Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
7Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
NARODNO STVARALAŠTVO GORE

NARODNO STVARALAŠTVO GORE

Ratings: (0)|Views: 712 |Likes:
Published by aljabak85
Narodno stvaralastvo Gore - Sadik Idrizi Aljabak
Narodno stvaralastvo Gore - Sadik Idrizi Aljabak

More info:

Published by: aljabak85 on May 17, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/30/2011

pdf

text

original

 
Sadik Idrizi, prof.NARODNO STVARALAŠTVO I FOLKLOR GORE
 
 Sažetak 
Područje Gore posjeduje ogromno usmeno (narodno) stvaralaštvo koje jesačuvano do danas zahvaljujući, prije svega, izolovanosti ovog područja. U posljednjihdvadesetak godina pojačano je interesovanje za prikupljanje i bilježenje narodnihumotvorina tako da su one, u najvećem broju, sačuvane od nestajanja u vremenu pojačane urbanizacije. Najprije su zabilježene pjesme, a onda i pripovijetke kao i ostalekratke forme. U kratkom periodu objavljeno je više knjiga pjesama i pripovjedaka izkosovskog ali i iz albanskog dijela Gore.
 Ključne riji:
Gora, narodno stvaralaštvo, narodne pjesme, narodne pripovjetke,folklor, umotvorine, kratke forme, duhovno blago, žensko dvoglasno pjevanje, svadbeni običaji, metamorfoze.
1.
UVOD
Područje Gore posjeduje ogromno usmeno (narodno) stvaralaštvo koje jesačuvano do danas zahvaljujući, prije svega, izolovanosti ovog područja. U posljednjihdvadeset godina pojačano je interesovanje za prikupljanje i biljenje narodnihumotvorina tako da su one, u najvećem broju, sačuvane od nestajanja u vremenu pojačane urbanizacije. Najprije su zabilježene pjesme, a onda i pripovijetke kao i ostalekratke forme. U kratkom periodu objavljeno je više knjiga pjesama i pripovjedaka izkosovskog ali i iz albanskog dijela Gore.Oblast Gora se nalazi između planinskih masiva Koritnika, Koraba i Šar-planine.Sva sela su zbijenog tipa i nalaze se na visini između 950 i 1450 metara. Većina naseljaima “utvrđeno urbano lice” sa dvospratnim kućama i unutrašnjim stepenicama. (Ovakonstatacija se odnosi na period do 80-tih godina XX vijeka).Do propasti Otomanske Turske, 1912. godine, Gora je bila geografska i duhovnacjelina, a nakon toga našla se na mjestu gdje se uspostavljala granica između Albanije iSrbije. Bukureškim dogovorom 1913. godine devet goranskih sela je pripalo Albaniji.Kao nožem Gora je podijeljena na dva, a kasnije, poslije Drugog svjetskog rata, na tridijela. Konna podijela je uslijedila marta 1923. godine kada je uspostavljenadefinitivna granica između Albanije i Kraljevine SHS. Ovom podijelom najveći dio Gore je pripao Kraljevini Jugoslaviji (20 sela), a manji dio Albaniji (9 sela). Kasnije su dvasela (Urvič i Jelovjane) pripala Makedoniji.O Gori je do sada dosta pisano, ali je bilo i mnogo manipulacija. O Gori su pisaliautori iz gotovo svih balkanskih zemalja pa i šire. Kod većine njih je prisutno svojatanjeGore i njenih stanovnika sve u zavisnosti od nacionalne pripadnosti autora. Njenistanovnici su i Bugari i Srbi islamske vjere, i Makedonci muslimani, i Albanci i Turci.
 
