Naslov izvornika

TESLA - MAN OUT OF TIME

Copvright 1981 by Margaret Chenev

Prevoditelj Vlasta Mihavec

Struni savjetnik Miljenko Zagajek, dipl. ing. el.
Lektor Marijana Jeli
Izvrna urednica Merima Nikoevi
Urednica Nataa Trsli
Oblikovanje naslovnice Zlatko Havoi
Grafika priprema Renata Risek
Tisak Krati, Zagreb
NakladnikBiovega, Zagreb

Zahvaljujemo se Hrvatskoj elektroprivredi d.d. na potpori pri izdavanju

knjige.
I_
Sva prava pridrava nakladnik. Nijedan dio ove knjige ne smije se
upotrebljavati ni reproducirati na bilo koji nain bez pisanog
doputenja, osim u sluaju kratkih navoda objavljenih u kritikama
ili ocjenjivakim lancima. Za sve obavijesti moete se obratiti
nakladniku.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb

UDK 621.3-05 Tesla, N. 929 Tesla. N.
CHENEY. Margaret
Tesla : ovjek izvan vremena / Margaret Chenev : <prijevod Vlasta
Mihavec>. - Zagreb : Biovega, 2003. - (Biblioteka Osoba)
ISBN 953-6567-49-0
I. Tesla, Nikola - ivot i djelo

430401 I 10
MARGARET CHENEY

TESLA
ovjek izvan
vremena

Zagreb, 2003.
Zrakoplov koji je Tesla patentirao 1920. godine bio je
namijenjen okomitom/kratkom uzlijetanju i slijetanju
(V/STOL), te je amerika mornarica 1980-ih godina
razmatrala njegovu uporabu kao subsoninog zrakoplova,
koji e obiljeiti devedesete godine. Moderni je mlazni
zrakoplov imao sofisticiranu elektroniku opremu, no
osnovni mu je koncept bio isti kao kod Tesle. Teslina
letjelica nije nikad izgraena.
 SADRAJ

Zahvale 9
Uvod 3
1. Suvremeni Prometej 19
2. Kockar 26
3. Istaknuti doseljenici 45
4. Pred Edisonovim sudom 53
5. Rat struja poinje 67
6. Red ognjenog maa 85
7. Radio 100
8. Visoko drutvo 118
9. Uspon i pad 134
10. Pogrena procjena 147
11. Do Marsa 160
12. Roboti 174
13. Bljesak munje 192
14. Zamraenje u Colorado Springsu 203
15. Velianstven i proklet 216
16. Ismijavan, osuivan, osporavan 228
17. Velika rasprava o radiju 248
18. Ugroavanje postignutog 260
19. Afera s Nobelovom nagradom 266
20. Letei tednjak 277
21. Radar 290
22. Poasni gost 300
23. Golubovi 309
24. Prijelazna razdoblja 322

7
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

25. Roendanske proslave 328

26. epovi na povrini vode 336
27. Pobratimstvo sa svemirom 348
28. Smrt i preobraaj 356
29. Nestali papiri 369
30. Ostavtina 385
Napomene 399
Post scriptum: Zavretak potjere za papirima 423
Literatura koritena prigodom prevoenja 425
Biljeka o autorici 427

8
 ZAHVALE

Osobito bih eljela zahvaliti:

Lelandu Andersonu, jednom od osnivaa Drutva
Tesla*, suautoru poznate Bibliografije o dr. Nikoli Tesli (San
Carlos, California, Ragusan Press, 1979.) te piscu
monografije Prvenstvo u pronalasku radija -Tesla protiv
Marconija. Istraivanja i studijski radovi gospodina
Andersona o Tesli bili su za njega od ivotnog znaaja.
Kao inenjer elektrotehnike i bivi raunalni savjetnik
pregledao je moj rukopis te sa mnom dareljivo podijelio
svoju zbirku djela o Tesli, ukljuujui i mnoge dotad
neobjavljene radove i slike.
Mauriceu Stahlu, bivem fiziaru tvrtke Hoover, a
danas savjetniku Povijesnog muzeja McKinlev u Ohiu
(gdje je postavljena izloba o Tesli), koji je takoer
pregledao rukopis i pruio mi neke savjete vezane uz
tehnika pitanja.
Dr. Bogdanu Radii, koji je radio u Jugoslaviji u doba
predsjednika Tita tijekom ranih dana njegove vladavine,
te razjanjavao i bavio se politikim pitanjima vezanim za
Jugoslaviju tijekom Drugog svjetskog rata i njegovim
utjecajem na Teslu. Ve godinama ivi u Americi, gdje
objavljuje knjige i lanke te predaje Povijest Balkana na
Sveuilitu Fairleigh Dickinson.
Dr. Lauristonu S. Tavloru, savjetniku za radioloku
fiziku i donedavno predsjedniku Nacionalnog odbora za
radiologiju i fiziku, strunjaku za pionire rendgenskih
zraka koji je u tom svojstvu proitao i komentirao Teslin
doprinos na ovom podruju.
Lambertu Dolphinu, pomoniku ravnatelja Fizikalnog
radio-laboratorija tvrtke SRI International, koji je
analizirao Teslina

Drutvo je bilo rasputeno.

9
istraivanja u vezi kuglastih munja, oruja na svjetlosni
mlaz, radiokomunikacija i izmjenine struje.
Dr. Jamesu R. Waitu, nekadanjem znanstvenom
savjetniku u Dravnim oceanskim i atmosferskim
laboratorijima, gdje se provode istraivanja vezana za
okolinu gradia Boulder, Colorado, koji je vrhunski
autoritet za irenje valova i koji je - kao i gospodin
Anderson - komentirao Teslin koncept elektromagnetske
energije koja se prenosi kroz zemlju.
Profesoru Vvarrenu D. Riceu s Dravnog sveuilita
Arizone, vodeem istraivau Tesline turbine, koji je
takoer na temeljima suvremenih radova analizirao
Tesline teorije zemnih toplana i postrojenja za konverziju
energije oceana u toplinsku energiju.
Ostat u zahvalna i pioniru na podruju radioveza,
mornarikom asniku i kapetanu fregate E. J. Quinbyju,
koji mi je pomogao svojim razmiljanjima o Teslinu radu
vezanom uz radio i robote; dr. Albertu J. Phillipsu,
nekadanjem ravnatelju istraivakih grupa ASARCO-a,
za njegova sjeanja kad je radio s Teslom na jednom od
istraivakih projekata, te dr. Williamu M. Muelleru iz
Rudarske kole u Coloradu, Odsjek metalurgije, koji mi
je osigurao vlastitu analizu tog eksperimenta u ASARCO-
u.
Od mnogih Teslinih vjernih oboavatelja u Americi
samo ih je nekolicina toliko neumorno radila na tome da
njemu u spomen pravda dospije na vidjelo, kao to je to
radio Nick Basura. On me na samom poetku mojih
istraivanja odveo do korisnih izvora, na emu mu od
srca zahvaljujem.
I Harry Goldman, Teslin uenik i pisac-fotograf, dao
mi je vrijedne informacije i pruio posebnu pomo u
traganju za starim fotografijama, pridodavi tome i slike
iz svoje osobne zbirke.
Zahvalna sam i Eleanori Treibek iz udruge
Dobrovoljci u akciji, Language Bank, Monterev,
Kalifornija, na pomoi u prijevodima; Muzeju Tesla iz
Beograda, Jugoslavija, za fotografije i pisma Katharine
Johnson, Mihajla Pupina, A. J. Fleminga, Sir VVilliama
Crookesa, Richmonda P. Hobsona i drugih potovatelja
Nikole Tesle; profesoru Philipu S. Callahanu jer mi je
odobrio koritenje svoje fotografije Teslina rodnog
mjesta; knjinici Buder

10
 Zahvali

na Sveuilitu Columbia za pisma i slike Roberta i

Katharine Johnson, Georgea Scherffa, Nikole Tesle,
GeorgeaVVestinghousea, bojnika Edvvina Armstronga i
Lelanda Andersona; Odsjeku rukopisnih djela Kongresne
knjinice za pisma Nikole Tesle, Roberta Johnsona,
Marka Tvvaina, B. F. Meissnera, Georga Scherffa, Georga
Vvestinghousea, J. Pierponta Morgana i drugih,
snimljena na mikrofilmovima; te arhivaru knjinice
Bancroft na Sveuilitu California, Berkelev, J. R. K.
Kantoru, koji mi je odobrio pristup dokumentima Juliana
Havvthornea i Projektu sveuilita vezanom za povijest
znanosti i tehnologije; knjinici John Steinbeck u
Salinasu i njezinoj katalogizaciji, Otvorenoj knjinici
NewYorka te knjinicama Instituta za tehnologiju u
Massachusettsu; knjiniaru Sveuilita Purdue,
gospodinu Elliotu N. Sivowitchu, za posebno uvane
zbirke; kao i Instituciji Smithsonian, Dravnom muzeju
amerike povijesti, korporaciji Westinghouse, Dravnom
laboratoriju Brookhaven, RCA i Niagara Mohavvku
svima njima za fotografije, te Robertu Golki za podatke o
Projektu Tesla.
eljela bih zahvaliti i Odsjeku FBI-a za mornaricu te
agencijama NSA i CIA, Dravnom arhivu i posebno
njegovoj evidencijskoj slubi, tehnikoj knjinici u
zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson, Uredu za vlasnitvo
stranaca te Uredu za medicinska istraivanja u gradu
NewYorku.
Autorica i izdava eljeli bi zahvaliti i sljedeim
osobama na besplatnoj pomoi:
Dr. Juleu Eisenbudu i gospoi Lauri A. Dale, koji su
bez naknade dopustili navoenje citata iz lanka dr.
Eisenbuda Dva pristupa spontanom kaljenom
materijalu, objavljenog u Glasilu .Amerikog drutva za
fizikalna istraivanja u lipnju 1963. godine; tvrtki David
McKay za doputenje da citiram djelo Johna O'Neilla
Nenadma-eni genij (izvorno ga je objavio izdava Ives
Vvashburn, Inc. 1944. godine); dnevniku The NewYork
Times za lanak iz Izvor elektrike autora VValdemara
Kaempfferta, objavljenog u veljai 1945.; tjedniku Time za
naslovnu stranicuu i priu o Nikoli Tesli od 20. srpnja
1931. godine; Fredericku B. Juenemanu za doputenje da
citiram dijelove njegove knjige Granice nesigurnosti,
strana 206, u izdanju
TESLA )VIFK 'RFM

izdavaa Dun-Donnelly iz Chicaga, tiskanom 1975.

godine, kao i dijelove Juenemanova lanka, objavljenog u
glasilu Industrijska istraivanja pod nazivom Zabiljeke
izumitelja u veljai 1974. godine.
Zahvaljujem i izdavau glasila Znanost & mehanika za
odobrene citate iz poglavlja Svakodnevna znanost &
mehanika te iz lanka Nikole Tesle pod nazivom Naa
budua pokretaka snaga, objavljenog u prosincu 1931.
godine, kao i na doputenju da koristim crte prikazan u
tom lanku.
Osobito zahvaljujem gospodinu Harvevu Gernsbacku,
predsjedniku tvrtke Gernsback Publications, Inc., za
dozvolu koritenja slika, crtea umjetnika Franka Paula te
citata iz djela Nikole Tesle Moji izumi, koji su se pojavili u
listovima Elektroeksperimentator i Znanost & izumi, to ih je
nekad izdavao Hugo Gernsback.
Isto tako i Lelandu Andersonu, za doputenje da
koristim citat iz njegova djela Prvenstvo u pronalasku radija -
Tesla protiv Marconija, u izdanju Antique Wireless
Association iz oujka 1980. godine.
Dugujem zahvalnost i Muzeju Nikole Tesle za rijei
citirane iz Teslinih Zapisa iz Colorado Springsa iz 1889.-
1900. godine; kralju Petru II. za citate iz djela Kraljevo
naslijede u izdanju Putnama, New York, 1954. godina, te za
retke T. C. Martina iz djela Pronalasci, istraivanja i pisana
ostavtina Nikole Tesle koje je preuzeo iz lista Elektroinenjer,
tiskanog 1984. godine (obnovljeno u izdanju Omni
Publications, Havvthome, Kalifornija, 1977. godina).
Meu svojim prijateljima i roacima posebno bih
zahvalila izumitelju Allenu Davidsonu, Randvju Pierceu i
PJ.-u, koji su marljivo itali i komentirali moj rukopis od
njegovih najranijih dana te me nadahnuli svojim
entuzijazmom. Nadasve hvala Barbari Nelson za njezinu
uredniku kritiku i podrku, koju mi je pruala tijekom
mojih nastojanja.
 UVOD

Unato bljetavoj, dramatinoj pozornosti, kao i injenici

da se u vremenima dok je gospodario podrujima
istraivanja i strojarstva esto nalazio u sreditu panje,
Nikola Tesla je svoj osobni ivot uspio sauvati od oiju
javnosti. Kako je bio samotnjak - vjeiti neenja koji radi
kao nezavisni znanstvenik, ne ulazi ni u kakva
korporacijska udruenja i ne spaja meusobno prijatelje
koji pripadaju razliitim skupinama - njegov je ivot
drugima bio mutan i nepoznat. Takva povuenost koja je
obiljeila karijeru jedne od vodeih svjetskih linosti u
znanosti i strojarstvu postavljala je ozbiljne analitike
zapreke pred njegove biografe. Ipak, 1943. godine, gotovo
odmah nakon Tesline smrti u dobi od osamdeset est
godina, izala je njegova prva biografija koju je napisao
John J. O'Neill, znanstveni urednik njujorkog Herald
Tribunea. Ona je godinama bila jedina biografija o Tesli,
prije svega zbog tekoa s kojima su se svi drugi
potencijalni biografi susretali pri razotkrivanju znaajnijih
dodatnih podataka o njemu.
Nakon Drugog svjetskog rata, itave tone grae koja je
predstavljala Teslinu knjinicu otpremljene su u
Jugoslaviju (iako je Tesla bio ameriki dravljanin), i to u
Beograd, gdje se njemu u ast osnivao dravni muzej.
Okolnosti vezane za prebacivanje njegove imovine u
Jugoslaviju su, dodue, zanimljive, no zasad neemo
govoriti o njima; samo emo naglasiti problem velike
udaljenosti tog muzeja za sve amerike biografe, kao i
ozbiljna ogranienja pristupa arhiviranoj grai s kojima su
se suoavali istraivai koji su se ipak zaputili u muzej.
Godine 1959. pojavile su se dvije prilino kratke
Tesline biografije. Knjiga dr. Helen Vvalter bila je
namijenjena mladei, a

13
TESLA OVJEK VAN VREMENA

zauuje to je na naslovnici sadravala crte i lik koji

nimalo nije nalikovao na Teslu.
Knjiga Margaret Storm, koju je izdala u vlastitoj
nakladi i dala je otisnuti zelenim slovima, zasnivala se na
tvrdnji da je Tesla bio utjelovljenje nekog vieg bia koje
je stiglo s Venere! Godine 1961. pojavila se jo jedna
kratka Teslina biografija za mlade koju je napisao Arthur
Beckhard. Teslino ime bilo je pogreno napisano ak na
samom omotu te knjige (Tesla je jednom napisao prijatelju
kako mu je ao to ne moe sve munje svoga laboratorija
usmjeriti na one kritiare koji mu ni ime ne znaju napisati
kako treba), a u njoj je zapravo bilo isputeno sve o
njegovu ivotu nakon 1900. godine (kad je Tesla imao
samo etrdeset etiri godine). Sva su se tri pisca u cijelosti
oslanjala na O'Neillovu biografiju, to se vidjelo iz
brojnih ponavljanja pogrenih legendi koje su bile
naknadno pobijene, i tako nijedan od tih uradaka nije
uspio nadmaiti O'Neillovo djelo.
Knjiga Svjetlost u njegovoj ruci: Pria o ivotu Nikole Tesle
dviju autorica, Inez Hunt i Vvanette Draper iz Colorado
Springsa, pojavila se 1964. godine, dakle dvadeset godina
nakon O'Neillove biografije. O'Neill nije otiao do
Colorado Springsa, gdje je Tesla 1899. godine izgradio
eksperimentalnu stanicu i bavio se pokusima s elek-
tricitetom koji jo i danas zapanjuju znanstvenike irom
svijeta, pa zato nije ni mogao iskoristiti podatke koje su
mu mogli dati stanovnici tog grada o njihovu odnosu
prema Tesli. Biografijom koju su napisale Hunt i Draper
Tesla je uspio postati lik od krvi i mesa, a knjiga je na
svjetlost dana iznijela i niz zanimljivih fotografija. No,
uglavnom se bavila Teslinim estomjesenim boravkom u
Colorado Springsu, to je zapravo i bila namjera obiju
autorica.
Stvarno, zato bi uope itko poelio napisati jo jednu
cjelovitu biografiju nakon objavljivanja O'Neillove knjige
Nenadmoieni genij? Ona se drala najautoritativnijom
biografijom i vjerojatoo je predstavljala najbolje
nastojanje koje je itko u ono vrijeme mogao pruiti, ako
izuzmemo Kennetha Swezeyja znanstvenog pisca i
Teslina bliskog osobnog prijatelja tijekom posljednjih
dvadesetak

14
 Uvod

godina njegova ivota. No, iz dananje perspektive

O'Neillova biografija djeluje slabanom, barem u dijelu
analiziranja Tesle kao ovjeka, i posve tankom u pogledu
njegovih odnosa s bliskim suradnicima i prijateljima. Iako
su Tesla i O'Neill prijateljevali, Tesla je O'Neilla, kao i
mnoge druge, drao na odstojanju, pa je O'Neill mogao
govoriti samo o onome to je uz velike tekoe uspijevao
izvui iz Tesle - zasigurno ne ba najsjajniji poloaj za
jednog biografa.
Mnogo je novih podataka izronilo na povrinu od dana
pojavljivanja O'Neillove biografije, dajui nove dimenzije
injenicama koje su poznate o Tesli. Mnoga pitanja, to su
ih postavili oni koji su prouavali njegov ivot, pronala
su svoje odgovore; no ovo razotkrivanje iznjedrilo je i
brojne nove tajne. Zakoni o slobodi informiranja otkrili su
da se amerika vlada iznimno zanimala za Tesline papire.
A zato i ne bi? Usred Drugog svjetskog rata, na
konferencijama za tisak Tesla je esto znao zapanjiti novi-
nare, govorei im o razvijanju oruja sa zrakama koje bi
mogle rastaliti pogoeni zrakoplov, o telegeodinamici i
drugim naprednim zamislima. Meutim, bile one stvarne
ili spekulativne, vlada itavu tu stvar nije eljela prepustiti
sluaju. to se dalje dogaalo s ovim istraivanjima
saveznih organa, pria je za sebe.
Razmiljajui o svom osobnom zanimanju za Teslu,
zakljuila sam da su me jo kao studenticu opinila
njegova istraivanja visokih frekvencija i visokog napona
po kojima je postao poznat irom svijeta. No, ljutili su me
neuobiajeni problemi oko pribavljanja kopija njegovih
tehnikih zapisa te oko dospijevanja do podataka o tome
dco je od ostalih autora pisao o Teslinu radu. Upravo su te
tekoe potakle viegodinji projekt stvaranja opsenog
kataloga (objavljenog 1979. godine u obliku bibliografije,
u kojoj se pojavljujem kao suurednica) o Teslinim
zapisima i djelima drugih pisaca o njemu i njegovu radu.
Dok sam studirala elektrotehniku, te kako je moje
zanimanje za Teslina istraivanja visokih frekvencija i
visokog napona jaalo, moja su me traganja na kraju
dovela do osoba koje su radile za njega - do njegovih
tajnica Dorodiv Skeritt i Muriel Arbus te do
laboratorijskog tehniara Waltera
TESLA - OVIEK

Wilhelma. S vremenom sam upoznala neke njegove

osobne prijatelje, kao i ljude koji su ga dobro poznavali.
to se vie pribliavala stota obljetnica Teslina
roenja (1956. godina), postajalo je sve jasnije da glavne
amerike znanstvene i tehnike institucije nee nita
organizirati kako bi se obiljeio taj dogaaj. Zajedno s
gospoama Skeritt i Arbus, gospodinom Wilhelmom i
odreenim brojem osoba koje su izrazile svoje zanimanje
za to pomogla sam pri osnivanju drutva Tesla, ija je
glavna zadaa bila razvijanje i usklaivanje djelatnosti
vezanih za obiljeavanje stote obljetnice. Ve sljedee
godine drutvo se ugasilo, ali uspjelo je obnoviti svijest o
Teslinu utjecaju na drutvo u cjelini. Iznova je probueno
zanimanje za otkria koja je Tesla najavio i demonstrirao,
no koja nisu razvijena do kraja zbog zaostale tehnologije
u pridruenim disciplinama, kao to su prirodne znanosti.
Nadahnua - to je ono to je Tesla dao drugim
izumiteljima nadahnutima njegovim ivotom i odcriima
i to je ono to njegov rad i dalje nastavlja davati
tehnikim strunjacima dananjice. Prigodom Teslina 71.
roendana (1931. godine) suvremenici su zabiljeili kako
su njegova predavanja jo uvijek jednako matovita i
inspirativna za produktivni razvoj kao to su to bila prije
etrdesetak godina, kad su prvi put objavljena:

Pri gotovo svakom koraku napretka postignutog u pro-

izvodnji struje i razvidcu radija moemo odcriti onu iskru
misli koja nas vodi do Nikole Tesle. Samo je nekolicina
ljudi mogla tijekom vlastitog ivota vidjeti kako se njihova
dalekosena stvaralaka mata pretvara u stvarnost.
(E. F. W.Mexandeison)

itajui Tesline radove neprestano nailazimo na njegove

brojne sugestije koje su predvidjele kasniji razvoj na podru-
ju radiotehnike.
(Louis Cohen)
Plodan izumitelj, koji je rijeio najvei problem
na podruju elektrine energije svoga doba,
podarivi svijetu sustav njezina prijenosa i
viefazni motor, izvrio je revoluciju u proizvodnji
struje i udario temelje njezinog nevjerojatnog
razvoja. Moja suradnja s Vama kao Vaeg asistenta
na povijesnim predavanjima o visokoj frekvenciji
odranima na Sveuilitu Columbia i poslije,
ostavila je na mene neizbrisiv dojam i dala mi
nadahnue koje je znatno utjecalo na moj ivot.
(Gano Dunn)

Raspirili ste moje pritajeno zanimanje za plinovita

stanja i preobrazili ga u plamen koji se vie nikada
nee ugasiti. Jo davne 1984. godine rekao sam
jednom naem zajednikom prijatelju kako e se
Vaa knjiga... koja sadri Vaa izvorna predavanja
i za stotinu godina drati pravim klasikom. Ovo
miljenje do danas nisam izmijenio.
CD. McFarkn Mooit)

ivo se prisjeam svoje revnosti i oduevljenja

kojim sam prije vie od etrdeset godina itao o
Vaim pokusima s visokim naponima. Bili su
izvorni i izazivaki, otvorili su nove vidike za
daljnja istraivanja, kako u mislima, tako i putem
pokusa.
(W.H.Bm9S)

Tri su aspekta Teslina djela koja posebno

zasluuju nae divljenje, a to su: znaaj samih
njegovih postignua mjerenih njihovom
iskoristivou u praksi; logika jasnoa i istoa
misli s pomou kojih je izvodio argumente i
postizao nove rezultate; te vizija i nadahnue,
gotovo bih mogao rei hrabrost sagledavanja
udaljenih stvari negdje daleko na obzorju, a time i
otvaranje novih putova za ovjeanstvo.
(I. C. M. Brentano)

17
TESLA OVJEK VAN VRHMRN4

Mislim da su Teslini zapisi i do dananjih dana nesma-

njenom snagom zadrali svoje inspirativne sposobnosti za
sve one koji ih proitaju. Tesla je uistinu bio ovjek ispred
svog vremena, a ova biografija uspjeno je nadvladala
neuobiajene tekoe pri istraivanju kako bi nevjerojatna
pria o njemu iznova oivjela.

Leland Anderson Denver. Colorado

18
1. Suvremeni Prometcj

Tono u osam sati naveer mukarac tridesetih godina i

otmjene, gospodske pojave sjeo je za svoj stalni stol u Dvorani
palmi hotela Vvaldorf-Astoria. Visok i vitak, ukusno odjeven,
odmah je postao metom svih oiju, iako je veina ostalih gostiju
nastojala ne zuriti u njega, poznavajui povuenost slavnog
izumitelja.
Kao i obino, na stolu je bilo postavljeno osamnaest istih
platnenih ubrusa. Nikola Tesla ne bi znao objasniti zbog ega
su mu bili najdrai brojevi djeljivi s tri, ili otkud potjee
njegov morbidan strah od bacila, kao to ne bi znao rei ni
zato ga opsjeda niz drugih neobinih manija koje su mu
zagoravale ivot.
Odsutno je poeo latiti ionako besprijekorno ulateno
srebro i kristal, uzimajui jedan po jedan ubrus i rastvarajui
ga, sve dok se na pomonom stoliu nije stvorilo pravo malo
utirkano brdo. A potom, kako je stizalo koje jelo, obavezno bi
prije nego to bi zalogaj prinio ustima, prvo izraunao njegovu
zapremninu. Inae ne bi osjeao nikakva zadovoljstva u jelu.
Oni koji su u Dvoranu palmi doli upravo s ciljem da vide
poznatog izumitelja, mogli su zamijetiti da svoja jela ne
naruuje iz jelovnika. Kao i uvijek, ona su se pripremala
posebno za njega, i to prema uputama koje bi prethodno dao
telefonom. Prema 1
njegovu zahtjevu, nije ga posluivalo osoblje
ve nadeonobar.
Dok je Tesla prebirao po svom tanjuru, priao mu je
William K.Vanderbilt da bi prekorio mladog izumitelja zato
to kazalinu louVanderbiltovih ne koristi neto ee. Ubrzo
nakon njegova odlaska, mlai ovjek s muketirskom
bradicom i malim, neuokvirenim naoalama prie Teslinu
stolu i pozdravi ga vrlo srdano. Robert Underwood Johnson,
osim to je bio urednik

19
TESLA OVJEK IZVAN VREMENA

jednog tjednika i pjesnik, imao je i velikih drutvenih

ambicija te su ga drali bonvivanom sa znaajnim
poznanstvima.
Smijuljei se, Johnson se sagnu kako bi priapnuo Tesli
najnovija govorkanja koja su kruila meu lanovima Grupe
400: da se edna kolarka imenom Anne Morgan, izgleda,
zaljubila u mladog izumitelja i sad progoni svoga taticu, J.
Pierponta, ne bi li je upoznao s njim.
Tesla se blago nasmijeio i uljudno raspitao za Johnsonovu
enu Katharinu.
Kate me zamolila da Vas u subotu dovedem na ruak,
ree mu Johnson.
Nakratko su porazgovarali o jo jednoj goi koja je Tesli
bila draga - tek platonski - draesnoj mladoj pijanistici
Marguerite Merington. Kad se uvjerio da je i ona meu
uzvanicima, on prihvati poziv.
Urednik krenu svojim putem, a Teslu iznova zaokupi
zapremnina njegova deserta. Jedva je dospio okonati izraun
kad mu kod stola iskrsnu hotelski dostavlja i urui mu
poruku. Odmah je prepoznao smioni rukopis svog prijatelja,
Marka Tvvaina.
Ako nema nekih uzbudljivijih planova za veeras,
javljao mu je pisac i 2 humorist, moda bi mi se elio
pridruiti u kockarnici.
Tesla mu hitro navrlja sljedei odgovor: Naalost,
moram raditi. No, eli li se ti meni pridruiti u pono u mom
laboratoriju, mislim da ti mogu obeati dobru zabavu.
Po obiaju, bilo je tono deset sati kad je Tesla ustao od
stola i nestao u sporadino osvijedjenim ulicama Manhattana.
Vraajui se u svoj laboratorij, skrenuo je u parki potiho
zvidei. Visoko na oblinjoj zgradi zauo se lepet krila.
Ubrzo je poznati bijeli lik sletio na njegovo rame. Tesla izvadi
iz depa vreicu punu sjemenja te nahrani goluba iz dlana, a
potom ga pusti da odleti u no, dobacivi za njim poljubac.
Sad malo zastade kako bi razmotrio svoj sljedei potez.
Nastavi li dalje oko bloka ovih zgrada, bit e primoran obii ga
tri puta. Stoga se radije vratio i krenuo prema svom
laboratoriju na Junoj

20
 Suvremeni Prometej

petoj aveniji broj 33-35 (danas Zapadni Broadway), u blizini

ulice Bleecker.
Ulazei u mrak poznatog potkrovlja zgrade, pritisnu glavni
prekida. Sa zidova se prosu jaka svjetlost iz staklenih cijevi,
osvjetljujui mraan prostor natrpan udnovato oblikovanim
strojevima. udno je bilo to da se na stropu nisu vidjeli nikakvi
vodovi i elektrine ice izmeu tih cijevi. Zaista, i nije bilo
nikakvih vodova, nego su one svoju energiju dobivale
zahvaljujui beinom prijenosu. Mogao je uzeti svjetlee
tijelo koje nije bilo spojeno ni na to i slobodno ga prenijeti u
bilo koji dio svog radnog prostora.
U kutu je poela tiho vibrirati neka udna naprava. Tesli su
se -oi suzile od zadovoljstva. To je ispod neke vrste pokrova
potiho poeo raditi najmanji od njegovih oscilatora. Samo je
njemu bila poznata njegova strahovita snaga.
Zamiljeno je bacio pogled dolje kroz prozor, na mrke
obrise susjednih zgradurina u kojima su se stanovi mogli
jeftino unajmiti. Izgleda da su njegovi susjedi useljenici mirno
zaspali nakon napornog radnog dana. Policija ga je ve
upozorila na albe pristigle zbog plaviastih bljeskova, koji su
se mogli nazrijeti iza njegovih prozora, i udne svjedosti koja
je prtala njihovim ulicama kad bi pao mrak.
Slegnuo je ramenima i vratio se na posao, bavei se nizom
mikroskopskih ugaanja stroja. Duboko zaokupljen time, bio
je posve nesvjestan vremena koje je proteklo, sve dok na
vratima vee nije odjeknulo lupanje.
Tesla pouri dolje kako bi pozdravio engleskog novinara
Chauncevja McGoverna iz lista Pearsons Magazine.
Drago mi je to ste uspjeli doi, gospodine McGovern!
Osjeao sam da to dugujem svojim itateljima, gospodine.
Svi u Londonu priaju o 'novom arobnjaku sa Zapada', a pri
tome ne misle na gospodina Edisona.
Pa, doite gore. Da vidimo mogu li opravdati dobar glas
koji me prati.
Nisu jo zakoraili na prvu stubu, kad se s ulaza zauo
smijeh i glas koji je Tesla odmah prepoznao.
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

A, evo nam i Marka.

Iznova otvori vrata da bi pozdravio Tvvaina i glumca
Josepha Jeffersona. Obojica stigoe ravno iz kockarnice.
Tvvainove oi blistale su prepune oekivanja.
Hajde Tesla, nek' predstava pone! Vi znate to ja uvijek
kaem.
Ne. Sto Vi to uvijek kaete, Mark? upita ga pronalaza
sa smijekom.
Ono to uvijek kaem - a zapamtite, citirat e me jo
dugo - to je - da je grom bog, grom je impresivan, no munja je
ona koja obavlja sav posao.
Onda emo zahvaljujui njezinom poslu noas imati
pravu oluju, prijatelju moj. Doite!
Ne zadrhtite li pri obilasku laboratorija Nikole Tesle,
prisjeao se kasnije McGovern, znai da imate neuobiajeno
neustraiv um...
Zamislite sebe kako sjedite udobno zavaljeni u golemoj,
dobro rasvijetljenoj prostoriji s brdima udnovatih naprava
koje vas posvuda okruuju. Prilazi vam visok, vitak mladi i
odjednom samim pucketanjem prstiju smjesta stvara pravu
uarenu crvenu loptu, koju smireno dri u rukama. Dok je
gledate, ostajete zaprepateni jer mu jo uvijek nije opekla
prste. No, on sad doputa da mu padne na odijelo, na kosu, u
vae krilo, te konano ovu vatrenu loptu sputa u drvenu
kutiju. Zapanjeni uviate da vatra nigdje nije ostavila ni
najmanjeg traga,
3
pa trljate oi da biste se uvjerili kako to nije
bio samo san.
Ako je McGoverna toliko zabezeknula Teslina vatrena
lopta, barem u tome nije ostao usamljen. Nitko od njegovih
suvremenika nije uspio objasniti kako je Tesla postizao taj
uestalo ponavljani efekt, a nitko ga ne zna objasniti ni danas.
Kad je neobina vatrena kugla nestala jednako onako tajan-
stveno kako se i pojavila, Tesla je ugasio svjetla i u sobi je
nastao mrkli mrak, kao u kakvoj pilji.
Sad u vam, prijatelji moji, napraviti malo danjeg svjetla.

22
 Suvremeni Prometej

Odjednom je itav laboratorij bio preplavljen udnim,

prelijepim svjetlom. McGovern, Twain i Jefferson pogledom
su prelijetali prostor, no nisu uspijevali pronai ni traga izvoru
te svjetlosti. McGovern se u udu zapitao nije li ovaj efekt na
neki nain povezan s demonstracijom koju je Tesla prema
pristiglim izvjeima prikazao u Parizu, proizvevi svjetlost
izmeu dviju velikih ploa smjetenih s obiju strana postolja,
no bez ikakvog vidljivog izvora te svjetlosti.*
Samo, pokazalo se da je ova svjetlosna predstava bila
namijenjena tek zagrijavanju izumiteljevih gostiju.
Napet izraz na Teslinu licu otkrio im je ozbiljnost kojom
se posvetio sljedeem pokusu.
Iz kaveza su doveli i za postolje privezali sitnu ivotinjicu,
koju je ubrzo usmrtila struja. Pokaziva je zabiljeio tisuu
volti. Truplo je bilo uklonjeno. Potom se sam Tesla uspeo na
isto postolje, drei jednu ruku u depu. Pokaziva se polagano
poeo uspinjali na sve vee vrijednosti. Na kraju je kroz
tijelo visokog mladog ovjeka, koji nije trznuo ni miiem,
protjecala struja jaine dva milijuna volti. Sad su njegovi
obrisi bili vrlo otro ocrtani svjetleom aureolom struje,
oblikovane milijardama plamenih jeziaca koji su
proplamsavali iz svakog djelia njegova tijela.
Ugledavi zaprepatenje na licu McGoverna, ispruio je
ruku prema engleskom novinaru, koji je neobian osjeaj to
ga je obuzeo ovako opisao: Iskrivi se na nain slian onome
kad ljudi prime drke jakog elektrinog akumulatora. Mladi
je doslovno postao ljudska, 'iva provodna ica'.
Izumitelj je skoio s postolja, iskljuio struju te odmah
umanjio napetost svojih gledatelja, nazivajui sve ovo samo
obinim trikom.
Ma! To su samo igrarije. Sve to nita ne znai. Nema
nikakve vrijednosti za veliki svijet znanosti. Ali doite
ovamo, pa u vam pokazati neto to e napraviti veliku
revoluciju u svakoj bolnici i svakom domu, im to uspijem
izvesti u radnom obliku.

Do dananjeg dana nikome nije uspjelo ponoviti ovu demonstraciju

23
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Odveo je svoje goste u kut gdje je na gumenom podnoju

stajalo neobino postolje. Kad je okrenuo prekida, ono je
zapoelo brzo i tiho vibrirati.
Tvvain mu se znatieljno pribliio. Dajte mi da ja
pokuam, Tesla, molim Vas.
Ne, ne. Treba ga jo usavriti.
Ali, kada Vas molim.
Tesla se nasmijei. U redu, Mark, samo nemojte ostati
predugo. Siite im vam to kaem! Pozvao je pomonika da
okrene prekida.
Tvvain se, odjeven u svoje uobiajeno bijelo odijelo s
crnom kravatom, naao na postolju koje je glasno zujalo i
vibriralo pa je nalikovalo na nekog divovskog bumbara. Bio je
oduevljen. Veselo je galamio i lamatao rukama. Ostali su ga
promatrali sjajno se zabavljajui.
Nakon nekog vremena, izumitelj mu ree: U redu, Mark.
Bilo Vam je dosta. Vrijeme je da siete!
Ni za to na svijetu! ree humorist. Uivam u ovome!
Stvarno, bit e bolje da siete, navaljivao je Tesla.
Vjerujte mi, najbolje Vam je da siete odmah!
Tvvain se samo nasmijao. Ne biste me odavde mogli
skinuti ni dizalicom.
No, jedva to su mu ove rijei sile s usana, kad mu se
izraz lica ukrutio. Ukoeno je krenuo prema rubu postolja,
ustro maui Tesli da zaustavi napravu.
Brzo, Tesla. Gdje je...?
Izumitelj mu uz smijeak pomogne da sie te ga usmjeri u
pravcu nunika. Njemu i njegovim4 suradnicima bio je dobro
poznat laksativni uinak oscilatora.
Nitko od gostiju nije se dobrovoljno javio da se podvrgne
pokusu u kojemu je Tesla stajao na postolju pod visokim
naponom. No sad su od njega zahtijevali da im objasni kako je
mogue da ga struja nije ubila.
Tako dugo dok su frekvencije bile visoke, rekao im je,
izmjenina struja visokog napona uglavnom je protjecala
vanjskom

24
 Suvremeni Prometej

povrinom koe, ne izazivajui nikakve ozljede. No to nije

igra za nestrunjake, upozorio ih je. ak bi i miliamperi, kad
bi prodrli u tkivo ivaca, mogli biti smrtonosni, dok se amperi
razdijeljeni po koi mogu izdrati neko krae vrijeme. ak i
vrlo slabe struje koje bi prodrle ispod koe, bile one
izmjenine ili istosmjerne, mogle bi ubiti.
Ve je svitalo kad je Tesla konano svojim gostima zaelio
laku no. No, svjeda u njegovu laboratoriju gorjela su jo
punih sat vremena prije nego to je zakljuao vrata i odetao u
svoj hotel na kratki odmor.

