Read without ads and support Scribd by becoming a Scribd Premium Reader.
See Premium Plans
 
POVIJEST MUZEOLOGIJE
- muzeologija se u početku može poistovjetiti s
muzeografijom
(opisivanje postupaka u procesusabiranja i rukovanja predmetima)- cijelu povijest muzeologije dijelimo na 4 razdoblja:1. faza početaka muzeološke misli (do 19. st.)2. protoznanstvena faza (19. st. – 1934)3. empirijsko-deskriptivna faza (1934-1976)4. teoretsko-sintetička faza (1976 do danas)
1. Počeci muzeološke misli (do 19. st.)
- stvaraju se temelji organiziranog sabiračkog rada i promišljanja muzejskih zadaća- nekoliko autora su se u renesansno doba počeli baviti problemima funkcioniranja zbirki i muzeja:- Samuel von Quiccheberg – flamanski liječnik; 1565.napisao knjigu
 Inscriptiones vel tituli theatri amplissimi,complectentis rerum universitatis singulas materias et imagines eximias
(Natpisi ili naslovi opsežnog kazalištakoje sadrži pojedine stvari i izuzetne slike svijeta; izdaoAdam Berg u Münchenu)
à
u procesu sabiranja predmeta u zbirkevažna je sustavna klasifikacija materijala, daje uvid urenesansni način sakupljanja (motiviran sličnošću predmeta) i interpretacije; piše o kazalištu koje jekazalište pamćenja, u kome su predmeti nosioci memorije- Johan Daniel Major – 
Unvorgreiffliches Bedenken von Kunst- und Naturalien-Kammern insgemein
(Nepristranorazmatranje o umjetničkim i prirodnim komorama);izdana u Kielu 1674.- D. M. B. Valentini – 
Museum Museorum oder vollständiges Schau-Buhne...
(Muzej muzeja ili potpuna pozornica...); izdana u Frankfurtu na Majni 1714.- Caspar F. Neickelius – 
Museographie oder Anleitung  zum rechten Begriff und nützlicher Anlegung der Museorum oder Raritätenkammern
(Muzeografija iliuputa za ispravno poimanje i korisno tumačenje muzejaili komora rijetkosti); izdana u Leipzigu i Breslau 1727.- grupira predmete na prirodne (
naturalia
) iumjetničke (
artificialia
)- prvi put spominje termin
muzeografija
(unosielement budućeg znanstvenog promišljanja)- naziremo problem motivacije i kriterija- kraj 16. i cijelo 17. st. vrijeme je intezivnog životazbirki i kabineta, pa nastaju pisana djela i vodiči za pregled takvih zbirki:- La Croix du Maine krajem 16. st. izdaje«Najglasovitije knjižnice i kabineti (koje neki zovusobama čudesa) Francuske, s popisom rijetkih knjiga,medaljona, portreta, kipova ili slika, dragocjenih gema iliostalih dragocjenosti i rijetkosti koje se mogu vidjeti ukućama kneževa koji sakupljaju takve znamenosti»-
 Itinerarium Galliae
– izdan 1612., itinerer za putnikei posjetioce-
Ulysses Belgico-Gallicus
(1631)- Nota delli Musei, galerie e ornamenti di Statue e pitture ne' palazzi e ne' giardini di Roma (Bilješka omuzejima, galerijama i ukrasima kipova i slika u palačama i vrtovima Rima; 1664.)-
Musaeum Celeberrimum...
