Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword or section
Like this
32Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Eric Hobsbawm - Doba kapitala

Eric Hobsbawm - Doba kapitala

Ratings: (0)|Views: 940 |Likes:
Published by Alija Alijagic

More info:

Published by: Alija Alijagic on May 14, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/14/2013

pdf

text

original

 
ERIC HOBSBAWM
DOBA KAPITALA
1848 — 1875
ZAGREB 1989.
 
HOBSBAWMOVO
 DOBA KAPITALA
Osnovne odrednice evropskog i svjetskog razvoja od 1848. do 1875. sadržaj sudrugog dijela velike trilogijske sinteze prof. E. Hobsbawma, britanskoghistoričara koji se svojim istraživalačkim rezultatima uključio među vodeće povjesničare »dugog devetnaestog stoljeća«, tj. razdoblja od 70-ih godina XVIII.stoljeća do 1914. Početni dio njegove trilogije o torn razdoblju objavljen je u naskao prva knjiga biblioteke »Povijesna istraživanja«. U njezinom se predgovorumogu naći informacije o autoru, njegovu opusu i znanstvenim kvalitetama kojima je stekao međunarodnu reputaciju.Hobsbawmovo »Doba Kapitala« izišlo je prvi put u Velikoj Britaniji 1975, aorganski je nastavak knjige »Doba revolucije« i dobro polazište za shvaćanje posljednjeg dijela autorove trilogije »Doba imperija*. Taj spojni svezak obrađuje period velikog poleta kapitalizma, možda presudnoga za dugovječnost buržoaskog sistema, iako je period omeđen velikom revolucijom (1848/1849) i»velikom depresijom« (1873/1874). Kakve je izvanredne snage oslobodila ili pokrenula »dvojna revolucija«, britanska industrijska i francuska političko-socijalna, vidi se upravo u
 
vremenu od sredine XIX. stoljeća do njegovihsedamdesetih godina. Glavne jezgre kapitalizma, one u Zapadnoj Evropi, djelujukao moćne nakupine ekspanzivne energije, impresivni uzorci, snažni poticaji.Ogromnim koracima napredovala je izgradnja kapitalizma kao prvog svjetskogsistema u čijim vodećim sektorima teče izvanredan rast proizvodnih snaga iukupnih privrednih potencijala. To »zlatno doba« kapitalističkog progresa autor  prikazuje u raznim presjecima epohe, pri čemu ostaje dosljedan svojim kritičkimgledištima o buržoaskom poretku, potanko izloženim u
 
 prvom dijelu trilogije.Velik i dug polet kapitalizma, samo ponekad usporavan cikličkim krizamaosrednje jačine, počinje poslije revolucije 1848/1849. Hobsbawm ističe da jerevolucija bila dotad najveći val simultanih političkih i socijalnih potresa, alida je ipak, negdje prije a negdje kasnije, pretrpjela potpun poraz. Norevolucija je svojom snagom i širinom, s pravom upozorava autor, izdno poslužila kapitalizmu: uzmicanje ili umiranje feudalnih odnosa ubrzalo se, a prostori za agilno poduzetništvo naglo se otvaraju ili povećavaju. Uvelike zatoda bi se izbjegla nova revolucija, možda moćnija i opasnija, vladajući se slojeviu mnogim zemljama priklanjaju liberalizmu, prije svega ekonomskome, smanjujese njihov otpor postepenoj demokratizaciji, a pomalo se probija i shvaćanje dasu socijalne reforme cijena društvenog mira. Radnički pokret, koji su porazirevolucije bacili u dulju depresiju, postepeno se oporavlja i na toj osnovi ničePrva internacionala. Ona nije bila revolucionarna jer takvi nisu bili ni njeziniglavni sastavni dijelovi. U nekoliko prilika prof. Hobsbawm upozorava da je realnitok historijskog razvoja razuvjerio Marxa u izglede bliske nove evropskerevolucije. Brzo napredujući bez većih potresa, kapitalistički je polet omogućio popravljanje položaja radnih slojeva u razvijenim zemljama. Autor naglašava dato poboljšanje nije bilo veliko, ali je ipak bilo dovoljno da za dulje vrijemeisključi mogućnost ozbiljnih socijalnih pobuna. U skladu s time i Pariškukomunu vidi kao izoliranu iznimku koja je, doduše, obnovila strah od »avetikomunizm, ali stvarno nije bila popracena nikakvim neposrednimoponašanjem izvan francuskih međa. Za neko doba vrijeme revolucije je prošlo.U djelu se pažnjom adekvatnom suvremenim
 
