Read without ads and support Scribd by becoming a Scribd Premium Reader.
See Premium Plans
 
1
SLIKARSTVO 20. STOLJEĆA
SAŽETAK: DAVOR ŠIFTAR
EKSPRESIONIZAM
 
.
 
FOVIZAM
 1901 - 1906. održano je više izložbi Van Gogha, Gaugina i Cezannea u Parizu i u Njemačkoj, kojesu snažno dojmile mladu generaciju slikara. Neki od njih formirali su novi stil, pun žestokih VanGoghovih boja i Gauginovih "izobličenja" kojima su se služili kako bi postigli izražajne efekte. Kadsu 1905. prvi put izložili svoja djela, toliko su šokirali kritičare da ih je jedan od njih (L. Vauxcelles)nazvao "Les Fauves" (zvijeri). Nisu imali zajednički program, već osjećaj oslobođenja i smisao zaeksperiment. Značajnu ulogu u njihovu formiranju imala je crnačka plastika, plošnost japanskegrafike i srednjovjekovnog slikarstva u staklu, te neposrednost i naivnost izraza primitivnih naroda.
Istraživali su djelovanje čistih tonova i nastojali bojom ostvarivati oblike. Napuštaju vibra-cije impresionističkih slika i tzv. prirodnost u korist imaginativnih vizija. Koriste čiste bojeiz tube, bez nijansi i prelaza: crvenu, zelenu, žutu, plavu. Napuštaju "zračnu pespektivu"(opadanje intenziteta boje prema dubini) i geometrijske konstrukcije u kompoziciji. Ostva-ruju novu likovnu harmoniju odbacujući sve nebitno u korist bitnog (Matisse: "sve što slicine koristi, šteti joj"). Negiraju tradicionalne akademske forme, perspektivu i anatomiju, svereduciraju na odnose linije i boje. Slika je ravna površina koja prima zrake svjetlosti i vraćaih u prostor. Služe se diskontinuiranim, isprekidanim crtežom. Ostavljali su bjeline platnauz pojedine namaze kistom ili su nanosili crne tonove kao neutralizirajuće zone.
Fovizam obuhvaća nekoliko labavo povezanih osobnih stilova. Oko 1907. g. skupina se raspadazbog nestanka inspiracije i neuspješne prilagodbe izazovima kubizma. Fovizam je po stilu iidejama
prvi
moderni pokret 20. st. Ubrzao je pojavu kubizma (preko Braquea, Matissea iDeraina), omogućio razvoj njemačkog ekspresionizma, utjecao na grupu Die Brucke, dao impulsetalijanskom futurizmu, otvorio mogućnost pojave apstraktne umjetnosti i stvorio preduvjete zanadrealizam. Vođa pokreta bio je Henri Matisse.
Matisse Dufy VlaminckRouault van Dongen Marquet
HENRI MATISSE
1869 - 1954.
Studirao na Ecole des Beaux-Arts i učio kod Gustavea Moreaua. Po njegovu shvaćanjuslika ne prikazuje opažajnu stvarnost, već je to ritmička organizacija linija i boja na ravnojplohi. Ispitivao je koliko se daleko može ići u sažimanju oblika iz prirode, a da se ne narušenjena temeljna obilježja i da slika ne postane samo površinski ukras
.
Nakon puta na Tahiti (1930.), dolazi do nove kombinacije palete, smiruje pretjerano razigra-nu arabesku, vraća jednostavnost kompozicije i koristi nove načine izražavanja: crtež, tapi-seriju, a u kasnijoj fazi često radi kolaž: iz raznobojnih papira izrezuje vijugave figure, nalikfantastičnom lišću, koje lijepi u bizarne ornamentalne kombinacije. Posljednje monumen-talno djelo je kapela u St-Paul-de-Vence (1951.): cjelovita koncepcija arhitekture, unutrašnjedekoracije i opreme. On stvara u vrijeme kad veliki majstori impresionizma rade svojaposljednja djela i kad već jedni za drugim nastupaju kubizam, ekspresionizam i apstrakcija
.
 