25
 2. Kockar

Nikola Tesla rodio se tono u pono izmeu 9. i 10. srpnja

1856. godine u selu Smiljanima, u Lici, izmeu planinskog
masiva Velebita i istone obale Jadranskog mora. Omanja
kua u kojoj je roen nalazila se uz samu srpsku pravoslavnu
crkvu kojom je upravljao njegov otac, paroh Milutin Tesla,
koji je ponekad pisao lanke pod pseudonimom Rodoljub
Pravii.
Nijedna zemlja istonog dijela Europe nije sadravala vee
etnike i vjerske razliitosti od Jugoslavije. Unutar Hrvatske
obitelj Tesla pripadala je srpskoj nacionalnoj i vjerskoj
manjini. itavo je to podruje pripadalo Habsburkoj
Monarhiji, ijim su se strogim i iz Bea nametnutim pravilima
narodi prilagoavali kako su najbolje znali i umjeli.
Etnike obiaje esto najvjernije njeguju upravo manjine
doseljene na neko podruje, pa u tome ni Teslini nisu
predstavljali iznimku. Velik su znaaj pridavali srpskim
ratnikim pjesmama, pjesnitvu, plesovima i narodnoj predaji,
kao i krsnim slavama u ast pojedinih svetaca te tkanju.
Iako je u ono doba na tim podrujima bilo vie nepismenih
nego pismenih osoba, radilo se o rijedcom nainu irenja
umnih sposobnosti, jer su se ljudi divili i njegovali udesne
sposobnosti pamenja.
U Hrvatskoj su se u doba Teslina djetinjstva mogunosti
ostvarenja poslovne karijere svodile vie ili manje na
poljoprivredu, vojsku i crkvu. Obitelji Milutina Tesle i
njegove supruge Duke Mandi, koje su svojim izvornim
podrijetlom bile iz zapadne Srbije, ve su naratajima svoje
sinove slale da slue u crkvi ili vojsci, a svoje keri udavale za
sveenike ili asnike.

26
 Kockar

Tako su i Milutina otpravili u asniku kolu, no pobunio

se i napustio je da bi krenuo u sveenike. Stoga je na crkvu
gledao kao na jedinu moguu karijeru i za svoje sinove, Danu i
Nikolu. Sto se tie njihovih sestara - Milke, Angeline i Marice,
paroh Tesla nadao se da e im Bog u svojoj milosti i
providnosti poslati na put enike sveenikog zvanja, kakvog
je i sam bio.
ivot ena u ondanjoj Jugoslaviji bio je iscrpljujui, jer se
od njih oekivalo ne samo da obavljaju teke ratarske poslove
na imanju, nego i da odgajaju djecu te vode brigu o kui i
obitelji. Tesla je uvijek govorio kako je svoje fotografsko
pamenje i pronala-zaki genij batinio od svoje majke i alio
je to ona nije ivjela u drugoj zemlji i u drugo vrijeme u
kojem bi se sposobnosti ena znatno vie cijenile. Ona je bila
najstarija ki od sedmero djece u svojoj obitelji i time
primorana preuzeti na sebe itavo domainstvo kad joj je
majka oslijepila. Stoga se nije kolovala. No, bilo usprkos
tome, ili upravo zbog toga, razvila je zadivljujuu sposobnost
pamenja te naizust znala itave tomove domaeg i klasinog
europskog pjesnitva.
Nakon udaje brzo je stiglo i njezinih petero djece. Najstariji
je bio Dane. Nikola je roen kao etvrto dijete.
Budui da je paroh Milutin Tesla u svoje slobodno vrijeme
pisao pjesme, djeak je odrastao u kui u kojoj je ritam uvijek
proimao obian govor i gdje je citiranje odlomaka iz Biblije ili
poezije bilo jednako prirodno, kao i peenje kukuruza ljeti na
aru.
I Nikola je u svojoj mladosti pisao pjesme, od kojih je neke
poslije ponio sa sobom u Ameriku. Nikad ne bi dopustio
objavljivanje tih pjesama, jer ih je drao isuvie osobnima. U
postarijoj dobi silno je volio zadiviti svoje novosteene
prijatelje recitirajui im pjesme iz njihove zemlje (na
engleskom, francuskom, njemakom ili talijanskom jeziku).
Tijekom itava ivota i dalje je povremeno pisao pjesme.
Vrlo rano, ve u dobi od pet godina, poeo je izraivati
svoje izvorno osmiljene izume. Izgradio je malo vodeno
kolo, posve drugaije od onih koja je viao u okolici. Naime,
bilo je gladco i bez lopatica, a ipak se pod strujanjem vode
ravnomjerno okretalo.

27
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Godinama poslije toga prisjetit e se te injenice kad se poeo

baviti oblikovanjem svojih jedinstvenih bezlopatinih turbina.
No, neki su njegovi pokusi bili manje uspjeni. Jednom se
us-pentrao na krov sjenika, rastvorio stari obiteljski kiobran i
duboko udisao svje planinski povjetarac, sve dok mu tijelo
nije obuzeo osjeaj velike lakoe i dok ga omaglica koju je
osjetio u glavi nije uvjerila da sad moe letjeti. Tresnuvi o
zemlju onesvijestio se, a majka, koja ga je pronala, odnijela
ga je ravno u postelju.
Isto tako, ni njegov motor, koji je pokretalo esnaest
kukaca, nije se mogao proglasiti uspjehom. Radilo se o
laganoj napravi sainjenoj od trijeske koja je oblikovala
propeler, a vreteno i kolotur bili su privreni na ive kukce.
Kad su zalijepljene bube lamatale svojim krilcima, to su
mahnito inile oajniki pokuavajui pobjei, motor je bio
pripravan za uzlijetanje. Ovu je istraivaku metodu Tesla
zauvijek napustio kad ga je jednom zgodom posjetio mali
prijatelj koji je oboavao okus hruteva. Primjetivi itavu
staklenku punu kukaca, poeo ih je trpati u usta. Mlaahni
pronalaza povratio je od zgaenosti.
Njegov je sljedei pothvat bio usmjeren na rastavljanje i
sastavljanje djedovih satova. I to se takoer, prisjea se, brzo
okonalo: U onom prvom uvijek sam bio uspjean, no
potonje bi se esto izjalovilo. Trideset je godina proteklo
prije nego to se iznova dohvatio satnog mehanizma.
Ipak, nisu ba svi njegovi djeji nestaluci bili znanstvene
naravi. Bila je u gradu jedna dobrostojea dama, pisao je
kasnije u svojoj kratkoj autobiografiji, pobona, ali ohola
ena koja bi u crkvu obino dolazila dotjerana, odjevena u
haljinu s dugakim skutom to se vukao daleko za njom i
uvijek okruena svojom poslugom. Jedne sam nedjelje taman
zavrio sa zvonjavom na crkvenom tornju i sjurio se niz stube,
preskaui ih po nekoliko odjednom, kad je ta visoka dama
dostojanstveno izlazila. Skoio sam ba na njezin skut i zauli
su se zvui paranja
1
koji su meni zazvuali kao ispaljivanje
puane salve.
Otac, iako oito kiptei od bijesa, samo ga je lagano
oamario to je bila jedina tjelesna kazna koju je ikada
primijenio na

28
 Kockar

meni, no gotovo da je i danas osjeam. Tesla je rekao da su

neugodnost i zbunjenost koju je osjetio bili neopisivi, te da je
zbog toga zapravo postao izopenikom.
Ali, dobra srea dobacila mu je ue spasa ne bi li se iskupio
u oima sela. Kako su nabavljeni novi vatrogasni stroj i odore
za vatrogasnu jedinicu, to je zahtijevalo i odgovarajuu
sveanu proslavu. Vatrogasci su pripremili mimohod, odrani
su i govori, a tada odjeknu zapovijed da se zapone crpsti voda
pomou nove opreme. No, ni kapi iz vatrogasnog mrka. I dok
su seoski poglavari stajali zbunjeni i u neprilici, pametan
momi zagaca u rijeku i pronae, kako je i pretpostavljao, da
je dolo do zaepljenja usisnog dijela cijevi. Rijeio je problem
oslobodivi cijev i odue-vivi seoske oce. Dugo nakon toga,
Tesla se prisjeao kako prizor Arhimeda dok je nag trao
ulicama Sirakuze vjerojatno nije ostavio vei dojam2 od mene.
Digli su me na ramena, i uinili me junakom dana.
ini se da je u pastirskim Smiljanima, gdje je proveo prvih
pet godina svoga ivota, bljedoliki djeak duguljasta lica
uokvirenog upom crne kose proivljavao posve osebujno
djetinjstvo. I kao to je godinama poslije radio sa strujama
visokih napona bez nekih ozbiljnijih ozljeda, tako se i tada
uspijevao izvui iz nevjerojatnih opasnosti.
Pamenja koje je sezalo daleko u prolost, i moda pomalo
pretjerujui, kasnije je pisao kako su lijenici tri puta dizali
ruke od njega proglasivi ga beznadnim sluajem, da se
nekoliko puta gotovo utopio u rijeci, upao u kotao uzavrelog
mlijeka i opekao se u njemu jedva izbjegavi kremiranje, a
jednom je prilikom ostao preko noi zatoen u staroj
zabaenoj kapelici. Stravine jurnjave pred pobjenjelim
psima, jatima podivljalih vrana i veprovima otrih kljova
zainili su ovaj popis 3
dogodovtina koje su se gotovo
pretvorile u katastrofe.
Pa ipak, uokolo njegova roditeljskog doma pruao se
idilian pastoralni prizor. Ovce su smireno pasle na
panjacima, golubovi gukali ispod nadstrenica, a bilo je i
kokoi kojima se djearac bavio. Svakog bi jutra zadivljeno
promatrao jata gusaka kako se

29
TESLA - DVJEK IZVAN VREM1

velianstveno uzdiu nebu pod oblake; vraala bi se u sumrak

u savrenoj borbenoj formaciji koja bi posramila i eskadrilu
najboljih, pilota dananjice.
Uza svu ljepotu koja ga je okruivala, u mislima maliana
bilo je i nemani, prouzroenih traumom uslijed obiteljske
tragedije. Otkad je znao za sebe i mogao se prisjetiti, na
njegov je ivot duboko utjecao njegov stariji brat, koji je u
vrijeme Nikolina roenja imao sedam godina. Dane, nadareni
prvijenac i idol svojih roditelja, poginuo je u dobi od dvanaest
godina u tajanstvenoj nesrei.
Izravan uzrok tragedije moda je bio velianstven arapski
konj, kojega je obitelji poklonio dragi prijatelj. Ljubimac svih,
bio je obdaren gotovo ljudskom inteligencijom. To je
prekrasno stvorenje jednom prigodom ocu ak spasilo ivot u
umi prepunoj vukova. No, sudei prema Teslinu ivotopisu,
Dane je umro od ozljeda koje je izazvao 4
konj, iako o samom
dogaaju nije ostalo vie pojedinosti.
Sve to je Nikola radio nakon toga izgledalo je glupim u
usporedbi s oekivanjima koja su se polagala u poginulog
brata. Njegova postignua samo su dovela do toga da su
roditelji jo dublje osjeali svoj gubitak. Stoga sam odrastao sa
slabanim povjerenjem u samoga sebe. No, daleko od toga da
su me drali glupim djeakom...
Postoji i drugo objanjenje smrti Teslina starijeg brata, psi-
holoki zamrenije. Prema njemu, Dane je poginuo zbog pada
niz podrumske stube. Neki vjeruju kako je djeak pri tome
izgubio svijest i u bunilu optuio Nikolu da ga je gurnuo.
Umro je od ozljeda glave, vjerojatno od hematoma, pa bi ovo
objanjenje stajalo. Naalost, danas je nemogue potvrditi bilo
koju od ovih mogunosti.
I mnogo kasnije u ivotu, Tesla je patio od nonih mora i
halucinacija vezanih uz smrt svoga brata. Pojedinosti tog
iskustva nikada nisu bile razjanjene, no ovaj mu se dogaaj
vraao tijekom itavog ivota kao da stie iz razliitih
vremenskih okvira. Moe se teoretizirati kako je petogodinje
dijete, nesposobno za

30
 Kockar

podnoenje tereta vlastite pretpostavljene krivnje, moglo izmijeniti

injenice u svojoj svijesti.
Moemo samo nagaati o stupnju u kojem je bratova smrt
mogla postati odgovornom za nevjerojatan popis fobija i opsesija
koje su se naknadno razvile kod Nikole. Sve to zasigurno moe-
mo rei bilo bi da su se neki oblici njegove iznimne ekscentrinosti
pojavili ve u ranoj dobi. Tako je, primjerice, osjeao silnu
odbojnost prema enskim naunicama, a posebno prema bisernim
ogrlicama, dok ga je nakit kristalnog odsjaja ili otro izbru-enih
povrina zanimao. Miris komada kamfora koji bi se pojavio bilo
gdje u kui izazvao bi kod njega akutni osjeaj nelagode. Ako bi
prilikom istraivanja ispustio komadie papira u posudu napunjenu
tekuinom, osjetio bi neobian i odvratan okus u ustima. Tijekom
etnje brojio bi korake, a pri jelu bi izraunavao zapremnine
tanjura juhe, alica kave i komada hrane.
Kad to ne bi uinio, jelo bi mu ostajalo bez ikakva okusa -stoga
je najradije jeo posve sam. No moda najozbiljniji poremeaj, bar
to se tie fizikih odnosa, bio je taj to nije mogao dotaknuti kosu
drugih ljudi, osim moda pod prijetnjom revolvera.5 Ali ne
moemo pouzdano odrediti kad su nastale ove ih mnoge druge
njegove fobije.
Prema samom Tesli, nadajui se da e time utjeiti roditelje
zbog gubitka brata, ve se u ranoj dobi podvrgnuo elinoj disci-
plini kako bi se istaknuo. Postao je pravi mali Spartanac, mnogo je
ozbiljnije uio od drugih djeaka, bio velikoduniji i na svaki nain
nastojao biti bolji od njih. Kasnije je vjerovao da je upravo zbog
ovog zatajivanja samoga sebe i potiskivanja prirodnih poriva
poeo razvijati svoje udnovate prisilne radnje.
Ako se Teslina narav i poela mijenjati, simptomi se nisu vid-
ljivo iskazali odmah nakon Danetove smrti. Sve do moje osme
godine, pisao je, karakter mi je bio slab i kolebljiv. Sanjao je
duhove i udovita, bojao se ivota, smrti i Boga. No, tada je dolo
do neke vrste promjene izazvane njegovom najdraom razonodom
- itanjem u dobro opremljenoj knjinici njegova oca. Paroh
Milutin Tesla u jednom je trenutku zabranio Nikoli da se koristi

31
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA

lojanicama, bojei se da e dijete upropastiti oi itajui uz

njih po cijele noi. Djeak je pribavio ostatke lojanica i svijea,
zaepio krpama kljuanicu i pukotine na arkama vrata te
nastavio s nonim itanjem. Ne bi prestajao itati sve dok nije
zauo majku kako u zoru poinje sa svojim svakodnevnim
poslovima.
Knjiga koja je osobito izmijenila njegovu kolebljivu narav
zvala se Abafi ili Abin sin - djelo vodeeg maarskog
romanopisca koje je nekako razbudilo moju uspavanu snagu
volje, pa sam poeo vjebati samokontrolu. Svoj kasniji
uspjeh, to ga je postigao kao izumitelj pripisao je rigoroznoj
disciplini koju si je tada uspio nametnuti.6
Od roenja mu je bio namijenjen sveeniki poziv. Iako je
udio za tim da postane inenjer, otac je bio nepopusdjiv. Da
bi ga pripravio za budue zvanje, paroh Tesla zadao bi mu
svakodnevne obveze: One su obuhvaale sve vrste vjebi
pogaanje tuih misli, odcrivanje pogreaka u nekom obliku
ih izrazu, ponavljanje dugakih reenica ili obavljanje
raunskih operacija napamet. Ove su dnevne vjebe trebale
osnaiti pamenje i um, a posebno razviti osjeaj7
kritinosti, i
nesumnjivo su za mene bile od velike koristi.
O svojoj je majci pisao da je bila prvorazredni izumitelj i
postigla bi, vjerujem, velike stvari, da nije bila toliko daleko
od suvremenog naina ivota i mnogostrukih prilika koje je on
pruao. Izumila je i izraivala razne vrste orua i naprava, a
koncem koji bi sama isprela vezla je najfinije ukrase. ak je
sijala sjeme, uzgajala bilje i sama izraivala predivo.
Neumorno je radila od svitanja do kasno u no, 8
a veina
odjee i uresa po kui bila je djelo njezinih ruku.
Briljantni je Dane prije svoje prerane smrti znao vidjeti
snane bljeskove svjetlosti koji bi mu u trenucima
uzbuenosti ometali vid. Slina pojava muila je i Teslu
tijekom veeg dijela ivota, a pojavila se jo u djetinjstvu.
Godinama kasnije opisao ju je kao udnovatu boljku zbog
pojavljivanja slika, esto popraenih snanim bljeskovima
svjetlosti, koji bi mi zamaglili pogled na stvarne predmete i
utjecali na

32
 Kockar

moje misli i djelovanje. Bile su to slike stvari i prizora koje

sam uistinu vidio, a ne onih koje sam izmiljao. Kad bi mi
netko neto rekao, slika predmeta o kojemu bi govorio
pojavila bi se pred mojim oima toliko ivopisno da sam
ponekad bio nesposoban razluiti je li ono to vidim opipljivo,
ili nije. To je u meni izazivalo osjeaj velike neugode i
strepnje. Nijedan od studenata psihologije ili fiziologije s
kojima sam razgovarao o tome, 9
nije na zadovoljavajui nain
znao objasniti ove pojave...
Sam je teoretizirao o tome da su ove slike proizlazile iz
refleksnog djelovanja mozga na mrenicu oka u trenucima
velike uzbu-enosti. To nisu bile halucinacije. U tiini noi,
ivopisna slika pogreba koji je vidio u prolazu ili neki drugi
uznemirujui prizor pojavio bi mu se pred oima, tako da bi taj
prizor ostajao nepomian na svom mjestu u prostoru i kad bi
kroz njega proao rukom.
Ako je moje objanjenje tono, pisao je, trebalo bi biti
mogue na zaslonu projicirati prikaz bilo kojeg predmeta to
ga ovjek moe zamisliti te ga tako uiniti vidljivim. Takav
napredak znaio bi pravu revoluciju u svim ljudskim
odnosima. Uvjeren sam da se to udo moe postii i da e biti
postignuto u nadolazeim vremenima. Mogu samo spomenuti
da sam se ozbiljno posvetio rjeavanju ovog problema.10
Jo od Teslinih vremena, parapsiholozi su prouavah osobe
koje su prema njihovim izvjeima uistinu mogle projicirati
svoje mentalne slike na svitke neeksponiranog fotografskog
filma. I izravan prijenos misli na elektronske ispise takoer je
postao predmetom nedavnih istraivanja.
Da bi se oslobodio slika koje su ga progonile i osjetio
barem privremeno olakanje, mladi je Tesla sam sebi poeo
predoavati izmiljene svjetove. Svake bi noi kretao na neki
zamiljeni put vidio nova mjesta, gradove i zemlje, ivio u
njima, susretao ljude i sklapao prijateljstva, i ma koliko to
nevjerojatno zvualo, injenica je da su mi ti ljudi bili jednako
dragi koliko i oni iz 11stvarnog ivota i nita manje dojmljivi u
svojim postupcima.
Time se bez prestanka bavio sve do svoje sedamnaeste
godine, kad je njegove misli ozbiljno zaokupilo pronalazatvo.
A tada

33
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

je na vlastito oduevljenje shvatio kako ve tolikom lakoom

uspijeva vizualizirati predmete da mu modeli, nacrti ili pokusi
uope nisu potrebni da bi ih u svom umu oblikovao kao
stvarne.
Preporuivao je ovu metodu rada kao mnogo uinkovitiju i
bru od one isto eksperimentalne. Svi koji svoju zamisao
provedu u djelo, drao je Tesla, izlau se riziku da e zaglibiti
u pojedinostima i pogrekama naprave koja ih zaokuplja, i
dok se bave njezinim popravcima i poboljanjima, poinju
gubiti iz vida osnovno naelo njezina oblikovanja.
Moja je metoda drukija, pisao je. Ne urim se
zapoeti s praktinom izvedbom. Kad mi se javi ideja, odmah
u svojoj mati poinjem s njezinom izgradnjom. Mijenjam
konstrukciju, usavravam je i u mislima pokreem ureaj.
Meni je posve svejedno radi li moja turbina u mislima ili je
ispitujem 12u laboratoriju. Zamjeujem ak kad nije dobro
ugoena.
Dakle, zapravo je ustvrdio kako je u stanju usavriti neku
koncepciju iako se u stvarnosti niega nije dotaknuo. Tek kad
bi sve njezine nedostadce ispravio u svom umu, izradio bi
ureaj i u njegovu opipljivom obliku.
Bez iznimke, pisao je, moj bi ureaj radio onako kako
sam i zamislio da treba raditi, a rezultati pokusa bili bi onakvi
kakve sam i oekivao. Tijekom punih dvadeset godina u tome
nije bilo nijednog jedinog izuzetka. A zato bi i bilo drukije?
Strojarstvo, elektrino i mehaniko, pozitivno je po svojim
rezultatima. Ovdje se tek tekom mukom moe naii na
predmet koji se ne bi mogao matematiki obraditi i iji se
uinci ne bi mogli proraunati ili rezultati utvrditiJ 3unaprijed -
iz raspoloivih teoretskih i praktinih podataka...
Unato takvim izjavama, Tesla je ipak esto izraivao
male skice svojih izuma, u cijelosti ili djelomino. Kasnije u
ivotu njegove su metode istraivanja poele vie nalikovati
na Edisonov empirijski pristup.
Teslin razvoj u djetinjstvu pomalo zbunjuje, jer je svoju
uroenu nadarenost osnaio tako strogom mentalnom
disciplinom da ju je nemogue razluiti od steene. Neki ljudi,
primjerice,

34
Kocka:

radije misle da Teslino nevjerojatno pamenje nije bilo nimalo

neuobiajeno, ve prije rezultat maksimalnog iskoritavanja
onoga to mu je Bog podario. Ipak, sposobnost da se -
pogledavi tek krajikom oka neki nacrt - upamti broj stranice
s odreenim tipom naprave, ili toni odnosi i mjere bezbroj
uzoraka na toj stranici - nazvali mi to fotografskim, ejdetskim
ili kakvim god pamenjem - zaista je sposobnost koja resi
posebno nadarene osobe. Takvo pamenje obino blijedi ve u
adolescentskoj dobi, dokazujui time da je podlono utjecaju
kemijskih promjena u tijelu.
Ali u Teslinu se sluaju, moda zbog njegova osobitog
uvjebavanja u ranom djetinjstvu i poslije nametnute
samodiscipline, nevjerojatno pamenje zadralo tijekom
velikog dijela njegova ivota. injenica da je tek u svojim
srednjim godinama, u Coloradu, poeo svoju istraivaku
opremu podeavati metodom pokuaja i pogreaka ukazuje
nam na nestajanje ove sposobnosti.
Tvrdio je da njegova metoda vizualnih izuma ima samo
jednu manu, koja ga dodue ini siromanim u financijskom
smislu, no zato bogatim zanesenou uma: naime, izume koji
su mu mogli donijeti veliku materijalnu korist esto bi
odgurnuo u stranu ne ulaui u njih onaj vremenski zahtjevan
rad na njihovu usavravanju, koji je jo trebalo obaviti da bi se
postigao i komercijalni uspjeh. Edison ne bi nikada dopustio da
se tako neto dogodi pa je zapoljavao mnoge suradnike koji su
trebali osigurati da do toga ne doe. Zapravo, za Edisona
govore da je umio prikupljati ideje drugih izumitelja i potom
pohitati s njima u Ured za prijavljivanje patenata. Kod Tesle se
dogaalo upravo suprotno. Ideje su prtale jedna za drugom,
sijevajui mu umom bre nego to bi ih stigao zabiljeiti.
Jednom kad bi u potpunosti (u svojoj glavi) shvatio kako neki
izum djeluje, bio je sklon tome da izgubi za njega svako zani-
manje, jer su se na obzoru ve nazirali uzbudljiviji, noviji
izazovi.
Moda bi njegovo fotografsko pamenje moglo djelomice
objasniti tekoe u radu s drugim inenjerima na koje je
nailazio tijekom itavog ivota. Dok su oni zahtijevali nacrte,
on je radio u svojim mislima. U viim je razredima, usprkos
svojoj briljantnosti

35
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

iskazanoj na satovima matematike, gotovo pao jedan razred,

jer se gnuao satova tehnikog crtanja.
Bilo mu je dvanaest godina kad je svojevoljnim
nastojanjima uspio iz svog uma prognati slike i prizore koji su
ga uznemirivali; no nikada nije bio u stanju nadzirati
neobjanjive svjetlosne bljeskove koji bi se obino pojavljivali
u opasnim ili uznemirujuim situacijama, ili pak u trenucima
kad je bio silno ushien. Ponekad bi posvuda oko obrisa
vlastitog tijela vidio zrak ispunjen ivim, plamteim
jezicima. Umjesto da se smanjuje, njihova se gustoa tijekom
godina poveavala, a svoj je vrhunac dosegla kad mu je bilo
otprilike dvadeset pet godina.
U svojoj ezdesetoj godini izvijestio je: Ove svjetlosne
pojave jo se javljaju s vremena na vrijeme kad mi sijevne
neka nova ideja koja mi otvara nove mogunosti, samo to
nisu vie onoliko uzbudljive, jer imaju znamo slabiju snagu.
Kad zatvorim oi, uvijek prvo vidim vrlo tamnu, jednolino
plavu pozadinu, pomalo slinu nebu u vedroj noi bez
zvijezda. Za nekoliko sekundi ovo polje zatreperi bezbrojnim
bljetavo zelenkastim iskricama koje su poredane u nekoliko
slojeva i primiu mi se. Potom se zdesna pojavljuju predivni
oblici dvaju sustava usporednih i vrlo blisko smjetenih linija
u svim moguim bojama meu kojima prevladavaju ukasto-
zelenkaste i zlatne. Odmah zatim ove linije posvije-de, i cijeli
prostor ispune blijetee tokice treperavog svjeda. Ovaj se
prizor polagano kree mojim vidnim poljem i nakon otprilike
desetak sekundi nestaje na lijevoj strani, ostavljajui iza sebe
prilino sumorno i teko sivilo. Ali ubrzo ga razmie pravo
more oblaka koje kao da se pokuava zbiti u razliite ivopisne
oblike. udno je da ne uspijevam projicirati neki oblik u ovo
sivilo, sve dok ono ne prijee u drugi stupanj razvoja. Svaki
put prije nego to zapadnem u san, ispred oiju mi prelijeu
prikazi osoba i predmeta. Kad ih ugledam, znam da u uskoro
izgubiti svijest o okolini. Ako ih nema i ako odbijaju naii, to
mi najavljuje besanu no.14
U koli je izvrsno svladavao jezike uei engleski,
francuski, njemaki i talijanski kao i slavenske jezike, a u
matematici je upravo blistao. Bio je od one vrste uenika koja
se naviruje iza lea

36
 Kockar

predavaa dok ovaj ispisuje zadatke na ploi i posve mirno

zapisuje ispravan rezultat u biljenicu u trenutku kad uitelj
zavrava. U poetku se sumnjalo da na neki nain vara. Ali,
ubrzo je postalo jasno kako je to samo jo jedan od aspekata
njegove neuobiajene sposobnosti da vizualizira i zadri te
slike pred oima. Optiki zaslon pohranio je u njegovu umu
itave logaritamske tablice i on bi ih dozivao u trenutku kad bi
mu zatrebale. No, kad je ve postao izumitelj, ponekad se
dugo morao boriti kako bi rijeio neki znanstveni problem.
Izvijestio je o jo jednoj neobinoj pojavi koja je poznata
mnogim stvaralaki nastrojenim osobama, to jest da je uvijek
nailazio trenutak kad nije bio usredotoen, ali bi odjednom
znao da ima odgovor, makar se on jo nije materijalizirao. A
ono prekrasno u tome , rekao je, bilo je to to sam kad sam
se tako osjeao, znao da sam problem stvarno rijeio te da u dobiti
ono za ime tragam.
Praktini rezultati openito su potvrivali ovaj intuitivni
osjeaj. injenica je da su ureaji koje je Tesla poslije toga
izradio gotovo uvijek radili. Moda je mogao pogrijeiti u
svom razumijevanju nekog znanstvenog naela, ili ak
grekom u samoj izvedbi upotrijebiti materijale loije
kakvoe, no nekako su ureaji onakvi kakve bi razvio u
svojim mislima i kakvi su kasnije bili preneseni u metal -
obino radili upravo ono to je elio.
Da su za njegova djetinjstva postojali kolski psiholozi, one
bi mu slike, koje su se mijeale s njegovim osjeajem za
stvarnost, vrlo lako priskrbile dijagnozu shizofrenije te bi mu
moda propisali lijeenje i gomile lijekova vjerojatno s
namjerom da izlijee sami izvor njegova stvaralatva.
Kad je prvi put otkrio da ga slike u njegovu umu uvijek
mogu odvesti do stvarnih prizora koje je prije toga negdje
vidio, povjerovao je da je uspio otkriti istinu od velikog
znaaja. To je i dokazao, pokuavajui otada uvijek pronai
tragove vanjskih izvora podraaja. Ukratko, i prije nego to su
Freudove metode postale svima poznate, Tesla je na sebi
primjenjivao neku vrstu samoana-lize, da bi nakon nekog
vremena njegovo nastojanje preraslo u gotovo refleksnu
radnju.

37
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Postigao sam veliku lakou pri povezivanju uzroka i

posljedica, izvijestio je. Uskoro sam ak, na svoje veliko
iznenaenje, postao svjestan da je svaka misao koju bih
pomislio zapravo bila izazvana nekim vanjskim dojmom.15
Zakljuak koji je izvukao iz ovog iskustva nije ga nimalo
razveselio. Sve to bi inio i za to je mislio da je rezultat
njegove slobodne volje bilo je zapravo izazvano stvarnim
okolnostima i dogaajima. A ako je to tono, iz toga bi
proizlazilo da i on sam mora biti neka vrsta automata. I
obrnuto, za sve ono to je ljudsko bie u stanju uiniti, mogao
bi se napraviti stroj koji bi mogao initi to isto, ukljuujui
djelovanje s procjenom zasnovanom na dotad steenim
iskustvima.
Iz tih je meditacija mladi Tesla razvio dvije teorije koje e
mu, iako na razliite naine, postati znaajne u kasnijem ivotu.
Prva je bila da se ljudska bia mogu shvatiti i kao strojevi od
mesa. Druga je razvijala ideju da se strojevi mogu
humanizirati te se na taj nain koristiti za razliite praktine
svrhe. Prva ideja moda nije uinila nita da bi pospjeila
njegovu drutvenost i sposobnost komuniciranja s okolinom,
ali zato ga je druga duboko nagnala u neobian svijet onoga
to je nazvao teleautomatikom ili robotikom.
Obitelj Tesla preselila je u oblinji grad Gospi kad je
Nikoli bilo est godina. Tamo je krenuo u kolu i vidio prve
mehanike modele, ukljuujui vodene turbine. Izradio je
mnoge od njih i otkrio veliko zadovoljstvo u radu na njima.
Takoer ga je oduevio i opis slapova Nijagare, na koji je
negdje naiao. U mati je vidio kako se pojavljuje golem kota
koji se pokree zahvaljujui padu vodenih slapova. Svom je
ujaku rekao da e jednoga dana otii tamo i provesti ovu
zamisao u djelo. Trideset godina kasnije, vidjevi svoju ideju
ostvarenom, samog je Teslu zadivila ova neshvatljiva tajna
uma.
U desetoj je godini krenuo u realnu gimnaziju,
novoizgrae-no zdanje koje je raspolagalo prilino dobro
opremljenim kabinetom za fiziku. Oduevili su ga pokusi koje
im je nastavnik prikazivao. I tu je blistao njegov briljantni
matematiki um, no

38
 Kockar

moj je otac imao dosta briga prebacujui me iz jednog

razreda u drugi, jer Tesla nije mogao podnijeti satove
tehnikog crtanja.
Na drugoj godini postao je opsjednut idejom da ostvari
perpe-tum mobile pomou stalnog tlaka zraka, kao i
mogunostima koje prua vakuum. Posve ga je zaokupila elja
da obuzda tu snagu, ali dugo je vremena tapkao u mraku.
Konano, prisjea se, moja su se nastojanja iskristalizirala
u jednom izumu koji mi je trebao omoguiti da postignem ono
to dosad nijedan smrtnik nije ni pokuao. Sve je to bio dio
njegova neobuzdanog sna o sposobnosti da leti.
Svakog sam dana u mislima letio zrakom do udaljenih
krajeva, samo nisam mogao shvatiti kako mi to uspijeva,
sjea se. No, sada sam imao i neto posve opipljivo - letjelicu
koja se sastojala jedino od rotirajue osovine, pokretnih krila
i... vakuuma neograniene snage!16
Ono to je izgradio bio je valjak koji se mogao slobodno
okretati na dva leaja i koji je bio djelomino okruen
pravokutnim lijebom, na koji je savreno nalijegao. Slobodna
strana lijeba bila je zatvorena pregradom, tako da cilindrini
odsjeak unutar okruenog prostora dijeli lijeb na dva
odjeljka, sasvim odvojena jedan od drugog hermetikim
kliznim spojnicama. Kad se jedan od tih odjeljaka potpuno
zatvori i iz njega izvue sav zrak, a drugi i dalje ostane
otvoren, rezultat je trebala biti neprestana rotacija valjka
barem je izumitelj tako mislio. I uistinu, kad je dovrio svoj
rad, njegov se valjak lagano vrtio.
Otada sam svakoga dana kretao na svoje dnevne izlete
zrakom, i to u vozilu opremljenom takvim udobnostima i
luksuzom da bi mi pozavidio i sam kralj Salomon, prisjea
se. Trebale su protei godine prije nego to sam shvatio da je
atmosferski dak djelovao na povrinu valjka pod pravim kutom
te da je slaboj vrtnji, koju sam zamijetio, uzrokom bilo
proputanje. Iako sam do ovih saznanja
17
dolazio postupno, ipak
mi je to predstavljalo bolan ok.
Dok je jo iao u tu kolu za koju je vjerojatno bio
suvie napredan - svladala ga je opasna bolest ili, bolje
reeno, itav niz bolesti, i moje je stanje postalo toliko oajno
da su lijenici digli

39
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA

ruke od mene. A kad mu se stanje malo poboljalo, dopustili

su mu da ita ne bi li to pripomoglo njegovu oporavku.
Naposljedcu su ga zamolili da sredi popis knjiga u mjesnoj
knjinici. To je bio zadatak, kako je kasnije rekao, koji ga je
upoznao s najranijim djelima Marka Tvvaina. Svoj udesni
oporavak pripisao je upravo svom oduevljenju njihovim
odcrivanjem. Naalost, ova anegdota zvui pomalo apokrifno,
jer u to doba Tvvain nije napisao gotovo nita to bi moglo
pronai svoj put preko oceana i nekako dospjeti do neugledne
hrvatske knjinice. Kakva god bila istina, Tesli se ova pria
sviala i nije je mijenjao. Dvadeset pet godina poslije upoznao
je velikog humoristu u NewYorku, ispripovijedao mu svoje
iskustvo i posve se zbunio, kako je rekao, kad su Tvvainu navrle
suze na oi. Djeak je svoje kolovanje nastavio na vioj koli u
Karlovcu, gdje je kraj bio nizinski i movaran, zbog ega je
dva puta podlegao napadima malarije. Meutim, bolest ga nije
sprijeila da razvije veliko zanimanje za elektricitet,
zahvaljujui podrci i utjecaju svog profesora fizike. Svaki
pokus koji je imao prigode promatrati izazivao bi tisue
odjeka u njegovu mozgu te je poeo udjeti za istraivanjima
i eksperimentiranjem kao svojim pozivom.
Kad se vratio, kod kue je vladala kolera i on se odmah
zarazio tom opakom boleu. U postelji je proveo punih devet
mjeseci, jedva sposoban da se pomakne, tako da su po drugi
put pomiljali kako je na umoru. Prisjetio se kako je otac sjeo
uz njegov krevet nastojei ga razvedriti i kako se on dovoljno
pribrao da natukne: Moda bih se oporavio kad bi mi
dopustio da studiram tehniku. Paroh Tesla, koji nikada nije
popustio u svojoj odluci da Nikola treba ui u redove
sveenstva, naao se zarobljen u stupici vlastita oaja i dao mu
svoj sveani pristanak.
Pomalo je nejasno to se dogaalo nakon toga. ini se da
je Tesla dobio poziv za trogodinje sluenje vojske, to mu se
inilo jo odbojnijim nego postati sveenikom. Ali poslije nije
mnogo govorio o tome, rekavi samo da je otac zahtijevao da
zbog oporavka i zdravlja godinu dana proboravi u planinama.
U svakom sluaju, zaista je tamo proveo punu godinu, ne
odsluivi vojni rok. Kako je u obitelji njegova oca bilo visokih
asnika, vrlo je vje-

40
 Kockar

rojatno da su iskoristili njihov utjecaj kako 18 bi isposlovali

slubeni vojni otpust zbog zdravstvenih razloga.
Teka godina provedena u planinama nije nimalo obuzdala
njegovu bogatu matu. Zamislio je plan o izgradnji podvodne
cijevi ispod Atlantskog oceana kojom bi izmeu dvaju
kontinenata putovala pota. Izraunao je matematike
pojedinosti itavog postrojenja crpki koje bi potiskivale vodu
kroz cijev, to bi pokretalo oble spremnike napunjene pismima
i potanskim poiljkama. Samo, nije uspijevao tono procijeniti
otpor trenja koji bi cijev pruala strujanju vode. ini se kako je
ipak bio dovoljno velik da primora Teslu na odustajanje od
plana. Bez obzira na to, iz toga je izvukao neka znanja koja e
primijeniti na svojim kasnijim izumima.
Ne tratei vrijeme na izradu nacrta i shema, zamislio je
izvedbu gigantskog lebdeeg prstena oko ekvatora. U poetku
bi ga drale posebne skele. Kad bi se one uklonile, prsten bi
se poeo okretati jednakom brzinom kao i Zemlja. Sudei po
opisu, taj bi prsten mogao biti slian sinkroniziranim
satelitima koji su odcri-veni tek krajem dvadesetog stoljea.
No, Teslin je cilj bio jo ambiciozniji. Sljedei je njegov
prijedlog bio da se iskoristi reaktivna snaga kojom bi se taj
divovski prsten zadravao na mjestu u odnosu na Zemlju.
Putnici bi se tada ukrcali na njega i pojurili oko Zemlje
vrtoglavom brzinom od tisuu i pol kilometara na sat - ili
tonije, Zemlja bi jurila ispod njih, omoguujui im da obiu
zemaljsku kuglu u samo jednom danu, i to sjedei na mjestu.
Na kraju te velianstvene, iako izgubljene godine, prepune
tumaranja i sanjarija, 1875. godine upisao se na austrijsku
Visoku pohtehniku kolu u Grazu. Tijekom prve godine
studija primao je stipendiju uprave Vojne krajine pa nije imao
novanih briga. Usprkos tome, bubao je od tri sata ujutro pa
sve do jedanaest naveer, odluan u nakani da poloi dvije
godine studija u jednoj. Glavni predmeti bili su mu fizika,
matematika i mehanika.
Zapisao je kako ga je taj nagon da dovri sve ono ega se
dohvati umalo ubio kad je poeo itati Voltaireova djela. Na
svoj oaj uvidio je da se radi o gotovo stotinjak svezaka,
tiskanih sitnim slovima koje je taj monstrum napisao
ispijajui sedamdeset dvije
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

alice crne kave na dan. No Tesla se nije mogao smiriti dok ih

nije proitao sve.
Na kraju godine s lakoom je poloio devet ispita. Ali kad
se idue godine vratio, nestalo je financijske udobnosti koju
mu je osiguravala stipendija. Jer, Vojna krajina je ukinuta, a
oevi sveeniki prihodi nisu bili dostatni za pokrivanje
visokih trokova kolarine. Stoga je Tesla bio primoran
odustati od studija prije kraja kolske godine. No, ono malo
vremena koje je proveo sluajui predmete iz druge godine
iskoristio je na najbolji mogui nain, pa se upravo na toj
drugoj godini poeo zabavljati idejom o alternativama za
elektrine strojeve istosmjerne struje.
ovjek kojega treba drati odgovornim za uvoenje Tesle
u uda elektrotehnike bio je Nijemac, izvjesni profesor
Poschel, koji je predavao teorijsku i eksperimentalnu fiziku.
Iako je imao golema stopala, a ruke poput medvjeih apa,
Teslu su oduevljavali pokusi koje im je prikazivao. Kad je
jednoga dana u Politehniku kolu iz Pariza stigao Grammov
ureaj istosmjerne struje, koji se mogao koristiti i kao motor i
kao dinamo, Tesla ga je podrobno pregledavao, osjeajui
pritom neobino uzbuenje. Imao je ianu armaturu s
komutatorom. No, tijekom rada ureaja dolazilo je do velikog
iskrenja, pa je Tesla drsko rekao profesoru Posche-lu da bi se to
moglo rijeiti uklanjanjem komutatora i prijelazom na
izmjeninu struju.
Gospodin Tesla e moda uiniti velike stvari, naduto e
njemaki profesor, ali sigurno je da ovo nee unaprijediti.
Bilo bi to kao da neku stalnu silu, primjerice silu gravitacije,
obrne u rotacijsku. To bi bio perpetuum mobile,19
ureaj koji se
neprestano pokree, a to je nemogua ideja.
Mladi nije, dodue, imao ideju kako bi se to moglo
izvesti, no instinkt mu je aputao da je odgovor ve pohranjen
negdje u njegovoj glavi. Znao je da nee mirovati sve dok ne
pronae upravo takvo rjeenje.
Ali Tesli je ponestalo sredstava. Uzalud je pokuao posuditi
novac, a kad mu to nije uspjelo, poeo je kockati. Nije ba bio
dobar karta, ali zato je postao pravi strunjak za bilijar.

