjeseci do 5
godina i više. u zajednicama se stiče osjećaj
odgovornosti, i uči voljeti i živjeti život.

prostorna organizacija među različitim

komunama se u principu ne razlikuje mnogo. to je
svakako jedna hipertrofirano obiteljsko imanje sa dodatnim sadržajima za rehabilitaciju.

sukladnost programa između komune i proširene obitelji je očita, pa je tako određena i lokacija za temu rada.
 8

lokacija projekta
se nalazi u zaleđu centralnog dijela poluotoka pelješca, na području napuštenog naselja vlahovići. to je područje izrazite
gustoće naselja ako se usporedi sa ostalim dijelom poluotoka. razlog tomu je plodno tlo u kotlini između dva topografska
masiva – rote i zabrade.
 9

odabir lokacije
kriteriji za odabir

dostatna topografska izoliranost od susjednih naselja, prometna

povezanost sa naseljima radi opskrbe, postojeći stimulativni okvir tradicionalnog
načina života, mogućnost širenja naselja u vidu nove izgradnje, vrijedno obradivo
tlo u sklopu i u blizini naselja, neposredna blizina ostalih potencijalnih područja za
rad – more, arheološka nalazišta, vinogradi, kamenolom..., neposredna blizina
crkve.
 10

arhitektura sela
graditeljstvo zatečenih naselja tumači predaju, običaje i prošlost našeg primorja,
svjedoči o ustrajnosti naših ljudi u borbi s klimatskim, privrednim i političko društvenim
nepogodama i zaostalostima, pokazuje snalažljivost, otpornost i životnu snagu
zemljoradnika, pastira i ribara u kršu, u neprohodnim, osamljenim i vjetrovitim
predjelima. odatle se vidi njihov smisao za zajednički zadružni život, za poštivanje
susjedstva i skupnu obranu. to graditeljstvo pokazuje sposobnost anonimnih graditelja
da se snađu i skučenim sredstvima udovolje potrebama seljaka. njihov smisao za
usklađivanje lijepoga i korisnoga izrasao je tu iz samih životnih potreba. ove kućice,
građene bez nacrta, i naselja, nastala bez unaprijed utvrđenog plana, imaju u svojoj
jedinstvenosti čisti izraz.
seosko je graditeljstvo zadržalo svoju neposrednost. ostalo je živo, gipko u
svojoj živosti i podatno čovjeku. u ovim zgradama i naseljima ostvareno jedinstvo i
ravnoteža triju glavnih elemenata: svrhe kojoj služe, oblika i građe. tako su nastali
praktični stanovi i prijatna sela, povezana s krajem, obranjena od nepogodnosti klime i
zemljišta, prožeta ljepotom ugođaja. Ljepota naših sela ne zaostaje dakle za ljepotom naših gradova. graditelji sela su ostali
vjerni najnužnijoj potrebi života, gradili su iskonski i spontano, gotovo jednako kroz nekoliko stoljeća, ne mjenjajući praznu
građevinsku modu, koja se zvaše stil, a koju je le corbusier prozvao laž. životna se istina dakle ispoljila najviše u ovom
spontanom seoskom graditeljstvu, koje je ostalo u čistoći svoga izraza.
 11

činjenica je da je postojao i da još uvijek postoji

čitav jedan svijet graditelja, za koje kuća nije estetska
igra, već potreba, nije izraz bogatstva, nego rezultat
napora ostvaren sa najmanjim utroškom energije i
sredstava.
zadovoljstvo koje nam pružaju najjednostavnije i
ne odviše glasne konstruktivne manifestacije, koje je
čovjek ostvario na selu sa duhom čudesnog primitivizma.
ovaj neizmjerni rječnik konstruktivne logike čovjeka,
tvoraca sadržaja i formi, objašnjivih očitim vezama sa
zemljom, klimom, ekonomijom, tehnikom i društvenim
uređenjem, otvara se pred našim očima kroz arhitekturu
sela. naše dalmatinske seoske kuće, ma kako skromne
nemaju smiješnih fasada, nemaju besmislenih ornamenata, one su u svojoj skromnosti do te mjere jednostavne, da postaju
dostojanstvene.
 12