– izdao ga Georgius deSepibus u Amsterdamu1678.- tekstom i ilustracijama opisuje isusovačkiMuseum Kircherianum u Rimu gdje radi kaokustos- Šveđanin Carl Linné napisao knjige koje pridonoseformuliranju novih pristupa skupljanju i muzejskom radu: 
Systema naturae
(Uppsala 1735.) – iznosiklasifikaciju prirodnihvrsta 
 Instructio musei rerum naturalium
(Uppsala 1753.) – spomenutu klasifikaciju primjenjuje na prirodoslovnezbirke i muzeje i uspostavlja njihov znanstvenisistematski cilj skupljanja 
à
najava novog razdoblja prosvjetiteljstva ienciklopedizma u kojem će sistematika predmeta postatidominantna u muzejskom sakupljačkom radu
2. Protoznanstvena faza (19. st. do 1934)
- 19. st. bavi se utemeljenim proučavanjem muzejskedjelatnosti- Danac Thomsen 1836. u Danskom narodnom muzejustarina bavi se modernom klasifikacijom starina (naLinnéov način)- interes se usmjeruje prema povijesti muzeja- 1830. G. Parthey objavljuje Das alexandrische Museum(Berlin) – kasnije utječe na formiranje i razvoj muzeja u Njemačkoj- objavljuju se povijesni pregledi zbirki:
•
Gustav Klemm: Zur Geschichte der Sammlungen für Wissenschaft und Kunst inDeutschland (Zerbst, 1837)
•
kompendij Louisa Viardota: Les Muséesd'Europe (Pariz, 1860), 5 svezaka
•
A. Furtwangler: Über Kunstsammlungen inalter und neuer Zeit (München, 1899)
•
D. Murray: Museums, Their History and Their Use with a Bibliography and List of Museumsin the United Kingdom (Glasgow, 1904), 3sveska
•
J. Schlosser: Die Kunst- und Wunderkammernder Spätrenaissance (Leipzig, 1908)
•
V. Schärer: Deutsche Museen. Entstehung undkulturgeschichtliche Bedeutung unserer öffentlichen Kunstsammlungen (Jena, 1913)- prvi put javlja se termin MUZEOLOGIJA u knjiziPhilippa Leopolda Martina: Praxis der Naturgeschichte(1869)
à
u drugom dijelu pod naslovom «Dermoplastik und Museologie» bavi se izlaganjem i održavanjem prirodoslovnih zbirki kao temeljnim muzeološkimzadatkom vremena- J. G. Th. von Graesse: Die Museologie alsFachwissenschaft (1883) - muzeologija se u ovom tekstu prvi put smatra znanošću koja se bavi područjem muzeja(a temeljne znanstvene discipline određuju i bave sefenomenom skupljanja)
à
na tome se temelji sadržaj i položaj muzeologije u ½ 20. st.- prvi muzeološki časopisi – nisu bili duga vijeka, aligovore o potrebi da se muzeološka materija publiciraredovito, te da se aktualizira1878. Zeitschrift für allgemeine Museologie undverwandte Wissenschaften – ubrzo prerasta uZeitschrift für Museologie und Antiquitätenkunde(izlazi u Dresdenu do 1885)1901. The Museum Journal (London) > odigraliveliku ulogu urazvitku muz. misli,1905. Museumskunde (Berlin) > iako su bili otvoreniji prikazima muzejske prakse negoli teorije1924. Museum News – časopis AAM- na prijelazu 19. u 20. st. osnivaju se muzejska udruženjakoja snažno djeluju na uspostavljanje muzejske profesije i
 
 posredno utječu na razvitak muzeologije kao znanstvenediscipline:1889. British Isle's Museum Association – BMA1906. American Association of Museums – AAM1917. Deutscher Museumbund 
à
njihova pojava dovodi do jačanja međunarodnog položaja struke- 1926. na poticaj Henrya Focillona osniva se«Međunarodni ured za muzeje» pri Ligi naroda – odmahzapočinje izdavati međunarodni časopis «Mouseion»(1926-1940) – internacionalizira probleme muz.djelatnosti, muz. struke i muzeologije- nastavlja se trend publiciranja muzeoloških priručnika:1918. J. Schlosser: Die Kunst undWunderkammern (Leipzig)1924. N. Homburger: Museologie (Karlsruhe)- pariški časopis «Revue» 1931. provodi međunarodnuanketu o reformi javnih galerija (Th. Schmidt osporavamuzejskom predmetu karakter «subjekta», smatrajući gaobjektom spoznaje i dokumentom vremena)- 1931. G. Wildenstein u Parizu izdaje «Musées, Enquêteinternationale sur la réforme» - objavljuje priloge 41autora iz spomenute ankete
à
rezime muzeološke misli prije velike konferencije u Madridu 1934.