42
Koc

Naalost, njegovo ga novootkriveno umijee nije uspjelo

spsiti. Teslin neak Nikola Trbojevi priao je kako je od
drugih lanova obitelji uo da je Teslu s fakulteta, a potom i iz
grada otpustila policija, jer je kartao i vodio neuredan
ivot. Neak je dodao: Njegova je majka prikupila novac da
bi mogao otii u Prag, budui da otac nije s njime elio ni
progovoriti. Mogue da je u Pragu, gdje je proveo dvije
godine, neobavezno pohaao predavanja, no istraga koju je
provela ehoslovaka vlada pokazala je da nije bio upisan ni na
jedno od etiri sveuilita u ehoslova-koj... Izgleda da je
Tesla u osnovi bio samouk ovjek, to nimalo ne umanjuje
njegov znaaj. I Faradav je isto tako bio samouk.20
Godine 1879. Tesla je pokuao pronai posao u Mariboru,
no bezuspjeno. Konano je bio primoran vratiti se kui. Otac
mu je umro iste godine i on se ubrzo opet naao u Pragu,
nadajui se da e moi nastaviti sa studijem. Vjeruje se da je
tamo ostao do svoje dvadeset etvrte godine, sluajui
predavanja i uei u knjinici te tako pratei napredak na
podruju elektrotehnike i fizike.
Moda je nastavio i kockati u nastojanju da prikupi sredstva
za ivot, no u to vrijeme vie zasigurno nije bilo opasnosti od
toga da postane ovisnikom. Sam je Tesla opisao kako je uope
postao kockar i kako se tome uspio oduprijeti. Sjesti uz
partiju karata, govorio je, predstavljalo je za mene uitak
nad uicima. Moj je otac ivio primjernim ivotom i nije
nalazio opravdanja za toliki gubitak vremena i novca u koji
sam se uputao... Rekao bih mu: 'Mogu prekinuti s tim kad
god zaelim, no je li vrijedno odustati od neega ime bih
zamijenio i uivanja u raju?' Za razliku od moje majke, on bi
esto znao dati oduka svojoj srdbi i preziru. Majka je
shvaala ljudsku narav i znala da se nedco moe spasiti jedino
vlastitom voljom. Jednog poslijepodneva, sjeam se, kad sam
izgubio sav novac i eznuo za partijom, prila mi je sa smot-
kom novanica i rekla: 'Idi i zabavi se. to prije izgubi sve to
posjedujemo, to bolje. Znam da e te to proi.' Bila je u pravu.
Tog sam asa nadvladao svoju strast... I ne samo to sam je
nadvladao, nego sam je i iupao iz svog srca tako da u njemu
vie nije ostalo ni traga udnje...21

43
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Kasnije u ivotu poeo je nevjerojatno mnogo puiti te

otkrio da kava znatno utjee na njegovo srce. Snaga volje
iznova je trijumfirala i uspio se rijeiti oba poroka. Tada je
prestao piti ak i aj. Oito da je Tesla inio razliku izmeu
uvjebavanja slobodne volje (koja je nedostajala strojevima
od mesa) i snage volje ili uvjebavanja odlunosti.

44
3. Istaknuti doseljenici

Telegrafi su ve radili u Sjedinjenim Amerikim Dravama i

Europi. Prekooceanski kabel bio je poloen. Telefon
Alexandera Granama Bella ve je osvojio kontinent kad se
1881. godine proirila vijest da e se u Budimpeti uskoro
otvoriti telefonska centrala. Tako je Budimpeta uvrtena u
etiri grada kojima je ukazana poast da postanu europskim
podrunicama tvrtke Thomasa Alve Edisona.
Tesla je krenuo za Budimpetu u sijenju iste godine.
Odmah je dobio posao u Sredinjem telegrafskom uredu
maarske vlade, zahvaljujui nekom utjecajnom prijatelju
svog ujaka. Naravno, nije to bilo ono to bi mladi inenjer sam
odabrao - posao crtaa s vrlo niskom plaom. Svejedno, na
posao se bacio svojim uobiajenim arom.
Potom ga je oborila neka udna bolest koju su lijenici, u
nedostatku boljeg imena, nazvali ivanim slomom.
Teslina su osjetila oduvijek bila iznimno izotrena. Tvrdio
je da je u djetinjstvu vie puta spasio susjede da ne izgore u
plamenu vlastitih domova, jer ga je probudio zvuk pucketanja
vatrenih je-ziaca. A kad mu je bilo vie od etrdeset godina, u
razdoblju istraivanja obavljanih u Coloradu, govorio je da
uje grmljavinu na udaljenosti od 880 km, dok je njegovim
mlaim pomonicima granica zamjeivanja zvukova iznosila
jedva 240 km.
No, ono to se dogodilo tijekom tog ivanog sloma bilo je
zapanjujue ak i po Teslinim mjerilima. Mogao je uti
kucanje runog sata koji se nalazio tri sobe dalje od njegove.
Lagano slijetanje muhe na stol izazvalo bi pravu tutnjavu u
njegovu uhu. Koija to je prolazila na udaljenosti od nekoliko
kilometara protresla
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

bi mu itavo tijelo. Zviduk lokomotive s udaljenosti od

tridesetak kilometara nagnao bi ak i stolac na kojem je sjedio
da se zatrese tako snano da bi bol postala nepodnoljivom. I
zemlja pod njegovim nogama neprestano se tresla. Da bi se
uspio odmoriti, pod noge svoje postelje morao bi namjetati
gumene podmetae.
Zagluujua buka izbliza i izdaleka, zapisao je, esto je
bila izazvana zvukom izgovorenih rijei, to bi me uplailo da
nisam bio u stanju razdvojiti je u njezine odgovarajue
komponente. Suneve zrake, kada bi periodino bile
prekidane, prouzroile bi da mi mozak pretrpi udarce takve
snage da bih ostao omamljen. Morao sam prikupiti svu snagu
volje da proem ispod nekog mosta ili neke druge graevine,
jer bih na tjemenu osjeao razoran pritisak. U mraku sam
imao osjete imia i jezovitim osjetom na elu mogao sam1
osjetiti postojanje predmeta na udaljenosti od tri i pol metra.
Tijekom ovog razdoblja puls mu je divlje skakao od
nekoliko slabih pa sve do 260 udaraca u minuti. A neprestano
potresanje itavoga tijela izazvano trzajima i drhtajima
preraslo mu je u gotovo nepodnoljiv teret.
Razumljivo, zdravstveni strunjaci u Budimpeti bili su
zateeni. Jedan poznati lijenik propisao mu je velike doze
kalija, a samu bolest istodobno proglasio jedinstvenom i
neizljeivom.
Tesla pie: Vjeito u aliti to se u to vrijeme nisam
podvrgnuo promatranjima strunjaka za fiziologiju i
psihologiju. Grevito sam se 2uhvatio ivota, no bez imalo
nade da u se uope oporaviti.
Ipak, ne samo to mu se zdravlje vratilo, nego je uz pomo
privrenog prijatelja ubrzo postao vitalniji nego ikad. Taj je
prijatelj bio Antal Szigetv, tehniar s kojim je Tesla esto
radio i koji se bavio tjelovjebom. Szigetv ga je uspio uvjeriti
u vanost vjebanja pa su esto udvoje kretali u dugake
etnje gradom.
U godinama koje su uslijedile nakon njegova naputanja
Visoke politehnike kole u Grazu, Tesla se nije prestajao
baviti problemom nezadovoljavajueg rjeenja ureaja
pokretanih istosmjernom strujom. Poslije je svojim
uobiajenim kienim

46
 Istaknuti doseljenici

stilom napisao kako se tim problemom nije bavio zato da bi nekim

jednostavnijim rjeenjem postigao uspjeh. Za mene je to bio sveti
zavjet, pitanje ivota i smrti. Znao sam da bih propao da sam
pogrijeio.
Zapravo, ve je osjeao da je bitka dobivena. Negdje u dubini
moje svijesti nalazilo se rjeenje, samo to mu jo nisam uspijevao
dati njegov vanjski izraz.3
Jednog kasnog poslijepodneva on i Szigetv etali su Gradskim
parkom, a Tesla je recitirao Goetheova Fausta. Zalazak sunca pod-
sjetio ga je na uveni odlomak:

Ve tone sunce, zamire ve dan, Al' ono drugdje novi ivot

stvara. O, imat krila - moj je davni san, O, letjet za ljepotom toga
ara! Da, divna sna! al' sunce zapada. No ovjek ima krila
duhovna Al' tjelesna ne. Bozi nisu dah!
(Prijevod: Tito Strozzi, Zagreb, 1892 970,

I odjednom, ideja je sijevnula kao bljesak munje i u trenutku

sam otkrio istinu.
Tesline dugake ruke kojima je gestikulirao zastale su u zraku,
kao da ih je netko iznenada zamrznuo. Uznemiren, Szigetv ga je
pokuao odvesti do najblie klupe, no Tesla nije elio sjesti sve
dok negdje nije pronaao nekakvu odlomljenu granicu. Njome je
u praini poeo crtati dijagram.
Vidi li ovdje moj motor? Pogledaj kako sada radi u drugom
smjeru, uzviknuo je. Dijagram koji je tog dana nacrtao u praini,
est godina kasnije pokazao je i pred Amerikim institutom
elektroinenjera, upoznajui tako svijet s novim znanstvenim
naelom zapanjujue jednostavnosti i iskoristivosti. Njegova je
primjena doslovno unijela revoluciju u svijet tehnike.
To to je osmislio bio je posve novi sustav, a ne tek novi
motor, jer je Tesla otkrio naelo rotacijskog magnetskog polja,

47
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

dobivenog pomou dviju ili vie izmjeninih struja, koje su bile u

raskoraku jedna s drugom.4 Stvarajui, zapravo, na taj nain
magnetski vihor koji je nastao zahvaljujui tim strujama, uklonio
je potrebu za komutatorom (ureajem koji se koristio za obrtanje
smjera elektrine struje) i etkicama, osiguravajui istodobno
protjecanje struje. Pobio je tvrdnju svog profesora Poschela.
I drugi su znanstvenici nastojali izumiti motore na izmjeninu
struju, ah pritom su koristili samo jedan strujni krug, kao i kod
istosmjerne struje, koji ili ne bi uope radio ili bi radio loe,
stvarajui mnogo posve nepotrebnih vibracija. Elihu Thomson,
koji je u Americi prvi izgradio generator, izmjenine struje koristio
je za napajanje lunih elektrinih svjetiljaka jo 1878., tj. 1879.
godine. Europljani Gaulard i Gibbs proizveli su prvi transformator
izmjenine struje, koji je bio nuan za poveanje i smanjivanje
visine napona pri prijenosu energije. George Vvestinghouse, jedan
od prvih velikih poklonika izmjenine struje i vizionar velikih
planova vezanih uz elektrifikaciju Amerike, kupio je prava na
patente Gaularda i Gibbsa za ameriko podruje.
Pa ipak, navedene djelatnosti nisu dovele do pravog uspjeha
motora izmjenine struje sve dok Tesla nije izumio svoj indukcij-
ski motor, koji je predstavljao samo srce novog sustava i golem
iskorak ispred svoga vremena.
Ali naravno, jedna je stvar ostvariti neki vaan izum, a posve
druga uvjeriti i ostale u njegov znaaj. Tesla se ve poeo
zamiljati bogatim i slavnim, to ima zahvaliti velikoj snazi svoje
mate, budui da je sa svojim prihodima jedva uspijevao
preivljavati. Kako je duhovito primijetio, posljednjih dvadeset
devet dana u mjesecu uvijek je bilo najtee. No i neimatina je
izgledala nekako podnoljivijom sada kad je znao da se konano
moe nazvati izumiteljem.
Bilo je to jedino to sam ikada elio postati, rekao je.
Arhimed je bio moj idol. Divio sam se i djelima umjetnika, no za
mene svi su oni predstavljali samo sjenke i privide. Izumitelj,
mislio sam, predaje svijetu svoja postignua koja su opipljiva, koja
ive i rade.5

48
Istaknuti doseljenici

U danima koji su slijedili u cijelosti se posvetio beskrajnom

uitku zamiljanja novih oblika strojeva izmjenine struje.
Bilo je to tako cjelovito duhovno stanje sree, kakvo
nisam upoznao nikada ranije u ivotu, prisjea se. Ideje su mi
navirale u neprekidnom strujanju i jedino to mi je
predstavljalo stvarne tekoe bilo je kako da ih vrsto
zadrim.
Dijelovi ureaja koje sam zamiljao bili su mi posve stvarni
i mogao sam si predoiti sve njihove pojedinosti, pa i do
najsitnijih oznaka ili njihovih znakova habanja. Oduevljeno
sam zamiljao motore u neprekinutom radu... Kad se neka
prirodna sklonost razvije u strastvenu udnju, ovjek napreduje
prema svome cilju divovskim koracima. U nepuna dva mjeseca
razradio sam doslovce sve tipove motora i modifikacije itavog
sustava...6
Osmislio je praktine motore izmjenine struje kao to su
viefazni indukcijski motor, razdjelno-fazni indukcijski motor
te viefazni sinkroni motor, kao i cjelovit viefazni i jednofazni
sustav motora za proizvodnju, prijenos i koritenje elektrine
struje. I uistinu, tijekom vremena e se praktiki sva elektrina
energija na svijetu proizvoditi, prenositi, razdjeljivati i
pretvarati u mehaniku snagu upravo pomou Teslina
viefaznog sustava.
Ono posebno to je ovaj sustav donio bio je neusporedivo
vii napon nego to se mogao postii istosmjernom strujom te -
uz prijenos mogu i na daljine od stotina kilometara - novo
doba elektrine rasvjete i energije irom svijeta. Edisonova
elektrina arulja s ugljenim nitima mogla je koristiti
izmjeninu ili istosmjernu struju, ali se elektrifikacija nije
mogla izvesti ekonomino, budui da je na svaka tri i pol
kilometra bio potreban generator. A sam je Edison zbog svoje
osjeajne vezanosti za istosmjernu struju bio manje prilagodljiv
i od vlastite arulje.
Bila je 1882. godina, a Tesli su se ideje i dalje strelovito
rojile u mislima. Kako nije imao vremena ni sredstava za
izradu prototipa, okrenuo se svom poslu u telegrafskom uredu,
gdje su ga ubrzo unaprijedili u inenjera. Nekoliko je puta
usavrio ureaje u Sredinjoj telefonskoj stanici (ukljuujui i
izum telefonskog pojaala koji je zaboravio patentirati), a taj
mu je posao zauzvrat

49
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA

osigurao vrijedno praktino iskustvo. Potom je zahvaljujui

obiteljskim prijateljima - brai Puskas - dobio preporuku za
posao u Edisonovoj telefonskoj podrunici u Parizu, kamo je
otiao u jesen 1882. godine.
Vie od svega zanimalo ga je to da dunosnike tvrtke
Continental Edison Companv uvjeri u ogrorftnu potencijalnu
korist koja bi se mogla dobiti od izmjenine struje. Mladog je
izumitelja obuzelo gorko razoaranje kad su ga obavijestili o
Edisonovoj odbojnosti ak prema samom spominjanju tog
pitanja.
Biti mlad i nalaziti se u Parizu prualo je istodobno razne
prigode za utjehu koje Tesla nije propustio. Stekao je nove
prijatelje, kako meu Francuzima tako i meu tamonjim
Amerikancima. Obnovio je i svoje staro umijee u bili jaru te
svaki dan satima etao i plivao u Seini.
Na poslu su ga zaduili poslovima utvrivaa kvarova,
to je znailo da treba pronalaziti manjakvosti u radu
Edisonovih elektrana u Francuskoj i Njemakoj. Kad ga je
tvrtka slubeno poslala u pokrajinu Elzas, uzeo je sa sobom
sav potreban materijal te tamo izgradio svoj prvi pravi
indukcijski motor izmjenine struje - nedotjeran ureaj, ali
mi je najvee zadovoljstvo bilo kad sam prvi put ugledao
rotaciju bez komutatora, izazvanu izmjeninim strujama.7
Tijekom ljeta 1883. godine jo dva je puta sa svojim
suradnikom ponovio ove pokuse. Prednosti izmjenine struje u
odnosu na Edisonovu istosmjernu bile su toliko oite da
jednostavno nije mogao vjerovati kako bi itko pred njima
mogao zatvarati oi.
U Strassburgu su zatraili od Tesle da utvrdi to bi se
moglo uiniti s planom elektrane koja je trebala rasvjedjavati
eljezniku postaju, jer ju je njemaka vlada kao kupac odbila
preuzeti. S valjanim razlogom. Naime, tijekom same
sveanosti otvorenja dolo je do kradcog spoja koji je izazvao
eksploziju i sruio velik dio zida, i sve to u nazonosti staroga
cara Wilhelma I. Francuska podrunica, suoena s golemim
financijskim gubicima, obeala je Tesli posebnu nagradu
uspije li usavriti dinamo i umiriti Nijemce.

50
 Istaknuti doseljenici

Bila je to pomalo kakljiva situacija za dosta neiskusnog ovjeka,

no prevagnulo je Teslino poznavanje njemakog jezika. Na kraju, ne
samo to je uspio ispraviti problem nastao u elektrinim spojevima,
nego se sprijateljio i sa gradonaelnikom, nekim M. Bauzinom, od
kojega je pokuao dobiti podrku za svoj izum. Gradonaelnik je
uistinu prikupio nekoliko moguih bogatih investitora kojima je Tesla
prikazao rad svog novog motora. Ali, iako je motor radio savreno,
oni jednostavno nisu bih u stanju uvidjeti njegove prednosti u
primjeni.
Nekoliko boca vina St. Estephe iz 1801. godine, preostalih jo od
posljednje njemake okupacije pokrajine Elzas, koje je gradonaelnik
odnekud izvukao, tek je djelomino uspjelo utjeiti razoaranog
mladog pronalazaa. Nidco, rekao mu je pritom ljubazno, nije vie od
Tesle zavrijedio kuati to dragocjeno pie.
Uspjeno okonavi svoj zadatak, pronalaza se vratio u Pariz
radujui se preuzimanju obeane nagrade. No na njegov oaj do toga
nije dolo. Jer, sva trojica njegovih nadreenih slala su ga od vrata do
vrata, ne elei preuzeti odgovornost za isplatu, sve 8
dok im Tesla,
razbjenjen zbog prijevare nije uruio svoju ostavku.
Upravitelj elektrane Charles Batchelor, inae Edisonov dugo-
godinji bliski prijatelj i suradnik, uoio je sposobnosti mladoga
ovjeka. Ponukao ga je da krene u Ameriku gdje su i trava a i nov-
anice znatno zelenije.
Batchelor je bio engleski inenjer koji je s Edisonom radio upravo
u doba kad je Edison usavravao Bellov prvi telefon. Edison je izumio
odailja koji je omoguio da se glasovi uju na velikim udaljenostima,
a Batchelor mu je pomagao pri javnim ispitivanjima telefona, oglasivi
se pritom, kako je to opisao neki njujorki novinar, svojim bunim
napomenama i gromoglasnim pjesmama.
Nakon toga su Englez i Edison zajedno nadzirali izvedbu prve
Edisonove komercijalizirane pokretne elektrane na parobrodu
Columbio, koji je pruao prelijepu sliku isplovljujui iz zaljeva
Delavvare na svoj put oko Cape Horna prema Californiji.
Prema tome, Batchelor je imao razloga pomiljati da dobro poznaje
Edisona te je napisao Tesli sjajnu preporuku, upoznajui tako
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

jednog egocentrinog genija s drugim. Ipak, razvoj dogaaja

e pokazati da je Batchelor Edisona poznavao znatno manje
nego to je zamiljao.
Rasprodao sam svoju skromnu imovinu, prisjeao se ka-
snije Tesla, osigurao si smjetaj i naao se na eljeznikoj
postaji kad je vlak ve poeo kretati. U tom sam trenutku
otkrio da mi je nestao novanik s voznim kartama i novcem.
to uiniti? Herkules je imao dosta vremena za razmiljanje,
ali ja sam morao donijeti odluku trei uz vlak koji je
ubrzavao, prepun posve oprenih osjeaja to su mi prolijetali
mozgom poput oscilacija kondenzatora. Odluku sam donio u
posljednji tren, ali sam morao upotrijebiti svu svoju
spretnost...9
U depovima je pronaao dovoljno sitnia da plati kartu, a
potom je trebalo uvjeriti djelatnike broda Saturnia u istinitost
onoga to mu se dogodilo. Kad se uistinu nitko nije pojavio i
zatraio mjesto koje je ekalo njega, odobrie mu ukrcavanje.
U Ameriku je, osim par kovanica, donio i nekoliko svojih
pjesama i lanaka, svitak prorauna vezanih uz ono to je
opisao kao nerjeivi problem (bez ikakvog daljnjeg
pojanjenja) te svoje nacrte za letei stroj. Zasigurno, u svojoj
dvadeset osmoj godini ve je bio jedan od najveih izumitelja
svijeta. Samo to osim njega samoga to nije znala nijedna iva
dua.

52
4. Pred Edisonovim sudom

Kad je Tesla tog lipanjskog dana izaao iz Ureda za useljenike

u Castle Gardenu na Manhattanu sa svojim otmjenim
polucilindrom i u kratkom crnom kaputu, barem ga nidco nije
mogao zabunom zamijeniti za crnogorskog pastira ih
bjegunca iz dunikog zatvora. Bila je 1884. godina, ista ona
u kojoj je narod Francuske New Yorku darovao Kip slobode.
Gotovo kao odgovor na rijei to ih je izrekla Emma Lazarus,
tijekom sljedeih nekoliko godina u ovu e se zemlju sliti 16
milijuna Europljana i Azijaca, i nastavit e stizati. Mukarci,
ene, pa ak djeca, bili su potrebni kao gorivo kojim se
pokretala zahuktana industrijska revolucija u Americi. Bila je
to i poznata Godina panike, 1884.
Tesla se nije zaputio u Dvoranu za zapoljavanje
doseljenika, gdje su se pridolice upisivale u radne skupine
kako bi potom po trinaest sati na dan crnili na eljeznikim
prugama, u rudnicima, tvornicama i skladitima.
Umjesto toga, on se dodirnuvi u depu svoju preporuku
za Edisona i adresu jednog znanca raspitao kod policajca za
smjer kojim treba krenuti te se odvano uputio ulicama
NewYorka.
Prolazei pokraj radionice u kojoj je vlasnik zvuno
proklinjao pokvareni stroj, zaustavio se i ponudio da ga
popravi. Kad je to zaista i uinio, ovjek je bio toliko
zadovoljan da je Tesli uruio punih dvadeset dolara.
Nastavivi dalje ulicom, mladi se u sebi nasmijeio
prisjetivi se ale koju je uo na brodu. Crnogorski pastir, tek
pristigao u Ameriku, ide ulicom, kad na du ugleda novanicu
od deset dolara. Sag-nu se ne bi li je podigao, ah odjednom u
pola pokreta zastane i ree samom sebi: Moj prvi dan u
Americi! emu raditi ve danas?!

53
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Thomas Alva Edison, gotovo prosijed ve u dobi od

trideset dvije godine, do grla zakopan u jednoj od prugastih
koulja koje mu je vlastoruno krojila i ila gospoa Edison,
bio je nezgrapan, poguren, estok i prevrtljiv. Na prvi bi se
pogled njegovo oporo lice moglo uiniti neuglednim, ali
posjetitelja bi se vrlo brzo dojmilo ono svjetlo strasti,
inteligencije i neumorne energije to je sjalo u njegovim
oima.
U to je vrijeme Edison gotovo neumjereno irio svoje
djelatnosti, ak i za jednog genija. Otvorio je tvornicu Edison
Machine VVbrks u ulici Goerck i Edison Electric Light Companv na
Petoj aveniji, na broju 65. Njegova postaja s generatorima
smjetena u ulici Pearl br. 255-257 isporuivala je struju
cijelom podruju Wall Streeta i East Rivera. A imao je i veliki
istraivaki laboratorij na Menlo Parku u New Jersevju, koji je
zapoljavao mnogo ljudi i gdje su se znale dogaati uistinu
udesne stvari.
Ponekad se tamo moglo vidjeti i samog Edisona kako plee
oko malog elinog udovita od lokomotive, koja je svoju
istosmjernu struju dobivala iz generatorske stanice izgraene
iza laboratorija i koja je ve jednom pri brzini od 65 km na sat1
izletjela s tranica, na veliko oduevljenje svog izumitelja.
Upravo je u ovaj laboratorij dola arah Bernhardt, kako bi
svoj glas ovjekovjeila na Edisonovu fonografu. Tom je
prigodom uljudno primijetila njegovu slinost s Napoleonom
I.
Generatorska stanica u Pearl Streetu opskrbljivala je
elektrinim svjetlom nekoliko stotina pojedinanih palaa
bogatih graana NewYorka, ah Edison je istosmjernu struju
isporuivao i izdvojenim postrojenjima u predionicama,
tvornicama i kazalitima irom grada. Usto, dobivao je sve
vie zahtjeva za izgradnjom takvih postrojenja na
parobrodima, to mu je zadavalo posebne glavobolje, jer se
opasnost od poara na otvorenoj puini za njega pretvorila u
neprestanu nonu moru.
Uza sve to, bio je primoran i dalje odravati svoj poznati
ugled ovjeka prepunog jezgrovitih izjava: U trgovini i
industriji svi kradu. I ja sam ukrao puno. Ali ja barem znam
krasti. Oni ne znaju kako krasti... Pod oni je podrazumijevao
tvrtku VVestern

54
 Pred Edisonovim sudom

Union za koju je radio, dok je u isto vrijeme svoj konkurentni

izum prodao njezinim takmacima.
Poznata je bila i njegova prezriva izjava da osobno ni ne
treba biti matematiar, jer uvijek moe unajmiti njihovo
znanje. Redovito kolovani znanstvenici mogli su je doivjeti
i kao uvredu, ah u tom trenutku tehnolokog razvoja Amerike
vjerojatno nije bila neistinita, budui da su tehniari i
izumitelji uistinu pruali znaajnije doprinose ivotu nacije od
svojih akademski obrazovanih suvremenika. I da se sluajno
ne bi pogreno shvatilo, Edison bi ovome volio dodati kako
uvijek moe procijeniti znaaj bilo kojega od svojih izuma po
koliini 1 dolara koje mu donosi te da ga nita drugo i ne
zanima.
Julian Havvthorne je primijetio: Kad bi gospodin Edison
prekinuo s radom na izumima i prihvatio se beletristike,
postao bi jednim od najveih romanopisaca...
Jednog iznimno napornog ljetnog dana 1884. godine
ameriki izumitelj hitao je nakon intervencije na elektrinim
instalacijama u Vanderbiltovoj palai na Petoj aveniji ravno u
svoju genera-torsku stanicu u ulici Pearl. Kuu je zahvatio
poar izazvan dvjema icama koje su se ispreplele iza ukrasnih
zidnih zastora, to su bih protkani finim metalnim nitima.
Nastali plamen ubrzo je ugaen, no uvijek histerina gospoa
Vanderbilt bila je uvjerena kako su izvorita njezinih
problema zapravo parni stroj i kotao u podrumu. I sad je ta
nerazumna ena2 zahtijevala da Edison cijelu instalaciju ukloni
iz njezine kue.
Poslao je tamo ekipu za popravke, srknuo gudjaj hladne
kave iz svog vria te pokuao razmisliti to jo treba uiniti.
Zazvonio je telefon. Prislonio je slualicu na uho kojim je
bolje uo.
Upravitelj brodske kompanije, u ijem se vlasnitvu
nalazio parobrod Oregon, sarkastino je upitao ima li ikakvih
planova za popravak dinama na njegovoj ploveoj elektrani.
Parobrod je zbog toga ve danima bio ukotvljen i svaki je dan
donosio goleme gubitke novca.
to da mu Edison odgovori? Nije mu mogao poslati
nijednog elektriara.
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Zavidno pomisli na Morgana. Gospodin J. Pierpont

Morgan zaposlio je vlastitog elektrotehniara, i to na puno
radno vrijeme, da bi se bavio jedino njegovim privatnim
kotlom i parnim strojem, smjetenim u neku udubinu u dnu
vrta njegove gospodske palae Murrav Hill. Bio je toliko
buan da su susjedi ve zaprijetili sudskim tubama. No to
Morgana nije previe zabrinjavalo. Kad bi stvari postale
ozbiljnije, jednostavno bi zapakirao zalihu svojih omiljenih
cigara i krenuo u prekrasnu, dugu plovidbu svojom jahtom
Corsair.
Poslat u vam elektriara ve tijekom poslijepodneva,
obea Edison brodovlasnikom magnatu.
Morgan je bio glavni financijer tvrtke Edison Electric
Company, iji su kablovi istosmjerne struje kao neki udnovati
ukrasni vijenci visjeli nad ulicama NewYorka, nerijetko se
kvarei i poesto prestravljujui konjske zaprege.
Iako su prosjeni novari ili industrijalci jo uvijek vrlo
malo znali o elektrinoj struji, nekolicina takvih kakav je bio
Morgan bila je u stanju uvidjeti da se radi o razvoju koji
najvie obeava jo od vremena u kojemu je Arhimed izumio
vijak. Energiju su trebali svi i svi e ubrzo eljeti Edisonove
uarene svjetiljke.
Elektrotehnika je uistinu postala pravim podrujem za sve
nadarene osobe sklone znanstvenom ili pronalazakom radu,
jer ne samo to im je osiguravala financijski uspjeh, nego je
nudila i svu svoju zavodljivost i opasnosti na koje se moe
naii na jednoj gotovo neistraenoj granici.
Sveuilita Cornell i Columbia bile su jedine visoke kole
u zemlji koje su osnovale svoje katedre za elektrotehniku.
Stoga je Amerika raspolagala samo malim brojem domaih
strunjaka, osim giganata kakvi su bili Edison, Joseph Henry i
Elihu Thomson. Zato je industrijalcima bilo drago to mogu
posegnuti i za darovitim strancima: izmeu ostalih za Teslom,
Mihajlom Pupi-nom, Charlesom Proteusom Steinmetzom,
Batchelorom i Fritzom L6wensteinom.
Ipak, prvenstveno je Edisonovoj sirovoj i neuglaenoj
genijalnosti trebalo zahvaliti to je u NewYorku gorjela (i
gasila se)

56
 Pred Edisonovim sudom

treperava elektrina svjetlost. Prije samo godinu dana gospoa

Williama K. Vanderbilta priredila je poznati bal kojim je bio
proslavljen konano uspostavljen mir meu obiteljima Astor i
Vanderbilt, i na kojem se gospoa Corneliusa Vanderbilta
polagano i dostojanstveno spustila raskonim glavnim
stubama obiteljske palae, odjevena kao elektrina svjetlost,
bljetava prikaza u bijelom satenu i s dijamantima, prizor koji
bi rijetko tko od onih prisutnih na balu mogao zaboraviti.
Novi energetski izvor bio je toliko velianstven da je
proizvoa za Boi pripremio promidbu kojom oeve
pouruje da iznenade cijelu obitelj ugradnjom utinica.
Jednako su uzbudljivi - premda pomalo zagonetni - bili i
darovi, koji su jamili da ete preduhitriti susjednu obitelj
Jones poklonite li svojoj mami elektrini korzet, a tati
magnetni opasa. Seljaci su na sajmovima bili spremni dobro
platiti za uitak to im ga moe pruiti elektro-ok iz
akumulatora.
Edison jo nije pravo poklopio slualicu nakon to je
brodskoj kompaniji obeao poslati nepostojeeg elektriara,
kad mu u ured posve bez daha utri djeak kako bi ga
izvijestio o nesrei kod ulice Ann i Nassau. Probila je spojna
kutija koju je postavio jedan od izumiteljevih neiskusnih
elektriara. Mali je ivopisno opisao kako su koija i njegov
konj katapultirani u zrak, a potom su nevjerojatnom brzinom
nestali tutnjei niz ulicu.
Edison zaurla u slualicu svom poslovoi: Nai grupu
ljudi, ako ih uope ima! Iskljuite tamo struju i popravite taj
kvar!
Podigavi pogled, posta svjestan visoke crnomanjaste
osobe koja je upravo ulazila u njegov ured.
Izvolite, gospodine?
Tesla se predstavi, paljivo govorei engleski nastojei
ispravno naglaavati rijei, samo neto glasnije nego inae, jer
su mu bili poznati problemi koje je Edison imao sa sluhom.
Imam pismo gospodina Batchelora za Vas, gospodine.
Batchelor, ha? to ne valja u Parizu?
Koliko znam, tamo je sve u redu, gospodine.
Gluposti, u Parizu uvijek neto ne valja.
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Edison proita kratku Batchelorovu preporuku i prezrivo

otpuhnu. No ipak upre u Teslu svoj prodoran pogled.
'Poznajem dva velika ovjeka, a jedan od njih ste Vi; drugi
je ovaj mladi3 pred Vama!' Hmm! Ba prava preporuka. to
znate raditi?
Tijekom svog dugakog putovanja brodom, Tesla je
mnogo puta u sebi odgovarao na ovo pitanje. Bio je pod
dubokim dojmom ugleda koji je Edison uivao. Stajao je pred
ovjekom koji je bez ikakvog redovitog kolovanja izumio na
stotine korisnih proizvoda. On sam proveo je godine i godine
gutajui knjige, a zbog ega? to mu sad moe pokazati? Od
kakve je koristi to njegovo obrazovanje?4
Uurbano je poeo opisivati svoj dosadanji posao koji je
obavljao za tvrtku Continental Edison u Francuskoj i Njemakoj.
A zatim je, prije nego to je Edison ita mogao priupitati,
glatko preao na opisivanje indukcijskog motora za
izmjeninu struju, zasnovanog na njegovu otkriu rotacijskog
magnetskog polja. To je budunost, rekao je. Pametan
pronalaza mogao bi osmisliti tisue naina da se njime
obogati.
Stanite! ree mu Edison srdito. Potedite me tih
gluposti. To je opasno. Mi smo se u Americi odluili za
istosmjernu struju. Ljudi je vole, i ona je sve ime u se ikada
baviti. No, moda bih Vam mogao dati posao. Znate li
popraviti parobrodsku elektranu?
Tesla se istoga dana ukrcao na parobrod Oregon sa svojim
instrumentima i poeo obavljati nune popravke. Svi dinamo
ureaji bili su u loem stanju i izazvali su kratke spojeve i
prekide rada. Zahvaljujui zdunoj pomoi itave posade
radio je cijele noi. U zoru je posao bio dovren.
Vraajui se Petom avenijom prema Edisonovoj
sredinjici, susreo je svog novog poslodavca i nekolicinu
njegovih glavnih strunjaka i oni su upravo kretali na malo
zasluenog odmora.
Gle naeg Parianina, kako se skice nou! zafrkta Edison.5
Kad mu Tesla ree da je upravo zavrio s popravkom i da
oba dinamo ureaja rade, Edison ga samo pogleda u tiini koja
je