arheologija sela
smještaj naselje je strateški, radi iskoristivosti horizontalne
površine plodnog tla smješteno na padinu brežuljka u čijem
podnožju se nalazi obradivo zemljište. na istočnoj strani naselja
proteže se vrijedna šuma.
naselje vlahovići napušteno je prije 60 godina. gusto zelenilo
izraslo je u svakom dijelu naselja. priroda natrag vraća što joj je
bilo oduzeto. u prvom posjetu ne otkriva se mnogo, no nakon
dublje analize naziru se funkcije zgrada prema položaju unutar
sklopa, volumenu, strukturi kamena od kojeg su izgrađene,
oblikovanju pročelja. naselje je preko tih elemenata zadržalo
memoriju korištenja koja je moguće iščitati. mjerenjem i
iscrtavanjem kuća zabilježio sam postojeće stanje koje je poslužilo
kao podloga projekta. upoznavanje posljednjeg stanovnika naselja
rezultiralo je dubljim ulaskom u način života i korištenja prostora.
naseljem dominira glavna kuća smještena u centar. oko nje
funkcionalno su postavljeni ostale građevine na način da se vanjski
prostori koriste na sličan način kao i unutarnji – njihova su
ekstenzija.
naselje i okolno zemljište je u vlasništvo dvije osobe, što
intervencije čini jednostavnijima u realizaciji.
 13

rječnik pojmova značajnih za lokalnu arhitekturu

gustirna - izgrađena sabirnica za kišnicu

depedenza - priručno spremište hrane
dvor - ograđeno dvorište
kamara - soba
kašun - škrinja, kovčeg
košara - staja za sitnu stoku
konoba - podrum; spremište hrane, alata i sl.
korte - ulaz u u dvor
komin - ognjište i dimnjak; kuhinja
kužina - kuhinja
popret - zidana peć za kruh sa otvorenim ložištem
sala - veća soba (svečano objedovanje, pirevi...)
stranj - prostor za preradu hrane
sular - mala terasa pred ulazom u kuću
(ispod je smještena gustirna)
tinel - najbolja soba za dnevni boravak; blagovaona
zogenj - objekt unutar kojeg se nalaze kužina, popret, komin, depadanza
 14

prostorni plan
prema prostornom planu površina oko postojećeg sela
(1500m2) je građevinsko područje (10500m2). nedostatak
prostornog plana je nepredviđanje prometnice i infrastrukture
do sela, što ga ograničava na eventualno manje proširenje
postojeće izgradnje, dakle kapacitet gradnje u punoj zoni
obuhvata je neprihvatljiv.
naselje vlahovići nalazi se u zoni umjerene zaštite kao rustična
aglomeracija.

izvod iz dijela prostornog plana:

- zona umjerene zaštite: pojedinačna kulturna dobra ili cjeline ambijentalne vrijednosti u režimu zaštite koja uvjetuje očuvanje
izvornih svojstvenosti pojedinih kulturnih dobara ili cjelina s ograničenom mogućnošću građevnih intervencija.
- kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste zgrade potrebno je paziti na mikroambijent naselja, tj. novogradnju uskladiti
sa zatečenim tlorisnim i visinskim veličinama postojeće zgrade (ili postojećih zgrada) kako bi se ustrojio skladan graditeljsko-
ambijentalni sklop.
 15

projekt RE-

re – ponovno, natrag, obratno, iznova

re cepcija – prihvaćanje, primanje, preuzimanje, usvajanje

re ciklirati – ponovno upotrijebiti
re dukcija – svođenje složenoga na jednostavnije
re forma – preinačenje neke strukture radi prilagođavanja njezinih funkcija, a bez razgrađivanja njezinih osnova
re generirati – steći novu životnu snagu, obnoviti se
re habilitacija – ponovno uspostaljanje ili nadomještanje izgubljene životne sposobnosti
re konstrukcija – ponovna gradnja, zidanje, obnova konstrukcije
re kreacija – okrepa, osvježenje, opuštanje, oporavak za ponovno stvaranje i rad, odmor
re misija – jenjavanje bolesti
re nesansa – obnova, ponovni procvat, preporod
re novacija – rekonstrukcija prilagođavanjem suvremenim potrebama
re stauracija – ponovno uspostavljanjen nečega što je bilo uništeno ili je propalo
re strikcija – ograničenje
re valorizacija – ponovno utvrđivanje vrijednosti
re vizija – ponovno pregledavanje, izmjena, preinaka, preispitivanje
...
 16

3d rekonstrukcija . izvod iz katastra . shema vlasništva . presjeci . pročelja postojećeg stanja

 17

zone korištenja . shema komunikacija . situacija

uži obuhvat čine postojeće zgrade sa funkcionalnom ekstenzijom prema sjeveru.

na istočnom dijelu naselja zadržava se postojeće vrijedno šumsko tlo, dok se zapadni
oblikuje u vrtove za uzgoj voća i povrća.