3. Empirijsko-deskriptivna faza (1934-1976)
- omeđuju je: # Konferencija u Madridu 1934.# osnivanje ICOM's International Committeefor Museology (ICOFOM) 1976.- 1934. Konferencija u Madridu- usvaja se novi način pristupa muzeju kao sredstvukojim se prenose poruke prošlosti u sadašnjost i budućnost- javlja se fenomen ideologizacije muzeja i ulogamuzejske izložbe- formuliraju se osnove muzejskog rada uodređivanju temeljnih uvjeta, metoda i pokušanih načinastručnog skupljanja, pohranjivanja, održaavnja, obrade iocjenjivanja muzejskih predmeta kao temeljnih jedinkimuzejskog rada- muzej se definira središnjom temom muzeologije- neposredni rezultat konferencije je izdavanje«Muzeografije» - kolektivno djelo u 2 sveska (Pariz,1937), iznosi muzeološke nazore i definira se općateoretska razina muzejskog djelovanja tog doba- formulira se pojam muzejskog rada i muzejske strukeL. V. Coleman «The Museums in America»(Washington, 1939)Alma S. Wittlin «The Museum: Its History and ItsTasks in Education» (London 1949)- II. svjetski rat dovodi do ubrzane promjene ideja koje sunastale uoči rata- 1946. osniva se International Council of Museums(ICOM) – direktni nasljednik Ureda za muzeje – odmah počinje s bogatom izdavačkom djelatnošću:ICOM News (od 1948)Museum (zajedno s UNESCOm od 1948)Museums and Monuments – serijemonografija- izbjegava se termin muzeologija, a u uporabi su termini
museum studies
i
Museumskunde
- 1950. Jiry Neustupny doktorira na temu «Pitanjamoderne muzeologije»
à
iznosi mišljenje da jemuzeologija teorija, a metodologija muzejski rad (timeotvara mogućnost da se muzeologija i muzeografijarazdvoje)- 1955. sovjetski muzeolozi izdaju «Osnovy sovjetskogomuzejevedenija» gdje zastupaju stajalište da jemuzeologija znanost čiji je predmet muzealna djelatnost- srž interesa predstavljaju muzejski predmeti kojičine muzejski zbirni fond; naglašava se potrebaznanstvenog istraživanja, ali u okviru svake odrelevantnih znanstvenih disciplina- time u SSSRu zanemaruju znanstvenuidentifikaciju muzeologije- 1958. u Rio de Janeiru održan je Regionalni muzejskiseminar UNESCOa na kome se muzeologija definira kaograna znanja koja proučava ciljeve i organizaciju muzeja,a muzeografija kao tehnika skupljanja i obavljanjamuzejskog rada koja se poziva i oslanja na muzeologiju(od tada se takva definicija muzeologije pojavljuje urječnicima i enciklopedijama)- početkom 1960ih, u Parizu se osniva ICOMovdokumentacijski centar 
à
pribire dokumentacijsku i bibliografsku građu za izučavanje muzeoloških fenomenai elemenata muzejskog rada- ideju dokumentacijksih centara anticipiraosnivanje Muzejskog dokumentacionog centra u Zagrebu1955. na inicijativu A. Bauera, iako on samostalno počinje djelovati tek 1968.- začetak svijesti o potrebi prikupljanja dokumentacijskegrađe očituje se u «Bibliography of Museums andMuseology» W. Clifforda koja izlazi u New Yorku 1923.1928. izlazi «A Bibliography of Museums andMuseum Work» R. Smitha (Washington)1961. S. F. de Borhegyi sa suradnicima uređuje«Bibliography of Museums and Museum Work 1900-1961» (Milwaukee)- od 1962. izlazi «Izabrana bibliografija inozemnemuzeološke literature» u izdanju Muzeološkog kabinetaSlovačkog narodnog muzeja u Bratislavi1968. J. Špet u Pragu izdaje «Bibliographiamuseologica 1818-1967»1962. Jan Jelinek osniva Odjel za muzeologiju uMoravskom muzeju u Brnu, a1963. Katedru za muzeologiju na Sveučilištu Jan E.Purkyne u Brnu 
à