58
 Pred Edisonovim sudom

odjednom zavladala i bez rijei nastavi dalje. No, svojim

sjajno izotrenim sluhom Tesla zau njegovu primjedbu koju
je dobacio ostalima: Vraki sposoban ovjek!
Kasnije mu je Edison priao o dolasku jo jednog
znaajnog europskog znanstvenika u Sjedinjene Drave.
Charlesa Proteusa Steinmetza, briljantnog njemakog patuljka,
gotovo da su deportirali kao nepoeljnog stranca. No, nekako
se uspio provui nadzoru da bi potom postao pravi genij u
prvom Laboratoriju za industrijska istraivanja tvrtke General
Electric u Schenectadvju. Kasnije je uspio razviti prihvadjivu
alternativu za Teslin sustav izmjenine struje, kad su Edison i
General Electric nastojali uhvatiti korak s njegovim izumima.
Edison je visoko cijenio Teslinu vjetinu pa mu je ubrzo
dao gotovo potpunu slobodu u radu na konstrukciji pojedinih
ureaja i na rjeavanju tekoa u njihovu radu. Uobiajeno mu
je radno vrijeme bilo od 10.30 sati prije podne do 5.00 sati
narednog jutra, to mu je pribavilo sljedeu progunanu
napomenu novoga gazde: Imao sam mnogo marljivih
pomonika, no Vi ih sve nadmaujete.
Oba su ovjeka raspolagala sposobnou da u hitnim
sluajevima izdre bez spavanja puna dva, pa ak tri dana,
dok su ostali smrtnici oko njih posustajali. No, Edisonovi su
djelatnici oduvijek meu sobom mrmljali kako gazda ipak
potajice zna odrijemati.
Tesli nije trebalo dugo da uoi mogunosti kojima bi Edi-
sonovi primitivni dinamo strojevi mogli raditi mnogo
uinkovitije, iako bi i nadalje bili ogranieni na proizvodnju
istosmjerne struje. Stoga je predloio plan njihove izmjene
rekavi da bi tako bolje radili, a usto bi se utedjelo mnogo
novca.
Promuuran poslovni ovjek u Edisonu odmah se
razvedrio na ovo posljednje, ali je takoer uvidio da su
izmjene koje je Tesla predlagao toliko opsene i sutinske da
bi iziskivale mnogo vremena. Dobit ete 6
pedeset tisua
dolara - ako to moete izvesti, rekao mu je.
Tesla je mjesecima luaki radio, spavajui jedva nekoliko
sati na dan. Osim to je u potpunosti izmijenio izgled dvadeset
etiri

S9
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

dinamo ureaja i znatno unaprijedio nain njihova rada,

ugradio je i automatsko upravljanje, koristei pri tome izvornu
zamisao, za koju su bili pribavljeni patenti.
Znaajne razlike u osobnostima dvojice izumitelja, od
samog su poetka osudile njihov odnos na propast. Edison
nije volio Teslu jer mu se inio previe intelektualnim,
kultiviranim i sklonim teoretiziranju. Po miljenju arobnjaka
iz Menlo Parka, devedeset devet posto genijalnosti sastojalo
se u poznavanju stvari koje ne rade. Zato je on svakom
problemu pristupao primjenjujui postupak eliminacije.
O takvim njegovim empirijskim potragama Tesla je
kasnije u ali rekao: Da je Edison dobio zadatak pronai iglu
u plastu sijena, on bi se odmah bacio na posao marljivou
pelice, te bi provjeravao slamku za slamkom sve dok ne bi
naiao na predmet za kojim traga. Bio sam alostan svjedok
takvih poslova, znajui da bi mu samo malo teorije i
prorauna utedjelo i do devedeset posto truda.7
Poznati izdava i tehniar Thomas Commerford Martin
zapisao je da je Edison, ne uspijevajui na zemljovidu pronai
neobian naziv Teslina rodnog mjesta u Hrvatskoj, ovoga
posve ozbiljno upitao je li ikada okusio i jeo ljudsko meso.
ak i najvei genij ima svoju orbitu, mudro je zakljuio
Martin, a ova su dva ovjeka jedinstveni predstavnici razliitih
naina obrazovanja, razliitih metoda i razliitih stilova rada.
Gospodin Tesla se od svega toga mora odvojiti... za ljubav svog
vlastitog djela.
Nisu se mogli vie razlikovati ak ni u onim najosnovnijim
stvarima: Tesla, uvijek u strahu od bacila, do krajnosti
osjetljiv, jednom je prigodom primijetio o Edisonu: On nema
nikakvog hobija, ne zanima ga ni sport niti bilo koja druga
vrsta zabave, a ivi posve zanemarujui najosnovnija
higijenska pravila... Da se kasnije nije oenio enom iznimne
inteligencije, koja je voenje brige o njemu uinila jedinim
ciljem svoga ivota, umro bi8 jo prije mnogo godina od
posljedica puke zaputenosti...
No, nepomirljive su razlike meu njima daleko nadilazile
ove na osobnoj razini. Edison je osjeao da nadareni stranac
predstavlja

60
 Pred Edisonovim sudom

prijetnju njegovu sustavu istosmjerne struje, pogreno mislei

da je istosmjerna struja od ivotne vanosti za proizvodnju i
prodaju njegovih arulja. Bila je to stara pria o podijeljenim
interesima. I sam se Edison na svojim poecima suoio sa
strahovitim otporom monopolistiki nastrojenih plinara.
Pobijedio ih je zahvaljujui svojoj uroenoj darovitosti za
promidbu, tako to je redovito objavljivao broure u kojima je
objanjavao opasnosti od velikih eksplozija plina. Svoje je
prodajne agente slao irom zemlje da bi izvjetavah o svakoj
pa i najmanjoj nezgodi vezanoj za industrijsko ugnjetavanje
u kojemu stradava zdravlje radnika zbog silne vruine u radu
s plinom ili im slabi vid zbog uporabe plinskih svjetiljaka. A
sad je izgledalo da bi se ubrzo i sam mogao estoko sukobiti s
tehnologijom jo novijom nego to je njegova vlastita.9
U onim rijetkim trenucima slobodnog vremena koje bi
uhvatio, Tesla je gutao knjige o povijesti, knjievnosti i
obiajima u Americi te uivao u sklapanju novih poznanstava
i prikupljanju novih iskustava. Ve je dobro savladao engleski
jezik, a sad je ak poeo razumijevati i ameriki smisao za
humor. Ili je barem mislio da ga poinje shvaati. Ali, kako e
pokazati dogaaji koji su uslijedili, Edison ga je o tome trebao
jo poneto nauiti.
Uivao je etati ulicama NewYorka kojima su novi,
elektrikom pokretani tramvaji ve donijeli guvu i nemala
uzbuenja na ionako zakrenim cestama. Polovinu vremena
sredinji dinamo ureaji bili su u kvaru. A kad bi se tramvaji
konano pokrenuli, jednako bi se prestravili pjeaci koliko i
sami putnici. Glavni urednik jednih novina dostojanstveno je
upozorio kako svi koji se u njima voze mogu oekivati da e
ih udariti kap te da stoga ne trebaju raunati ni na kakvu suut
ostalih.
Stanovnici Brooklvna, koji su se iz nekih razloga osjetih
osobito pogoeni napadima tih stranih tramvaja, udruili su se
pod sloganom Trollev Dodgers (oni koji su prepredeniji od
tramvaja, op. p.), pa im je kasnije, kad se na tom podruju
osnovao bejzbol--klub, bilo posve prirodno nazvati ga imenom
Brooklvn Dodgers.
Vei dio te godine Tesla je proveo unapreujui Edisonove
dinamo ureaje. Kad je posao konano bio dovren, otiao je
gazdi

6
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

da bi ga izvijestio o potpunom uspjehu obavljenih radova i ne

posve uzgred priupitao kad moe oekivati isplatu svojih 50
tisua dolara.
Edison naglo zbaci noge sa svog stola i zaprepateno se
nagnu naprijed razjapljenih usta.
Tesla, ree mu, pa Vi uope ne razumijete na ameriki
humor!10
Jo ga je jednom, inilo mu se, Edisonova tvrtka namjerno
prevarila. Razbjenjen, odmah najavi svoj otkaz. Edison mu
ponudi kompromis: poviicu od 10 dolara na njegovu
kneevsku tjednu plau od 18 dolara. Tesla uze svoj
polucilindar i napusti ured.*
S Edisonova stajalita, Tesla je bio pjesnik u znanosti.
Njegove su ideje bile velianstvene, ali i posve nepraktine.
Upozorio je mladog elektrotehniara da ini pogreku -
uostalom, tako je neko vrijeme i izgledalo. Zemlja se jo
uvijek nalazila u dubokoj krizi i bilo je teko pronai posao.
Edison, koji se potpuno nalazio u Morganovim akama, i
sam je imao velikih financijskih tekoa. Dok je pronalaza
elio krenuti naprijed punom parom, bankar je ustrajao na
politici polaganog napredovanja. Uskraivao je Edisonu i
najskromnije zajmove za proirenje posla, budui da je
Morganova banka trenutno ulagala golema sredstva u
otkupljivanje udjela u eljeznici.
Postupak morganizacije bio je potanko utvren. Od
svega ega bi se dotaknuo, novar bi uskoro nadzirao 51
posto, a ustrajao je u tome da bude i lan nadzornog odbora
tvrtke, mada anoniman. Morganizacija je znaila stalni proces
kupovanja drugih tvrtki koje su se bavile slinim poslovima,
osiguranu prodaju zaliha te centralizaciju moi tako to bi
uklanjao destruktivnu konkurenciju.
Morgan, tada ovjek etrdesetih godina koji se pribliavao
vrhuncu svoje moi, bio je surov, arogantan, pravi strah i trepet
za okolinu, usamljenik kojemu nije bilo nimalo stalo do
suradnika,

Edisonov tabor ima drukiju verziju: da je Tesla ponudio Edisonu svoje

patente izmjenine struje za 50 tisua dolara, to je ovaj s prezirom
odbio.

1
 Pred Edisonovim sudom

podreenih, a ni do javnosti. Bio je visok punih metar i

osamdeset centimetara, imao blizu stotinjak kilograma, a zbog
neke mu se nesretne kone bolesti nos sjajio poput jedne od
Edisonovih novoizumljenih svjetiljaka. Usprkos tome - takva
je ve privlana snaga novca i moi - bio je pravi Don Juan,
koji se otvoreno razmetao svojim uspjesima kod dama.11
Njegova povrna predodba o kulturnom ovjeku zahtijevala
je uestala putovanja u Europu radi odabiranja umjetnikih
djela za vlastitu zbirku, pri emu se znatno razlikovao od
mnogih skorojevia koji su u svojim domovima gomilali blaga
Staroga svijeta. Nepokolebljiv pripadnik episkopalne crkve,
esto bi poslijepodne naputao svoje urede u Wall Streetu
kako bi u druenjima s pastvom episkopalne crkve St. George
proveo pokoji ugodan trenutak pjevajui psalme popraene
svirkom njegova omiljenog orguljaa.
Izmuen nevoljama kao to su ratovi oko eljeznikih tarifa
ili pak radniki nemiri, koji bi zaprijetili njegovim
eljznicama, jedva bi doekao svaku prigodu da napusti svoj
radni stol. Na poslovnim putovanjima Amerikom koristio je
svoj 100 tisua dolara vrijedan eljezniki vagon-palau,
koji bi prikljuio na vlak to je kretao k odabranom odreditu.
Skromnije kotae eljeznikih kompozicija tada su skretali s
njegova puta.
Kao i Edison, bio je poznat po svojim mudrim izrekama.
Jedna od njih, koje se Tesla imao razloga prisjetiti, glasila je:
ovjek uvijek ima dva razloga za stvari koje radi - onaj dobar,
i onaj pravi.
Panika na financijskom tritu koja je zavladala 1884.
godine izazvala je toliku nesigurnost da su tisue malih
ulagaa irom Amerike bankrotirale. Poslovni ljudi radije su se
za spas obraali Morganovoj tvrtki, nego Vladi. Bankaru se
inilo da bi sve njegove podrobno razraene planove oko
centralizacije nadzora nad gospodarskim kretanjima mogli
osujetiti upravo problemi s radnicima i tarifni ratovi, koje su
vodile eljeznike kompanije to su se pretjerano proirile
diljem zemlje.
Svima je bilo jasno da se zbog spekulacija gradilo daleko
vie eljeznikih pruga, nego to ih je uistinu bilo potrebno i da
su se sad mnogi nali pred bankrotom. Moralo se krenuti s
udruivanjima.

63
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Ali Morgan nije bio ovjek kojega se moglo pourivati ili koji
bi bilo to uinio na brzinu. Neka se njegovi takmaci samo
znoje. On e za to vrijeme skoknuti malo do Europe i pronai
togod za svoju zbirku.
Sredinom ljeta iste one godine kad je Tesla stupio na tlo
Amerike, Morgana su putovanja odvela do Engleske, gdje ga
doekae jo nepovoljnija izvjea o upropatenim
eljeznicama i panici koja je zavladala kod kue. Konano
odlui da je vrijeme za povratak te primora svoj zadivljujui
um na razmiljanje o svemu to bi trebalo uiniti za dobrobit
nacije.
Morganovo rjeenje bilo je da jednostavno okupi glaveine
svih zaraenih strana na mirovnom sastanku na palubi svoje
jahte Corsair. itav su dan12on i zarobljeni industrijalci plovili
du zaljeva i East Rivera. Tu se nije radilo o ratu izmeu
pojedinaca, nego o borbi naftnih, metalurkih i eljeznikih
interesa, koji su se svodili na meusobno oligarhijsko
otimanje. Prije nego to je pala no, Morgan ih je uspio
preustrojiti na jedan tako majstorski nain, da je
ugovaranjem mudrih uzajamnih udruivanja sveo
destruktivnu konkurenciju na najmanju moguu mjeru. To
je bila bit Morganova dara, dara koji e ubrzo nanjuiti i novo,
obeavajue podruje korisnih elektrinih pomagala.
U meuvremenu je Tesli, kojemu je ugled meu elektro-
tehniarima ve porastao, pristupila skupina investitora i
ponudila mu priliku da osnuje tvrtku pod vlastitim imenom.
Objeruke ju je zgrabio. Konano se njegovo veliko odcrie
izmjenine struje moglo predstaviti svijetu. ovjeanstvo e
se rijeiti tekoga bremena, smatrao je. Naalost, njegovi su
sponzori imali na umu neto mnogo skromnije i praktinije.
Postojalo je golemo trite koje je ekalo na usavrenje lunih
svjetiljaka za ulice i tvornice, i tome je trebalo dati prednost.
Osnovana je tvrtka Tesla Electric Light Company sa sjeditem u
Rahwayju, u New Jersevju, i podrunicom u NewYorku. Jedan
od ljudi ukljuenih u tvrtku bio je i James D. Carmen koji je, u
ulozi ovjeka iz sjene, ostao s Teslom sljedeih dvadesetak
godina. On i Joseph H. Hoadlev bili su rukovoditelji u
nekoliko Teslinih tvrtki.

64
 Pred Edisonovim sudom

Radei u svom prvom laboratoriju u ulici Grand, Tesla je

razvio lunu svjetiljku koja je bila jednostavnija, pouzdanija,
sigurnija i jeftinija od onih koje su trenutno bile u uporabi.13
Patentirao je sustav, koji je prvi put bio puten u uporabu na
ulicama Rahwayja.*
Teslinu nagradu trebale su predstavljati dionice tvrtke. Stoga
je na svoje nemilo iznenaenje ostao zaprepaten nainom
amerikog poslovanja kojim su ga uspjeli izbaciti iz dionikog
drutva. Rijeili su ga se uruujui mu lijepo uokvirenu
potvrdu o vlasnitvu nad dionicama za koje je ubrzo saznao da
imaju tek neznatnu vrijednost budui da se radilo o tek
osnovanoj tvrtki, a usto je vladala gospodarska kriza.
I trei put je bio izigran.
Gospodarski zastoj pretvorio se u pravu krizu. Bilo je
nemogue pronai posao elektrotehniara. Od proljea 1886.
do sljedee godine proao je kroz jedno od najmunijih
razdoblja svoga ivota. Radei kao nadniar na ulicama New
Yorka, jedva je uspio preivjeti. Tesla je poslije vrlo rijedco
spominjao to bolno iskustvo. No, ipak je zabiljeio i odreen
napredak. Za njegove je usavrene lune svjetiljke bilo
odobreno sedam patenata, a dobio je i druge patente vezane za
elektriku od kojih su dva bila posebno zanimljiva.**
Radilo se o iskoritavanju pojave gubitka magnetizma u
eljezu na temperaturama viim od 750 stupnjeva Celzijevih
za izravno pretvaranje topline u mehaniku ili elektrinu
energiju. Kao i velik dio ostalih Teslinih izuma, ni oni se nisu
odmah poeli primjenjivati te su pali u zaborav. No, nedavno
je, u dvadesetom stoljeu, pozornost privukao slian postupak,
ali Teslino pravo prvenstva u njegovu pronalasku nije ni
spomenuto.
Ve su prole etiri godine otkako je izumio rotacijsko
magnetsko polje i izradio svoj prvi motor izmjenine struje u
Strass-burgu. Poeo se pitati do kada e se zanositi bljetavim
i zlatnim
* Patenti 334 823, 335 786, 335 787, 336 961, 336 962, 359 954, 359
748. ** Patenti 396 121 - Termomagnetski motor, te 428 057 -
Piromagnetski elektrini generator. Vidi i patent 382 845 - Komutator za
dinamo-elektrine ureaje.

65
TESLA OVJEK IZVAN VREMENA

obeanjima Amerike. Ponien svojim nedavnim

razoaranjima, iznova je mozgao nad godinama kolovanja
koje su mu sad izgledale posve uzaludne.
I tada doe do neoekivanog obrata njegove sree. Saznavi
za njegov indukcijski motor, predradnik radne grupe u kojoj
je Tesla tako gorko zaraivao svoj svakidanji kruh povede ga
sa sobom na sastanak s A. K. Brownom, rukovoditeljem tvrtke
VVestern Union Telegraph Company, koji ne samo to je znao da
izmjenina struja postoji, nego se i osobno zanimao za tu novu
ideju.
Tamo gdje Edison nije uspio uvidjeti revolucionarnu
zamisao ili, to je jo vjerojatnije, gdje je predvidio smrt svog
vlastitog sustava elektrifikacije istosmjernom strujom, Brown
je ispravno procijenio budunost. Uz njegovu je pomo
osnovana druga tvrtka na Teslino ime. Poseban cilj tvrtke Tesla
Electric Company bio je konano razviti sustav izmjenine
struje, koji je izumitelj osmislio u Gradskom parku u
Budimpeti jo 1882. godine.14

(.(.
5. Rat struja poinje

Laboratorij i radionice koje je oduevljeni Tesla pronaao za

svoju novu tvrtku nalazili su se u junoj Petoj aveniji na
brojevima 33--3 5, samo nekoliko blokova od Edisonovih
radionica. Tvrtka Tesla Electric Compony poela je s radom u
travnju 1887. godine, s uloenim kapitalom od pola milijuna
dolara. Izumitelju, koji je toliko dugo ekao ovaj trenutak, sve
se to inilo ispunjenjem njegova jedinog sna. Zato je radio
danju i nou, bez ikakve stanke, poput svojih dinamo ureaja.
Kako je zapravo sve ve bilo dovreno u njegovoj glavi,
trebalo mu je samo nekoliko mjeseci da bi poeo podnositi
patentne prijave za viefazni sustav izmjenine struje. On se
zapravo sastojao od tri kompletna sustava za jednofazne,
dvofazne i trofazne izmjenine struje. Tesla je vrio pokuse i s
ostalim vrstama struje, a za svaku je vrstu izradio i potrebne
dinamo ureaje, motore, transformatore i automatske
upravljake ureaje.
U to su vrijeme u Americi ve radile stotine sredinjih
stanica, koristei barem dvadesetak razliitih kombinacija
strujnih krugova i opreme. Obino su bile okupljene oko samo
jednog, ili pak oko grupe izuma. Tako je Elihu Thomson
1886. godine postavio mali alternator i transformatore u tvornici
Thomson-Houston Companv u Lynnu, u Massachussettsu,
isporuujui svjetiljke sa arnim nitima drugoj tvornici. No
trebala je protei jo puna godina dana prije nego to je razvio
siguran sustav oienja kua. Isto tako, George
Vvestinghouse, izumitelj zrane eljeznike konice, nakon
to je nabavio patente Gaularda i Gibbsa za sustav razdiobe
izmjenine struje, nagnao je svog glavnog elektroine-njera
Williama Stanlevja da radi na transformatorskom sustavu.

7
 TESLA OVJEK IZVAN VREMENA

Uspjeno je ispitan 1886. godine. Tako je Vvestinghouse u

studenome te godine u gradu Buffalo pustio u pogon prvi
komercijalni sustav izmjenine struje u Americi, a do 1887.
godine u pogonu je bilo ve vie od trideset elektrana.
Naravno, bio je tu i sustav istosmjerne struje koji je proizvodila
tvrtka Edison Electric Company kao jedan od prvih takmaca na
tom podruju.
Ali, jo nije postojalo zadovoljavajue rjeenje za motor na
izmjeninu struju. est mjeseci nakon otvaranja svoje
radionice, Tesla je Uredu za patente dostavio nacrte s dva takva
motora kako bi bili ispitani te je prijavio svoje prve patente
izmjenine struje.* Sveukupno je do 1891. godine podnio
prijave za 40 patenata i sve su odobrene.**
Svi su bili toliko originalni i temeljito
1
obraeni da pri tome
nije naiao ni na kakvo odugovlaenje.
Sada se konano milostivo pribliilo i zaslueno priznanje.
VVilliam A. Anthonv, koji je osnovao katedru za elektrotehniku
na Sveuilitu Cornell, odmah je uvidio znaaj Teslina sustava
i javno mu pruio svoju podrku. To nije samo novi motor,
ve vrlo vjerojatno i zaetak jedne posve nove tehnologije. Sr
tog sustava, kako je izjavio profesor Anthonv, bila je predivna
jednostavnost indukcijskog motora, koji gotovo da nije imao
potronih dijelova koji bi izazivali kvarove i zastoje u radu.
Vijest o takvoj neuobiajenoj djelatnosti Amerikog ureda
za patente potresla je Wall Street, ali i industrijske i
akademske krugove. Zaslugom profesora Anthonvja, tog su
gotovo nepoznatog mladia pozvali da 16. svibnja 1888.
godine odri predavanje pred Amerikim institutom
elektrotehniara.

* Patenti 381 968, 381 969, 381 970, 382 279, 382 280, 382 281 i 382 282
odnosili su se na njegove jednofazne i viefazne motore, na njegov sustav raz-
diobe struje i na viefazne transformatore.
'* Ostatak njegova viefaznog sustava dobio je sljedee brojeve patenata: 390
413, 390414,390415,390 721,390 820,487 796,511559,511560,511915,
555 190, 524426, 401 520, 405 858, 405 859, 406 968, 413 353, 416 191,
416192, 416193, 416194, 416195, 445 207, 459 772, 418 248, 424036, 417
794. 433 700. 433 701. 433 702, 433 703. 455 067, 455 068 i 464 666.

68
Rat struja poinje

Na svoje veliko iznenaenje, Tesla je otkrio da je prirodno

nadaren i blistav predava, a njegovo se obraanje sluateljima
uvrstilo u klasiku teorijske elektrotehnike. Naziv njegova
predavanja glasio je: Novi sustav motora i transformatora na
izmjeninu struju.2
Dr. B. A. Behrend rekao je za to predavanje: Jo od pojave
Faradavjevih 'Eksperimentalnih istraivanja elektrine struje'
nije bila izgovorena vea eksperimentalna istina na toliko
jednostavan i jasan nain... Onima koji tek dolaze za njim nije
ostavio nita to bi jo trebali uiniti. Jer, njegovi su papiri
sadravali kostur ak i za matematiku teoriju.3
Tesla nije mogao pogoditi bolje vrijeme. Upravo su njegovi
patenti bili karika koja je nedostajala za ostvarenje plana
Georgea Vvestinghousea. Magnat iz Pittsburgha, zdepast,
nezgrapan i dinamian momak s morevskim brkovima, imao
je smisla za odijevanje po posljednjoj modi i za pustolovine.
Kao i Morgan, uskoro e se i on voziti svojim privatnim
eljeznikim vagonom - isprva samo od Pittsburgha do
NewYorka, a na kraju i do slapova Nija-gare. Zbog glasa
hazardera koji ga je pratio, Vvestinghouse je pomalo nalikovao
na Edisona. Kao i Edison, bio je borac. U bitkama koje su
uslijedile sukobili su se pravi protivnici, dostojni jedan
drugoga.
VVestinghouse je bio poslovni ovjek kojemu je posao bio
na prvom mjestu, no prava antiteza poslovnim grabljivcima;
nije drao da je za uspjeh u poslu bitno kupovati politiare i
operuati javnost. Meutim, ono to je uvidio i to je cijenio od
samih poetaka bile su mogunosti sustava za proizvodnju
struje, koji bi mogao distribuirati struje visokog napona diljem
golemih prostranstava Amerike. Kao i Tesla, i on je sanjario o
iskoritavanju nevjerojatne vodene snage velianstvenih
slapova Nijagare.
Svratio je do izumiteljeva laboratorija. Obojica su, budui
da su dijelili kako zaljubljenost u novi oblik dobivanja energije
tako i smisao za osobnu dotjeranost, odmah osjetili uzajamnu
povezanost. Teslina radionica i laboratorij bili su zakreni
zanimljivim ureajima. Vvestinghouse je iao od stroja do
stroja; ponekad bi

69
TESLA - OVFEK IZVAN VREMENA

se zagledavao u ureaj naginjui se unaprijed, ruku poduprtih

o koljena, a drugi bi put naherio glavu i zadovoljno kimao
oslukujui jednolian zuj motora na izmjeninu struju. Nije
mu trebalo puno objanjavati.
Iako o tome ne postoje zapisi, kolala je pria da se potom
okrenuo Tesli te mu ponudio milijun dolara i tantijeme za sve
njegove patente vezane uz motore izmjenine struje. Ako je
ikada i dolo do nje, ova je ponuda vjerojatno bila odbijena,
jer podaci govore da je za svih svojih etrdeset patenata Tesla
od tvrtke VVestinghouse primio oko 60 tisua dolara, u koje je
bilo ukljueno i 5 tisua dolara isplaenih u gotovini te 150
dionica. Vano je rei, meutim, da je po povijesnim podacima
tvrtke VVestinghouse, Tesla trebao zaraditi i 2,50 dolara po
svakoj prodanoj konjskoj snazi struje.* Ve nakon nekoliko
godina ovakvi bi tantijemi iznosili toliko nevjerojatnu svotu
novca da bi njihovo izraunavanje predstavljalo ozbiljan
problem.
No zasad, budui da je Tesla svoje prihode dijelio s
Brovvnom i ostalim investitorima svoje tvrtke, bio je jo jako
daleko od grupe najbogatijih. Unato tome, njegov je prijelaz
iz olinjalih u pomodna odijela te ulazak u drutvene
krugovime Manhattana bio ugodan, ali i pomalo omamljuju.
Pristao je raditi za Westinghousea kao savjetnik tijekom
uvoenja njegova jednofaznog sustava, uz plau od 2 tisue
dolara na mjesec. Iako mu je ovaj dodatni prihod dobrodoao,
znaio je preseljenje u Pittsburgh upravo u trenutku kad su
poeli pristizati uzbudljivi drutveni pozivi, i to iz redova
njujorke Grupe 400. Otiao je, ali nerado.
Kako je mogao i oekivati, pri radu s posve novim
sustavom javile su se brojne tekoe. Struja od 133 perioda,
koju je u ono vrijeme koristio VVestinghouse, nije bila
pogodna za Teslin induk-

Sporazum meu tvrtkama VVestinghouse Electric Compmr/ i Tesla Electric

Company bio je potpisan 7. srpnja 1888. Daljnji ugovor izmeu Nikole
Tesle i tvrtke VVestinghouse Electric Company potpisan je 27. srpnja 1889.
Nekoliko prethodnih Teslinih biografa pogreno je navodilo da su Teslini
tantijemi trebali iznositi samo 1 dolar po prodanoj konjskoj snazi struje.

70
Rat struja poinje

cijski motor, jer se on temeljio na 60 Hz. Kad je o tome

obavijestio inenjere, uspio ih je toliko razljutiti da je trebalo
protei nekoliko mjeseci u provoenju besplodnih i skupih
pokusa na njihov nain da bi konano prihvatili njegov stav. A
kad su to jednom uinili, motor je poeo raditi tono onako
kako je to njegov izumitelj zamislio. Otada pa sve do danas, 60
Hz ostao je standard za izmjeninu struju.
Tesla je uskoro postigao jo neto to mu je bilo gotovo
jednako vano kao i razvijanje izumiteljskih radova. Dana 30.
srpnja 1891. godine dobio je ameriko dravljanstvo. Kako bi
esto znao rei prijateljima, to mu je vrijedilo vie od bilo koje
znanstvene poasti. Priznanja i poasne potvrde pobacao bi u
ladice, dok je potvrda o dravljanstvu bila pomno pohranjena u
njegovu uredskom sefu.
Nakon nekoliko mjeseci okonao je svoje obveze u
Pittsburg-hu i vratio se u NewYork, osjeajui se fiziki i
mentalno iscrpljenim. Sve ove mjesece drao je u velikoj mjeri
izgubljenima, budui da su ga omeli u napredovanju rada i u
novim istraivanjima.
U rujnu je otiao u Pariz na povijesnu meunarodnu
izlobu, a otuda se u pratnji svog ujaka Petra Mandia zaputio
u Hrvatsku. Petar je nekad bio monah u manastiru Gomirje
blizu Ogulina, pa je nagovorio iscrpljenog mladog izumitelja
da tamo pokua obnoviti svoje zdravlje i odmoriti se.
Potom je krenuo u posjet majci i sestrama. Naalost, nisu
pronaeni nikakvi podaci o okolnostima u kojima je u to
vrijeme ivjela njegova obudovjela majka ili o tome je li joj
ikada slao kakvu pomo kad je poeo dobro zaraivati u
Americi. No, dogaaji to su uslijedili odcrili su koliko bi
esto ona znala ovladati njegovim mislima.
Edisona je obuzeo pravi napad bijesa kad je saznao za novost o
Teslinu dogovoru s Westinghouseom o sustavu izmjenine
struje. Konano su granine crte bile jasno zacrtane. Ubrzo je
njegov propagandni stroj iz Menlo Parka poeo s pravom
baranom
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

vatrom alarmantnih 4
letaka o navodnim opasnostima
izmjenine struje. Kako je Edison to sagledavao, ako se
nesree prouzroene izmjeninom strujom ne mogu pronai,
tada ih treba izazvati, samo da bi se javnost upoznala s
rizicima koje ona sa sobom nosi. U tom se Ratu struja nije
radilo samo o ugroenom bogatstvu, nego i o osobnom
ponosu egocentrinog genija.
Dotad su se loa vremena za gospodarstvo ve preokrenula
u nagli gospodarski procvat. Zemlja je razmiljala o irenju
svojih podruja. Bilo je to doba eliana u Pittsburghu, novog
brooklvn-skog mosta, izgradnje tornjeva na Manhattanu koji
su nastojali dodirnuti samo nebo. eljeznice, zemlja i zlato
donosili su bogatstva onima koji su spekulirali i u pravo
vrijeme ulagali u razvoj. Pa i Edison je postao jednim od
vodeih industrijalaca Amerike, zapoljavajui gotovo 3
tisue radnika u svojim brojnim postrojenjima.
Mihajlo Pupin, koji se kasnije pridruio Edisonu i
Marconiju te tako oblikovao opasnu trojku usmjerenu protiv
vlastitog zemljaka, nalazio se meu onima koji su odmah
uvidjeli velike prednosti Teslina sustava izmjenine struje.
ak je ustvrdio da su ga gotovo otpustili s Elektrotehnikog
fakulteta Sveuilita Columbia zato to je uzdizao u
zvijezde tu novu tehnologiju.
Pupin, seoski djeak odrastao na vojnoj granici Srbije,
stigao je u NewYork u svojoj petnaestoj godini s jednim
centom u depu vie od onoga to je imao Tesla. Pretovarivao
je ugljen za pedeset centi po toni, no kasnije se dokopao
stipendija za sveuilita Columbia i Cambridge. Kao i Tesla,
postao je jednim od najveih fiziara i elektrotehniara
Amerike.
No Pupina je jako ljutilo to prvaci elektroindustrije
obraaju tako malo pozornosti visoko kolovanim
elektrotehnikim strunjacima. inilo mu se kako brinu samo
o tome da njihove sustave istosmjerne struje ne bi zamijenila
izmjenina struja.
Nevjerojatan i posve neameriki mentalni stav! rekao je
taj novopeeni Amerikanac. Svakom je nepristranom i
pametnom strunjaku bilo jasno da ova dva sustava jedan
drugoga prekrasno nadopunjuju.

77
 Rat struja poinje

Patente to ih je drao Vvestinghouse ugroavali su mnogi

parniari, prije svega proizvoaki takmaci koji su sudskim
tubama pokuavali dokazati da su njihovi izumitelji preduhitrili
Teslu. Podnesene su tube u ime izumitelja VValtera Bailvja,
Marcela Depreza i Charlesa S. Bradleva. Osim toga, u pokuaju da
osvoji Tesline patente, tvrtka General Electric podnijela je zahtjev
za ono to je nazvala monociklikim sustavom svog briljantnog
matematiara, Charlesa Steinmetza. Sam Steinmetz, meutim,
nikada nije osporavao Teslino prvenstvo na podruju izmjenine
struje.
Sve je to zbunjivalo javnost, pa ak ni neki pripadnici elektro-
tehnike struke nikada nisu posve jasno shvatili da je sustav koji je
bio gotovo posvuda prihvaen bio upravo onaj Teslin. U odree-
noj mjeri ova zbunjenost vlada ak i danas, usprkos neprikosno-
venoj i rjeitoj presudi suca Townsenda u Teslinu korist, koju je u
rujnu 1900. godine izrekao u sudnici Dravnog suda u Conne-
cticutu. Stoga, u nastavku doslovce navodimo njegove rijei:

Teslinu je geniju pripala ast da zahvati nepravilne, neobuzdane i

meusobno suprotstavljene elemente iz podruja prirode i tehnike
te da ih upregne kako bi pokrenuli strojeve koje je osmislio
ovjek. On je bio taj koji je prvi pokazao kako se obina igraka
moe pretvoriti u stroj prepun snage; kako Bailvjev 'laboratorijski
pokus' moe postati uinkovit i praktian motor; kako indikator
moe postati pogonski pokreta; on je prvi osmislio ideju da se
zapreke pri obrtanju u suprotni smjer te kontradikcije alternacije
mogu pretvoriti u rotacije koje proizvode struju, u pravi vihor
snage.
Ono to su ostali drali nesavladivim preprekama,
neprohodnim strujama i suprotstavljenim snagama, on je
nadvladao te uskladivi njihovo kretanje primorao snagu jedne
Nijagare da kroz praktine motore slui udaljenim gradovima.
Ova se presuda moe unijeti u sudski nalog i odnosi se na sve
podnesene tube.

