Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
48Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Reosiguranje, saosiguranje i retrocesija.

Reosiguranje, saosiguranje i retrocesija.

Ratings: (0)|Views: 4,792 |Likes:
Published by Ismira

More info:

Published by: Ismira on Jun 11, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/05/2013

pdf

text

original

 
UNIVERZITET U SARAJEVU
Ekonomski fakultet
REOSIGURANJE, SAOSIGURANJE IRETROCESIJA
(SEMINARSKI RAD)
PROFESOR: Prof. dr. Željko Šain STUDENTI: Aliu Suada 66203ASISTENT: Jasmina Selimović Begić Ismira 65903
 
Sarajevo, mart 2009. godine
1. REOSIGURANJE
1.0. Pojam reosiguranja
U mnogim slučajevima
 
osiguravatelj mora preuzeti
 
rizike koji po veličini odnosno po visini svoteosiguranja ili maksimalno vjerovatnoj šteti (PML) prelaze njegov finansijski kapacitet.Dio obaveza iz ugovora koji prelazi kapacitet osiguravatelja može se pokriti reosiguranjem ilisaosiguranjem. Saosiguranje nastaje kada se rizik dijeli između više osiguravatelja, a reosiguranjekada se višak rizika prenosi na jednog ili više reosiguravatelja.
1
Reosiguranje je ponovno osiguranje preuzetih rizika od izravnog osiguravatelja te stoga kažemoda je reosiguranje ustvari, osiguranje osiguravatelja.
2
 
"Reosiguranik"
 je društvo za osiguranječiji su rizici osiguranja reosigurani u cjelosti ili jednim dijelom.
"Reosiguravač"
 je društvo kojevrši djelatnost reosiguranja.
3
 Reosiguranje je od nezamjenjive važnosti za sigurnost poslovanja osiguravatelja jer on putemreosiguranja povećava kapacitet preuzimanja rizika u osiguranju, štiti vlastitu sigurnost isigurnost svojih osiguranika. Ovome ide u prilog i česta uzrečica:“
dobro osiguranje započinjereosiguranjem“.
4
 
Reosiguranju nije cilj zaštita osiguravatelja u slučaju niže ostvarenog prihodaiz ulaganja sredstava od planiranog ili od nečekivanog povećanja troškova, nego pokriće rizika izsklopljenog ugovora. Međutim, ne postoji reosiguranje koje bi osiguravatelja zaštitilo od svihmogućih odstupanja u veličini šteta u njegovu portfoliju, jer svaki oblik reosiguranja dajeoptimalnu zaštitu samo kod pojedinih vrsta rizika.Reosiguranje predstavlja vertikalnu podjelu rizika, gdje se ne mijenja odnos osiguranik – osiguravatelj. Reosiguranjem, osiguravatelj (cedent) prenosi višak rizika iznad svog pridržaja nareosiguravatelja (cesionara), a osiguranik niti zna niti mora znati da postoji reosiguranje, jer svoja prava izravno ostvaruje od svog osiguravatelja. Samopridržaj je dio osigurane svote ili dio štetekoju osiguravatelj zadržava kod pojedinog osiguranja i ne pokriva ga dodatnimreosiguravateljnim pokrićem.
5
Visinu samopridržaja određuje sam osiguravatelj , a obično seodređuje u postotku od osigurane sume i do određenog limita, ali se može ugovoriti i uapslolutnom iznosu.
1
Ivo Andrijanić – Ksenija Klasić, „Tehnike osiguranja i reosiguranja“, Zagreb, 2002. str.139.
2
Ivo Andrijanić – Ksenija Klasić, „Tehnike osiguranja i reosiguranja“, Zagreb, 2002. str.139
3
www.komorars.ba/bbm_azzuro/dokument.php?id=645
4
Sanja Andrijašević – Vladimir Petranović, „Ekonomika osiguranja“, Zagreb, 1999. str.305.
5
V. Leko – N. Mates, „Riječnik bankarstva i finansija“, str. 453.
2
 
1.1.Način određivanja samopridržaja
Rizik koji prihvata jedna kompanija nziva se bruto rizik, a dio koji zadržava za sebe (poslijereosiguranja) naziva se neto osiguranje tj. samopridržaj.
6
Samopridržaj je dio osigurane svote ili svote pod rizikom kod svakog pojedinog rizika, kojiosiguravatelj ne predaje u reosiguranje. Smopridržaj se može definisati i kao ograničenje obavezeosiguravatelja u odnosu na visinu štete u ugovorenom postotku, zbog čega se samopridržajnekadnaziva i „
proprorcionalno franšizom
“.
7
Pod samopridržajem se u suštini podrazumjeva vlastitamogučnost osiguravatelja na snošenje štete. Ovim se reosiguravatelju dokazuje ekonomski interesosiguravatelja u tom poslu. Maksimum obaveza
8
utvrđuje se prema prirodi osiguranja, vrstirizika, brojnosti osiguranih predmeta (veličini portfolija), veličini i strukturi prmije, visini pričuvasigurnosti idr.Elementi potrebni za utvrđivanje visine samopridržaja specifični su za različite vrste osiguranja,ali zajednička im je svrha određivanja maksimalnog kapaciteta za pokriće rizika vlastitimraspoloživim sredstvima osiguravatelja. Ovdje se postavlja pitanje: koji je to dio osiguranogrizika kojeg osguravaja kompanija može zadržati za sebe? Ovu odluku donosi svakaosiguravajuća kompanija za sebe prema pravilima struke i metodama aktuarske matematike tesastavlja tablice maksimalnog pokrića.
1.1.1.Faktori koji određuju samopridržaj
Odlučujući faktori koji određuju visinu rizika koji osiguravajuća kompanija može zadržati zasebe su:
finansijski kapacitet
tehnički kapacitet
9
Finansijski kapacitet osiguravatelja su ustvari rezerve koma on raspolaže.Tehnički kapacitet određen je veličinom i strukturom (homogenošću) zajednice rizika koja predstavlja portfelj osiguranja osiguravajuće kompanije. Oba ova faktora su u direktnoj srazmjerisa visinom samopridržaja. Ako se rezerve i portfelj povećavaju, srazmjerno se povećava i visinasamopridržaja.Kada se utvrđuje visina samopridržaja polazi se od osnovnih faktora koji se primjenjuju a to su
:
stavovi top menadžmenta,
6
Dr. Jelena Kovačević – dr. Predrag Šuletić, „Osiguranje“, Beograd, 2006.
7
Ivo Andrijanić – Ksenija Klasić, „Tehnike osiguranja i reosiguranja“, Zagreb, 2002. str. 140.
8
Sanja Andrijašević – Vladimir Petranović, „Ekonomika osiguranja“, Zagreb, 1999. str. 307.
9
Dr. Jelena Kovačević – dr. Predrag Šuletić, „Osiguranje“, Beograd, 2006.
10
Dr. Jelena Kovačević – dr. Predrag Šuletić, „Osiguranje“, Beograd, 2006.
3

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->