tokovima, naročito u Evropi,obrađuje širenje nacionalne ideje i pokreta za nacionalnu afirmaciju. U većemdijelu razdoblja, iz Hobsbawmova teksta slijedi, nacionalna je problematikazasje-
5
 
nila socijalnu na općoj evropskoj pozornici; tome odgovarajuća tendencijatek je kasnije zahvatila razne izvanevropske sredine.Te su sredine također jedna od glavnih autorovih tema u »Dobu kapitala«. Naime, on je u krug gubitnika ogromnog poleta kapitalizma uvrstio zemlje kojesu, uz veću ili manju, izravnu ili posrednu prisilu bile uključene u svjetsko tržište,stare i nove kolonije i polukolonije. Bilans tog uključivanja — ono je davno počelo, ali se u razmatranom periodu intenzivira i brzo proširuje — pretežno jenegativan za zemlje — objekte, kao i u prethodnom razdoblju. Bilo bi dobro da je autor tu svoju ocjenu potkrijepio s više podataka.Važno mjesto u knjizi, kao i u »Dobu revolucije«, pripalo je agraru i selu. No tom se prilikom jače akcentira uključivanje poljoprivrede u svjetskotržište i procesi modernizacije koji sve više zahvaćaju i tu granu. S time autor  povezuje velika pitanja likvidacije kmetstva i ropstva, čuvajući se pretjeranihgledišta o neospornoj nerentabilnosti poduzetništva zasnovanog na tradicionalnim proizvodnim odnosima.Vrijeme velikog poleta kapitalizma prof. Hobsbawm prikazuje i kao doba dotadneviđenih migracija, kretanja stanovništva unutar zemalja i iseljavanja izvannjihovih granica. Latentni viškovi radne snage iz poljoprivrede zahvenemodernizacijom sele u gradove koji bujaju. Istodobno masa ljudi odlazi izEvrope, što, moglo bi se dodati, znatno pogoduje eksplozivnom širenju njezine privredne, političke i vojne snage, a i amortizira unutrašnje tenzije u evropskimzemljama. Dakako, osim ljudi, iz Evrope se sve više izvozi roba i kapital.Procesi industrijalizacije i urbanizacije u knjizi se razmatraju kao usko povezani. Autora podjednako zanima život buržoazije i radnika u gradu. On namnastoji predočiti pripadnike trijumfalne buržoazije ne samo kao poduzetnike ili javne ličnosti, već i kao privatne osobe, u njihovoj kući i obiteljskom krugu. O položaju radničke klase autor piše s mjerom, uočavajući poboljšanja, ali pretežno u njezinu gornjem, kvalificiranom sloju, najaktivnijem u organiziranom pokretu radništva. Nažalost, nije obrađen i položaj radnika u nerazvijenimzemljama, posebno u kolonijama i polukolonijama.Zavna poglavlja Hobsbawmova djela obrađuju znanost, literaturu iumjetnost. Autor ispituje te sfere kulture u općem sklopu ubrzanogakapitalističkog napretka, utvrđujući koliko mu one služe, kako ga izražavaju,koliko su njime uvjetovane. Prirodne znanosti, po njegovu mišljenju, postigle suu razmatranom periodu dobre rezultate, ali ne i proboje kao u doba »dvojnerevolucije« ili onakve kakvi su ostvareni na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće. Udruštvenim naukama autor ne primjećuje epohalne dosege, osim u Marxovudjelu, iako zadržava kritičko stanovište prema osnivaču »naučnog socijalizma«.U literaturi i umjetnosti traje sjajno doba realizma, za koje Hobsbawm smatrada je primjereno buržoaskom poletu, ali i obilježeno raznovrsnim osudamasistema. Nove, avangardne tendencije razvijaju se kao smišljeni ili spontaniizazovi svijetu »uglednih« i »pristojnih« dok se dobrostojeći građanin ne privikne na njih. Moglo bi se primijetiti da se u sklopu tih tendencija javljaju icrte zamora nabujalom buržoaskom dinamikom, pa i dekadanse.U zaključku knjige autor naglašava razlike obrađenog razdoblja i onogakoje slijedi doba imperijalizma, zaoštravanja međunarodnih odnosa, rasta političkih i socijalnih napetosti, pripremanja velikog krvoprolića i novih revolucija.Analitičku sliku toga perioda prof. Hobsbawm pruža u posljednjem dijelu svojetrilogije — u »Dobu imperije«, s kojom će se knjigom čitaoci također moćiupoznati u edicijama »Povijesnih istraživanja«.
 Prof. dr. Rene Lovrenčić
6

Activity (32)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Jelena Premec liked this
iseestupidpeople liked this
Senka Suman liked this
Saffija liked this
skutorka59 liked this
Barbara Vukovic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->