Ponekad su i Gorani i Torbeši, a često neoprijedeljeni. Njihov je jezik i srpski i bugarski imakedonski, sve u zavisnosti od ugla posmatranja. Najmanje su o Gori pisali autori koji su iz Gore ili pripadaju bošnjko-muslimanskom povijesnom krugu Balkana. Vjerovatno je i to razlog tolikih manipulacijai svojatanja,jer su mnogi autori naišli na prazan prostor za djelovanje. U pojedine projekte o Gori uključene su i čitave nacionalne institucije-akademije nauka i institute(Srpska akademija nauka, Makeonski institut za folklor i dr.)Mislim da je u posljednje vrijeme pojačano interesovanje autora porijeklom izGore i onih koji pripadaju bošnjačkom krugu. Prije svega tu je Nazif Dokle iz albanskogdijela Gore, zatim Muhamed Nezirović, Husein Bašić, Džemaludin Latić, Alija Džogovići drugi.
2. DOSADAŠNJI RAD NA SAKUPLJANJU I ISTRAŽIVANJUNARODNOG STVARALAŠTVA
Gora posjeduje ogromno duhovno blago koje je do sada djelimično zabilježeno iobrađeno. Zapisan je najveći broj pjesama, dok su pripovjedne i kratke forme tek uskorije vrijeme djelimično zapisane tako da su izbjegle opasnost i sudbinu da nestanu u procesu ubrzane urbanizacije.Prvi zapisi narodnog stvaralaštva Gore učinjeni su tek u XIX vijeku, ali ih jetoliko malo da se mogu na prste izbrojati. Njihovo intenzivnije zapisivanje počinje u XXvijeku, a najznačajnije zapisivanje dogodilo se u zadnje tri decenije.Prve zapise narodnih priča iz Gore izvršio je Panta Srećković u knjizi o Sinan paši
1
mada to nisu klasične priče, već bi se mogle nazvati pripovjednom građom. Kasnijesu tokom XIX stoljeća sličnu pripovjednu građu koristili i zapisivali ruski konzul uPrizrenu Ivan Stepanovič Jastrebov i profesor prizrenske bogoslovije Petar Kostić. Svim pomenutim autorima prikupljanje narodnih umotvorina nije cilj, već su to radili usputno,uz ostala istraživanja.Mnogo kasnije, između dva svjetska rata (1936/37) Goru je obilazio i“proučavao” Milisav Lutovac koji je i nakon Drugog svjetskog rata vršio istraživanja(1948/53) što je rezultiralo knjigom Gora i Opolje.
2
 Međutim, prvi koji se ozbiljno bavio narodnim stvaralaštvom Gore bio je MiodragVasiljević. Njegova knjiga
 Jugoslovenski muzički folklor
donosi 400 narodnih melodijakoje se pjevaju na Kosovu.
3
Među njima je 47 narodnih melodija iz Gore i tekstovi pjesama sa označenom akcentuacijom.Značajan prilog proučavanju običajne i muzičke tradicije Gore dala je i DankinjaBirte Trerup (Birthe Trearup)koja je prikazala goransku svadbu sa posebnim osvrtom namuzičku tradiciju koja prati svadbene običaje.
4
Ona je na engleskom jeziku objavilaknjigu o svojim istraživanjima, ali mi nije poznato da li je knjiga i prevedena na naš jezik.
1
Srećković, Panta,
Sinan paša
, Beograd, 1865.
2
Lutovac, Milisav,
Gora i Opolje,
Srpski etnografski zbornik, Beograd, 1955.
3
Vasiljević, Miodrag,
 Jugoslovenski muzički folklor 
 
 I 
, Prosveta, Beograd, 1950.
4
Birthe Trearup, Birthe,
 Narodna muzika prizrenske Gore
, Rad XIV kongresa folklorista Jugoslavije uPrizrenu, 1967.
 