73
TESLA - OVJEK IZVAN VREME1

Za to vrijeme, na podruju West Orange u dravi New

Jersev, obitelji, koje su ivjele u susjedstvu Edisonova
golemog laboratorija, poele su primjeivati da im nestaju
kuni ljubimci. Uskoro se otkrilo i zato. Edison je kolarcima
plaao dvadeset pet centi za dopremljenog psa ili maku, koje
bi potom ubijao strujom u vrlo okrutno osmiljenim pokusima
s izmjeninom strujom. Istodobno je poeo raspaavati ledte za
zastraivanje javnosti s rijei UPOZORENJE! otisnutom na
vrhu velikim crvenim slovima. Sr tih poruka bila je jasna: ne
pripazi li, javnost bi mogla postati trajno
westinghousiranom.
Edison je temelje ove svoje osvete polagao pune dvije
godine. E. H. Johnsonu je napisao: Sigurno je kao sama smrt
da e VVestinghouse ubiti svog kupca u roku od est mjeseci
nakon to u pogon pusti neki od svojih sustava bilo koje snage.
Doepao se nove stvari, ali e mu trebati brojna ispitivanja i
pokusi da bi se ona mogla primijeniti u praktine svrhe.
Nikada nee biti osloboena opasnosti koju predstavlja...5
Sada je optuivao Vvestinghousea da radi ono to je i sam
svojedobno inio plinskim kompanijama - odailjui svoje
agente da promiu sve vrline njegove istosmjerne struje: Niti
jedan od njegovih planova ni najmanje me ne zabrinjava.
Jedino me mui to to je W jak jedino onda kad itavu zemlju
treba preplaviti agentima i trgovakim putnicima. Posvuda se
moe osjetiti njegova nazonost i osnovat 6
e itav niz tvrtki
prije nego to mi ita saznamo o tome...
VVestinghouse, oiju uprtih u izazove koji su se nalazili
pred njim, tek je nerado obraao pozornost na Edisonova
zastraivanja, no na kraju se suglasio s time da treba nastaviti s
obrazovnim nastojanjima kako bi ih pobio. Stoga e posvuda
gdje se zatekne, rekao je, drati govore, pisati lanke i uiniti
sve da istina dopre do naroda. A Tesli je priznao kako je posve
odluan u tome da za svoju tvrtku dobije prava na
iskoritavanje slapova Nijagare.
Jednim je okom budno pratio i dogaanja vezana uz
Chicago i Kolumbovu izlobu, koja se tamo trebala odrati
1893. godine. Njegovi su planeri ve naveliko govorili o tom
dogaaju -

74
 Rat struja poinje

posveenom etiristotoj obljetnici otkria Amerike kao

svijetu sutranjice, Bijelom Gradu koji treba obasjati itavu
zemlju. Nije mogao poeljeti bolju prigodu za takav prikaz.
Naalost, predsjednikom Meunarodnog vijea za
Nijagaru bio je imenovan lord Kelvin, slavni engleski
znanstvenik. To je Vijee ustanovljeno kako bi se odabrao
najbolji nain iskoritavanja slapova. A Kelvin se jasno i
vrsto izjasnio za staromodnu istosmjernu struju.
Kad je Vijee ponudilo nagradu u iznosu od 3 tisue dolara
za najpraktinije rjeenje, pristiglo im je dvadesetak
prijedloga. Ali tri najvee tvrtke koje su se bavile elektrikom
VVestinghouse, Edison General Electric i Thomson-Houston -
odluile su ne sudjelovati. Vijee je, naime, bilo sastavljeno od
grupe strunjaka iz NewYorka, predstavnika tvrtke Cutaract
Construction Companv, kojom je predsjedavao Edward Dean
Adams. Kako je VVestinghouse gledao na sve to, ova je tvrtka
na taj nain pokuavala za triavih 3 tisue dolara doi do
podataka koji su vrijedili stotine tisua dolara. Kad budu
spremni uistinu zauzeti poslovni stav, rekao je, on e im
podnijeti svoje planove.
Kao i obino, u ovim se godinama ubrzanog razvoja
George VVestinghouse naao pred novanim tekoama.
Prebacivanje njegovih postrojenja na Teslin viefazni sustav
stajalo ga je puno vie nego to je oekivao. I sada, kad su mu
bila potrebna sredstva za ekspanziju, od bankara je dobivao
samo krte odgovore.
Jedinu je utjehu nalazio u pomisli da se Edison nalazi u
istim problemima. Govorkanja s Wall Streeta upuivala su na
to da su Edisonovi problemi vrlo akutne naravi, osim ako ne
pronae snage za konsolidaciju. Da bi prestao misliti na njih,
on se poeo razmetati izjavama. VVestinghouse bi se, rekao
je, trebao drati svojih poslova sa zranim konicama, jer
nema blage veze o proizvodnji struje.
Prva Edisonova lukavtina, kojom je zapravo poeo Rat
Struja, ukljuivala je lobiranje kod zakonodavaca u Albanvju
za donoenje zakona kojim bi se napon elektrine struje
ograniio na samo 800 V Na taj e nain, mislio je,
izmjenina struja biti izbaena iz

7<:
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

igre. No, tamonji zakonodavci nisu nasjeli na to, jer je

Vvesting-house odgovorio prijetnjom da e tuiti Edisonovu
tvrtku i sve ostale koji bi sudjelovali u takvoj zavjeri,
pozivajui se na zakone koji vladaju u dravi NevvTork.
ovjek je posve pomahnitao, osvetniki je bjesnio
Edison u Pittsburghu, i uzletio na papirnatom zmaju
7
kojim e
prije ili poslije tresnuti ravno u blatnu kaljuu.
Osim estoke novinske kampanje, dijeljenja letaka i irenja
pria, Edison je organizirao i subotnje demonstracije, namije-
njene novinarima s dobrim elucima. Pozvao bi ih da
posvjedoe prizorima prestravljenih pasa i maaka, istih onih
koje su kolarci krali iz vrtova i zabaenih ulica.a koje bi onda
privezao na metalnu podlogu spojenu na ice iz generatora
izmjenine struje te potom pustio struju od tisuu volti.8
Ponekad bi mu u tim javnim prikazivanjima pogibelji
izmjenine struje pomagao i Batchelor. Jednom prilikom dok
je pokuavao umiriti psia koji se bacakao i sam je preivio
snaan strujni udar. Opisao je to kao da se prisjea uasnog
osjeaja da mu se razdvajaju tijelo i dua... osjeaja
nevjerojatne, grube sile koja razara sva tkiva njegova tijela.
Usprkos tome, ubijanje ivotinja nastavilo se i dalje.
Edison je ovu borbu doslovce vodio na ivot i smrt, mada
ne svoju vlastitu. On, Samuel Insull i njegov nekadanji
laboratorijski pomonik Harold P. Brown pripremili su plan
kojim e Vvesting-housea dotui jednom za svagda, barem su
tako oni mislili - uz pomo smrti ljudskog bia.
Brown je, sluei se raznim izlikama, uspio bez znanja
West-inghousea kupiti licence za uporabu Teslinih triju
patenata izmjenine struje. Potom je otputovao u zatvor Sing
Sing. Ubrzo nakon njegova posjeta, zatvorske su vlasti objavile
da se u njihovoj kui smrti smrtne kazne vie nee izvoditi
vjeanjima kao dosad, nego strujom, tonije izmjeninom
strujom, za koju mogu zahvaliti VVestinghouseovim
patentima.
Prije izvoenja sljedeeg smaknua, profesor Brovvn
krenuo je na turneju s pravim Edisonovim putujuim
cirkusom. Na

76
 Rat strujo poinje

montanoj bi pozornici izmjeninom strujom usmrivao

brojnu telad i krupne pse, te bi potom svima objavio da ih je
upravo vvestinghousirao. Na kraju bi okupljene i
znatieljne Amerikance upitao: Biste li eljeli da vam enica
kuha veeru uz pomo ovog pronalaska?
Opa zabrinutost dosegla je svoj prieljkivani vrhunac kad
je uprava dravnog zatvora u NewYorku najavila izvrenje
prve smrtne kazne pomou struje nad pravomono osuenim
ubojicom. Izvjesni William Kemmler trebao je 6. kolovoza
1890. godine biti - vvestinghousiran.
Kemmlera su posjeli, privezati za elektrinu stolicu i
okrenuli prekida. Ali Edisonovi elektrotehniari su
pogrijeili, jer su dosad pokuse izvodili na manjim
stvorenjima. Elektrini naboj bio je preslab pa je osuenik bio
samo napola mrtav. Zato se stravini postupak morao
ponoviti. Izvjestitelj ga je opisao kao jeziv doivljaj, daleko
gori od vjeanja.9
Za to je vrijeme VVestinghouse dugom, iscrpljujuom
kampanjom tvrdokorno nastavljao sa svojim pokuajima da
javnosti razjasni prednosti izmjenine struje, navodei
injenice i brojke kojima bi potkrijepio njezinu sigurnost.
Sreom, imao je uglednu podrku profesora Anthonvja na
Sveuilitu Cornell, profesora Pupina na Columbiji, kao i
drugih cijenjenih znanstvenika.
Edisonovi suradnici konano su poeli osjeati da bi se val
plime mogao okrenuti prema njima te su nastojali uvjeriti
velikog pronalazaa kako ini ogromnu pogreku, s obzirom
na vlastitu budunost u industriji. No tvrdoglavost je bila
jedna od njegovih slabosti pa je uporno odbijao uvidjeti tako
neto. Trebalo je proi dvadeset godina kako bi priznao da je
to ipak bila njegova najvea zabluda. Konano, jedna je od
njegovih omiljenih izreka bila i ova: Nije mi toliko stalo do
bogatstva... koliko do toga da budem ispred onoga drugog.
Ali puno prije nego to e Edison biti spreman priznati
vlastitu znanstvenu zabludu, morao je izmijeniti svoje
prioritete. Njegovi su financijski problemi poprimili goleme
razmjere i udruivanje s drugom tvrtkom postalo je
neizbjeno.

77
TESLA - OVTEK IZVAN VREMENA

Tvrtka Thomson-Houston predstavljala je pravi primjer, kad

ju je preuzela bankarska kua Morgan i predala na upravljanje
steajnom upravitelju, Charlesu A. Coffinu. Kao uzoran
uenik J. Pierponta Morgana, Coffin je zapoeo rat cijena u
odnosu na svoje takmace a potom bi ih, kad ih je dovoljno
oslabio, natjerao u smrtonosno udruivanje. Dok se sve to
dogaalo, Thomson i Houston uspjeli su izgubiti nadzor nad
svojom vlastitom tvrtkom.
Westinghouse je kasnije novinaru Clarenceu W Barronu
opisao svoj razgovor s Coffinom: On (CofFm) mi je rekao
da je pokupovao zalihu dionica te da je Thomsona i Houstona
liio svih privilegija koje su mogli imati uslijed poveanja
dionikog kapitala. Obojicu je natjerao da potpiu novi
ugovor kojim su se odrekli svojih prava da pri raspisivanju
novih dionica zadre udio razmjeran svom osnivakom
kapitalu tvrtke, prava koja su imali prema prethodnom
ugovoru s njegovom tvrtkom.
Rekao sam Coffinu: 'Upravo ste mi ispriali kako ste se
ponijeli prema Thomsonu i Houstonu;
10
pa, zbog ega bih Vam
onda ja trebao vjerovati...?'
Meutim, Edison sebi nije mogao dopustiti luksuz da
odlui hoe li vjerovati Coffinu. Dana 17. veljae 1892.
struno glasilo The Electrical Engineer objavilo je udruivanje
tvrtki Edison Electric Compair/ i Thomson-Houston Compam/, a
novi naziv nee sadravati ime bilo kojeg od osnivaa prethodnih
tvrtki. Nova je tvrtJka, naime, dobila naziv General Electric
Company, a njezinim je prvim predsjednikom postao Coffin.
U istom lanku glasila The Electrical Engineer pisalo je:
ini se posve razumnim oekivati ono to ve mnogi oekuju,
a glasine i potvruju, da e ubrzo uslijediti ukljuivanje tvrtke
Westinghouse Company u novu korporaciju. Kupovina dionica
vrijednih 16,6 milijuna dolara, od ega je ak 6 milijuna bilo
isplaeno drugim vrstama dionica visoke trine vrijednosti,
omoguila je da i nakon preuzimanja Edisonovih i Thomson-
Houstonovih dionica u trezorima

78
 Rat struja poinje

ostane dovoljno za preuzimanje tvrdce VVestingouse Company, kad

se jednom za to ukae prilika; ali javno nisu bili izreeni nikakvi
podaci o planovima u tom smjeru.
Ukratko, Morgan se pribliavao svom cilju da nadzire
buduu elektrifikaciju itave Amerike, kako istosmjernom,
tako i izmjeninom strujom, i to uklanjanjem skupe
konkurencije. Namjeravao je upotrijebiti istu onu taktiku
kojom je tako sjajno uspio centralizirati nadzor nad amerikim
eljeznicama, naftom, ugljenom i elikom. Jasno, najbolje
investicije u budui rast bile bi one koje bi mu omoguile
nadzor proizvodnje svih onih elektrinih ureaja i strojeva,
kao i osiguravanje odgovarajuih servisnih usluga za njih, koji
e se jednoga dana nazivati infrastrukturom od ope
dobrobiti. Samo, da bi u tome zaista i uspio, bili su mu
neophodni upravo Teslini patenti.
U svom drskom razgovoru s Vvestinghouseom Coffm je
zapravo otkrio da je strahovito srezao cijene kako bi
nokautirao ostala elektropoduzea. Ono to je pri tome
vano, rekao mu je u etiri oka, jest stvoriti vlastiti sustav
prije nego to to uspije konkurenciji, pa bio to pogonski sustav
za tramvaje i trolejbuse, ili togod drugo; nakon toga, sve bi
izmjene bile nevjerojatno skupe. Korisnici bi dobrovoljno
plaali nau cijenu, budui da si ne bi mogli priutiti izmjenu
sustava, zakljuio je.11 Ali nije znao da razgovara s potpuno
pogrenom osobom; VVestinghouse je, naime, ve vrsto
odluio dokazati da bolji sustav ipak moe nokautirati
ustaljeni, ali loiji sustav.
Coffm je u tom razgovoru ozbiljno progovorio i o
prednostima potkupljivanja. Zatraio je da VVestinghouse
podigne svoju cijenu ulinih svjetiljaka sa 6 na 8 dolara, kao
to je uinila i njegova vlastita tvrdca, to bi mu omoguilo da
izdvoji 2 dolara za mito odbornicima i politiarima, ne gubei
pritom ni centa od zarade.12 Ali, kad je postalo jasno da
VVestinghouse nije raspoloen postati dobrovoljnim
sudionikom u vlastitoj propasti, General Electric Compair/ i
Morganove banke okrenule su se protiv njega upravo ondje
gdje je bio najranjiviji - na tritima novca.

79
TESLA - OVJEK :VAN VREMENA

Iz svih tajnih i prikrivenih prostora burze, iz mijih rupa

drave i Wall Streeta, poela su miljeti zlobna ukanja i procurile
su podmukle glasine, pisao je Thomas Lawson u glasilu Frenzied
Finance. George Vvestinghouse loe je upravljao svojim
tvrtkama... George Westinghouse... bez ikakve se sumnje moe
ukljuiti meu propale tvrtke, osim ako se ne spoji s tvrtkom
General Electric... Dolo je do velikog pada Vvestinghouseovih
dionica.
Lawson izvjetava da su i njega samog kao strunjaka za bur-
zovno meetarenje pozvali da pomogne VVestinghouseu te da je
tom prigodom predloio hrabru pogodbu. Kao prvo, mora doi do
barem nekog oblika udruivanja. Vvestinghouse se uistinu
prekomjerno razapeo u svom porivu da itavu zemlju preplavi
sustavom izmjenine struje.
Financijski savjetnici dogovorili su udruivanje s nekoliko
manjih tvrtki, ukljuujui U.S. Electric Companv i Consolidated
Electric Light Company. Nova je tvrtka postala poznatom kao
Vvestinghouse Electric and Manufacturing Company.
Sve je dosad bilo u redu; no ostao je samo jedan problem:
autorska prava Nikole Tesle, prema velikodunom dogovoru koji je
postigao s Vvestinghouseom, potopila bi svaki brod, rekoe
bankari koji su se iskazali pripravnima uloiti svoj novac u novu
tvrtku. Jedan je izvor naveo da mu je Tesla rekao kako mu je
Vvestinghouse unaprijed isplatio milijun dolara za autorska
prava.13 Samo etiri godine nakon potpisivanja tog ugovora,
govorkalo se da bi se ugovorena autorska prava mogla kretati blizu
12 milijuna dolara. Nitko to nije mogao tono znati, a Tesla jo
manje od drugih. Kako su se postrojenja irila, prava bi se
naplaivala po konjskoj snazi opreme i motora te po svakom
ureaju izraenom prema patentima za izmjeninu struju. Prema
pravima koja je posjedovao, Tesla je trebao postati milijarderom,
jednim od najbogatijih ljudi svijeta.
Rijei se tog ugovora i njegovih prava, Vvestinghouse, savje-
tovali su investitori, inae e stabilnost novog poduzea biti
dovedena u opasnost.
Vvestinghouse nije bio pripravan uiniti to. I sam je bio
pronalaza te je duboko vjerovao u sustav autorskih prava. Osim

80
Rat struja poinje

toga, uvjeravao ih je da autorska prava plaaju kupci i

ukljuena su u trokove proizvodnje. No, bankari mu nisu
ostavljali izlaza.
Nevoljko je otiao do izumitelja a taj mu je susret
vjerojatno bio jedan od najneugodnijih susreta u ivotu. (U
slubenoj biografiji Georgea Vvestinghousea ovaj se trenutak
ne spominje.) Ugovor izmeu Tesle i VVestinghousea bio je
sklopljen u dobroj vjeri s obiju strana. Da je tako odluio, Tesla
je mirne due mogao s ugovorom otii na sud, i dobio bi
parnicu. No, s kakvim ishodom, ako bi Vvestinghouse zbog
toga izgubio tvrdcu?
Kao i obino, George Vvestinghouse izravno je preao na
stvar. Objanjavajui mu problem, rekao je: O Vaoj odluci
ovisi sudbina tvrtke Vvestinghouse.14
Tesla je bio posve uronjen u svijet svojih novih
istraivakih podruja. Novac je bio neto to je sa
zadovoljstvom troio kad ga je bilo, ali rijetko bi kad znao s
koliko novca raspolae. Za njega se vrijednost novca sastojala u
onome to ovjek ini s njim, a ne u njegovoj stvarnoj
vrijednosti.
Recimo da odbijem odrei se svog ugovora, upitao je,
to biste tada uinili?
Vvestinghouse je bespomono rairio ruke: U tom biste se
sluaju dalje morali dogovarati s bankarima, jer ja vie ne bih
imao nikakva utjecaja na itavu situaciju.
A odreknem li se ugovora, Vi ete spasiti svoje poduzee i
zadrati nadzor nad njim? Nastavit ete s Vaim planovima da
moj viefazni sustav predate svijetu na raspolaganje?
Ja duboko vjerujem da je Va viefazni sustav najvee
odcrie na podruju elektriciteta, ree mu Vvestinghouse.
Svim sam ga snagama nastojao pribliiti svijetu, to me i
dovelo do trenutnih problema. No, namjeravam nastaviti s tim,
ma to se dogodilo, kao i sa svojim prvobitnim planom da u
cijelu zemlju uvedem izmjeninu struju.
Budui da nije bio poslovan ovjek, Tesla nije mogao
procjenjivati Vvestinghouseove tvrdnje vezane za financijsku
situaciju, no vjerovao je industrijalcu. Gospodine
Westinghouse, rekao mu je, bili ste mi prijatelj, vjerovali ste
u mene kada drugi nisu,

8
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

i bili ste dovoljno neustraivi da krenete naprijed... kad je

drugima uzmanjkalo hrabrosti; podravali ste me ak kad Vai
inenjeri nisu imali viziju krupnih stvari koje lee pred nama, a
koje smo vidjeli Vi i ja; pomogli ste mi kao prijatelju... Spasit
ete svoju tvrtku tako da moete dalje razvijati moje pronalaske.
Evo Vaeg ugovora, a tu je i moj ugovor - oba u razderati na
komadie i vie neete 15imati briga zbog mojih autorskih
prava. Je li to dovoljno?
Godinje izvjee tvrtke VVestinghouse iz 1897. godine
navodi da je Tesli bilo isplaeno 216.600 dolara za trajnu
kupovinu njegovih autorskih prava nad patentima, kako bi se
izbjeglo plaanje tantijema.
Unitivi taj ugovor, Tesla ne samo to se odrekao svog
prava na milijunske iznose ve zaraenih tantijema u
dolarima, nego i na sve to bi mu ta prava donijela u
budunosti. U industrijskom miljeu onog ih bilo kojega
drugog vremena, to je predstavljalo in nezamislive
velikodunosti, ako ne i gluposti. Pred njim se nalazilo jo
desetak godina udobnog ivota, no nakon njih nailazila je
muka kronine nestaice sredstava, potrebnih za istraivanja i
razvijanje novih pronalazaka. Moemo samo nagaati koliko
je novih otkria zbog njegove geste ostalo zauvijek izgubljeno
za znanost i drutvo.
VVestinghouse se vratio u Pittsburgh, gdje su do kraja
dogovorili i proveli udruivanje. Njegova se tvrtka poela
razvijati u giganta, ali odrao je obeanje zadano Tesli.
Godinama kasnije, u svom slubenom svjedoanstvu o
industrijalcu prigodom komemoracije u njegovu ast, Tesla je
napisao: George VVestinghouse je, po mome miljenju, bio
jedini ovjek na kugli zemaljskoj koji je mogao preuzeti moj
sustav izmjeninih struja i u danim okolnostima pobijediti u
borbi s predrasudama i moi koju daje novac. Bio je pionir
velikih razmjera, jedan od onih istinski plemenitih ljudi
kojima se Amerika moe zaista ponositi 16
i kojemu cijelo
ovjeanstvo duguje golemu zahvalnost.
Nakon mjeseci provedenih u Pittsburghu, Tesla se vratio
potiten ne samo zbog svojih sukoba s Vvestinghouseovim
elektrotehni-

82
Rat struja poinje

arima, ve i zbog nekoliko sudskih tubi koje su pokrenute u

vezi s njegovim izumima utemeljenim na izmjeninoj struji.
Na stotine proizvoaa struje preuzimalo je Tesline
patente, zabiljeio je John J. O'Neill u jednom svom
privatnom pismu, a kad bi ih Vvestinghouse unitio po
sudovima i posve smrvio ove neovlatene korisnike, mrnja tih
gubitoika svom bi se snagom obruila na Teslu.
Neki od tih napada nadmaivali su obino piratstvo, kao
primjerice tuba podnesena u ime profesora Galilea Ferrarisa
sa Sveuilita u Torinu, kao prvoga koji je opisao metodu
dobivanja rotacijskog magnetskog polja. On je oito razmiljao
o tom problemu 1885. godine, no nije ga uspio rijeiti. U
usporedbi s njim, Tesla je doao do otkria rotacijskog
magnetskog polja 1882. godine i u samo dva mjeseca razvio
potpuni sustav koji je ukljuivao i kasnije patentirane ureaje.
On je uistinu izgradio svoj prvi indukcijski motor. Ferraris je,
nasuprot tome, zakljuio da se ovo naelo nikada ne bi moglo
upotrijebiti tako da se dobije bilo kakav motor podesan za
praktine potrebe.
Unato tome, tjednik The Electrician iz Londona njega je
naveo kao osobu koja ga je najvjerojatnije i izumila. Kad su
izdavai uli za Tesline izume, pogreno su pretpostavili da je
bio nadahnut konceptom profesora Ferrarisa.
Zbog strahovitog rivalstva izmeu Edisona i
Vvestinghousea, prvospomenuti bi jedva doekao bilo kakvu
prigodu da napakosti Tesli. A Ferrarisov prividni argument bio
je za to jednako dobar, kao i bilo koji drugi.
Dvojica cijenjenih useljenika (koji e se neto kasnije ipak
pridruiti Edisonovoj kliki) u isti su tren javno istupili u
Teslinu obranu. Steinmetz je u dokumentu dostavljenom
Amerikom institutu elektrotehniara ustvrdio: Ferraris je
sagradio samo malu igraku, a njegovi su magnetski krugovi,
koliko mi je poznato, bili dovreni u zraku, a ne u eljezu,
premda to ne ini neku
razliku.
A profesor Mihajlo Pupin napisao je izravno Tesli: Vai su-
parnici uzdiu Ferrarisovu prijevaru do uvredljivih razina. Jer,

R3
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

kako ja na to gledam, treba jo prijei gigantske korake od

Ferrari-sova malog kovitlaca do Teslina rotacijskog
magnetskog polja. Ove mi dvije stvari izgledaju radikalno
razliitima, pa to treba naglasiti i prikazati u pravom
svjetlu...17
Tesla, obuzet svojim istraivanjima, jedva da je bio svjestan
antagonizama koji su nagrizali sve to je imalo veze s
njegovim izumima. Potpuno se posvetio itavom jednom
novom svijetu elektrinih pojava.
U meuvremenu je Vvestinghouse, kad ne bi svjedoio po
sudovima ili drao govore, agresivno irio prve linije svog
industrijskog carstva. U zabaenom rudarskom gradiu
Telluride, u dravi Colorado, Teslini su motori i generatori,
koje je izgradio Vvestinghouse, prvi put uli u komercijalnu
uporabu. Bili su postavljeni 1891. godine
18
da bi strujom
opskrbljivali tamonja rudarska naselja.

84
6. Red ognjenog maa

Sve dok bi ga svijet ostavljao da se u miru posveuje svojoj

ljubavi prema elektricitetu u laboratoriju na Manhattanu, Tesla
je bio najsretniji ovjek na svijetu. Podcraj 1880-ih i
poetkom 1890-ih uivao je u jednom takvom kratkom
razdoblju. Ali nakon to je odrao svoja etiri znamenita
predavanja u Americi i Europi 1891. i 1892. godine, u
razdoblju od svega nekoliko mjeseci postao je najslavljeniji
svjetski znanstvenik i njegov se ivot stubokom izmijenio.
Bio je udnovata pojava na podiju predavaonice, pomalo
nalik na rodu sa svojom bijelom kravatom i u fraku, visok
gotovo dva metra, jer bi tijekom prikazivanja svojih opasnih
pokusa navlaio debele plutene potplate. Kad bi se zanio u
opisivanju onoga to upravo radi, njegov bi se povieni,
gotovo falsetni glas jo vie utanjio od uzbuenja. Publika bi
ostala prikovana melodinom bujicom njegovih rijei, igrom
svjetlosti i magije, te bi zurila u sve to kao u nekom transu.
Budui da jezik znanosti tada jo nije bio razvijen Tesla bi
vizualne efekte opisivao stilom pjesnika zaljubljenog u ples
vatre i bljeskova koji se odvijao pred njim. Zaista se inilo da
su mu oni jednako znaajni kao i zarobljavanje energije koja
se skrivala u njima. Pa ipak, nijedan znanstvenik ne bi ga
mogao optuiti da je pri tome zanemario bilo koju tehniku
pojedinost.
Usprkos vatrometu, filozofiji i pjesnitvu, svaka se njegova
znanstvena tvrdnja zasnivala na pokusima koje je osobno
ponovio najmanje dvadesetak puta. Svaki dio opreme kojom se
sluio bio je nov, on ga je oblikovao, a obino i izradio u
vlastitoj radionici. No rijedco bi od jednog do drugog
prikazivanja ponovio isti pokus.

85
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA

Sto se tie nerazvijenosti znanstvene terminologije

njegova vremena: vatreno svjetlosno pranjenje elektriciteta u
vakuumizi-ranoj cijevi, o kojemu bi u svojim predavanjima
govorio kao o kreevu, zapravo je bila zraka elektrona i
ioniziranih plinskih molekula. On ne bi govorio: Sad u vam
opisati ciklotron, jer ta rije tada jo nije postojala, ali ono
to je opisivao i prikazivao, poduavali su kasnije upueni,
predstavljalo je preteu tog ureaja za razbijanje atoma.
Nije rekao niti: Sad u vam opisati elektronski
mikroskop. Opisat u vam kozmike zrake. Ili vakuumiziranu
elektronsku radiocijev. Ili X-zraenje. Kad je opisivao
vakuumiziranu arulju za koju se ispostavilo da je pretea
audiona, radio su nazvali beinim, a beini prijenosi jedva
da su bili u povojima. Kad je opisivao zamagljene fotografske
ploe u svom laboratoriju te vidljiva i nevidljiva svjeda, ni
sam Rontgen nije jo znao to su X-zrake ili kako bi se one
mogle iskoristiti. A kad je Tesla izumio vatru za koju je rekao
da izgara bez troenja materijala, pa ak i bez kemijske re-
akcije, vjerojatno se odvaio ui i u podruje fizike plazme.
Pojave na koje smo obino gledali kao na uda koja vape
za objanjenjima, danas sagledavamo u drugaijem svjedu,
rekao je u Amerikom institutu elektroinenjera. Iskra na
indukcijskoj zavojnici, bljetavilo elektrine arulje,
manifestacije mehanike snage struja i magneta nisu nam vie
izvan dohvata. Umjesto njihove nekadanje neshvadjivosti,
promatranja nas u umu upuuju na jednostavne mehanizme, i
mada se jo tek nagaa o samoj njihovoj prirodi, znamo da
nam istina nee vie dugo moi izmicati i instinktivno
osjeamo da njezino razumijevanje nailazi. Mi se jo uvijek
divimo tim prekrasnim pojavama, tim neobinim 1
silama, ali
vie pred njima nismo toliko bespomoni...
Govorio je o svojoj udesnoj opinjenosti elektricitetom i
magnetizmom te o njihovu naoko dvojakom karakteru,
jedinstvenom meu snagama to djeluju u prirodi, s njihovim
fenomenima privlaenja, odbijanja i rotiranja, te o
udnovatim manifestacijama njihovih tajanstvenih
pokretaa, koji pokreu i uzbuuju um.

SA
 Red ognjenog maa

No kako ih objasniti?
Neizmjerno siuan, mfinitezirnalni svijet, prepun
molekula i atoma koji se obru i kreu svojim orbitama na
nain vrlo slian orbitama nebeskih tijela, nosei i vjerojatno
vrtei sa sobom istodobno i eter, ili drugim rijeima - nosei
sa sobom statike naboje, rekao je, mom se umu ini
najvjerojatnijim stanjem, koje vrlo vjerojatno vrijedi za najvei
dio promatranih pojava. Obrtanje molekula i njihova etera
dovodi do nabijanja etera ili do stvaranja elektrine
povezanosti. Izjednaavanje naboja etera opet stvara daljnja
kretanja, odnosno elektrine struje, a orbitalna kretanja
proizvode uinke elektromagnetizma i stalne
magnetiziranosti.
Protekle su samo tri godine od dana kad je pred istom gru-
pom strunjaka objanjavao pogonski sustav koji e unijeti
revoluciju u industriju i donijeti svjedo i u najudaljenije
domove. Sad je opisivao svoja istraivanja vezana za samu
sutinu elektriciteta, i to uz pomo svjedosnih i svjedeih
efekata, posve zaokupivi pozornost svog sluateljstva.
Podij s kojega je govorio bio je osvijetljen zadivljujuim
prikazima cjevastih svjetiljaka ispunjenih plinom, od kojih su
neke bile fosforescentne kako bi se naglasilo njihovo bljetavilo,
dok je za neke upotrebljavao uranovo staklo. Bili su to
prethodnici dananjih fluorescentnih svjetiljaka. Tesla ih nije
nikad patentirao ili unovio, pa su se na tritu pojavila tek
kojih pedesetak godina poslije. Tipino za njega, za svoje je
predavanje svakoj od tih svjetleih cijevi nadjenuo ime - ne
samo imena velikih znanstvenika, ve i njemu najdraih
srpskih pjesnika.
Okreui se prema radnom stolu, govornik koji je ve
posve opinio svoje sluatelje, oprezno je odabrao jednu krhku
cijev. Ovdje vidite jednostavnu staklenu cijev iz koje je
djelomino isisan zrak, ree im. Ja je drim - svoje tijelo
stavljam u dodir sa icom koja e do njega dovesti izmjeninu
struju visokog napona, dok e cijev u mojoj ruci arko zasjati.
U koji god je poloaj stavio, ma kako je pomicao u prostoru,
koliko god mogao rukom daleko dosegnuti, njezino meko,
treperavo svjedo nee 2 se ugasiti, nego e svijetliti
nesmanjenom jasnoom.
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA

A kad je cijev koju je drao u ruci uistinu zabljesnula -

odailjui tako, izmeu ostalog, i zornu politiku poruku o
bezopasno-sti izmjenine struje - izvjesni profesor Brown,
Edisonov agent, neopaeno se izvukao iz dvorane i pohitao
niz hodnik. Njegov e se ef sigurno iv pojesti kad uje za
mete koji je izazvao ovaj pokus. No, zato se George
VVestinghouse, koji je iz Pittsburgha stigao samo zbog ovog
predavanja, zadovoljno i sa smijekom nagnuo prema
naprijed, vrtei glavom u udu.
Potom im je Tesla odcrio svoje beine svjetiljke kojima
nisu potrebne elektrode i koje su indukcijski povezane s
izvorom struje visokog napona, to ih je izumio poto je
shvatio da plinovi pri smanjenom pritisku dobivaju svojstvo
neizmjerno visoke provod-ljivosti. Kako je pokazao, mogu se
pomicati posvuda u prostoru, a da i dalje tajanstveno svijetle.
On ih nikada nee uspjeti uiniti praktinima i pristupanima
za komercijalnu uporabu, no beine su svjetiljke izazivale
pozornost znanstvenika i osamdesetak godina poslije, kako su
pokazali nedavno izdani patenti.
Roland J. Morin, rukovoditelj grupe inenjera tvrtke
Svlvania GTE International iz NewYorka, kasnije je napisao:
Uvjeren sam da su ova (Teslina) prikazivanja izvora svjetlosti
na Svjetskom sajmu u Chicagu (1893.) potakla D. McFarlana
Moorea da razvije i objavi svoje komercijalno ostvarenje
zvano fluorescentna svjetiljka...
Uvijek plemenito odajui poast onim znanstvenicima koji
su mu utrli put, Tesla je izrazio svoju zahvalnost Sir Williamu
Crookesu, koji je 1870-ih godina izumio vakuumiziranu cijev
s parom elektroda. Govorei o istom tom nerazjanjenom
svijetlu (kasnije nazvanom strujom elektrona), razradio je
efekte koji se dobivaju zahvaljujui izmjeninoj struji visokog
napona i frekvencije: Promatramo kako se manifestira
energija izmjenine struje koja prolazi kroz icu - ne toliko na
samoj ici, koliko u prostoru oko nje - i to na iznenaujui
nain, preuzimajui oblike topline, svjetlosti, mehanike
energije i, to iznenauje vie od svega, ak i kemijske
privlaivosti.
Svojim je dugakim prstima dohvatio potom drugu cijev.

88
 Red ognjenog maa

Ovo je vakuumizirana arulja koja se napaja jednom jedi-

nom icom... Hvatam je, a platinasta krunica ugraena u nju
dovodi je do nevjerojatnog bljetavila.
Ovdje je, prikljuena na glavni vod, jo jedna arulja koja
se, im dodirnem njezin metalni naglavak, puni predivnim
bojama fosforescentnog svjeda.
Ovdje u opet, rei e, ovako izdvojen na podiju,
staviti vlastito tijelo u dodir s jednim od sekundarnih izvora
struje iz ove indukcijske zavojnice... a vi moete vidjeti
strujanja svjeda koja izbijaju naprijed s njezinog udaljenijeg
kraja, na kojemu se odvi-j aju divlj e vibracij e...
Jo jednom prikljuujem ove dvije ploe od iane mree
na krajeve zavojnice. Protjecanje pranjenja... daje oblik
svjedosnih strujanja.
Bilo je nemogue provoditi bilo kakva nova istraivanja s
indukcijskom zavojnicom, rekao je, a da se pritom ne naie na
zanimljive ili pak korisne injenice. Poeo je opisivati efekte
koje je dobio u laboratoriju veliko vatreno kolo, koje je u
mraku predstavljalo prelijepu pojavu zahvaljujui mnotvu
struja, te kako je nastojao proizvesti lani plamen koji bi
bio nepomian.
Njegovim bi se sluateljima ponekad uinilo da su mu ova
vizualna uzbuenja isto onoliko vana koliko i iskoristivi
rezultati; no, ve bi ih u sljedeem trenu zatrpao tim
iskoristivim rezultatima, niui ih jednog za drugim.
Primjerice, pokazao im je motor koji radi prikljuen samo
na jednu icu, dok se povratni krug beino odvijao kroz
prostor. A obnavljajui svoju aroliju pred ljudima koji su se
zaklinjali u zdrav razum i svoju neosjetljivost na iluzionistike
triarije, govorio im je i o mogunosti rada motora bez
ikakvih ica. Spominjao im je energiju u prostoru, koja samo
eka na to da se uhvati i obuzda.
Takvi bi se 'beini' motori, ako ih tako nazovemo, rekao
je, sasvim vjerojatno mogli pokretati pomou provodljivosti
kroz prorijeeni zrak, i to na znatnim udaljenostima.
Izmjenine struje, posebice one visokih frekvencija,
nevjerojatno slobodno prolaze kroz ak neznatno prorijeene
plinove. Gornji su slojevi

8Q
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

zraka prorijeeni. Da bi se dosegle kilometarske udaljenosti u

visinama, treba nadvladati samo tekoe posve mehanike
prirode. Nema sumnje da bi s pomou ogromne potencijalne
energije, koja bi se mogla izluiti uporabom visokih
frekvencija i izdvajanjem nafte, izbijanje svjetlosti moglo
preletjeti kilometrima dug put kroz razrijeen zrak. Tako bi,
usmjerujui na taj nain energiju od bezbroj stotina tisua
konjskih snaga, motori ili svjetiljke mogli raditi na znaajnoj
udaljenosti od svojih izvora energije. No, takva rjeenja
spominjem samo kao mogunosti. Nama nee biti potrebno
prenositi struju na taj nain. Nee nam uope biti potreban
prijenos struje. Nee proi mnogo narataja kada e nae
strojeve pokretati struja koja e se moi dobiti na svakoj toki
zemaljske kugle. A ova ideja nije nikakva novost... Nalazimo
je u prelijepom mitu o Anteju, koji svoju snagu crpi iz zemlje;
nalazimo je u profinjenim spekulacijama jednoga od vaih
sjajnih matematiara... Kroz itavi prostor oko nas protee se
energija. Je li ta energija statika ili kinetika? Ako je statika,
nae su nade uzaludne. No ako je kinetika - a mi zasigurno
znamo da je takva - tada je tek pitanje vremena kad e ljudima
poi za rukom da svoje3 strojeve prikljue izravno na sam
pogonski kota prirode...
No vrhunac Teslina izlaganja na izlobi (koje je kasnije
razradio i na svojim predavanjima odranim u Engleskoj i
Francuskoj) bila je vakuumizirana cijev presjeka petnaestak
centimetara, koju je nazivao aruljom s ugljenom krunicom.
Tim je istraivakim alatom zaao4
u prouavanje sasvim novih
podruja znanstvenih odcria.
Bila je to mala staklena kugla sa sitnim komadiem krutog
materijala privrenim na kraj ice, koja je sluila kao jedina
iana veza s izvorom struje visoke frekvencije. Sredinja
krunica materijala elektrostatiki je gurala okolne molekule
plina naprijed prema staklenoj kugli. Potom bi one bile
stjerane natrag prema krunici, udarajui o nju i zagrijavajui je
toliko da je blije-tala, budui da se cijeli proces odvijao po
nekoliko milijuna puta u sekundi.
Ovisno o jaini izvora, mogle su se postii iznimno visoke
temperature koje bi istog trenudca veinu tvari pretvorile u
paru

90
 Red ognjenog maa

ili ih otopile. Tesla je izvodio pokuse s krunicama od

dijamanta, rubina i cirkonija. Naposlijetku je otkrio da
karborund ne isparava brzo kao drugi kruti materijali niti
stvara toliko taloga unutar staklene kugle - otuda joj i naziv
arulje s ugljenom krunicom.
Toplinska energija prenosila bi se s karborunda na manje
koliine plinskih molekula u kugli zbog ega bi postale izvor
svjetlosti oko dvadeset puta snaniji od Edisonove arulje uz
istu koliinu utroene energije.
Dok bi mu visokofrekventne struje od stotina tisua volti
pro-tjecale tijelom, on bi u ruci drao svoj velianstveni izum,
pravi radni model bljetavog sunca. Njime je prikazao ono za
to je vjerovao da su kozmike zrake. Sunce je, razmiljao je,
bljetavo tijelo koje u sebi nosi visok elektrini naboj i
odailje itave mlazove siunih estica, od kojih je svaka
nabijena energijom zbog svoje brzine. No, kako nije
zatvoreno u staklenom omotau, Sunce doputa svojim
zrakama da se slobodno ire svemirom.
Tesla je bio uvjeren da je itav svemir ispunjen takvim
esticama te da one neprestano bombardiraju Zemlju i druge
tvari, jednako kao to se zbog slinog bombardiranja u
njegovoj arulji s ugljenom krunicom i najtvri materijali
raspadaju u atomski prah.
Jedna je od manifestacija takvog bombardiranja, rekao je
Tesla, i aurora borealis (polarna svjetlost). Iako ne postoje
nikakvi zapisi o njegovim metodama i pokusima, objavio je
da je otkrio upravo takve kozmike zrake, izmjerio njihovu
energiju te izraunao da se gibaju brzinom od stotina milijuna
volti.5
Kad su uli ovako nevjerojatne tvrdnje, trezveniji su
fiziari i inenjeri, koji su inili njegovo sluateljstvo, svoje
miljenje radije zadrali za sebe. Naime, gdje li mu je dokaz?
Danas je poznato da termonuklearne reakcije na Suncu
uzrokuju emisije X-zraka, ultraljubiastih, vidljivih te
infracrvenih zraka, kao i radiovalova i solarnih estica, i to u
koliini od 64 milijuna vata (ili volt-ampera) po etvornom
metru povrine Sunca.
Kozmike zrake, prema suvremenim saznanjima, javljaju
se u raznim oblicima, a rezultat su stvaranja i razaranja estica
te
TESLA OVJEK IZVAN VREMENA

njihova sudaranja zbog visokog energetskog naboja. One ne

stiu samo sa Sunca ve i sa zvijezda repatica, a mogu nastati i
eksplozijom zvijezda.
Solarni elektroni i protoni koji se pribliavaju Zemlji, gdje
ih zarobljava njezino magnetsko polje, oblikuju radijacijske
pojaseve koje je mnogo kasnije otkrio Van Allen. Solarna
radijacija, vidljiva i nevidljiva, odreuje temperaturu povrine
planeta. Polarnu svjetlost uzrokuju solarne emisije estica
prilikom njihova sudaranja s atomima u viim slojevima nae
atmosfere.
Pet godina nakon Teslinog predavanja, francuski fiziar
Henry Becquerel otkrio je tajanstvene zrake koje emitira uran.
Marie i Pierre Curie potvrdili su njegov rad prouavanjem
kemijskog elementa radija, kod kojega je dolazilo do
spontanog raspadanja atoma urana. Tesla je pogreno vjerovao
da su njegove kozmike zrake jednostavan razlog
radioaktivnosti radija, torija i urana. No, posve je tono
predvidio da e bombardiranje kozmikim zrakama, tj.
subatomskim esticama nabijenim energijom, moi uiniti
radioaktivnima druge elemente, kao to su konano dokazali
Irene Curie i njezin suprug, Frederic Joliot, 1934. godine.
Iako znanstveni svijet Teslina doba nije prihvatio njegovu
teoriju o kozmikim zrakama, dvojica znanstvenika koja su se
kasnije proslavila na tom podruju odala su mu priznanje za
nadahnue kojim ih je zaduio. Trebalo je protei trideset
godina da bi dr. Robert A. Millikan iznova odcrio Tesline
kozmike zrake. Vjerovao je da one, kao i svjetlost -
osciliraju, to jest da se radi o fotonima, a ne o zasienim
esticama. To je dovelo do prave znanstvene bitke 1940-ih
godina, koja se vodila izmeu dvojice laureata Nobelove
nagrade, dr. Millikana i Arthura H. Comptona, koji je bio
uvjeren - i zaista, kasnije se to pokazalo tonim - da se
kozmike zrake sastoje od estica tvari s golemim brzinama
kretanja, upravo onakvih kakvima ih je opisao Tesla.
I Millikan i Compton priznali su da svoje teorije duguju
intuitivnosti njihova viktorijanskog prethodnika. Ali znanost
je nezaustavljivo kroila dalje, dokazujui da su kozmike
zrake puno razliitije i sloenije nego to je itko od njih
nasluivao.