2
LUXE, CALME ET VOLUPTE
1905.Matisse otvara paletu i prelazi na primarne boje.Sliku je izložio 1905. na Salonu des Independants.Vide se bitna svojstva njegova cijelog opusa: plo-šnost, zatvorene obojene površine bez tonskih pri- jelaza, pokret i linija.
RADOST ŽIVLJENJA
1906.Slika sažima duh fovizma: ravne plohe boje, čvrstavalovita linija, "primitivan" dah oblika, vizija čovječan-stva u prirodnom stanju (Gaugenovi utjecaji). Bitna je krajnja jednostavnost, genijalna sažetost, izostav-ljeno je sve što se moglo izostaviti.
CRVENI ATELIER
1911.Pokazuje Matisseovo "genijalno sažimanje": brojnijansi smanjen je na najmanju mjeru i boja posta- je samostalnim strukturalnim elementom. Stvorio je radikalno novu ravnotežu između "dvodimenzi-onalnog" i "trodimenzionalnog" slikarstva. Ista ra-vnomjerna crvena boja proteže se preko stolnjaka,zidova i poda, a samo nekoliko crta jasno odjeljujevodoravne plohe od okomitih.
GEORGES ROUAULT
1871 - 1958.
U mladosti radi u pariškim radionicama vitraja i oduševljava ga srednjovjekovna umjetnost,što je bitno odredilo njegov likovni izraz. Učio je na Ecole des Beaux-Arts kod E. Delaunayai G. Moreaua. Njegova religioznost kasnije skreće u misticizam, a radovi iz prve faze, kom-pozicije s biblijskim temama u zagasitim smeđim tonovima, u granicama su konvencional-nosti. 1903. g. sudjeluje na prvom Salonu d' Automne, a od 1905. izlaže s fauvistima iako senije uključio u njihove likovne metode, a kasnije ga nije zanimao ni kubizam. Izgradio jevlastiti ekspresionističko-vizionarni izraz. Slike u ulju, gvašu i akvarelu podsjećaju na vitra- je: unutar oštrih, crnih kontura zatvorene su plohe čistih boja. Motivi: bijeda svijeta, muka ismrt Kristova, groteskni likovi osuđenika, cirkusanata, skitnica i bludnica. Socijalna kom-ponenta vidi se u slikama radnika, seljaka i predgrađa, a pejzaži nalikuju na fantazmagorije
.
KRISTOVA GLAVA
1905.Za Rouaulta ekspresija treba pokazati "odrazstrasti na ljudskom licu", a izražajnost je posti-gnuta i divljim, reskim potezima kista.
 
3
STARI KRALJ
1937.Sjajne boje i crnim linijama obrubljena polja,nadahnuti su gotičkim vitrajima. Lice kraljaodaje rezignaciju i unutarnju patnju.
VAN DONGEN
 
Nizozemac, naturalizirani Francuz. U početku na njegautječu Gaugin i Vuillard. 1905. g. priključuje se fauvisti-ma. Njegove su boje bez nijansa i tonova, "istisnute iztube". Započinje slikati ženske portrete i aktove mode-la iz polusvijeta, animalno senzualne, s cinizmom i bru-talnom stiliziranošću. Poziraju mu i slavne osobe iz te-atra, kabareta i filma (Mistinguett, Josephine Baker, ka-snije Brigitte Bardot) Ovi su portreti hipetrofiranihdimenzija, na granici farse i bliski plakatima po svojimdekorativnim zahvatima i jakim kontrastima boja. Radio je i u nizozemskoj realističkoj tradiciji: portret starogAnatola Francea, mrtve prirode, pejzaže iz Holandije,Venecije, Maroka i Egipta. Povremeno je izlagao sgrupom "Die Brucke", na koju je nesumnjivo utjecao
.
.
 
AKT DJEVOJKE
1907.
 
ANDRÉ DERAIN
1880 - 1954.
1899. g. s Matisseom i Vlaminckim formira L' écolede Chateau. Godine 1905. s Matisseom odlazi u Co-lioure, gdje slika pejzaže razbuktalim fauvističkimbojama. Izučava grčku i srednjovjekovnu skulpturui crnačku umjetnost. Često slika čistim bojama, alimanje grubim namazima i harmoničnim koloritom,vodi računa o formi i konstrukciji. 1905. g. sudjelujena Salonu d' Automne (Matisse, Vlamnick, Marquet).1908. pod utjecajem Cezannea i kubizma radi sliku
Kupačice
, uskoro napušta sirove boje i prekida sfauvizmom. Između 1912 - 14. nastaju djela njegove"gotičke" faze. Nakon rata slika pejzaže i ženske ak-
KUPAČICE
1908.
tove, radio je drvoreze, ilustrirao knjige, bavio sekostimografijom, scenografijom i povremeno mode-lira u glini
.
RAOUL DUFY
1877 - 1953.
U početku se bavi figuralnim kompozicijama, a od 1903. izlaže na Salonu des Independants.U tom periodu slijedi luminizam impresionista, a njegov ležerni skicozni način blizak jeToulouse-Lautrecu. Jedan je od prvih pripadnika fovista
Search
Search History:
Searching...
Result 00 of 00
00 results for result for
  • p.
    • Notes
    Load more