U periodu od 1967.do kraja 1970. godine Goru su obilazili i sakupljali narodnostvaralaštvo saradnici Instituta za folklor iz Skoplja. Na čelu istraživačkog tima bio jeBlaže Ristovski. Prikupili su građu od oko hiljadu pjesama (zabilježili su ih na traci),mada su u časopisu Makedonski folklor (Br.3-4) za 1969.godinu publikovali samo 133goranskih narodnih pjesama. Pomenuti Ristovski je napisao opsežan predgovor u kojemdaje kratku historiju Gore sa posebnim osvrtom na jezik i narodno stvaralaštvo.Prvu samostalnu knjigu narodnih pjesama iz Gore objavio je Harun Hasani 1987.godine.
5
 Knjiga sadrži 421 pjesmu uključujući i varijante. Pjesme su “uslovno” svrstane unekoliko grupa: Pečalbarske pjesme (1 – 63), Ljubavne pjesme (64 – 227), Porodične pjesme (228 – 293), Obredne pjesme (Đurđevdanske, pjesme proljeću) (294 – 304),Pjesme o radu (Žetelačke, oračke) (305 – 315), Rodoljubive pjesme (316 – 328),Upavanke, brzalice (329 –358), Balade i druge pjesme (359 – 384), Običajne pjesme(Svadbarske) (385 – 410), Šaljive pjesme (411 – 421).Podjela pjesama prema vrstama nije potpuna. Autor nije stručnjak u ovoj oblastite ima slučajeva da su neke pjesme svrstane u kategoriju kojoj ne pripadaju. Tako sedogodilo da najpoznatija goranska balada o Jusufu i Džemilji nije svrstana u balade. Na kraju knjige autor je dao podatke o kazivačima pjesama. Mnogo bolje bi biloda su imena sa biografskim podacima kazivača data uz pjesme jer bi to bilo autentičnije.Knjiga ima svojih vrijednosti i predstavlja dobru osnovu za istraživana i analizegoranske narodne poezije. Nedavno je u Skoplju iz štampe izašla knjiga
Goranske narodne pjesme
(Goranski narodni pesni)
6
koje je u periodu od 70-tih do 90-tih godina XX vijekasakupljao Nazif Dokle u devet sela albanskog dijela Gore. Pored sitnih manjkavosti utranskripciji (Nazif je knjigu pisao albanskim pismom, dok je priređivač koristiomakedonsku azbuku), ovo je izuzetno ostvarenje iz oblasti narodne književnosti i folkloraGore. Jednostavno, ova knjiga predstavlja filozofiju življenja jednog naroda.Knjiga je podijeljena u 11 cjelina metodologijom i na način koji se nešto razlikujeod onoga na koji smo navikli i koji se, vjerovatno, praktikuje u Albaniji. Ukupan broj pjesama sa varijantama iznosi 558 i to je do sada najobimnija knjiga narodnih pjesama sa područja Gore. Tako da dosadašnji broj objavljenih pjesama sa prostora od tridesetak selaiznosi iznad hiljadu. Pjesme su svrstane u slijedeće cjeline: Pjesme o prirodi (1 – 47),Starinske pjesme – balade (48 – 79), Brzalice – igračke i gaćke (80 – 108), Zagonetke(109 – 138), Pjesme o radu (139 – 160), Ljubavne pjesme (161 – 286), Svadbarske pjesme (287 – 384), Pjesme za djecu – uspavanke (385 – 391), Lirika – društvene pjesme(392 – 449), Pečalbarske (450 – 493), i Humorističke (494 – 558). Na početku knjige je predgovor autora na makedonskom i albanskom jeziku ukome iznosi svoje stavove o historiji Gore kao i osvrt na pjesme koje je sakupljao prekodvadeset godina. Osim toga, autor pokušava da analizira metrički sistem pjesama kao injihovu povezanost sa muzikom.Sve pjesme u knjizi su iz jednog užeg kruga (devet sela u Albaniji) koji je donaših dana ostao gotovo potpuno zatvoren i petrificiran. To je jedan izolovan prostor ukome su sačuvane vjekovne naslage i veliko kulturno i folklorno naslijeđe. Primjetan jeneznatan uticaj albanskog jezika (mnogo manji nego u govoru ovih ljudi) naročito u pjesmama iz novijeg vremena. Starije pjesme su ostale izvan svih uticaja sa strane.
5
 
Hasani, Harun,
Goranske narodne pesme
, Jedinstvo, Priština, 1987.
6
Dokle, Nazif,
Goranski narodni pesni,
Patrija, Skopje
,
2000.

Activity (7)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Deki Denik liked this
Deki Denik liked this
drzix liked this
Raif Kasi liked this
hamzalo liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->