92
 Red ognjenog maa

Teslina neobina aruljica s ugljenom krunicom, kojom je

zaslijepio svoje gledateljstvo 20. svibnja 1891. na Sveuilitu
Columbia, u sebi je sadravala i utjelovljenje koncepta
elektronikog mikroskopa. Ona je proizvodila naelektrizirane
estice koje su u ravnim linijama izbijale iz malenog aktivnog
otvora na krunici, uvijek pod visokim nabojem. Na sfernoj
povrini arulje te su estice u fosforescentnim prikazima
odraavale6 uzorke mikroskopski siunog podruja iz kojega
su potekle.
Jedino ogranienje stupnja uveavanja koji se mogao
postii bila je veliina staklene kugle. to je polumjer bio
vei, to je i uveanje bilo vee. Budui da su elektroni manji
od valova svjetlosti, predmeti previe sitni da bi se vidjeli
svjedosnim valovima ipak su se mogli uveati prema
uzorcima koje bi proizveli emitirani elektroni.
Vladimiru R. Zworykinu pripisuju se zasluge za otkrie
elektronikog mikroskopa 1939. godine. No, u Teslinu opisu
uinaka postignutih sa aruljom s ugljenom krunicom, kad bi
koristio visoko vakuumizirane cijevi, jedva da bi bilo
potrebno izmijeniti ikoju rije u usporedbi s opisom
elektronikog mikroskopa koji postie uveanja od milijun
puta.7
Drugi rezultat do kojega je dovela arulja s ugljenom
krunicom bilo je odcrivanje pojave rezonancije. Opisujui
naelo rezonancije, Tesla je esto koristio usporedbu s aom
za vino i nji-haljkom. aa vina prsnut e pri sve viim
tonovima violine zbog vibracija do kojih dolazi u zraku, ako
vibracije koje proizvodi violina dou do frekvencije koju ima i
vibracija ae.
Osoba na njihaljci moe teiti stotinu kilograma, a ipak je
moe zanjihati nevelik djearac koji je teak svega dvadeset
pet kilograma, i koji bi inae jedva mogao pomaknuti
kilogram teine. Pa ipak, ako svoje odguravanje ljuljake
vremenski uskladi s udaljavanjem ljuljake od njega te tako
svaki put pridoda po kilogram, na kraju e morati odustati od
svog posla da ne bi osobu na njihaljci katapultirao u svemir.
Naelo je nepogreivo, govorio je Tesla. Potrebno je
samo dodavati malo po malo snage, i to u pravo vrijeme.

93
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

I upravo zato se za Teslinu arulju s ugljenom krunicom

moe rei da je prethodnik ureaja za razbijanje atoma.
Koristei kruti karborund u staklenoj kugli iz koje je bio isisan
gotovo sav zrak, povezujui je s izvorom visoke, brzo
izmjenjive struje, izazvao je da preostale molekule zraka
postaju nabijene te se sve veim brzinama odbijaju od krunice
do staklene kugle pa opet na krunicu, razbijajui pritom
ugljene estice na krunici u atomski prah, koji bi se ponovno
pridruio osciliraj uim molekulama zraka samo kako bi
izazvao daljnje i jo jae razbijanje.
Kad bi se mogla postii dovoljno visoka frekvencija,
rekao je tada Tesla, gubitak do kojega bi dolo uslijed slabe
elastinosti stakla mogao bi se posve zanemariti...8
Godine 1939. Ernest Orlando Lavvrence sa Sveuilita
Ber-keley u Californiji dobio je Nobelovu nagradu za svoj
izum nazvan ciklotron. U jednom izvjeu navodi se: Godine
1929. Ernest Orlando Lavvrence... proitao je rad njemakog
fiziara koji je uspio zadajui dva elektrostatska impulsa
umjesto jednog razbiti nabijene atome kalija u
vakuumiziranoj cijevi, dobivi dva puta veu koliinu energije
od one koju bi inae dobio od takvog naboja. Lavvrence se
pitao: ako se impuls moe udvostruiti, ne bi li se mogao i
utrostruiti, ih uope umnoiti mnogo vie puta? Problem je
bio u tome da se na estice djeluje itavom serijom impulsa,
koji bi svaki put bih sve jai, sve dok se - kao kod djearca9 koji
odgurava ljuljaku taj moment ne bi znaajno uveao.
Izradio je stroj od stakla i voska za davanje impulsa
esticama. Vakuumska komora u obliku diska bila je iroka
svega desetak centimetara. U njoj su bile dvije elektrode,
svaka oblikovana poput polovine okrugle kutije za kekse, koje
je nazvao D-ploa-ma. Izvan vakuumske komore postavio je
snaan elektromagnet. Naelektrizirane estice ili protoni
kovitlali su se u magnetskom polju unutar okrugle komore, u
uzanom mlazu atomskih metaka goleme brzine. Lavvrenceov
prvi model nazvan je ciklo tronom zato to je protone kovidao
u krugovima. Ubrzo je izgradio vei ureaj koji je ispaljivao
protone i do energije od 1,2 milijuna elektronvolta.

Q4
 Red ognjenog maa

Za revolucionarnost njegova postignua nije toliko vano je

li Tesla uistinu razbio atomsku jezgru ugljika, kako je to mislio
njegov prvi biograf. Sam izumitelj opisao je kako preostale
molekule plina divljaki udaraju o ugljenu krunicu te dovode
do toga da ona sve vie bljeti, odnosno do toga da kruta tvar
gotovo dosegne plastino stanje.
Lavvrence moda nije imao nikakvih spoznaja o Teslinoj
arulji za bombardiranje molekula. No nedvojbeno je znao za
pokuaje izgradnje ureaja za razbijanje atoma, kojima su se
bavili Gregorv Breit i njegovi suradnici u Institutu Carnegv u
Vvashingtonu, 1929. godine, jer je ta grupa koristila Teslinu
zavojnicu od 5 milijuna volti da bi dola do potrebne snage.
Bez takvog ureaja strojevi potrebni za razbijanje atoma
nikada ne bi proradili kako treba.
Opisi Tesline arulje s ugljenom krunicom ili aruljom za
molekularno bombardiranje nai e se meu najvrednijim
zapisima u pet uenih drutava.* Naalost, ranih 1890-ih
godina nijedno drutvo nije imalo dovoljno znanja da bi
moglo zamisliti uporabu ove tehnologije koja je postala
preteom atomskog doba.
Frederic Joliot i Irene Curie, Henry Becquerel, Robert A.
Millikan, Arthur H. Compton i Lavvrence svi su odreda
postali dobitnicima Nobelove nagrade. Victor F. Hess
nagraen je njome 1936. godine za otkrivanje kozmike
radijacije. Zasigurno bi jedini pravedan in bio da znanstveni
krugovi konano priznaju Teslina pionirska otkria na svakom
od njihovih podruja rada.
Mada mnogi - a moda i veina - njegovih znanstvenih
suvremenika nije u cijelosti shvatila njegova predavanja, Tesla
je uspalio matu barem nekolicine otroumnih. Jednako kao i
neke koji ga danas otJkrivaju po prvi put, zahvatila ih je neka
vrsta ludila. On nije poduavao samo na temelju vlastitih
postignua,

* Ameriki institut elektroinenjera, Columbia College, 20. svibnja 1891.;

Institucija elektroinenjera i Kraljevsko drutvo Velike Britanije, London,
veljaa 1892.; Udruga elektroinenjera Francuske i Udruga francuskih
fiziara, Pariz, veljaa 1892.; to se tie knjiga koje sadre njegova
predavanja, vidi bibliografiju.
TESLA - DVIEK

prisjea se bojnik Edvin H. Armstrong, koji je kasnije poeo

slavu za svoje doprinose radioindustriji, ve je poduavao
pomou velianstvene matovitosti koja je odbijala prihvatiti
trajnost onoga to se ostalima inilo nepremostivim
zaprekama - matovitosti iji se ciljevi u10 najveem broju
sluajeva jo nalaze u carstvu spekuliranja.
Engleski znanstvenik J. A. Fleming napisao je Tesli:
estitam Vam od sveg srca na velikom uspjehu... Nakon
ovoga, vie nitko nee moi posumnjati u Vae kvalifikacije
kao arobnjaka 11 prvog reda. Recimo, arobnjaka Reda
ognjenog maa.
Gotovo je nemogue ui u trag nekom redoslijedu za sve
ono ime se Tesla bavio u tom razdoblju. inilo se da je u isto
vrijeme posvuda, radei na dvanaestak podruja koja su se
meusobno preklapala i povezivala - no, uvijek se sve kretalo
oko elektriciteta, te tajanstvene supstancije koja je postala
samim sreditem njegovih istraivanja. Za njega je elektricitet
bio kao neki fluid transcendentalnih moi koji se udostojio
povinovati odreenim fizikalnim zakonitostima, a ne tek mlaz
izdvojenih estica ili valovitih snopova koji se podvrgavaju
odreenim zakonima to upravljaju tim esticama, kako danas
dri suvremena teorija.
Pa ipak, tijekom nekoliko nadolazeih godina on e
razotkriti itav jedan pravac suvremene elektronike, iako sam
elektron nee biti poznat sve do 1897. godine, kad ga otkrio
JosephJ. Thomson.
Godine 1831. Faradav je pokazao da je mogue mehaniku
energiju pretvoriti u elektrinu struju. Potom je u godini
Teslina roenja engleski lord Kelvin doao do daljnjih otkria
na tom podruju, koja e nadahnuti mladog Amerikanca
srpskog podri-jeda da pone tragati za novim izvorima struja
visokih frekvencija, viih od onih koje su se mogle dobiti
mehanikim nainima.
Vjerovalo se da kod pranjenja kondenzatora elektricitet
protjee iz jedne ploice u drugu poput vode. Kelvin je
pokazao da je to sloen postupak, da elektricitet protjee iz
jedne ploe u drugu, pa onda natrag sve dok se sva pohranjena
energija ne utroi na svladavanje otpora, postiui pri tome
enormno visoku uestalost od stotina milijuna takvih kretanja
u sekundi.

96
 Red ognjenog maa

Onoga dana u Budimpeti kad se Tesli posve razotkrio

koncept rotacijskog magnetskog polja, on je u jednom
jedinom bljesku sagledao itav svemir sastavljen od simfonije
izmjeninih struja, kojima se u savrenom skladu mogu izvesti
golemi rasponi oktava. Izmjenina struja sa svojih 60 perioda u
sekundi bila je tek jedna jedina nota u nioj oktavi. U jednoj
od viih oktava, na frekvenciji od milijarde krugova u
sekundi, nalazilo se oku vidljivo svjetlo. Osjeao je da bi ga
istraivanje itavog tog raspona elektrinih oscilacija izmeu
njegove izmjenine struje niske frekvencije i svjetlosnih
valova moglo pribliiti razumijevanju te svemirske simfonije.
Radovi Jamesa Clerka Maxwella iz 1873. godine upozorili
su na postojanje golemog raspona elektromagnetskih
oscilacija iznad i ispod oscilacija vidljive svjetlosti, i to
mnogo manjih i mnogo veih duina valova. Tu je teoriju
provjeravao njemaki profesor Heinrich Hertz koji je, u
potrazi za valovima duim od valova svjetlosti ili topline, u
Bonnu 1888. godine prvi proizveo umjetno izazvanu
elektromagnetsku radijaciju. Hertzovi pokusi s iskriavim
izbojem indukcijskih zavojnica dokazali su postojanje
magnetskog polja kad bi odaslao snaan elektrini naboj
preko iskrita, to bi prouzroilo izbacivanje manje iskre, koja
bi preskoila iskrite i pojavila se na udaljenijem mjestu. U
isto je vrijeme sir Oliver Lodge u Engleskoj pokuavao
izmjeriti duine siunih elektrinih valova u icanim
namotima.
Hertzova oprema bila je slaba, a zavojnica za iskrenje
nepraktina i opasna. Tesla je sad poeo raditi s neim bitno
razliitim i znatno superiornijim s nizom
visokofrekventnih alternatora kojima je postizao frekvencije i
do 33 tisue perioda u sekundi.* Ta je vrsta ureaja bila
zapravo prethodnica velikih alternatora za visoke frekvencije,
koje e u dalekoj budunosti razviti drugi ne bi li postigli
neprekinute valove u radiokomunikacijama. Dobiveni ureaj
svojom snagom nije odgovarao ak ni Teslinim trenutnim
potrebama. Stoga se pozabavio izgradnjom onoga to

* Danas bi se to nalazilo u rangu srednjih do niskih frekvencija.

97
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

je poznato kao Teslina zavojnica - transformator sa zranom

jezgrom te primarnim i sekundarnim namotima, ugoenima
tako da se meu njima javlja rezonancija. Bio je to
transformator koji je pri visokim frekvencijama jaku struju
relativno niskog napona pretvarao u slabu struju visokog
napona.
Taj ureaj za proizvodnju visokog napona, koji se danas u
ovom ili onom obliku koristi u svakom radio ili televizijskom
ureaju, ubrzo je postao neophodnim dijelom istraivake
opreme svakog sveuilinog znanstvenog laboratorija.
Doputao je operateru da pretvara slabe, gotovo posve
neprimjetljive oscilacije izvornog Hertzova strujnog kruga te
da postie struje gotovo bilo koje jaine. Tim je istraivanjima
Tesla za nekoliko godina preduhitrio prve Marconijeve pokuse.
Potreba za izoliranjem opreme visokog napona navela ga je
da ju uroni u naftu kako bi posve istisnuo zrak. Bila je to
metoda koja se uskoro poela iroko primjenjivati, budui da je
postala openito prihvaenim nainom izoliranja svih
visokonaponskih ureaja. Da bi smanjio otpor u svojim
zavojnicama, Tesla je koristio trakaste vodie sa zasebno
izoliranim nitima. Budui da bi rijetko pronaao vremena za
patentiranje svog istraivakog alata ili metoda, i ovaj je
njegov izum postao javna svojina. Kasnije su ga unovili drugi,
postao je poznat kao litz-ica, pojam nastao skraivanjem
njemake rijei Litzendracht.
Potom je razvio novu vrstu povratnog dinama, podeenog
za njegove posebne potrebe vezane za struje visoke
frekvencije -genijalni jednocilindrini stroj bez ventila, koji se
mogao pokretati komprimiranim zrakom ili parom. Brzina
koju je postizao bila je toliko nevjerojatno ujednaena i stalna
da je odmah pomislio kako bi ga trebao namjestiti na svoj
viefazni sustav sa 60 perioda, koristei pri tome sinkrone
motore kao sredstvo za utvrivanje ispravnog vremena
posvuda u svijetu, gdje god se moglo doi do izmjenine
struje. To jen njegovo nadahnue vezano za suvremeni
elektrini sat. Tesla u svom hitanju za novim i novim
otkriima nije pronaao vremena patentirati ni krono-metar.

98
 Red ognjenog maa

Konano, treba spomenuti da je iz njegovih opasnih

pokusa sa stotinama tisua volti struje visoke frekvencije
proizalo jo jedno otkrie od velikog znaaja za
ovjeanstvo. Godine 1890. objavio je svijetu ljekovita
svojstva dubokog zagrijavanja koja visokofrekventne struje
imaju za ljudsko tijelo. Taj je postupak lijeenja kasnije
postao poznat pod nazivom dijatermija. Nakon njegove
objave krenula je prava poplava radova na podruju
medicinske tehnologije, kojih su se prihvatili mnogi njegovi
rani imitatori, kako u Americi, tako i u Europi.13
 7 Radio

Tesla je poetkom 1890-ih godina obolio od udne djelomine

amnezije, kao posljedice viemjesenih mentalnih napora i
dugih sati provedenih u laboratoriju u NewYorku.
Odmah nakon to je okonao svoj savjetodavni posao za
korporaciju Westinghouse, doslovce je postao opsjednut onim
o emu se u poetku govorilo kao o beinom telefonu a to je
kasnije dobilo svoje suvremeno ime - radio.
Kad je u laboratoriju izgradio svoje zavojnice velike snage,
uvjerio se u to da je odailjanje zapravo tek jedan vid golemog
globalnog i meuplanetarnog potencijala. Radio je, dodue,
postavljao pred njega drugaije probleme od onih vezanih za
beini prijenos elektriciteta, no ipak je bio uvjeren da su ti
problemi dovoljno bliski da bi se dodirivali u jedinstvenoj
zadivljujuoj orkestraciji.
Svojim sam uzemljenim odailjaem proizveo
nevjerojatnu pojavu, prisjeao se kasnije, i nastojao sam
proniknuti u njezino pravo znaenje s obzirom na struje koje
se ire kroz zemlju. To je izgledalo kao beznadni pothvat na
kojem sam uzaludno radio i vie od godine dana. No, to
temeljito prouavanje toliko me obu-zelo da sam poeo
zaboravljati sve ostalo, pa i svoje oslabljeno zdravlje. Na
kraju, kad sam ve dospio do toke ivanog sloma, priroda je
primijenila svoj obrambeni sustav i izazvala za mene gotovo
smrtonosni san.1
Budui da je prolo nekoliko mjeseci tijekom kojih se nije
nimalo odmarao, rekao je da je zaspao kao da je drogiran. A
kad mu se svijest iznova vratila, zaprepastio se shvativi da si
ne moe predoiti nijedan od prizora iz svoje prolosti, osim
onih iz ranog djetinjstva.

100
 Radio

Kako je ve odavno bio sasvim ravnoduan prema

lijenicima, sad se odluio usredotoiti se na to da se sam
izlijei.
Iz noi u no samoga bi sebe primoravao da se prisjeti
uspomena iz najranijeg djetinjstva. Tako je uistinu postupno u
sjeanje poeo vraati sve vie i vie slika iz svog ivota. U
tim bi neprestanim pokuajima uvijek sve poinjalo od
glavnog lika - njegove majke. Osjetio je strahovitu elju da je
vidi.
Taj je osjeaj postao toliko jak, priao je dalje, da sam
odluio ostaviti sav svoj posao i udovoljiti svojoj enji. No,
bilo je teko sve napustiti posve iznenada pa je proteklo
nekoliko mjeseci tijekom kojih sam pomalo uspio oivjeti sve
dojmove i uspomene iz svog proteklog ivota...
Bilo je rano proljee 1892. godine. Jo nije prihvatio
nijedan od poziva za predavanje koji su mu bili upueni iz
Engleske i Francuske, jer se zapravo nalazio u dvojbi treba li
ih uope odrati.
I tada je, prisjea se, pred sobom ugledao sliku koja kao da
je izronila iz maglutine zaborava - samoga sebe kako se
upravo budi u parikom hotelu De la Paix iz jednog od onih
neobinih snova bez sjeanja. U prizoru su mu tog trenutka
donijeli tunu vijest da mu majka umire.
udna injenica vezana za tu djelominu amneziju bila je,
pisao je Tesla kasnije, da bi mu u ivom sjeanju ostajalo sve
ono to je imalo veze s njegovim istraivanjima te da su ona i
dalje nesmetano napredovala. Mogao sam se prisjetiti i
najmanjih sitnica, a i posve nevanih promatranja obavljenih
tijekom pokusa, pa ak izrecitirati itave stranice raznih
tekstova ili sloene matematike formule.
ini se da je razlog za potisnutu zabrinutost zbog majina
zdravlja zaista i postojao. Od obitelji iz Gospia stizala su mu
pisma koja su nagovjetavala da joj je zdravlje stvarno sve
loije. A iz svih dijelova svijeta stizali su mu pozivi, poasti i
druga laskava priznanja s porukom da ih posjeti i odri
predavanje. Na kraju, prihvatio je pozive pristigle iz Londona i
Pariza, planirajui nakon tih predavanja krenuti ravno kui.
mi
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Njegovo je predavanje u Institutu elektroinenjera u

Londonu bilo pozdravljeno kao izniman znanstveni dogaaj, a
kad ga je dovrio, Britanci mu nisu eljeli dopustiti da ode.
Sir James Devvar zahtijevao je i ustrajao u tome da se
moram pojaviti pred Kraljevskim drutvom, prisjetio se. Ja
jesam odluan ovjek, no argumenti tog velikog kota lako su
me uspjeli uzdrmati. Gurnuo me u stolac i ulio mi u au
predivnu smeka-stu tekuinu koja je blijetala svim vrstama
boja, a imala okus nektara.
Na njegovo iznenaenje, Devvar je rekao: Upravo sjedite
u Faradavjevu stolcu i uivate u viskiju, koji je on najradije
pio.2 Uvjerivi Teslu da nema osobe na svijetu koja bi vie od
njega zasluivala takvu poast, uspio ga je razoruati. Francuzi
e morati priekati jo koji dan.
Predavanje pred Kraljevskim drutvom Velike Britanije koje
je posjetila elita znanstvenog svijeta donijela je mladom
izumitelju jo veu slavu. Lord Ravleigh, cijenjeni fiziar koji
je tada predsjedavao Kraljevskom drutvu, nastojao ga je
uvjeriti da bi zbog svoje iznimne nadarenosti za otkrivanje
osnovnih znanstvenih naela trebao razmotriti promjenu svog
naina rada.
Naime, preporuio je Tesli da ubudue svoje snage
usredotoi na samo jedno podruje istraivanja. Bila je to
posve nova zamisao za znanstvenika poput Tesle, koji je vapio
za pronalaenjem svih moguih odgovora odjednom.
Sir VVilliam Crookes, ijem se radu Tesla oduvijek divio,
poslao mu je nakon predavanja pisamce u hotel opisavi u
njemu kako ga je nadahnuo da svoje vlastito tijelo podvrgne
nepoznatim elektrinim uincima.
Dragi moj Tesla, pisao je, Vi ste pravi prorok. Zavrio
sam s radom na svojoj novoj zavojnici, ali ne radi onako dobro
kao ona mala, koju ste Vi izradili za mene. Bojim se da je
suvie velika... Kad drim jedan njezin kraj, fosforescencija
kroz moje tijelo znatno3
je slabija od one koju dobivam s
malom zavojnicom...
Otro Crookesovo oko zamijetilo je iscrpljenost mladog
izumitelja pa ga je pokuao upozoriti da mu izgleda kao da se
nalazi

102
 Radio

na samom rubu fizikog i ivanog sloma. Nadam se da ete

pobjei u planine Vae rodne grude to je mogue prije, pisao
mu je. Patite od posvemanje iscrpljenosti radom i ako se sami
ne pobrinete za sebe, slomit ete se. Nemojte mi odgovarati na
ovo pismo, niti se sastajati bilo s kim, ve sjedajte na prvi
vlak.
Sir William je bio u pravu. No Tesli je u tom trenutku bilo
jednostavno nemogue posluati njegov oinski savjet.
Naime, odjurio je u Pariz da bi odrao predavanje pod
nazivom Pokusi s izmjeninom strujom visokog napona i
visokih frekvencija te iznova prikazao svoje osjetljive
elektronike cijevi. Ovaj put su u gledateljstvu sjedili lanovi
Meunarodne udruge elektroinenjera i Drutva francuskih
fiziara.
Istog tog mjeseca, u veljai 1892. godine, SirWilliam
Crookes potvrdio je Teslinu intuiciju. Objavio je predvianje
da bi se elektromagnetski valovi u prostoru zaista mogli
koristiti za beini prijenos.
im je okonao svoje posljednje predavanje, Tesla se ispriao
iscr-pljenou i zaputio u hotel De la Paix, gdje je odsjeo. inilo
se pravim antiklimaksom kad mu je glasnik uruio telegram s
porukom da mu je majka na umoru.
Hitajui na eljezniki kolodvor, u posljednji se tren uspio
ukrcati na vlak za Hrvatsku. Preavi kasnije u koiju, polo mu
je za rukom da stigne kui na vrijeme kako bi proveo jo
nekoliko posljednjih sati s majkom. A tada su ga, ve posve
iznemoglog i blizu sloma, odveli u oblinju kuu da se
odmori.
Dok sam ondje leao posve bespomoan, zapisao je u
svojim memoarima, razmiljao sam o tome kako bi mi majka
zasigurno poslala neki znak da je izdahnula dok sam se jo
nalazio na putu... Bio sam u Londonu sa svojim starim
prijateljem, Sir Williamom Crookesom, kad se poveo razgovor
o spiritualizmu i kad me posve obuzela tajanstvena privlanost
ovih misli... Bio sam uvjeren da su uvjeti za zagledanje s onu
stranu ivota vie nego pogodni, jer je moja majka bila
duhovna ena i imala je osobito izraenu mo intuicije.4

103
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

itave te noi njegov je um bio napet i ispunjen

oekivanjima, no nita se nije dogaalo sve do ranih jutarnjih
sati. U laganom drijemeu koji ga je obuzeo, zapisao je,
ugledao je oblak na kojem su se nalazili aneoski likovi
zapanjujue ljepote, a jedan od njih gledao je ravno u mene
pogledom prepunim ljubavi i postupno je poeo dobivati
oblije moje majke. Oblak je polagano lebdio kroz sobu, sve
vie se udaljavajui, da bi na kraju nestao, a mene je probudila
neopisivo sladca pjesma koja se orila iz mnogih grla. U tom
sam djeliu sekunde, koji ne mogu ni izraziti rijeima, shvatio
da mi je majka upravo umrla. Tako je i bilo...
Kasnije mu je postalo vano obuhvatiti sve vanjske uzroke
tih oito transcendentalnih dojmova, jer se i nadalje pridravao
svoje teze da su ljudska bia samo strojevi od krvi i mesa. U
njegovim se memoarima pojavilo sljedee objanjenje tog
doivljaja:
Kad sam se oporavio, puno sam vremena proveo tragajui
za vanjskim uzrokom ove neobine pojave i, na svoje veliko
olakanje, uspio u tome nakon mnogih mjeseci uzaludnih
napora. Svojedobno sam vidio sliku proslavljenog umjetnika
koja me se snano dojmila, a alegorijski je predstavljala jedno
od godinjih doba u obliku oblaka s grupom anela koji su,
kako se inilo, zaista leb-djeli u zraku. Upravo se ta slika
pojavila u mom snu, izuzimajui pritom slinost s mojom
majkom. Glazba je dopirala iz oblinje crkve gdje je zbor
pjevao na ranoj misi u uskrsno jutro, te se tako sve objasnilo
na zadovoljavajui nain i u skladu sa znanstvenim
injenicama.
Sve se to dogodilo jo davno, i otada nisam imao ni najma-
njeg razloga zbog kojega bih izmijenio svoje poglede vezane
za psihike i spiritualne pojave, za koje nema apsolutno
nikakvih temelja. Vjerovanje u njih prirodna je posljedica
intelektualnog razvoja. Vjerske dogme vie se ne prihvaaju u
svom ortodoksnom znaenju, no svaki pojedinac sklon je
vjerovanju u nekakvu vrhunaravnu mo. Svi mi moramo imati
neki ideal koji e upravljati naim ponaanjem i pruati nam
zadovoljstvo, ali je posve nevano hoe U se ono postii
vjerom, umjetnou, znanou ih neim drugim sve dok
ispunjava funkciju neke nematerijalne sile.

104
 Radio

Od presudnog je znaaja za miroljubivo opstojanje

ovjeanstva da pritom prevlada jedna zajednika predodba.
I mada nisam uspio doi do nikakvih dokaza kojima bih
podrao uvjerenja psihologa i spiritualista, na svoje veliko
zadovoljstvo ipak sam uspio dokazati automatizam ivota - ne
samo neprestanim promatranjem pojedinaca i 5njihovih djela,
nego jo uvjerljivije odreenim uopavanjima.
Rekao je da bi, uvijek kad bi njegovi prijatelji ili roaci na
bilo koji nain bili neim povrijeeni, on osobno osjeao ono
to bi se moglo opisati jedino rijeima kozmika patnja. To
proizlazi iz injenice da su ljudska tijela slino graena i
izloena istim vanjskim utjecajima, to opet dovodi do toga da
slino odgovaraju na vanjske podraaje. Vrlo osjedjivo i
pronicljivo stvorenje s visoko razvijenim mehanizmima svih
osjetila, koje precizno radi u skladu s promjenama u svojoj
okolini, pisao je, obdareno je transcendentalnim
mehanikim osjetilom koje mu omoguava da izbjegne
opasnosti koje se ne mogu izravno zapaziti. Kada takvo
stvorenje doe u dodir s ostalima, iji su organi za nadziranje
znatno6 slabiji, taj osjeaj jaa pa ono osjea 'kozmiku'
bol...
Oito je iz ovih izumiteljevih zapisa da ni sam nikada nije
bio posve zadovoljan svojim teorijama vezanim za taj
predmet.
Ovo nije ostalo jedinim doivljajem slutnje i
izvanosjetilnih zapaanja u Teslinu ivotu. No, on ih je uvijek
nastojao objasniti na mehaniki nain, tragajui za intuicijom
vezanom za vanjske dogaaje. Tako je, primjerice, kad mu je
sestra Angelina smrtno oboljela, poslao telegram iz
NewYorka u kojem je stajalo: Imao sam viziju da se
Angelina uzdie i nestaje. Osjetio sam da nije sve kako treba.
Teslin neak, Sava Kosanovi, kasnije se prisjetio da mu je
izumitelj priao o svojim predosjeajima, ali bi im redovito
umanjivao znaaj. On je pravi osjetilni prijemnik, rekao mu
je, koji biljei svaku, pa i najmanju uznemirenost - no, u tome
nema nikakve tajnovitosti.
Izjavio je, rekao je Kosanovi, da je svaki ovjek poput
automata koji reagira na vanjske dojmove. Ali kakvi bi mu
vanjski
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

dojmovi mogli dati onakvu mo predvianja koju emo

opisati u nastavku, o tome nije nikad govorio.
Opisao je Kosanoviu dogaaj to se zbio na Manhattanu
1890-ih godina, nakon jednog od velikih prijema koji je
priredio za svoje znance. Neki od gostiju pripremali su se otii
vlakom za Philadelphiju. Tesla, obuzet nekim monim
unutarnjim porivom, jednostavno je bio primoran zadrati ih,
zbog ega su zakasnili na vlak. Kasnije se uspostavilo da je
dolo do7 velikog sudara u kojemu je bilo ozlijeeno mnogo
putnika.
Neobinu promjenu osobnog fizikog izgleda povezao je
sa zabrinutom urbom, kojom je pohitao majinoj samrtnikoj
postelji. Naime, jedan posve sijedi pramen pojavio mu se na
desnoj strani inae posve crne i guste kose. Ali on je nekim
udom ve nakon nekoliko mjeseci iznova zadobio svoju
prirodnu boju.
Tesla se tjednima oporavljao od majine smrti. Kad je
konano bio u stanju izai iz kue, posjetio je roake u
Beogradu. Tamo su ga doekali velikom dobrodolicom i
poastima. Potom se zaputio u Zagreb i Budimpetu.
Jo kao djearca Teslu su znali opinjavati odnosi izmeu
bljeskova munje i kie. Na ovom je putovanju, prigodom
lunjanja svojim rodnim planinama doivio iskustvo, koje je
temeljito utjecalo na njega kao na znanstvenika.
Tragao sam za bilo kakvim zaklonom od nevremena koje
se naglo pribliavalo, prisjeao se kasnije. Nebo se
zamrailo od tamnih oblaka, no kia nikako da pone padati
sve dok, odjednom, ne zabljesnu sjaj munje i ve nekoliko
trenutaka potom krene prava poplava. Taj me prizor natjerao na
razmiljanje. Bio je pokazatelj toga koliko su te dvije pojave
uzajamno bliske i povezane, kao uzrok i posljedica, pa me
malo dublje razmiljanje dovelo do zakljuka da je jaina
elektrine energije pri ubrzavanju vode bila zanemariva, jer je
munja posluila kao osjedjivi okida.
Bila je to velianstvena mogunost za razna postignua.
Kad bismo mogli proizvesti elektrine oluje zahtijevanih
sposobnosti, cijeli na planet i uvjeti ivota mogli bi se
promijeniti. Sunce vode iz oceana izdie uvis, a vjetar ih
odnosi u udaljena podruja gdje

106
 Radio

ostaju u stanju vrlo profinjene uravnoteenosti. Kad bi bilo u

naoj moi da nju uzburkamo kad god i ma gdje mi to eljeli,
mogli bismo po volji upravljati tim monim medijem koji je
nuan za ivot. Mogli bismo navodnjavati ve posve isuene
pustinje, stvarati jezera i rijeke te osiguravati pokretaku
snagu u neogranienoj mjeri.
Upravljanje munjama, zakljuio je, bio bi najpogodniji
nain zauzdavanja snaga i moi sunca.
Ostvarenje toga ovisilo bi o naoj sposobnosti da
razvijemo elektrine sile onih veliina koje vladaju u prirodi,
konano je odluio. Iako se ini beznadnim pothvatom, donio
sam odluku da to pokuam. Odmah nakon to sam se u ljeto
1892. vratio u Sjedinjene Drave, zapoeo sam s radom koji
me sve vie privlaio, jer su za njega bila potrebna ista
sredstva kao i za uspjeno postizanje beinog prijenosa
energije.8
Dana 31. kolovoza 1892. godine u tjedniku The Electrical
Engineer objavljeno je da se gospodin Nikola Tesla, visoko
cijenjeni elektroinenjer, parobrodom Augusta Victoria vratio
iz Hamburga u New York. Nakon kratke napomene o smrti
njegove majke i bolesti koja je potom shrvala i njega samog,
novinar je dodao: Velianstveni prijemi kojima su ga
posvuda doekivali europski elektroinenjeri postali su, kao i
njegovi istraivaki radovi, dio same povijesti elektrotehnike,
a priznanja kojima su ga obasipali bila su takva da se
Amerikanci mogu uistinu ponositi time to je on upravo ovu
zemlju odabrao da mu postane domom.
Tesla je iznova unaprijedio povijest znanosti u proljee
1893. godine kad je, obraajui se sluateljima na Franklin
Institutu u Philadelphiji te potom u St. Louisu pripadnicima
udruenja National Electric Light Association, do najmanjih
pojedinosti opisao naela radio-tehnike.
U St. Louisu je prvi put javno prikazao komuniciranje
radiovezom, iako je taj izum slubeno pripisan Talijanu
Marconiju 1895. godine.
Teslin dvadesetosmogodinji pomonik tijekom predavanja
u St. Louisu bio je H. P. Broughton. Njegov je sin, William G.

107
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Broughton, dobio koncesiju za memorijalni muzej

Schenectadv s amaterskom radiostanicom W21R. Tijekom
govora odranog 1976. godine, prigodom obljetnice rada
stanice, VVilliam Broughton osvrnuo se na Teslino povijesno
prikazivanje radiokomu-niciranja u St. Louisu nakon
tjedana i tjedana priprema za njega i to onako kako mu je to
osobno ispriao njegov otac:
Prije osamdeset tri godine udruenje National Electric
Light Association organiziralo je javno predavanje o
svjetlosnim i drugim pojavama kod visokih frekvencija u St.
Louisu, rekao je Broughton mlai. Na pozornici je izvreno
i javno prikazivanje, pri emu su se koristile dvije skupine
opreme.
S jedne strane pozornice nalazila se odailjaka oprema -
distribucijski transformator jaine 5 kVa ispunjen uljem, te
povezan s kondenzatorom, otvorom za iskrenje, zavojnicom i
icom koja je vodila sve do stropa.
U grupi prijemnika s druge strane pozornice nalazila se
isto takva ica, koja je visjela sa stropa, isti takav kondenzator i
zavojnica, samo se umjesto otvora za iskrenje tu nalazila
Geisslerova cijev koja bi zasvijedila kao suvremena
fluorescentna arulja kad bi se postigao dostatan napon.
Izmeu odailjaa i prijemnika nije postojala nikakva ica koja
bi ih meusobno spajala.
Transformator u odailjakom dijelu, nastavio je
Broughton, napajao se iz zasebnog strujnog izvora s
prekidaem. Kad bi prekida bio zatvoren, transformator bi
kripao i jeao, oko kondenzatora se stvorila aureola koja je
pitala oko njihovih lisnatih krajeva, otvor za iskrenje buno
bi se zatvorio pri pranjenju, a nevidljivo elektromagnetsko
polje zrailo bi energiju u prostor s odailjake antenske ice.
Istovremeno je u grupi prijemnika zasvijedila Geisslerova
cijev, potaknuta radio-frekvencijom koju je primila preko pri-
jamne antenske ice.
Tako se rodio beini prijenos. Bez ikakvih ica i pomou
iskriavog odailjaa jaine 5 kW bila je prenesena poruka koju
je Geisslerova cijev odmah prihvatila kao prijemnik, udaljen
oko 9 metara od odailjaa...