dakle, tadašnja Čehoslovačka preuzima vodstvo ustvaranju baze na kojoj će se razvijati muzeološka misao- 1960ih G. H. Rivière (Fra) i dalje zastupa i razvijamišljenje da je muzej predmet muzeologije...- pod utjecajem J. Neustupnoga prihvaća specijalnumuzeologiju kao najvažniju disciplinu primjenjenemuzeologije- Poljak Wojciech Gluzinski 1963. objavljuje rad gdjekaže da je muzejski rad sabiranje, čuvanje, prorada ikonačno izlaganje javnosti muzealnih predmeta- Gluzinski uvrštava muzeologiju među pomoćne povijesne znanosti poput numizmatike, heraldike, itd.- time je osiromašio muzejski pristup; po njegovumišljenju muzeologija ima izrazito integrativni karakter - 1964. grupa muzeologa iz DDR u časopisu «NeueMuseumskunde» iznose stav da je muzeologijasamostalna znanost u sustavu pojedinačnih znanosti kojaima specifičan predmet istraživanja, što je egzaktnorazlikuje od drugih znanosti 
à
to je korak dalje koji upućuje na informacijsko-dokumentacijsku bit muzejske djelatnosti- 1965. na 7. generalnoj konferenciji ICOMa u NewYorku zaključuje se da teoretsku muzeologiju valjarazvijati na sveučilištima, organizirajući posebne tečajeveza školovanje muzejskog osoblja- «teoretski» ovdje znači onaj koji egzistira izvanrealne muzejske prakse
 
- 1967. hrvatski muzeolog Antun Bauer u Muzeologiji(br. 6) objavljuje svoje predavanje gdje muzealni zbirnifond stavlja u središte spoznaje, a time i muzejski predmet, dok muzej kao instituciju ostavlja u drugom planu- 1968. J. Neustupny u knjizi «Museum and Research»(Prag) razlikuje i uvodi pojam opće i specijalnemuzeologije:# opća muzeologija – preuzima temeljne postavkekoje su zajedničke svim muzejskim predmetima imuzejskom radu kao cjelini (istodobno je korektor specijalnih muzeologija)# specijalne muzeologije – definiraju se narazinama i principima primjene temeljnih znanstvenihdisciplina u proučavanju muzejske građe 
à
to je prva sveobuhvatna publikacija o teorijimuzeologije- 1969. Zbynek Z. Stransky u Brnu organiziraMeđunarodni muzeološki seminar (u okviru Katedre zamuzeologiju Sveučilišta Jan E. Purkyne)- utvrđuje sistematiku i metodiku muzeologije,djelatnost muzeja, muzealnost (kao onu stranu stvarnostikoju možemo upoznati samo u prikazu odnosa čovjeka prema stvarnosti), muzealiju (kao predmet koji nosiobilježja muzealnosti), te u muzeologiju uvodimetodologiju teorije spoznaje i teorije vrijednosti- stvara prvi konzistentan muzeološki sustav kojirazrađuje na povijesnoj, strukturalnoj i praktičnoj razini- postavlja muzeološke teorije i stavlja ih u odnos sosnovim zadaćama muzejske djelatnosti- od tada se riječ muzeologija opet upotrebljava(muzeologija se prepoznaje kao polje interesa sidentitetom)- od 1970. termin muzeologija vraća se u Njemačku, amalo kasnije i u Englesku iako termini
museum studies
i
Museumskunde
još uvijek čvrsto egzistiraju- E. Burcaw (SAD) 1975. u knjizi «Introduction toMuseum Work» rezimira dotadašnji američki pristup, ne prihvaćajući teorijske muzeološke postavkeistočnoeuropskih zemalja- 1971. ICOM i UNESCO odlučuju izdati «Treatise of Museology», ali to nkad nije ostvareno- 1984. Britansko muzejsko društvo izdaje «Manual of Curatorship» u redakciji J. M. A. Thompsona
à
 priručnik za praktični muzejski rad (nema muzeologije uznanstvenom smislu) – niz vrlo korisnih i preciznih uputakako raditi u muzeju- u empirijsko-deskriptivnoj fazi jasno je izrečen stav damuzej kao institucija ne može biti predmetom bavljenjamuzeologije kao znanosti, već sva ona složena strukturamuzejskih predmeta- Stransky 1965., a V. T. Jensen 1975. sumirali sudotadašnja mišljenja o muzeologiji (jedna strana tvrdi damuzeologija nije znanstvena disciplina, a druga da jest...)
