Inače se jadranska «Sklavenia» u latinskim izvorima prvi put spominje već 871.g. Tim se imenom u prvom redu označava Hrvatska, a potom vjerojatno i susjedne priobalne zemlje. U 1. pol . 10. st. u istimizvorima susrećemo naziv «Scaulonia», koji se svakako treba odnositi na Hrvatsku, a možda i dio jadranske priobalne zemlje. Naziv «Sclavania» (možda iz istog stoljeća) obuhvaća, pored Hrvatske,Kvarner i dio Istre.
HRVATSKA
– od ušća Raše i ušća Cetine do Jadranskog mora, od Vrbasa i preko njega u srednjem idonjem toku prema Bosni i Drini.-
NERETLJANSKA OBLAST( PAGANIJA )
- između Cetine i Neretve
ZAHUMLJE (HUM )
– OD Neretve do Dubrovnika
TRAVUNIJA ( TREBINJSKA OBLAST )
– od Dubrovnika do Kotora
DUKLJA
– od Kotora do Bojane i ušća Drima(Panonija, Bosna,Karantanij i dr.)
8. KARAMANOVE TEZE O PREDROMANIČKOJ ARHITEKTURI I PLASTICI U KNJIZI «IZKOLIJEVKE HRVATSKE PROŠLOSTI»
Karaman crkvenu arhitekturu dijeli na –
MALE CRKVICE SLOBODNIH OBLIKA
koje mogu imatiraznovrsne slobodne tlocrte, sasvim su presvođene, malih su dimenzija i građene primitivnom zidarskomtehnikom od sitnog i nepravilnog kamenja spojenog žbukom i –
MONUMENTALNE GRAĐEVINE
koje su po njegovom nastale po uzoru na Z Europu ( 3 – brodne bazilike ).Tlocrti crkvica mogu biti
LONGITUDINALNI
( 1 – brodne – zidovi im mogu biti ravni ili raščlanjenilezenama, u unutrašnjosti mogu biti dekorativne lezene ili zidni pilastri ; Sv. Luka, Uzdolje , Sv. Petar,Rižinice ; 3- brodne – bazilikalni tip , brodove dijele zidani piloni, a ne stupovi kao u Italiji – Sv. Marta,Bijaći , Sv. Marija od Otoka u Solina
MJEŠOVITI
( 1- brodne s kupolom – tendencija ka centralnoj shemi
CENTRALNI
( 3- lisne – Sv. Krševan, Glavotok, Krk, 4 – lisne – Sv. Nikola, Nin * zapravo suromaničke jer imaju križno – rebrasti svod – Sv. Križ , Nin ; 6 – lisne – Sv. Trojica, Split, Sv. Marija ,Trogir )Postoji više teorija o porijeklu SH crkvica : dokaz prodiranja bizantske umjetnosti, dolazak italskih putujućih zidarskih majstora, domaće oponašanje rimskih spomenika, sjeverno porijeklo ( Strzygowski ) – smatra da su oblici crkvica preneseni u kamen iz drvenih građevina koje su Hrvati upotrebljavali uZakarpatju, ali od njih ne postoje nikakvi ostaci ni pisani dokumenti. Karaman smatra da su crkvicenastale zbog pomanjkanja jakih utjecaja izvana pa da su lokalni majstori smišljali razne tlocrteoponašajući u jednostavnom obliku graditeljske tipove velikih središta, crkvice su bile male i zato ih je bilo lako presvoditi.Među monumentalne građevine pripadaju crkva Sv. Donata u Zadru. Na skulpturi se javljaju motivi poput lozice, križeva, stiliziranih palmeta, rozete, ljiljani, grozdovi,zvijezde i užeta, lukovi i kuke, a nadasve oblici od običnog uzla i pletenice do čitavih mreža isprepletenih3- članih prutića. Pleterni ukras je ponekad bio bojan , a nalazimo ga na crkvenom namještaju ( arkadeciborija, cijele oltarne pregrade, ograde, oltari, menza, arebon – propovjedaonica, dovratnici i nadvratnici .. . . ) .Postoje 2 teze o pleteru : 1) posljedica su dolaska Langobarda u Italiju i 2) rad su bizantskih majstora kojisu došli u Italiju no Karaman se ne slaže ni s jednom od njih, nego smatra da je pleter italski proizvod koji je nastao tokom 8.st u S i sr. Italiji i kasnije prešao u naše krajeve ( ili su njihovi majstori dolazili amo ilisu naši išli na učenje tamo ) . Razlikuje –
LANGOBARDSKI PLETER
( životinjski stil ) ,
BIZANTSKI
( češći vegetabilni motivi nego na italskim i SH pleterima, pleter je podređen i uvijek 2- prut )
, ITALSKIi SH
PLETER
( uporaba većinom RK motiva , a novost je tendencija ka podvrgavanju tih istih motivageometrijsko – linearnoj formi, ljudska figura nestaje tj. već u 7/8.st postaje karikaturna, životinje koje se prikazuju su odvojene od pletera i ispunjavaju okvire, pleter je 3- prut, horror vacui ).Hrvati oko 800.g dolaze u sklop franačke kršćanske države i od tada se javljaju crkvene građevine i pleterne skulpture u njima. Kod nas je najraniji primjer pletera VIŠESLAVOVA KRSTIONICA ~ 800.gkoja još uvijek pokazuje neke oznake prelaznog perioda pleternog ornamenta ( klasični astragal i kuglice u