108
 Radio

Genij poznat diljem svijeta, koji je izumio, vodio i

objasnio ovo znanstveno prikazivanje pred mnogim
svjedocima, zakljuio je govornik, bio je Nikola Tesla.
Iako se tijekom tog prikazivanja u St. Louisu nije odaslala
poruka oko svijeta, to je Tesla nedvojbeno silno
prieljkivao, on je ipak tada prikazao osnovna naela
suvremenog radija: 1. antenu; 2. uzemljenje; 3. krug zrak-
zemlja, to ukljuuje induktiv-nost i kapacitet; 4. podesivu
induktivnost i kapacitet (za ugaanje); 5. opremu za
odailjanje i prijem, ugoenu na meusobnu rezonanciju; te 6.
elektronske cijevi kao detektore u radiotehnici.9
U svojim je najranijim prijenosima koristio vibrirajue
kontakte da bi dobio neprekinute ujne valove u sustavu
prijemnika. Nekoliko godina kasnije uveden je kristalni
detektor koji je primao signale s otvora za iskrenje na
odailjau. To je postalo ope prihvaenom praksom
radiostanica, sve dok bojnik Edwin H. Armstrong nije izumio
regenerativni ili povratni krug, koji je uveo radio u novu eru
obiljeenu pojaalima i monim zvucima. Jo kasnije,
Armstrong je uveo interferencijski krug radiovalova, koji je
postao podlogom svim suvremenim radio i radarskim
prijemnicima. Armstronga, studenta koji je diplomirao kod
profesora Mihajla Pupina na Sveuilitu Columbia, nadahnula
su upravo Teslina predavanja. Meutim, poslije je - moda pod
Pupinovim utjecajem -priznao Marconijevo prvenstvo u
dugom i estokom ratu koji je Tesla poveo protiv Marconija
zbog patenta za izum radija.
Znanstvenik koji je osim Tesle najvie zasluio da mu se
prizna pionirski rad na podruju radija bio je sir Oliver Lodge,
koji je 1894. godine prikazao mogunosti prijenosa beinih
telegrafskih znakova valovima Hertza na daljinu od gotovo
140 metara.
Pune dvije godine kasnije mladi Marchese Guglielmo
Mar-coni stigao je u London sa svojom beinom opremom,
istovjetnom onoj kakvu je imao Lodge. Naravno, ona nije
izazvala previe uzbuenja meu vodeim poznavateljima tog
podruja. No, on je usto imao uzemljenje i antenu, kojom se
sluio pri pokusima izvedenim u Bologni. Ta je oprema
izgledala tono onako kako ju je Tesla opisao u svojim javno
objavljenim predavanjima, odranim

109
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

1893. godine a koja su bila prevedena na mnoge jezike.10 Kako

emo vidjeti, Marconi e poslije zanijekati da je ikada itao o
Teslinu sustavu, a istraitelj Amerikog patentnog zavoda
proglasit e njegovu tvrdnju oevidnim apsurdom.
Znaajno je spomenuti kako je sve do ranih 1960-ih godina
pred Vrhovni sud Sjedinjenih Drava dospjelo svega jedanaest
predmeta vezanih za patente, od ega su se ak dva odnosila
na Tesline patente. Karakteristina je bila fundamentalna
priroda njegova rada. Visoki sud sasluao je sluajeve koji su
se odnosili na njegove patente za viefazni sustav izmjeninih
struja te za radio, i u oba je sluaja donio presudu u njegovu
korist. Ironino, nijedan od oba predmeta nije pred Sud iznio
sam izumitelj.
Sijeanjska susnjeica zabijelila je prozore Teslina
laboratorija. Njegov pomonik Kolman Czito lagano je
drhturio dok mu je pomagao pri ugoavanju stroja, no sam
izumitelj posve se usredotoio na posao. Sto se tie Tesline
svijesti o temperaturi, vani su isto tako mogli pupati i proljetni
cvjetovi.
Zazvonio je telefon i on uzdahnu dok je kretao da bi odgo-
vorio na poziv. Telefonski operater upravo je spajao
meugradski poziv iz Pittsburgha.
Glas Georgea Westinghousea grmio je ak i na tolikoj uda-
ljenosti, a njegov je vlasnik zamuckivao od uzbuenja.
Njegova je tvrtka dobila ugovor za postavljanje cjelokupne
elektroopreme za proizvodnju struje i osvjetljivanje velikog
svjetskog sajma Chica-goVVbrld Fair poznatijeg kao
Kolumbov sajam, koji je odran 1893. godine, kao prvi
sajam elektrotehnike u povijesti. Tijekom njegova odravanja
koristit e se dosad toliko ocrnjivan i ismijavan Teslin sustav
izmjenine struje.
Bila je to dobra, ali i loa vijest. Dobra stoga to e jedan
takav meunarodni dogaaj biti pretvoren u pozornicu za
prikazivanje prednosti tog sustava. Loa zato to je
najavljivala da e morati napustiti rad na onome to mu je
trenutno znailo vie od iega u ivotu. Njegova istraivanja
vezana za radio bila su u najuzbudljivijem, kritinom stadiju.

10
 Radio

Rijei industrijalca sustizale su jedna drugu. Bit e to

najvei spektakl suvremenog doba, ree mu. Ne samo to
prua mogunost prikazivanja svega onoga to izmjenina
struja moe uiniti, nego se mogu izloiti i svi oni novi
elektrini proizvodi koji su u meuvremenu izumljeni. Tko ne
bi prodao duu za takvu priliku?
Tvrtka General Electric prikazivat e Edisonova otkria. Tamo
e se nai svi koji neto znae u meunarodnoj znanosti.
Arhitektura e biti velianstvena...
Kad se sajam otvara? upita Tesla, pribojavajui se najgoreg.
Prvog svibnja. Teko da emo imati dovoljno vremena za
sve ono to treba uiniti.
U redu, gospodine VVestinghouse, ree pronalaza.
Okreui lea radu na svojim voljenim zavojnicama, baci
se na poslove vezane za veliku izlobu. Ideje o tome kako e
zaprepastiti znanstvenu zajednicu i oarati posjetitelje ve su
mu se rojile mislima. Ovo ni u kom sluaju nije mogao odbiti.
Amerika je jednostavno udjela za spektaklom, koji joj je
ujedno bio neophodno potreban. Ubrzo nakon ponovnog
izbora predsjednika Grovera Clevelanda na drugi
predsjedniki mandat, zemlju su preplavile propale banke,
nezaposlenost i steajevi. Velika panika iz 1893. jednako je
zahvatila sirotinju i bogatae. Politiki gledano, inilo se vrlo
poeljnim odvratiti misli ljudi od nesigurne budunosti i
stajanja u dugakim redovima zbog korice kruha.
Kolumbova izloba bila je zamiljena kao proslava
etiristote godinjice otkria Amerike (s godinom dana
kanjenja). Predsjednik Cleveland pozvao je kraljeve
panjolske i Portugala da ga poaste svojom nazonou, kao
i druge strane velikodostojnike. ak je pristao osobno okrenuti
pozlaeni glavni prekida kojim e propustiti struju te Grad
budunosti preplaviti svjetlou, pokrenuti izloene
vodoskoke i strojeve dok se budu dizale izvjeene zastave i
simboli zemalja te tako obiljeiti veliko i raskono sveano
otvorenje. Trebalo je i osobne hrabrosti da bi pristao na to.
Dodue, struja je u Bijelu kuu ula ve 1891. godine, no
dosad predsjedniku nisu nijednom dopustili da dodirne bilo
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

kakav prekida. Ovu su zadau mudro namijenili za to

odabranim najamnicima. Naposljetku, javnost je na opasnosti
kojih se treba pribojavati upozorio ni manje ni vie nego takav
jedan autoritet kakav je Edison.
Kad je konano stigao veliki dan Chicago je bio grad
prepun sivila, a redovi za kruh postajali su sve dui. No, onoj
masi koja je pristigla na izlobu pogled na sajam posve je
oduzeo dah dok su ga izvjestitelji odmah poeli prozivati
Bijelim Gradom. List The NewYork Times (od 1. svibnja 1893.
godine) izvijestio je: Grover Cleveland, smiren i
dostojanstven, s nekoliko je odmjerenih rijei jasnim i
zvonkim glasom objavio okupljenoj masi da je Svjetska
izloba u ast Kolumbu otvorena... te je potom polagano
dotaknuo prekida izraen od slonovae i zlata...
Pravi svjetlosni toranj zasjao je bljetavilom tisua
elektrinih arulja odailjui svoju poruku o budunosti punoj
svjeda. Bili su izgraeni i venecijanski kanali kako bi ozrcalili
suvremeno osvjetljenje arhitekture Staroga svijeta. Posvuda
se ulo kuckanje pulsa budunosti - izmjenine struje.
Kad su svjetla bljesnula, pred golemom se masom svijeta
ukazao velianstven prizor. A tada su u sjedalima
namijenjenim poasnim gostima vojvoda i vojvotkinja od
Verague te ostali strani dostojanstvenici poeli klicati. Odmah
im se pridruila gomila dok se damama u suvie
pritijenjenim korzetima maglilo pred oima te su padale u
nesvijest poput vojnika usred bidee.
Vvestinghouse, koji je ponudio povoljniji ugovor za
osvjedji-vanje sajma od tvrtke General Electric, uivao je u svom
oevidnom trijumfu. U Elektrinom paviljonu mogli su se
vidjeti svi najnoviji proizvodi i izumi za koje se moglo
zahvaliti amerikoj genijalnosti. Mjesto odravanja sajma
izgledalo je naprosto arobno, posebice nou. Svjedost u svim
bojama obasjavala je vodoskoke i igrala svoju igru u vodenim
kapljicama, predoavajui tako divne prizore da bi poneko
uistinu zaplakao od ganua. Graani pustolovne naravi usudili
su se sjesti u mali elektrini vlak to bi ih vozio kroz prostore
Bijeloga Grada. Oni jo smioniji sjatili su se oko golemog
panoramskog kola G. W Ferrisa, promjera od gotovo

112
 Radio

75 metara, uda kakvo se dotad nigdje nije vidjelo. Potom bi

ih se po ezdesetak utrpalo u kabine da bi se vinuli u visine te
bacili pogled kako na Bijeli Grad, tako i na dio grada obavijen
sivilom, koji je leao iza njega.
Od svibnja do 25. listopada te godine Chicago je posjetilo
25 milijuna Amerikanaca koji su se eljeli upoznati s
najnovijim udima iz znanosti, industrije, umjetnosti i
arhitekture. To je bila treina ukupnog broja stanovnika.
Posjetitelji bi se naguravali u izlobene sale nad kojima je
predsjedao slavni Nikola Tesla. Otmjeno odjeven, s bijelom
kravatom i u fraku, stajao je usred hrpe udesne
visokofrekventne opreme prikazujui im jedno udo za
drugim. Zatamnjene ploe zasvijetlile bi obasjane njegovim
fosforescenttrim cijevima i svjetiljkama. Na jednom su mjestu
cijevi odailjale svjedeu poruku Dobrodoli, elektriari!,
koju je Tesla marljivo oblikovao puhanjem rastaljenog stakla.
Druga su svjedea slova slavila velika imena iz svijeta znanosti
kao to su Helmholtz, Faradav, Maxwell, Henry i Franklin.
No, nije zaboravio - upravo tamo, meu slavnim
znanstvenicima ni ime najpoznatijeg tada ivueg srpskog
pjesnika, Jovana Jovanovia, koji je stvarao pod
pseudonimom Zmaj.
Dan za danom svojim je prikazivanjem najrazliitijih
naina na koje 11moe raditi izmjenina struja oduzimao dah
znatieljnicima. Na stolu prekrivenom barunastom
presvlakom izloio je male metalne predmete - bakrene
kuglice, metalna jaja i slino -da bi pokazao kojim se
golemim brzinama mogu vrtjeti te potom, i to u tono
odreenim intervalima, u trenudcu gladco izmijeniti smjer
svog kretanja.
Prikazao je i prvi sinkronizirani elektrini sat, prikljuen
na oscilator, kao i svoju prvu zavojnicu za elektrina
pranjenja. Gledateljstvo je, dodue, slabo shvaalo
znanstvenu stranu prikazanog, ali je bilo oarano svime to bi
vidjelo. A kad bi samoga sebe pretvorio u ljudsku buktinju,
koristei za to ureaj kojim je toliko esto oduevljavao
posjetitelje svog laboratorija, ljudi bi vritali - to od straha,
to od divljenja.

113
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Iz NewYorka je pod strogom pratnjom pristiglo i itavo

jato Teslinih mlaahnih oboavateljica. Oijukale su s njim,
provozale se Ferrisovim kolom i posjetile Paviljon ena da bi
ule feministiko predavanje gospoe Potter Palmer (ikake
istomiljenice gospoe Astor), koja je objavila da je ovaj
model kuhinje, koji se moe podiiti elektrinim tednjakom,
elektrinim ventilatorima, pa ak i automatskom perilicom
suda, nagovijestio osloboenje enskog roda.
No, mogue je da su se osjetile jo osloboenijima
gledajui princezu Eulaliju, koja je predstavljala svog neaka,
kralja Alfonsa od panjolske, kako pred itavom javnou
bezbrino pui cigaretu za cigaretom.
Vidjele su i prvi patentni zatvara, kao i Edisonov
kinetoskop (najranije prikaze pokretnih slika) koji je pred oi
donosio slike, a u ui zvukove, preko telefona sluale su tihe
zvuke glazbe s upravo odravanog koncerta na Manhattanu.
Stajale su u gomili pljeui trbunom plesu mlade energine
ene, nazvane Mali Egipat, i - budui da se na sajmu moglo
nai poneto za svaiji ukus - divile se punanoj Veneri
Milonskoj, izraenoj od okolade.
Neki novinar, jedan od mnogih koji su posjetili Tesline
izloke, poslao je svom urednitvu izvjee:
Gospodin Tesla primao je kroz svoje ruke struju napona
veeg od 200 tisua volti, koja je vibrirala milijun puta u
sekundi i iskazivala se u bljetavoj struji svjetlosti... Nakon
tako zapanjujueg pokusa, kojeg se, usput budi reeno, nitko
nije pretjerano urio ponoviti, tijelo i odjea gospodina Tesle
nastavili bi odailjati fme odbljeske ili ostatke plavkastog
svjeda. Zapravo, prava vatra stvara se zahvaljujui
elektrostatski nabijenim molekulama, a na ovaj neobian
prizor moe se gledati kao na snane bijele, elektrine
plamenove koji ne sagorijevaju - oni izbijaju iz krajeva
indukcijske zavojnice i neprestano tinjaju poput goreeg grma
na svetome du.
Izvijeteno je i kako izumitelj oekuje da e se jednog dana
itav obaviti tim plamenom i u svemu tome ostati posve
neozlijeen.

4
Radii

Takva struja, ustvrdio je, mogla bi nagog ovjeka grijati i na

samom Sjevernom polu, a njezina uporaba u svrhe lijeenja
samo je jedan od naina njezine praktine iskoristivosti.
Moje prvo objavljivanje medicinske dijatermije proirilo
se brzinom poara te su se, kako ovdje, tako i u drugim
zemljama, strunjaci poeli baviti raznovrsnim pokusima,
pisao je Tesla kasnije. Kad je dr. D'Arsonval, slavni francuski
lijenik, objavio da je doao do istog otkria, poeo je estoki
sukob vezan za pravo prvenstva. Francuzi su ga, elei tu
poast pripisati svom zemljaku, proglasili lanom Akademije i
u cijelosti zanemarili moje znatno ranije objavljene zapise.
Odluan da poduzmem korake za zatitu svojih prava, zaputio
sam se u Pariz i izravno se susreo s dr. d'Arsonvalom. No,
njegov me osobni arm toliko razoruao da sam odustao od
svojih namjera i zadovoljio se time da se zadrim na prvenstvu
svojih zapisa. Jer, oni jasno pokazuju da je moja objava tog
otkria preduhitrila njegovu, kao i to da se on prilikom svojih
izlaganja i prikazivanja posluio mojim ureajem...12
Iako je Tesli na kraju ipak pripala zasluga i prvenstvo u
objavljivanju injenice (1891. godine) da bi se nastajanje
topline koja se razvija uslijed bombardiranja tkiva
izmjeninom strujom visoke frekvencije moglo iskoristiti u
medicini pri lijeenju artritisa i mnogih drugih bolesti, u
medicinskoj se terminologiji zadrao naziv d'Arsonvalove
struje. U svakom sluaju, uporaba zraenja vrlo brzo se
proirila, a podruje medicinske tehnologije
- koja se u poetku nazivala dijatermijom, a sada
hipertermijom
- razvilo se toliko da ono danas pri unitavanju kancerogenih
stanica ukljuuje i primjenu X-zraka, mikrovalova te
radiovalova, to se sve koristi i za lijeenje bolesti kostiju i
dciva.
Tijekom itavog svog ivota Tesla je vrsto vjerovao u
iscjelitelj sko djelovanje onoga to je nazivao hladnom
vatrom, drei je osobito vrijednom za osvjeenje uma i
proiavanje koe. Zapravo, ini se da pranjenje edcica ili
korona koje se stvaralo kod terapeutskih ureaja niske snage
uistinu osnauje rad miia, pospjeuje cirkulaciju, a ujedno
stvara ozon koji takoer ima lagano stimulirajui uinak kad se
udie u niskim koncentracijama.

5
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Fiziolog Maurice Stahl izjavio je: Postoji i psihosomatski

uinak. Drim da cjelokupno djelovanje nije tek mehanike
naravi.
Pronalaza se takoer nadao da bi jednoga dana i elektro-
anestezija mogla postati moguom. Predlagao je da se ispod
kolskih klupa ugrade ice pod visokim naponom ne bi li se
lijeni uenici bolje stimulirali na rad. Na njegov je nagovor
tako bila izgraena garderoba njujorkog kazalita, to je
trebalo obodriti glumce prije izlaska na pozornicu.
Na Kolumbovoj izlobi Tesla je opisao i zagrijavanje sipki
izraenih od eljeza, rastaljenog olova i kalaja, do kojega
dolazi u elektromagnetskom polju posebno oblikovanih
visokofrekvent-nih zavojnica. To je svoje vrlo znaajne
komercijalne posljedice dobilo tek kasnije, nakon niza godina.
Premda je nerado napustio svoj laboratorij, radi ikakog
sajma, pokazalo se da je ta izloba postala za njega
uzbudljivim iskustvom. Isto je vrijedilo i za Georgea
VVestinghousea. Ovaj je u Strojarskom paviljonu izloio
razne motore pokretane izmjeninom strujom, kao i dvanaest
dvofaznih generatora, izgraenih iskljuivo za svrhe
distribucije svjeda i struje. Kako bi pokazao potpunu
prilagodljivost svog sustava, Vvestinghouse je prikazivao kako
rotacijski konvertor moe pretvarati viefaznu izmjeninu
struju u istosmjernu, potrebnu za pokretanje motora
lokomotive.
Najznaajniji dan za Teslu vjerojatno je bio 25. kolovoza
kad je odrao predavanje na Kongresu elektroinenjera i tom
prilikom prikazao svoje mehanike i elektrine oscilatore.
Thomas Com-merford Martin, dobro poznat izdava i
elektroiaenjer, napisao je da e izumitelju sada biti mogue
provoditi svoja istraivanja s izmjeninom strujom uz
postizanje velike tonosti. Ali, dodao je, ova e oprema
zasigurno nai mjesta i na polju harmonizirane i
sinkronizirane telegrafije, to opet otvara daljnje goleme i
raznolike mogunosti.13
Herman Helmholz, proslavljeni njemaki fiziar,
prisustvovao je tom predavanju na Kongresu elektroinenjera
kao slubeni delegat Njemakog carstva, pri emu je bio
izabran za predsjedavajueg itavog Kongresa. Teslin
sunarodnjak Mihajlo Pupin takoer

16
 Radio

je bio sudionik Kongresa. Pitanja o kojima se na Kongresu

raspravljalo, napisao je Pupin kasnije, kao i osobe koje su o
njima raspravljale pokazale su da se elektrotehnika vie ne
nalazi u svojim povojima i da stvari vezane uz elektrotehniku
nisu tek puki praktini pokusi, nego se zasnivaju na
znanstvenim naelima. Iz toga se moe zakljuiti da se i on
zgraao nad Edisonovim zadovoljstvom to se jo uvijek nije
posve i do kraja shvatilo kako je izmjenina struja ipak
sigurna za uporabu.
Tesla se vratio u NewYork ponosan na postignute uspjehe.
Na krilima slave odluio je vre nego ikada prije da e to je
mogue vie izbjegavati silne drutvene pozive koji bi mu
samo oduzimali vrijeme. Najradije bi odluio izbjegavati i
pozive poslovne prirode, ali mu je potreba za financiranjem
njegovih istraivanja vezanih za radio i druge izume ubrzo
pokazala da je to nemogue.
 8. Visoko drutvo

Wall Streetom su tada vladali poslovni pustolovi, ukljuujui

legendarne linosti kao to su bili Morgan, John D.
Rockefeller, Vanderbiltovi, Edward H. Harriman, Jay Gould,
Thomas Fortune Ryan i drugi manje poznati, no jednako
ivopisni likovi. Neki bi od njih procvjetali tek na jedan dan,
da bi potom bili pregaeni i zaboravljeni. Veina se bavila
tako sumnjivom trgovinom da bi svatko tko bi danas pokuao
to isto ve sutra vjerojatno bio primoran zapoeti ivot u
nekoj stranoj prijestolnici iz koje mu ne bi prijetilo izruenje
Americi. Bavei se ugljenom, eljeznicama, elikom,
duhanom i novim podrujem elektrinih ureaja, oni su drali
sve konce u svojim rukama.
Prema bezobzirnom i drskom Tvvainu, evanelje koje su
propovijedali ti razbojniki magnati tijekom galopirajue faze
industrijske revolucije glasilo je: Zgrabi novac. Zgrabi ga
brzo. Zgrabi ga napretek. Zgrabi ga nepoteno ako moe ili
poteno -ako ba mora.
Svaki dan kad bi odjeknuo gong koji je oznaavao
zatvaranje burze na Wall Streetu mnogi bi se njezini lanovi
preselili u hotel VHildorf-Astoria, koji se tada nalazio na mjestu
na kojem se danas uzdie Empire State Building. Svakom bi
brokeru uspjean prodor meu lanove vvaldorfske gomile
znaio patentiranje prava na uspjeh. Velianstvena predvorja i
blagovaonice tada bi se pretvarale u pozornice predstava u
kojima su se mogla gledati razmetanja pobjednika ili
obeshrabrenost gubitnika. Strepnja je ovdje esto bila gotovo
opipljiva u zraku.
Tesla bi instinktivno krenuo prema staklom odvojenoj
Dvorani palmi da bi vidio i bio vien te tako na sebe
podsjetio boga-

18
 Visoko drutvo

tune vane za njegovu daljnju karijeru. Poeo je tamo redovito

veerati jo prije no to si je mogao dopustiti stalni boravak u
tom otmjenom hotelu. U usporedbi sa silnim bogatstvom
kojim su raspolagali ovi pekulanti i pokretai razvoja tog
vremena, on nije bio imuan. No bio je zgodan, uglaen,
armantan, i ivio je na nain kojim je poruivao da su njegovi
izgledi za ostvarenje budueg bogatstva sjajni, kao to su
uistinu i bili. Pa konano, kako je to zamijetio Ward McAllister
iz tjednika Gilded Age: Danas se ovjek s milijun dolara moe
osjeati jednako sretnim kao da je uistinu bogat.
I sam je Tesla postao lanom McAllisterove elitne skupine
bogataa, zauzimajui svoj drutveni poloaj u njegovoj
njujor-koj grupi 400. Susretao se s tim proslavljenim
velikim, tihim ljudima hladnih oiju i grubih osmijeha na
njihovu vlastitom terenu. Oni su se udvarali njegovom znanju
a on je uivao u toj igri. Moe li si dopustiti da bude
morganiziran kao Edison? Ili bi trebao postati astoriziran,
insulliziran, melloniziran, rvaniziran ili frickiziran?
Nije imao nikakvih iluzija o riziku koji je u to ukljuen. Tko bi
god od njih uloio svoj kapital u njegove izume, zasigurno bi
se uplitao u njegov rad, a vjerojatno bi bilo i onog krajnjeg,
konanog nadzora pri donoenju odluka. Tako taj sustav
djeluje i to je naprosto cijena koju izumitelj mora platiti.
Nekoliko ga je znalaca ve poelo nazivati najveim
izumiteljem u povijesti ovjeanstva, veim ak i od Edisona.
Ako su bili potrebni daljnji dokazi o njegovu uspjehu u
Novom Svijetu, mogli su se pronai u zakulisnim igrama koje
su se poele odvijati oko njega - i to ne samo u Edisonovu
taboru, nego mnogo tie i kod ostalih znanstvenika kojima su
novine posveivale znatno manje pozornosti i koji nikad nisu
dobili pozivnicu za uzbudljiva i slavna prikazivanja u
njegovom laboratoriju.
itav svoj ivot Tesla je njegovao dobre odnose s grupom
novinara, izdavaa i knjievnika koji su ga oboavali. Mada su
mu predavanja donijela svjetsku slavu i ostala sauvana u
zapisima znanstvenih udruenja, on nikada nije predao lanak
bilo kojem

119
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

akademskom glasilu. Zapravo, kad je stigao u Ameriku takvi

asopisi nisu jo ni postojali. Institucionalna povezanost velike
trojke - industrije, vlade i sveuilita - znanstvenicima jo nije
bila prihvaeni put za postizanje priznanja. No, sada se to
poelo mijenjati.
On je po vlastitom izboru bio usamljenik, iako je vrijeme
vukova samotnjaka brzo prolazilo. Sam Edison je kao jedan od
posljednjih neovisnih pronalazaa bio prijelazni lik, koji je
izgradio prvi veliki istraivaki laboratorij i time utemeljio
budui nain rada suvremene znanosti.
No, Tesla se itav ivot gnuao ukljuivanja u poslove
korporacija, i to iz dva razloga - jer bi ga veina drugih
inenjera dovela do ludila svojom nestrpljivou te zato to mu
je bio mrzak bilo kakav oblik nadzora. Ako ve mora raditi s
nekim tko pripada nekoj korporaciji, tada je najbolje da to
bude njezin predsjednik ili barem predsjedavajui u njezinu
nadzornom odboru.
S onima koje je svakodnevno promatrao u VValdorfu,
nakon to bi se burza zatvorila, moglo se porazgovarati o vrlo
malom broju tema. Uglavnom su ih zanimale cijene i tarife, a
strahovanja su im se svodila na novarsku paniku i radnike
nemire. Stranaka politika jedva ih je zanimala, osim
kupovanja glasova koji su im bili potrebni kako bi zatitili
svoje cijene i tarife. Bernard Baruch priao je jednom
prigodom o neotesanom njemakom trgovcu Jacobu Fieldu,
zvanom Jake, kojega su neki njegovi zahvalni prijatelji astili
veerom. Kad su dvije zgodne dame koje su sjedile do njega
utihnule ne znajui o emu bi s njim mogle priati, jedna od
njih se ipak odvaila i upitala ga voli li Balzaca. Jake zavrnu
svoje brkove i ree: Nikad se ne bavim niime osim
dionicama.1
Teslinu ukusu mnogo su vie odgovarali novinari i
obrazovane ene. Sto se tie ljudi od tiska, oni bi u naelu bili
toliko oarani njegovom karizmatinom nazonou da bi se
nakon susreta s njim teko mogli prisjetiti ima li on gustu i
crnu ili pak smeu valovitu kosu, koja mu je boja oiju ili
koliko su mu dugi palevi -zaudo, ovo posljednje bilo je u
predmet opeg zanimanja.

120
 Visoko drutvo

Spisatelji toga doba esto su se koristili kienim proznim

stilom, a vodei je u takvom nainu izraavanja bio Julian
Haw-thorne, pisac i jedini sin Nathaniela Havvthornea. Oaran
Teslom ve pri svom prvom susretu s njim opisao ga je kao
viziju opae-nu kroz dim opijumskog brloga:
Ugledah visokog, vitkog, mladog ovjeka dugakih
prstiju i ruku, iji su pomalo usporeni pokreti prikrivali
izvanrednu snagu miia. Lice mu je bilo ovalno, iroko kod
sljepooica, a snano oko usana i brade. Imao je duguljaste oi
nad kojima bi se kapci rijetko posve otvorili, pa bi izgledao
kao da hoda u snu privuen prizorima koji ostalim smrtnicima
ostaju skriveni. I smijeak mu je bio polagan, kao da se budi
usred zbilje i u njoj nalazi neto aljivo. Uzgred bi odisao
ljubaznou i prijaznou koje su gotovo graniile sa
enstvenou, a ispod svega bi se nalazila jednostavnost i
netaknutost djeteta... Imao je gustu i valovitu smeu kosu,
plave oi i njenu kou... Susresti se s Teslom znailo je
zadrijeti u podruje slobode slobodnije i od usamljenitva, jer
se obzor toliko protee...2
S druge strane, jedna je od pronalazaevih tajnica napisala
da je Tesla imao gustu, crnu kosu, i to glatko zaeljanu
unatrag.
Ipak, izgleda da se svi slau u jednom - snazi Tesline osob-
nosti. Franklin Chester je u glasilu Citizen od 22. kolovoza
1897. zabiljeio da nema toga tko Teslu moe pogledati, a da
ne osjeti njegovu snagu. Chester ga je pritom opisao kao
visoku osobu, i to znatno viu od 185 cm (on je ustvari bio
visok gotovo puna dva metra), velikih dlanova s neuobiajeno
dugakim palcima, to je znak velike inteligencije. A to se
tie izumiteljeve kontroverzne kose, Chester je iznio da je
ravna, posve crjia i sjajna te strogo zaeljana preko uiju
prema zatiljku. Imao je visoko smjetene kosti lica slavenskog
tipa, a upale oi bile su plave boje i znale bi se grozniavo
zaariti kao kakve uarene kugle.
Izgledalo je kao da su oni udnovati svjetlosni bljeskovi
koje izvodi pomou svojih instrumenata, nastavio je Chester,
ispaljeni iz njih. Glava mu je duguljasta oblika, a brada vrlo
iljasta... Kad progovori, primorani ste sluati ga. Moda i ne
)
TESLA OVJEK 'AN VREMENA

znate o emu govori, ali ipak vas oarava... Sjajno govori

engleski jezik, onako kako ga govore visoko obrazovani
stranci, bez naglaska i vrlo jasno... A jednako tako dobro
govori jo osam drugih jezika...
Arthur Brisbane, urednik Hearsta sklon slikovitom
izraavanju ustvrdio je da su izumiteljeve oi prilino
svijetle, i to zbog tolikog umnog naprezanja (Tesla je kasnije
potvrdio da je to istina). I Brisbane je iznio ope prihvaeno
miljenje da dugaki palci oznaavaju njegov moan intelekt,
pozivajui svoje itatelje da se prisjete malih paleva to ih
imaju majmuni. No, za Teslina je usta mislio da su premalena,
a za bradu, iako mu se nije inila bradom slabia, da ipak ne
iskazuje dostatnu snagu. Nagaajui da je vii od 185 cm, a
teak manje od 70 kg, primijetio je da Tesla naginje
pogrbljenosti. Glas mu je opisao kao pomalo piskav, vje-
rojatno zbog unutarnje napetosti.
On posjeduje onu dozu samodopadnosti3 i samopouzdanja
koja obino ide ruku pod ruku s uspjehom.
John J. O'Neill, glavni urednik znanstvene rubrike
njujorkog Herald Tribunea i dobitnik Pulitzerove nagrade, koji
je kasnije postao Teslin prvi biografi vjeran dugogodinji
prijatelj, opisao mu je oi kao sivo-plave te njihovu boju
pripisao genetskom naslijeu, a ne umnim naprezanjima. Za
njega je Tesla bio bog ija je nadzemaljska otroumnost
stvorila suvremeno doba.4
Sa svog romantinog stajalita O'Neill biljei kako je Tesla
bio isuvie visok i vitak da bi ga uzeli kao model za Adonisa,
no to su u potpunosti mogle nadoknaditi njegove ostale
osobine.
Bio je zgodan i magnetski privlaan, ali je bio tih, gotovo
stidljiv. Govorio je meko, bio je vrlo obrazovan i uvijek se
lijepo odijevao.
to se tie Teslina osobnog pogleda na ova pitanja, bilo mu
je drago kad su ga proglasili najbolje odjevenim mukarcem
Pete avenije. tovie, kako je jednom prigodom rekao svojoj
tajnici, nastojat e da tako i ostane. Na ulicu bi obino izlazio
u crnom ogrtau i obavezno s polucilindrom - njih bi nosio
ak i u svom laboratoriju, osim ako neki iznimno znaajan
pokus ne bi zahti-

22
 Visoko drutvo

jevao sveano veernje odijelo. Maramice su mu bile od bijele

svile a ne platnene, kravate mirnih boja, a ovratnici strogo
ukrobljeni. Sve dodatke odjei, ukljuujui i rukavice, bacao
bi nakon vrlo kratkog koritenja. Nikad nije nosio nakit i nije
ga volio vidjeti ni na drugima, to je bio rezultat njegovih
fobija.
Robert Undervvood Johnson je, nakon to je upoznao
Teslu, dogovorio da Sveuilite Yale, koje je bilo i njegova alma
mater, dodijeli Tesli poasnu titulu. Kasnije je i Sveuilite
Columbia odluilo Teslu odlikovati na isti nain pa su od
Johnsona zatraili da im dostavi svoj opis i vienje posebnih
vrlina koje, prema njegovu miljenju, krase izumitelja. Teslina
osobnost, napisao je, posjeduje izrazitu njenost i iskrenost,
skromnost, profinjenost, velikodunost i snagu...
I enski bi rod jednako esto oarao kao i svoje muke
potovatelje.
Gospoica Dorothv F. Skerritt je, kao njegova
dugogodinja tajnica, posvjedoila da su ak i u poznijoj dobi
njegova nazonost i uglaenost posvuda ostavljale zapaen
dojam. Napisala je: inilo se kao da njegove upale, elino
sive, njene, a ipak prodorne oi, smjetene pod streim
obrvama, uspijevaju proitati vae najskrovitije misli... lice mu
je zrailo neim gotovo nadnaravnim... njegov njeni
polusmijeak i uglaenost odmah bi 5 odavali osobine
dentlmena, ukorijenjene u njegovoj dui.
Njegova prijatelja Havvthornea dojmila se ne samo Teslina
fizika privlanost nego i bogatstvo njegove obrazovanosti i
kulture. Rijetko se susree znanstvenik ili inenjer, napisao je,
koji je istodobno i pjesnik, i filozof, i ljubitelj glazbe
profinjena ukusa, i lingvist te sjajan poznavatelj jela i pia.
Bilo da se govorilo o goditima vina ili kuhanju plodova iz
povrtnjaka, on se u to razumio. A kad bi progovorio, ustvrdio
je Havvthorne, na njegovu se licu ogledala budunost i moglo
se vidjeti kako ovjeanstvo... uzdie Titana i spoznaje
nebeske tajne. Vidio bih da dolazi vrijeme kad ljudi vie nee
biti primorani mukotrpno raditi kako bi preivjeli, kad
pojmovi kao to su bogat i siromaan vie nee oznaavati
razlike meu ljudima vezane za njihovo materijalno

123
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

stanje, ve za njihove duhovne sposobnosti i ambicije.

Vrijeme... kad e se znanje ak crpiti iz izvora koje nam je
danas teko zamisliti...6
Ponekad je Tesla znao biti okrutan, to je, ini se,
proizlazilo iz njegovih osobnih naklonosti ili gotovo prisilnih
antipatija. Gnuao se gojaznih ljudi i nije se trudio prikriti
svoje osjeaje. Po njegovu je miljenju jedna od njegovih
tajnica bila predebela. Jednom je neto nespretno gurnula sa
stola i to je bilo dovoljno da je na licu mjesta otpusti. Kleui
na punanim koljenima, molila ga je da izmijeni svoju odluku,
ali on ju je odbio. Najdraa poalica koju bi rado pripovijedao
odnosila se na njegove dvije pratetke, a zasnivala se na
injenici da su obje bile krajnje rune.
Jednako je svojevoljan znao biti i u vezi s nainom
odijevanja svojih djelatnika. Tajnica je mogla utroiti i
polovinu svoje mjesene zarade na novu haljinu, ali on bi ipak
pronaao razloga za kritiku te joj naloio da ode kui i
preodjene se prije nego to odnese poruku nekom od njegovih
vanih prijatelja bankara.
Izgleda da njegovi zaposlenici nikad nisu dvojili o
njegovoj neprikosnovenoj ulozi suca nadlenog za ukusno
odijevanje i zapravo su mu bili izrazito vjerni. Jer bi im sve
nadoknadio svojim ostalim vrlinama. Njegovi pomonici
Kolman Czito i George Scherff te tajnice Muriel Arbus i
gospoica Skerritt ostale su uz njega i u dobru i u zlu. Kad je
ostario i davao ve pomalo nesuvisle odgovore, novinari bi ga
titili od njegovih vlastitih nesmotrenih izjava. Znanstveni
novinari Kenneth M. Swezey i O'Neill, jo maloljetnici u doba
kad su ga upoznali, gotovo da su ga tovali kao boanstvo.
Hugo Gernsback, slavni urednik znanstvenih tjednika i otac
znanstvene fantastike, objavljivao bi sve Tesline tekstove
kojih se mogao doepati, drei ga barem jednako znaajnim
kao Edisona.
Taj lik to je imao tako neobinu mo opinjavanja
okoline nije bio okruen samo piscima, industrijalcima i
financijerima, ve su mu dolazili i glazbenici, glumci,
kraljevi, pjesnici, kipari, sveuilini profesori, mistici i
ekscentrici. Bio je obasut poastima i odlikovanjima, strani
dravnici i vlade traili su njegove usluge.

