Professional Documents
Culture Documents
Svete mise kroz Došašće bile su, kao i obično, u 9 sati. Redovito su na njih
dolazili svi koji ţive u Stranjanima i Matoševcima, a pridruţivao bi im se još po
netko, ako bi došao iz Hrvatske. Zajednička boţićna ispovijed je bila u crkvici u
Stranjanima u subotu, 17. prosinca 2005., poslije podne.
Boţićna misa ponoćka slavila se u ţupnoj crkvi u Barlovcima. Iz Stranjna i
Matoševaca su išli Mile Debeljak i njegov Marko, Luce Bogdanović, Slavko Blaţević
i Stipo Vulić, Grozdin. Vozio ih je Mile svojim autom. Na sam dan Boţića misa je u
uobičajeno vrijeme slavljena u Stranjanima, i na njoj je bilo ukupno 10 osoba.
Također je misa bila drugi i treći dan Boţića, na sv. Stjepana i sv. Ivana. Na
blagoslovu vode i na misi na Bogojavljenje, 6. siječnja 2006., bilo je nazočno svega 6
osoba. Tako malo ih je bilo na misama u boţićne dane jer, osim Marka Debeljaka, na
Boţić, nije bilo nikoga drugog sa strane, a Reza Ljevar i Marica Milaković (Marić) su
boţićno vrijeme provele u Hrvatskoj. A Mare Mile Debeljaka, zbog bolesti koja je još
drţi, nije mogla ni na ponoćku, ni na mise slavljene kroz boţićno vrijeme.
Blagoslov kuća u Stranjanima i Matoševcima je obavljen 29. prosinca 2005.
Ţupnika je pratio Slavko Blaţević, a među kućama koje su blagoslovljene bila je po
prvi put novosagrađena kuća Markana Blaţevića, Milinčinog.
Za Boţić je pečenicu pripremio samo Mile Debeljak, ali je bila dovoljno velika da
je mogao dijeliti i drugima.
Pred Boţić je palo nešto malo snijega, ali ga je ubrzo i nestalo. Obilnije je
napadao između Boţića i Nove godine; poslije se pomalo otapao i opet iznova padao.
Nakon što je ranije podignuta crkvica, u posljednje dvije i pol godine, otkad je
ţupnik fra Ivo Orlovac, u Stranjanima i Matoševcima je provedeno više akcija i
urađeno dosta. Dobro je da se to zna, pa evo što se sve uradilo:
- Postavljene su podne keramičke pločice; uređen prostor oko crkvice i stavljena
kapija na ogradi; nabavljena su dva manja kipa - Gospin i sv. Franje;
- Pokrivena je kapela na Batkovića groblju i na nju postavljena drvena vrata;
- Ograđeno je groblje Gradina i postavljene dvije ţeljezne kapije; groblje je redovito
čišćeno i uređivano; na njega je prevezen i postavljen montaţni metalni zvonik koji
je stajao pokraj prijašnje kapele u Stranjanima;
- U jednom navratu je poravnat i mjestimično nasut put prema groblju na Gradini;
- Podignut je novi 'kip' u Pranjićima, a obnovljen 'kip' u Matoševcima.
A što se planira dalje? Bilo bi potrebno, i postoji namjera da se u dogledno
vrijeme, ako bude mogućnosti, uradi sljedeće:
- Zamijeni krov na kapeli u groblju na Gradini, i da se na nju stave nova vrata;
- Podigne ograda oko oba 'kipa', u Stranjanima i Matoševcima, te postave metalne
zaštitne rešetke na niše 'kipova' u kojima se nalaze kriţevi;
- Ogradi Batkovića groblje;
- Nabavi i postavi zvono (do 60 kg.) na zvonik u groblju na Gradini.
Povratnici sa ţupnikom čine koliko mogu, ali ne mogu puno bez pomoći sa
strane. Što je dosad urađeno, najviše je postignuto zauzimanjem ţupnika fra Ive i
radom nekolicine ţitelja u Matoševcima i Stranjanima, te novčanom pomoću
Stranjančana i Matoševljana koji ţive i rade negdje drugdje.
Novčana pomoć je potrebna i nadalje, pa bi bilo dobro kada bi netko u Hrvatskoj
vodio akciju za njezino prikupljanje, kao što je to dosad radio Stjepan Pranjić –
Braco, Stipin, u Njemačkoj. Samo će se tako moći uraditi i drugo što se sada
predviđa, i što u budućnosti bude nuţno.
Svi Stranjančani i Matoševljani, bez obzira gdje se nalaze, morali bi biti svjesni
da sve što je dosad urađeno, i što se ubuduće bude poduzimali i radilo, ima veliku
vaţnost. Onima koji su se vratili u Stranjane i u Matoševce omogućeno je da u
prikladnim uvjetima i prostorima udovoljavaju svojim vjerničkim duţnostima i
duhovnim potrebama. Svima koji budu dolazili u posjetu rodnom kraju bit će drago
kad vide što je i uz njihovu pomoć urađeno. Osim toga, dok u Stranjanima i
Matoševcima bude postojalo vjerskih objekata i dok se u njima budu okupljali
vjernici na bogoštovna slavlja, bit će i spomena, pokazatelja i nepobitnih dokaza da
su to bila, i da jesu katolička i hrvatska sela.
RODOSLOVNIK
Stranjani
Matoševci
BLAŢEVIĆ/BATKOVIĆ: Ivana, Sumbulka, …. (Borislav i Ljilja r. Debeljak)