spoj na postojeće trase poljskih putova omogućen je novom glavnom

prometnicom na sjeveru i servisnom z-prometnicom na zapadnom dijelu naselja, kojom
s opslužuju i vrtovi. postojeće vertikalne i horizontalne komunikacije se sređuju, i
upotpunjene novima tvore kompaktnu mrežu.
 18

program

novi program je po tipu jednak starom, ali potiče iz suvremenog društva.

rekonstruiran je način korištenja prostora tako da se u zatečene zgrade ubacuju funkcije kompatibilne prijašnjima, gdje
god je to bilo moguće. prilikom projektiranja zadovoljeni su pravilnici koji se odnose na ovaj tip zgrada.

intervencije

postupak prilikom promišljanja novih

intervencija zasniva se na proučavanju i nastavljanju
zatečene arhitektonske logike. želja i potreba je bila
smanjenje ambicioznih gesti i prilagođavanje
postojećim strukturama. namjera je bila da nova
arhitektura respektira postojeću i da se interpolira na
logičan način kao da je oduvijek tu bila. kroz nove
materijale i blagu reinterpretaciju zatečenih
tradicionalnih elemenata u korist novog programa
naznačava se duh sadašnjeg trenutka.
 19

arhitektonske intervencije vršene u naselju mogu se svesti na nekoliko osnovnih elemenata:

1. podzidi – kultiviranje krajolika kaskadama ograđenim kamenim zidovima
2. mega sular – element sulara transformiran je u multifunkcionalnu, prvenstveno sportsku površinu ispod koje se
nalazi gustirna za navodnjavanje vrtova i parkiralište za automobile i bicikle. ograđen je žicom koja stvara
transparentan volumen kuće.
3. radiona – na mjestu bivših objekata za životinje (čije stanje i arhitektonska vrijednost nisu značajni), gradi se dvine
nove građevine spojene naopakim U staklenim elementom čime je prizemlje pretvoreno u jedinstven zatvoren
prostor.
4. kašun [škrinja] – naziv je dan radi toga što se u ovu zgradu ubacuje nešto novo – čelična konstrukcija sa različitim
sadržajima sukladnim potrebama projekta. na njega se dograđuje volumen vanjskog stubišta radi protupožarnih
propisa. on postaje sastavni dio kuće, poput velikog prozora koji gleda na šumu.
5. novi zoganj – radi funkcionalne povezanosti kuhinje i spremišta hrane probija se podrumska etaža ispod postojeće
zgrade. radi jednostavnosti izvedbe dio nje se ruši i na tom mjestu nastaje nova kuća volumenski identična staroj, ali
od drugačijeg materijala
6. amfiteatar i scena – svladavanje visine između dva nivoa oblikovalo se proširenjem stubišta i formiranjem gledališta
i scene. leđa scene zamišljena su kao vertikalni element – totem koji služi i kao stijena za penjanje.
7. stranj – arhitektonski se nije promjenio, ali je dobio nove sadržaje. on postaje „muzej hrane“ – tu su objedinjeni razni
tradicionalni elementi iz bivših prostora kuhinja koji se kombiniraju u jednom prostoru (prerada hrane – med, meso,
ljekovito bilje; ognjište gdje se povremeno objeduje, a ujedno služi i za dimljenje mesa, krušna peć...)
8. kuća za stručne djelatnike i goste – također nije promijenila eksterijer, već je samo dobila novu funkciju – prostor
za boravak gostiju i stručnih djelatnika.
20

tlocrti
 21

površine

ukupna površina užeg obuhvata 3110m2

ukupna površina šireg obuhvata 10550m2
ukupna izgrađena površina 530m2 (izgrađene građevine)
ukupna izgrađena površina (nove zatvorene građevine 55m2)
ukupna bruto razvijena površina 1163m2