4. Teoretsko-sintetička faza (od 1976. do danas)
- započinje prepoznavanjem muzejskog predmeta kaoINDOK objekta, nosioca kulturne informacije- ova nova faza razvoja nužno se povezuje s formiranjemICOM's International Committee for Museology(ICOFOM) 1976.- nakon osnivanja ima 13 članova; izrastao u gotovonajbrojniji ICOMov međunarodni komitet i postaoglavnom platformom za međunarodnu muzeološkuraspravu- djelatnost mu se očituje u organiziranju tematskihsimpozija i drugih oblika razmjene mišljenja i publiciranju svjetske muzeološke misli- najaktivniji sudionici ICOFOMovih simpozija dodanas su V. Sofka, Z. Z. Stransky, K. Schreiner i P. vanMensch, a aktivnu jezgru Komiteta sačinjava 12 svjetskihmuzeologaI.
 prvo razdoblje (1977-1982)
- prvi predsjednik inosilac djelatnosti u prvom razdoblju bio je Jan Jelinek koji postavlja 2 temeljna pitanja:kakav je profil muzejske struke? ikoja je bit znanstvenog istraživanja unutar muzejskog konteksta?-ciljevi su precizno utvrđeni : utemeljiti muzeologijukao znanstvenu disciplinu; proučiti i pomoći razvojumuzeja i muzejske struke, proučiti njihovu ulogu udruštvu, njihove djelatnosti i funkcije; potaknuti kritičkuanalizu glavnih trendova u muzeologiji.- 2 uspješna simpozija:1978. u Varšavi – «Identitet istraživanjatipičnih za muzej»1979. u Torgianu – «Multidisciplinarnost iinterdisciplinarnost umuzejskom radu»- najavljena tema «Sistematika i sistemi umuzeologiji» koja se trebala održati 1980. u Meksikudoživjela je neuspjeh – Jelinek iz zdravstvenih i političkihrazloga nije mogao voditi Komitet i time završava prvorazdoblje; J. Jelinek i A. M. Razgon (SSSR) neće više bitiaktivni u kasnijim razdobljima djelovanja ICOFOMa- 1980. izlazi prvi broj Museological Working Papers(MuWoP 1) posvećen temi je li muzeologija znanost ili praktičan muzejski rad, u čijem se izlaženju aktivnoangažira V. Sofka – u 15 izvornih priloga muzeologija seuglavnom smatra samostalnom znanstvenom disciplinom,iako s različitim predznacima- 1981. izlazi MuWoP 2 posvećen temiinterdisciplinarnosti u muzeologiji; nakon toga zbognovčanih poteškoća MuWoP prestaje izlaziti 
à
iako kratko na sceni, MuWoP je odigrao značajnuulogu u kataliziranju sazrijevanja muzeološke misli nasvjetskom planu, te je otvorio međunarodni muzeološkidijalog ostvarivši usmjereni tematski pristupII.
drugo razdoblje (1983-1989)
– novi predsjednik Vinoš Sofka (Brno) koji je otvoren na poticaje i višedjeluje kao organizator događanja i time kao usmjerivač;široka tematika simpozija održanih za njegova mandataviše je analitička u smislu istraživanja mogućih odgovorana praktična i fundamentalna pitanja muzeologije kaodiscipline- ovo razdoblje karakterizira usavršeni načindjelovanja Komiteta koji se očituje u pažljivom programiranju rada, dobro pripremljenim godišnjimsavjetovanjima, ekstenzivnom publiciranju raznolikihmišljenja (ICOFOM Study Series – ISS)...- tematika simpozija određivala se za trogodišnjerazdoblje u okviru usvojenog programa rada Komiteta i unjezinom formuliranju sudjelovao je najveći brojmuzeologa svijeta- u ovom razdoblju istakli su se V. Sofka, P. vanMensch i M. Bellaigue, a pridružili su se i nova imena, pogotovo iz Latinske Amerike (T. Scheiner i M. Horta)- na I. ICOFOMovoj muzeološkoj radionici 1986. uAlt Schwerinu i Berlinu zaključeno je da će muzeologijasazrijevati i da će njezina vrijednost i potreba pridonijetida bude priznata kao znanstvena disciplina- 1983. W. Gluzinski na simpoziju u Londonurazlikuje
 stvarnu
(real; ona koja se u tom trenutku referirakao empirijsko-deskriptivna) od
 pretpostavljene
(postulated; ona koja će se u budućnosti pojaviti nakonteoretskih diskusija)
muzeologije
Search
Search History:
Searching...
Result 00 of 00
00 results for result for
  • p.
    • Notes
    Load more