a kašun 630m2 etaža +2 6 spremište lijekova 6m2

etaža -1 16 spavanje 50m2 (4x11m2+17m2) 7 ulazni prostor za goste 13m2
1 spremišta hrane 56m2 a5'1 sanitarije 6m2 8 sanitarije za goste 13m2
2 manipulativna površina 16m2 etaža +1
3 servisno dizalo b stranj 72m2 9 spavaći trakt za goste 50m2
4 garderoba i sanitarije za kuhara 4m2 1 prerada hrane 32m2 (2x7m2+3x12m2)
5 tuševi / sanitarije 29m2 2 krušna peć 8m2
6 spremište sredstava za čišćenje kuće 7m2 3 ognjište 13m2 e košara 42m2
7 servisni hall 13m2
8 prostorija za održavanje čistoće rublja 11m2 c radiona 143m2 f servisna stanica 55m2
etaža 0 etaža -1 1 vanjske jedinice 9m2
9 ulazni hall 10m2 1 radni prostor 82m2 2 unutranja jedinica 28m2
a5'1 sanitarije 6m2 etaža 0 3 reciklažna prostorija 16m2
10 boravak / terapija 41m2 2 spremište opreme za održavanje okoliša 33m2
11 biblioteka 17m2 g sular
12 smeće 3m2 d stručni djelatnici / gosti 246m2 1 manipulativni prostor za vodu
13 kuhinja 14m2 etaža 0 2 parkiranje
14 office 14m2 1 ulaz / garderoba 7m2 3 gustirna
15 blagovanje / boravak / terapija 48m2 2 boravak 15m2 4 sular
a5'2 pranje ruku 8m2 3 spavanje 18m2 (2x9m2)
etaža +1 4 tuševi / sanitarije 7m2 h boćalište
16 spavanje 33m2 (3x11m2) 5 individualna terapija 14m2
a5'1 sanitarije 6m2
 24

presjeci i pročelja
 25

materijali i konstrukcija

najveći zahvat izvršio se unutar glavne kuće. nakon procjene stanja, postojeći kameni zidovi ostaju konstruktivno
intaktni, sa manjim probijanjima otvora i pridržanjima. horizontalna stabilizacija kamenih zidova radi dostatne mase i male
površine otvora je zadovoljavajuća na bočnim stranicama, a detaljnijom konstruktivnom analizom treba se ocjeniti seizmička
otpornost središnjeg dijela uzdužnig zidova, te se u slučaju potrebe oni mogu mjestimično pridržati novom čeličnom
konstrukcijom. unutar postojećih zidova ubacuje se nova neovisna čelična konstrukcija za međuetaže i krovište. profili koji se
koriste za stupove su pravokutni dimenzija 120x240mm. za horizontale postavljene na rasponima od 4.54m do 4.97m koriste
se čelične grede HEA140, kao i za roženice krovišta na istim rasponima. element protupožarnog stubišta konstruiran je
također od HEA140 profila, a obložen bakrenim limom. konačni pokrov je određen prema originalnom stanju (kupa kanalica).
na mjestu nove radione nalazile su se staje, čije stanje i arhitektonska vrijednost nisu značajni. zadržana je njihova
tlocrtna pozicija i načinjene dvije nove zgrade armirano betonske konstrukcije (zidovi i krovna ploha) debljine 14-20cm (rasponi
od 3.57cm do 5.71cm), sa konačnim pokrovom i oblogom zidova eternit pločama dimenzija 300x100cm. ista se konstrukcija i
obloga upotrebljava i za novu kuhinju.
sve ostale postojeće kuće pokrivaju se novim krovovima od kupe kanalice sa drvenom konstrukcijom krovišta
oslonjenim na stare kamene zidove.
površina sportskog terena obložena je gumenom sportskom podlogom, a ograđena je žicom.
26

detalj
 27

instalacije i otpad

kondicioniranje zraka unutar objekta vrši se električnom energijom. energetska stanica sa unutarnjom jedinicom (split
dizalica topline zrak-voda) smještena je sjeverno od glavne kuće, gdje je u presjeku riješen i oblikovno optimalan položaj
vanjskih jedinica (isparivača s ventilatorima). za kuhanje se koristi plin čiji je spremnik ukopan na sjevernom ulazu u naselje.
kanalizacija se iz svih objekata vodi u septičku jamu ispred servisne jedinice. u sklopu servisne jedinice nalazi se i reciklažna
prostorija gdje se razdvajaju razne vrste otpada (papir, metali, staklo, plastika, smeće). bio otpad odlaže se na jugoistočnom
dijelu naselja gdje se pretvara u kompost.
 28

epilog (RE-kapitulacija)

naziv re- se odnosi na korist projekta kako u pogledu rehabilitacije ovisnika,

tako i u pogledu rehabilitacije naselja. radi se o uzajamnoj pomoći. stvara se
jedan od mogućih modela revitalizacije napuštenih sela prilikom čega se
članovima komune daju konkretne svrsishodne aktivnosti. njihovo izvršavanje
probudit će u njima osjećaj recepcije novih vrijednosti za sebe i svoju
zajednicu. naselje se reciklira, rekonstruira, renovira, revidira; ovisnici se
regeneriraju, a njihove osobnosti rekreiraju. redukcija formi i restrikcija
površnog užitka. obostrana renesansa.