124
 Visoko drutvo

Ljudi su ga nazivali arobnjakom, vizionarom, prorokom,

nenad-maenim genijem i najveim znanstvenikom svih
vremena. Ali, to nije bilo sve.
Naime, bilo je i onih koji su ga zvali prevarantom i arlata-
nom, isto kao to su povremeno napadali i Edisona kad bi
objavljivao svoja otkria i hvalio se novinarima. Kolege i
znanstvenici sa sveuilita ni Tesli nisu opratali isti grijeh.
Edisonova slava nadivjela je te optube zato to je on
poduzeo mjere predostro-nosti te se osigurao golemim
bogatstvom i moi, kao i velikim brojem sljedbenika. No,
Tesli su dolari sipili kroz prste kao pijesak i on je naposlijetku
ostao usamljen, udaljen i ravnoduan pred miljenjem
javnosti.
Njegov otar kritiar, VValdemar Kaempfiert, znanstveni
urednik novina The NewYork Times, nazvao ga je
intelektualnim udavom u ijem su smrtonosnom zagrljaju J.
P. Morgan i pukovnik Astor postajali bespomona lovina.
Kaempfiert ga je opisao kao srednjovjekovnog praktiara
crne magije... mutnog poput nekog orijentalnog mistika te ga
istodobno optuio (umijeavi i povijesne metafore) da je
beznadno zadrt i nazadni viktorijanac, nesposoban prihvatiti
novu atomsku znanost dvadesetog stoljea. A njegovi kolege
novinari, ruio ga je dalje Kaempfiert, iako nisu mogli
shvatiti ono o emu im [Tesla] govori, bili su oduevljeni
njegovim prijedlozima o komuniciranju s Marsom te o
beinom prijenosu
7
elektrine energije na ogromne
udaljenosti. U svojim je napadima uspio snano
nagovijestiti i to da meu prevarene prije svega ubraja
novinare konkurentskog lista, Herald Tribune. O'Neill poklanja
Tesli isuvie povjerenja, pisao je Kaempffert, to je rezultat
adolescentnog oboavanja heroja. O'Neill je upoznao Teslu
dok je kao potrko radio u knjinici NewYork Public Librarv, a
navodno mu je ak pisao pjesme. Kaempffertov stav moda
e nam razjasniti sljedea zgoda koju je opisao O'Neill:
Godine 1898. Tesla je u velikoj dvorani Madison Square
Gardena odrao slavno prikazivanje svog daljinski
upravljanog broda i raznih vrsta torpeda. KaempfFert, koji je
u to doba jo studirao, drsko je uvukao slavnog znanstvenika
u razgovor.

125
TESLA DVJEK IZVAN VREMENA

Vidim da biste jo vei brod mogli natovariti dinamitom, ubacio se,

nagnati ga da plovi pod vodom te jednim pritiskom prsta izazvati eksploziju
dinamita kad god to poelite, jednako kao to moete nagnati svjedost da zasja
na pramcu broda ili s udaljenosti beinim putem raznijeti ak i najvei bojni
brod.
Tesla je prasnuo: Ali, Vi tamo niste vidjeli nikakav beini torpedo! Vidjeli
ste prvog iz rase robota, mehanikog ovjeka koji e obavljati teke poslove
ljudskog roda.8
Zavidni znanstvenici i kritiki nastrojeni novinari nisu bili jedini uzrok
Teslinih nevolja. Privlaio je i okultiste pa su se tako pod njegovu zastavu
pokuavali ugurati neki udnovati mukarci i ene koji su se bavili jo
udnovatijim stvarima, proglaavajui ga svojim vrhovnim izvanzemaljcem. On
je roen na Veneri, tvrdili su, a na Zemlju9 je dospio ili svemirskim brodom ili na
dugakim krilima goleme bijele golubice.
Ovi su nepoeljni sljedbenici vjerovali da on ima sposobnosti proroka i
veliku psihiku snagu te da je stigao na Zemlju da bi obine smrtnike
razvojem automatizacije podigao na viu razinu. Djelomino zbog toga da
obeshrabri sve one koji su mu eljeli pripisati neuobiajene sposobnosti i moi,
Tesla je ustrajno poricao ak i svoju osjetilnu darovitost koju je nesumnjivo
posjedovao. U istom je duhu krenuo dalje, izlaui svoju mehanistiku filozofiju
i objavljujui kako ljudi nemaju svoje vlastite volje te da je svaki njihov in
rezultat vanjskih dogaaja i okolnosti.10 Meutim, unato svim njegovim
negiranjima udne su ga spodobe nastavljale slijediti, povezujui katkad njegovo
ime s vrlo nezgodnim oblicima publiciteta. Postavljalo se pitanje - tko bi, osim
obinog arlatana, mogao privui ovakvu vrstu ljudi?
Jedne se jesenje veeri Teslina otmjena koija zaustavila pred raskonim domom
Roberta Undenvooda Johnsona na broju 327 Avenije Lexington. Na prohladnom
su povjetarcu posvuda blistale lune svjetiljke, dok su otvorena kola, zatvoreni
jednoprezi i druge vrste vozila poela dovoziti pomno odabrane goste. Kroz
irom otvorena vrata dopirali su njeni zvui Mozartova Kon-
 Visoko drutvo

certa za klavir. Obitelj Johnson nije se ubrajala meu

bogatae, no kod njih su se posve ravnopravno okupljali
milijunai, super-milijunai, siromani umjetnici i
intelektualci. Iako se ni Robert ni Katherine nisu previe
razumjeli u znanost, oboje su naprosto oboavali Teslu.
Bili su privlaan par, on uena izgleda, nadaren za strane
jezike, poeziju i uvijek pripravan na brz i duhovit odgovor, a
ona sitna i zgodna, no suvie inteligentna i nemirna duha da bi
se u ivotu zadovoljila samo ulogom majke i ene.
Osim to su njegovali odnose s umjetnicima, oni su se
zaista iskreno zanimali za umjetnost. Johnson je bio pomonik
urednika tjednika Century Magazine, a kasnije je postao i
njegovim glavnim urednikom. Njihov je dom Tesli postao
pravi raj, jer mu je doaravao civilizirane obiaje gradova
Staroga Svijeta, koji su mu esto nedostajali. Teslu i Mihajla
Pupina - iako su obojica stigli iz najsiromanijih dijelova
Jugoslavije - zaprepastio je prvi susret s vulgarnom bukom i
galamom Amerike. U Johnsonovu domu Tesla je mogao
susresti poznate europske umjetnike, pisce i politiare, kao i
kremu amerikog drutva.
S Johnsonovima ga je 1893. godine upoznao Thomas
Com-merford Martin i odmah su mu se svidjeli. Uskoro je ova
trojka razvila blisko prijateljstvo. Uz Roberta i Katherine Tesla
je nauio zanemariti strogu uglaenost, oslovljavati ljude
njihovim osobnim imenima, ak i uivati u ponekoj glasini.
Teslino ustrajno traganje za milijunaima koji bi financirali
njegove izume trojci je postalo najdraom alom.
Kad ne bi bili zajedno, razmjenjivali bi poruke putem
teklia - ponekad i po tri ili etiri na dan. Tijekom godina
druenja Robertovo i Nikolino dopisivanje obuhvaalo je na
tisue pisama, no gotovo isto je toliko bilo i onih koje je
Katherine odailjala gospodinu Tesli. Naime, tako ga je
oslovljavala ak i onda kad se vie nije trudila da u svojim
porukama prikrije snane osjeaje koje je gajila prema njemu.
Nije dugo potrajalo da se Tesla dostatno opusti da im nadjene
i nadimke. Tako je Johnson dobio ime Luka Filipov po
legendarnom srpskom junaku kojemu se

177
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Tesla divio, a gospoa Johnson se pretvorila u madame

Filipov. Johnson mu je uzvratio tako to je poeo uiti njegov
materinji jezik.
Pozivnice koje su mu Johnsonovi slali otkrivaju nam u
kakav je frenetian drutveni ivot izumitelj uronio u to
vrijeme. Ako moe, navrati do nas kad odVan Allenovih
krene Leggettima...; Doi upoznati Kiplingove; eka te
Paderevvski; Treba se susresti s barunom Kanekom.... U
odgovorima koje bi Tesla naslovio: Za Filipove, potpisivao
se takvim frivolnim imenima kao, primjerice, Nikolaj I., ili
inicijalima V. I. koji bi oznaavali Velikog Izumitelja. Tako
zaigran uspijevao je biti samo s nekolicinom prijatelja.
Zahvaljujui Johnsonovima Tesla je sada dobio pristup i
povlatenom rezervatu u kojemu su dokoni bogatai igrali igru
ivota s fanatinom razmetljivou i vulgarnou. Robert mu
je opisao raskone bankete odravane u hotelu Delmonico, koje
su prireivali basnoslovni bogatai. Nazivali bi ih srebrnim,
zlatnim ili dijamantnim veerama, ovisno o tome koju je vrstu
nakita trebalo staviti u ubrus ne bi li se nazonim damama
pripravilo ugodno iznenaenje. Ponekad, zbog iste potrebe da
se uzbuenje i okusi, uokolo bi kruile cigarete uvijene u
novanice od stotinu dolara.
Ako i nije bio osobno nazoan, izumitelj je zasigurno u
novinama itao o jo jednom bizarnom okupljanju koje su
nazvali imenom Siromana zabava. Dogaaj o kojem je
rije, odvijao se u staroj kamenoj kui, prebivalitu nekog
koara sa Zapada. Gostima je naloeno da se pojave u
iznoenim, prljavim dronjcima. Sjedili su na du, pili pivo iz
konzervi i jeli ostatke hrane koje su im posluivali lakaji u
svojim sveanim odorama, ali na drvenim tanjurima.
Suosjeajnost oito nije bila znaajka ovog zlatnog doba.
No, zanemarimo li pitanje dobrog ukusa, bogatstvo je
imalo i svojih nepobitnih drai. Jedina mogunost da se kod
mene nae novi je da imam toliko novca da ga punim
akama mogu bacati kroz prozor, rekao je Tesla.1'

128
 Visoko drutvo

U to je doba ivio u hotelu Gerlach, koji se promovirao kao

obiteljski hotel, strogo zatien od poara. Tavorio je u nje-
govim neglamuroznim prostorima te sanjario o hotelu
VValdorf na Petoj aveniji i njegovim zlatom bogato
ukraenim listovima papira.
Osim to je upoznao Rudvarda Kiplinga, kojega su i on i
Robert drali jednim od najveih pisaca svoga doba, u domu
John-sonovih Tesla je upoznao i spisatelje Johna Muira i Helen
Hunt Jackson, skladatelje Ignacea Paderewskog i Antonina
Dvofaka, primadonu Nellie 12Melba te itavu paradu likova iz
drutvenog ivota i politike. Tu je upoznao i nepoznatog, no
zapanjujue zgodnog, junjaka koji je upravo diplomirao na U.S.
Naval Academy, mladog mornarikog asnika Richmonda
Pearsona Hobsona.
Tesli je ve bilo trideset i sedam godina, postao je pravi
kozmopolit i nova ga se poznanstva nisu lako dojmila. No,
osjetio je neobinu privlanost prema ovom mladom asniku,
ije su djeake crte lica bile u neobinoj oprenosti s
njegovim tamnim, pomno njegovanim brcima. Hobson se, uz
srpske junake kojima se Tesla divio, najvie pribliio njegovu
idealu - muevnom, romantinom ovjeku od akcije koji u
sebi objedinjuje prirodnu inteligenciju i kulturno podrijedo.
Meu zamjerke upuene Tesli ubrajala su se i aputanja o
tome da je homoseksualac. U nekim drugim vremenima ili u
nekoj drugoj zemlji to ne bi previe utjecalo na njegovu
karijeru. No, u viktorijanskoj Americi i trezvenjakom drutvu
inenjera u kojem se kretao takva su govorkanja postala
otrovni arsenal njegovih neprijatelja. Budui da se nikad nije
udostojio osporiti tra bilo koje vrste, jedino objanjenje svog
celibatskog naina ivota koje je ikada iznio bili su posebni
zahtjevi koje je pred njega postavljao njegov rad. Meutim,
kako je to drutvu onoga vremena bilo neprihvatljivo, pritisci
da se konano oeni nisu jenjavali.
Povrh toga, Tesline razne fobije nisu ga inile vjerojatnim
kandidatom za intimne odnose. Meutim, u jednom je
razdoblju zakupio raskoni apartman hotela Marguery na
zapadnoj strani Park avenije, dok je u isto vrijeme stanovao u
drugom hotelu. Jednom

129
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

je prigodom Kennethu Swezeyju rekao da mu je potreban za

susrete s posebnim prijateljima i znancima. No, ta je izjava
ostala otvorenom za mnoga tumaenja.
Johnsonovi su ga upoznali s mnogim ljupkim, nadarenim, i
bogatim enama, koje su ponekad posjedovale sve tri odlike.
Za dobar dio njih govorilo se da ih je seksualno privukao. On
im nikad nije odgovorio na taj nain, premda je takva vrsta
pozornosti oito godila njegovu egu.
Te jesenje veeri kad je stigao do doma Johnsonovih i ve
pred ulazom uo zvuke Mozartove glazbe, odmah je
prepoznao virtuozne ruke pijanistice. Marguerite Merington
bila je jedna od njemu najdraih osoba s kojima se volio
druiti na veerama i prijemima. ini se da su divljenje i
osjeaji koje je gajio prema njoj bili vrhunac to ga je mogao
osjetiti za neku enu.
Ugledavi ga, Johnson ga odmah odvue kako bi ga
upoznao s jednom visokom, ozbiljnom djevojkom, odjevenom
u skupocjenu francusku haljinu ukraenu cvijetom i
obrubljenu ipkom oko vrata. Kad se okrenula, njezine su ga
ukasto-smekaste oi iznenadile. Bio je siguran da se nikada
ranije nisu sreli, ali te je oi ve negdje vidio. Neka glumica,
moda?
Gospoica Anne Morgan, rekao je Johnson. Gospodin
Tesla. I ostavio ih.
Ona mu je lagano kimnula glavom i potom svoju pozornost
iznova posvetila glazbi. Tesla se nasmijeio samom sebi. Pa
naravno. Njezine su oi iskazivale istu onu odlunu
inteligenciju koja se odmah mogla uoiti i kod njezina oca.
Gotovo ju je mogao zamisliti kako pripaljuje crnu cigaru.
Johnson mu je priapnuo da se djevojka zaljubila u njega. Ako
je tako, oito je odluila niim to ne odati. Dojmilo ga se
njezino dranje, oito steeno u takozvanim kolama za mlade
dame. Toliko bogata, a ipak tako draesna.
Kakva teta, pomislio je, to se djevojka uresila bisernim
naunicama - odmah su ga uinile nervoznim. Uivao bi u
razgovoru s njom, no biseri su se pobrinuli da mu to postane
nemogue. Moda e Robert biti toliko ljubazan da joj to
napomene za

130
 Visoko drutvo

ubudue. Prema rijeima Elisabeth Marburv, Anne su tako

dobro uvali pod staklenim zvonom da je ostala pravo dijete.
No, da je o tome trebao prosuditi Tesla, rekao bi da e ovo
samosvjesno stvorenje koje je stajalo pred njim vrlo brzo
ostaviti svoju ahuru. Bilo bi zanimljivo promatrati njezinu
preobrazbu.
Zakljuio je da e Johnsonovi biti vie nego spremni
zadirkivati ga ako odmah ne iskae zanimanje za enidbu s
kerkom J. Pierponta Morgana. Kao ambiciozan izumitelj
kojemu je bio potreban kapital, odmah je uvidio klopku koju
je predstavljala situacija. Nije mogao ohrabriti mladu enu u
njezinim osjeajima, ali je morao na vrlo diplomatski nain
uiniti sve da ih ne povrijedi.
im je utihnula glazba oko njega su se okupili ostali gosti.
Tih je dana bivao sreditem pozornosti svih drutvenih
okupljanja na kojima bi se pojavio. Ljudi su izbliza eljeli uti
nadarena govornika koji oarava svojim rijeima. Bogatai
obino nisu bili jako kritiki nastrojeni prema znanosti, a Tesla
im je znao razbiti dosadu koju bi inae osjeali kad se govorilo
o tim pitanjima. Zauzvrat, on je uvijek doputao da mu mata
poleti u nesluene visine.
Meutim, ove im se veeri ispriao i potraio Margueritu,
iju je iskrenost vrlo cijenio. Uputivi joj pohvale za sjajnu
izvedbu, pomalo je nespretno upitao: Recite mi, gospoice,
zbog ega iVi ne nosite dijamante i nakit kao ostale dame?
Kod mene se ne radi o pitanju izbora, ree mu ona. No,
kad bih i imala dovoljno novca da se natovarim dijamantima,
znala bih smisliti bolje naine da ga utroim.
I, to biste uinili s novcem kad biste ga imali? upita je
sa zanimanjem.
Tada bih radije kupila kuu na ladanju, samo to ba ne
bih uivala svakodnevno putujui iz predgraa.13
Tesla je zasjao od zadovoljstva. Lijepa i nadarena ena, a
odbija dragulje. On sebi nikada nije zadjenuo ak ni ukrasnu
iglu na kravatu, niti je nosio satni lanac.
Pa, gospoice Merington, kad ponem zgrtati svoje mili-
june, ree joj, rijeit u taj problem. Kupit u itav jedan
blok

3
TESLA OVJEK IZVAN VREMENA

kua ovdje u NewYorku i u njegovu Vam sreditu izgraditi

vilu te posaditi drvee oko nje. Tada ete imati svoj dom na
ladanju, a ipak neete morati naputati grad.14
Nasmijala se, pitajui se moda nije li to neka vrsta
prosidbe. No, vjerojatnije je kako je zakljuila da Tesline rijei
predstavljaju tek njegovo uobiajeno zadirkivan]e.
Prema jednom od izumiteljevih bliskih prijatelja,
Marguerite je kasnije tvrdila da je bila jedina ena koja je
ikada dodirnuh Teslu. No, njegov prijatelj ba i nije vjerovao u
to. Nikad nije otkriven bilo kakav dokaz izumiteljeve
intimnosti s njom ih bilo kojom drugom enom.
Isti je taj pouzdanik rekao da se Anne Morgan bacila pred
noge Tesli. No, ni tu nema niega to bi poduprlo miljenje da
je njih dvoje povezivalo ita vie od prijateljstva. Njihove su se
karijere razvijale usporedno, pri emu je Anne vlastitim
zaslugama postala vrlo znaajna ena. I premda se njezino ime
povezivalo s velikim brojem poznatih mukaraca, nikada se
nije udala.
S vremena na vrijeme, da bi uzvratio na silne pozive
kojima su ga obasipali, Tesla bi pozivao lanove grupe 400
i manje vane smrtoike na profinjene bankete u hotel Vvaldorf.
Dolo bi do prave jagme i ljubomornih ispada zbog pozivnica
na te velianstvene dogaaje. Naime, znalo se da on osobno
odabire najfinija jela i pia koja e se posluivati, nadgleda
njihovo pripremanje, kua umake i bira skupocjena vina. Nije
tedio ni na emu, ali nije ni pozivao obian puk.
Nakon takvih banketa pozvao bi goste da posjete njegov
laboratorij, gdje bi im odrao privatna prikazivanja, pa bi u
novinama sljedeeg dana osvanule mnoge proroanske najave
njegovih uzbudljivih izuma. Nije mogao odabrati rjeitiji i
bolji nain muenja svojih znanstvenih suvremenika koji su
bili iskljueni iz takvih predstava.
Ipak, njegova prilina ravnodunost prema enskom rodu i
nadalje je ostajala predmetom govorkanja, ak i na
meunarodnoj razini. Jedne je veeri sjedio u Cafe de la Paix u
Parizu s jednim francuskim znanstvenikom, kad je nailo neko
kazalino drutvo

32
 Visoko drutvo

u kojem se zatekla i boanstvena arah Bernhardt. Dok su

prolazili pored njih, glumici je na tlo znakovito pala ipkom
ureena maramica. Tesla je odmah skoio i uljudno joj vratio
isputeni predmet, gotovo je ne pogledavi, odmah potom sjeo
te, na veliko uenje nazonog Francuza, nastavio razgovor o
elektricitetu.
ak ga je i londonsko glasilo Electrical Revievv (u broju od
14. kolovoza 1896.) u svom poduem uvodnom lanku korilo:
Naravno, gospodin Tesla moe biti posve neranjiv kad se
radi o Kupidovim strijelama, no mi sumnjamo u to. Veliki
smo potovatelji njega osobno kao i njegova rada i odajemo
mu priznanje za umne sposobnosti... Meutim, imamo
dovoljno povjerenja u enski rod i vjerujemo da ga eka
njegova sudbonosna dama koja ne samo to e odgovarati
njegovu inventivnom geniju, nego e mu pomoi da ga u
potpunosti izrazi: primjerice, kad e joj nastojati objasniti gdje
se protekle noi zadrao do dva iza ponoi... Ma koji bio
uzrok neuobiajenog stanja u kojem se nalazi ugledni
znanstvenik, nadamo se da e ubrzo nestati, jer smo uvjereni
da e znanost openito, a osobito sam gospodin Tesla postati
bogatiji kad se konano oeni.
Naravno, blagoglagoljivi pisac ovog uvodnika nije doivio
ispunjenje svog proroanstva. No, zasigurno nije ostao
razoaran Teslinim znanstvenim i tehnikim dostignuima
koja su uslijedila, jer e za izumitelja uskoro zapoeti jedno od
najudesnijih razdoblja rada u njegovoj i inae sasvim
udesnoj karijeri.
Dogaaj koji je obiljeio novi obrat Tesline sree bio je
opet jedan telefonski poziv Georgea Vvestinghousea. Prelijepa,
nevjerojatna vijest. Izumitelj urno potrpa sve potrebno u
kovege i ukrca se na vlak za slapove Nijagare.

133
 9. Uspon i pad

U jednom se kratkom razdoblju nanizalo gotovo previe

uspjeha. Vijee za slapove Nijagare, koje su Edison i lord
Kelvin godinama uvjeravali u strahovite i smrtonosne
opasnosti izmjenine struje, objavilo je u listopadu 1893.
godine upravo ono to jeWesting-house i predvidio - da se
njegovoj tvrtki dodjeljuje ugovor za izgradnju prvih dvaju
generatora na Nijagari.
Rat struja, koji je tako dugo izazivao raskol u amerikoj
industriji, zavrio je pobjedom Teslina sustava izmjenine1
struje zahvaljujui prije svega VVestinghouseovoj ustrajnosti.
Nema sumnje da su velikim dijelom za to bila zasluna i
njihova zorna prikazivanja na Svjetskom sajmu u Chicagu.
Rat je zavren kompromisom - tvrtka General Electric dobila
je ugovor za izgradnju sustava prijenosa i distribucije struje od
slapova Nijagare do grada Bufallo. Obje su tvrtke podnijele
prijedlog da se postavi Teslin viefazni proizvodni sustav, jer
je i General Electric pribavio licencu za koritenje Teslinih
patenata pa je stoga predloio postavljanje trofaznog sustava.
VVestinghouseov prijedlog nudio je dvofazni sustav.
Godine 1895. Westinghouse je dovrio hidroelektranu koja
je bila spremna isporuiti 15 tisua konjskih snaga struje, za
ono vrijeme uistinu izvanredno dostignue. Sljedee je godine
General Electric dovrio sustav prijenosa i distribucije ime je
omogueno da struja potee dalekovodom dugakim oko 35
km, kako bi osvjetljavala grad Buffalo te postala pogonskim
sredstvom za njegov gradski prijevoz.
Iskoritavanje snage slapova Nijagare teklo je prema dogo-
vorenim rokovima. Ljudi su s potovanjem govorili o tome
kao o

134
Uspon i pad

jednom od svjetskih uda. VVestinghouse je izgradio jo sedam

generatorskih jedinica koje su poveale proizvodnju struje na
50 tisua konjskih snaga. General Electric izgradio je drugu
elektrinu centralu, koja je takoer koristila izmjeninu struju
te jo jedanaest generatora.
Uslijedilo je jo jedno povijesno po prvi put. Izmjeninu
struju isporuili su jednom od njezinih prvih i najznaajnijih
kupaca, poduzeu Pittsburgh Reduction, iz kojega je kasnije
nastala tvrtka Aluminium Companv of America ili ALCOA.2 Nova
metalurka industrija ekala je visoke napone koje joj je mogla
osigurati jedino izmjenina struja. Kako je Tesla i predvidio,
prerada aluminija ubrzo je omoguila razvijanje zrakoplovne
industrije.
Zapanjujui aspekt Rata struja je taj da se on zapravo
nastavio i do naih dana, poput drevnog vjerskog sukoba. Jer,
svi koji bi sedamdesetih godina dvadesetog stoljea naili na
neku od promidbenih kampanja General Electrica mogli su
pogreno zakljuiti kako je ova tvrtka sama ukrotila slapove
Nijagare te da je Tesla bio tek jedan od izumitelja koji su se
natjecali za projekt izgradnje hidrocentrale.
Gardner H. Dales iz korporacije Niagara Mohavvk Povver
Corporation prigodom svog obraanja Amerikom institutu
elektroinenjera 5. travnja 1956. godine prisjetio se neto
tonije:
Ako je ikada ivio ovjek koji je stvorio tako mnogo, a
koji je primio tako malo priznanja bio je to Nikola Tesla.
Viefazni sustav bio je njegov izum, a njegovo je prvo
koritenje snage slapova Nijagare, koje je provela Niagara Falls
Povver Compair/, postavilo temelje energetskog sustava koji
danas koristi ova zemlja, kao i sve zemlje irom svijeta...
Zapravo, Tesli su u tom razdoblju pohvale i priznanja stizala
sa svih strana. Tek se kasnije iskoritavateljima njegova genija
zaboravljivost uinila znatno prikladnijom. 1890-ih godina
moglo se o njegovu imenu i postignuima gotovo bez
prestanka itati na naslovnim stranicama svih ozbiljnijih
listova.
Novine i tjednici koji su se bavili znanou i tehnikom jed-
nako su mu tako pjevali hvalospjeve. The NewYorkTimes objavio
je da

*<;
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

njemu pripada neosporna ast to je iskoritavanje Nijagare

uinio moguim. Te je rijei potom ponovio i George Forbes
u tjedniku Electricitv (broj od 2. listopada 1895.). Svjetski tisak
popratio je vrlo opirno njegov novi uspjeh. Crnogorski knez
uruio mu je Orden zlatnog sokola. Ameriki institut
elektroininjera dodijelio mu je Medalju Elliott-Cresson za
uspjehe u istraivanjima visokih frekvencija. A lord Kelvin,
koji je sad bio velikoduan u hvalospjevima, objavio je da je
Tesla izumitelj koji je pridonio znanosti o elektricitetu vie
nego ijedan ovjek prije njega.
Uskoro su se sustavi za proizvodnju izmjenine struje
zapoeli graditi i u New Yorku za eljeznike nadvonjake i
uline pruge, za elektrifikaciju parne eljeznice, a potom su se
ak proirili i na Edisonove podstanice.
Usprkos tome, izumitelja i Westinghousea muili su i
zabrinjavali mrzovoljni i ljutiti gubitnici. Tvrtka je bila
primorana braniti svoje patente ulaganjem dvadesetak sudskih
tubi - ukljuujui i onu za koju je svoj pravorijek Vrhovni
sud ve izrekao - i u svakoj je od njih VVestinghouse odnio
uvjerljivu pobjedu. Podnio je i tubu protiv tvrdce General
Electric i drugih ah su se i one uspjeno okonale. No, kako je
ve spomenuto, toliko strke stvaralo je zabunu u javnosti i za
sobom ostavljalo nesretne ljude. Neki od onih koji su nekada
slavili Teslu poeli su sada initi sve to mogu da mu nakode.
B. A. Behrend, kasnije potpredsjednik Amerikog instituta
elektroinenjera i osoba koja je pozorno pratila to se
dogaalo u tadanjem javnom ivotu, napisao je: Neobina je
osobina neznalica da uvijek idu iz jedne u drugu krajnost pa
su oni, to su nekad slijepo oboavali gospodina Teslu i
uznosili ga do mjere koja bi se mogla usporediti samo s
fanatizmom kojim javnost inae obasipa rtve javnog
oboavanja, sada zduno prionuli da ga ismiju.
Behrend je sve to smatrao vrlo tunim. Dodao je:
Ne mogu ni pomisliti na Nikolu Teslu da se ne raspalim i
ne ponem osuivati nepravdu i nezahvalnost kojom su ga
nagradili kako javnost, tako i elektrotehnika struka.3

136
 Uspon i pad

Izmoren od svega, izumitelj se vratio u NewYork odluniji

nego ikada u tome da vrijeme koje mu je potrebno za rad
oslobodi od svih ostalih obveza, udei za tim da nastavi ni
manje ni vie nego est razliitih istraivanja.
S opremom za visoke napone poeo je ostvarivati takve
rezultate da su mu se poele otvarati bezbrojne mogunosti.
Nadao se da bi pomou saznanja kako stvoriti umjetnu munju
otkrio ne samo kako nadzirati vremenske uvjete u svijetu,
nego i kako prenositi energiju beinim putem. A to ga je
zauzvrat zaplelo u mreu istraivanja za koja se ponadao da e
mu omoguiti izgradnju prvog sustava radioprijenosa
dostupnog irom svijeta.
Zadovoljavajui rezultati pojavili su se kad je postigao
napone od blizu milijun volta, koristei pritom konusnu
zavojnicu. Instinktivno je osjetio da bi, umjesto da pone
izraivati sve vee i vee ureaje za visoke napone, isti
rezultat mogao postii oblikujui odgovarajui transformator,
malen u usporedbi s postojeima.4 Taj ga je problem poeo
gotovo opsjedati, no nije bio i jedini.
Kad bi neki spektakularni pokus prkosio najosnovnijim
zakonima elektriciteta, Tesla bi ga radosno slijedio ma kamo
ga on odveo. A ponekad ga je znao odvesti u udnim
smjerovima.
Elektronska cijev za radio, kod koje se struja sprovodila
kroz vakuum, bila je zapravo izvorni elektronski ureaj.
Njezina sluajna prethodnica bila je vakuumska svjetiljka koju
je izumio Edison jo 1883. godine. Njega je, pak, zbunjivalo
ono to je kasnije postalo poznato kao Edisonov efekt, i u
njemu nije uspio sagledati nikakvu vrijednost. No, zato su se
drugi znanstvenici - Sir VVilliam Preece, J. A. Fleming, Tesla,
Elihu Thomas i J. J. Thomson - zanimali za njega. Tako je J. J.
Thomson shvatio da zamijeenu pojavu izazivaju emisije
negativnog elektrinog naboja ili elektroni kad prolaze kroz
uareni element i stiu do hladne elektrode. Edison, jo
zbunjen i razoaran to nije uspio stvoriti dobru svjetiljku,
izvijestio je da izgleda kako se taj efekt dojmio nekih nadutih
glava iz bratstva u svijetu savane. On sam preao je na
vanije stvari.

137
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Tesla je poeo razvijati vakuumske elektronske cijevi poetkom 1890-ih

godina, oekujui da e biti podesne za otkrivanje postojanja prijenosa
radiosignala. Kasnije je ak na puno radno vrijeme zaposlio staklopuhaa te
izumio tisue raznih oblika cijevi koje je koristio kako u svojim istraivanjima na
podruju radija, tako i u proizvodnji svjetla.
Fleming je bio taj koji je, nakon to je prouio Edisonove i Preecove radove,
uspio uspjeno primijeniti Edisonov efekt kod otkrivanja radiosignala, postiui
poveanje osjetljivosti pomou kristalnih detektora koji su se tada koristili.
Godine 1907. Lee De Forest dodat e Flemingovoj diodi mreicu ili kontrolni
element, nazvavi je audionom, ime je lansirana znanost nazvana suvremenom
elektronikom.
No, davno prije svega navedenog, Tesla je opisivao svoj rad s vakuumskim
aruljama i strujom visoke frekvencije, dijelei vlastitu oaranost i zbunjenost sa
svojim sluateljstvom. Tako je jednog dana dugaku staklenu cijev, iz koje je
djelomino izvukao zrak, smjestio u duu bakrenu cijev sa zatvorenim krajem. U
bakrenoj je cijevi napravio mali razrez kako bi se mogla vidjeti ona staklena u
njezinoj unutranjosti. Kad je bakrenu cijev spojio s elektrinim strujnim krugom
visoke frekvencije, otkrio je da zrak u unutarnjoj cijevi bljetavo svijetli, mada je
izgledalo da kroz bakreni omota ne protjee nikakva struja. inilo se da
elektricitet radije protjee kroz staklenu cijev indukcijom i da e radije prolaziti
kroz zrak pod niskim pritiskom, nego kroz metalni omota koji je predstavljala
vanjska cijev.
U ovome je izumitelj vidio nain za prijenos elektrinih impulsa bilo koje
frekvencije putem plinova. Kad bi se mogla postii dovoljno visoka frekvencija,
razmiljao je, tada bi se mogao ostvariti i neobian sustav distribucije koji bi
vjerojatno jako zanimao proizvoae plina. Metalne cijevi ispunjene plinom - pri
emu bi metal bio izolator, a plin vodi - mogle bi napajati fluorescentne arulje, a
moda i neke druge ureaje koji jo nisu izumljeni.
Zapravo, to to je opisivao bila je prethodnica prijenosa mikrovalova.

38
 Uspon i pad

Ta su istraivanja Teslu odvela do jedne od njegovih

najveli-ajnijih koncepcija, do nonog osvjetljavanja
zemaljske kugle, tj. do naina osvjetljavanja cijele Zemlje i
atmosfere koja je okruuje, kao da je Zemlja jedna golema
arulja. Teoretizirao je da su plinovi koje nalazimo u atmosferi
Zemlje na velikim visinama jednako razrijeeni kao i zrak u
njegovim djelomino vaku-umiziranim cijevima te bi stoga
mogli posluiti kao izvrsni vodii za struje visoke frekvencije.
Taj ga je koncept godinama zaokupljao. Na njega je gledao
kao na sredstvo koje bi prekooceanska putovanja i zrane luke
uinilo mnogo sigurnijima nou, ili pak kao na nain kojim bi
se nou bez uline rasvjete osvjetljavali itavi gradovi.
Trebalo bi samo izvriti dostatan prijenos struja visoke
frekvencije u pravom obliku do gornjih slojeva atmosferskog
zraka, na visinu od oko 10 tisua metara pa ak i nie. Upitan
kako predlae izvrenje prijenosa struja do gornjih slojeva
zraka, jednostavno je odgovorio da to ne predstavlja nikakvu
praktinu potekou. Imao je naviku da nikad ne razotkriva
svoje metode ako ih prije toga nije iskuao u praksi. Bila je to
jedna od njegovih ideja koju e biti primoran napustiti zbog
nedostatka kapitala potrebnog za istraivanja.
Novinari bi ga ipak nastavljali ispitivati i spekulirati. Neki
su nagovijestili da planira iskoristiti jednu od svojih cijevi za
bombardiranje molekula, kako bi usmjerio snaan snop
ultraljubi-astih zraka u atmosferu, ionizirajui zrak na
ogromnim udaljenostima i pretvarajui ga tako u dobrog
vodia elektriciteta na visokim frekvencijama. Ovo bi,
teoretizirah su, moglo osigurati nain sprovoenja do bilo koje
eljene visine,
5
na koju bi se tako mogla odailjati struja visoke
frekvencije. Kasnije, kad je bila izgraena njegova zlosretna
radiopostaja s velikim tornjem na Long Islandu, gornja
platforma bila je oblikovana tako da primi brojna leita
snanih ultraljubiastih svjetiljki. Njihova svrha nikad nije bila
otkrivena.
Drugom je prilikom Tesla govorio o svom planu da
iskoristi i Zemlju i gornje slojeve zraka kao vodie
elektriciteta, a donji stratum zraka izmeu ni ih kao izolator.
Ta bi kombinacija stvorila
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

neku vrstu divovskog kondenzatora, sprave za pohranjivanje i

pranjenje elektriciteta. Ako se Zemlja pobudi elektricitetom,
gornji slojevi zraka takoer e se naelektrizirati putem
indukcije. Tako bi cijela zemaljska kugla bila pretvorena u
Levdensku posudu, punei se i praznei naizmjence. Struja
koja bi istodobno protjecala kroz gornje slojeve zraka i kroz
zemlju izazvala bi osvjetljavanje gornjih slojeva zraka, a to bi
osvjetljavalo cijeli svijet. Je li to nain koji bi Tesla predloio
za odailjanje svoje struje u gornje zrane slojeve? To nikada
neemo saznati.
U svojim predavanjima odranim u Londonu 1892. godine
s velikom se ljubavlju zadrao na opisivanju najudnije i
najosjetljivije vakuumske cijevi koju je ikada izumio. Pod
utjecajem struje visoke frekvencije ona bi izbacivala zraku
koja je pokazivala nevjerojatnu osjetljivost na sve vrste
elektrostatskih i magnetskih utjecaja. S tom je cijevi znao
izvoditi neobine pokuse.
Kad bi objesio arulju na icu i kad su svi drugi predmeti
bili udaljeni od nje, Tesla bi samim svojim pribliavanjem
zraku natjerao da odleti na suprotnu stranu arulje; a ako bi
hodao oko arulje, zraka je uvijek bila na suprotnoj strani od
njega. Ponekad bi se zraka poela divlje okretati oko arulje.
Malim potkoviastim magnetom on je mogao usporiti ili
ubrzati njezino obrtanje, ovisno o poloaju magneta.
Meutim, kad je bila najosjetljivija na magnet, bila je manje
osjetljiva na elektrostatske utjecaje. On ne bi mogao uiniti ni
najmanji pokret, ak ni trzaj miiem ruke, a da ne izazove
vidljivo pokretanje zrake.
Tesla je vjerovao da se ona oblikuje uslijed nesavrene
povrine stakla koja joj onemoguava jednako prolaenje sa
svih strana. Oaran tom pojavom, bio je uvjeren da bi takvo
sredstvo moglo postati vrijednim alatom u istraivanju prirode
energetskih polja.
Ako u prostoru postoji bilo kakvo kretanje koje se moe
izmjeriti, rekao je, ovakva bi ga naprava morala otkriti. Ona
je, moemo rei, svjetlosni snop u kojemu nema trenja, niti
inercije.
Mislim da bi ona svoju praktinu primjenu mogla nai u
telegrafiji. S takvom napravom moglo bi se, primjerice, slati
telegrame preko Adantika bilo kojom brzinom, budui da
njezina

140
 Uspon i pad

osjetljivost moe biti toliko velika da bi i najmanje promjene

utjecale na nju. Kad bi bilo mogue napraviti snaniji i vrlo
uzan mlaz zraka, njegovi bi se otkloni mogli lako i
fotografirati.
Svoje je predavanje zavrio sljedeim komentarom: Pravo
je udo to se na dananjem stupnju znanja i steenih
iskustava jo nije pokualo poremetiti elektrostatsko ili
magnetsko stanje Zemlje te6 izvriti prijenos - ako ve niega
drugog, a ono obavijesti....
No, malena vakuumska cijev nije se pokazala korisnom u
njegovim planovima ni kao detektor elektrinih smetnji, a ni
radio-signala s veih udaljenosti. Kad ju je Tesla pokuao
iskoristiti kao detektor, bilo ju je toliko teko prilagoditi da
nije bila pogodna za bilo to drugo osim za laboratorijska
istraivanja.
Ali zato bi danas, kad se znanost poela zanimati za dosad
slabo razjanjene bioloke pojave, Teslina neobina
vakuumska cijev mogla iznova pobuditi zanimanje. Mogla bi
se, primjerice, primijeniti u nadziranju autonomnih funkcija
tijela zahvaljujui bio-feedback tehnikama. Ili, mogla bi nam
pomoi da shvatimo tajanstveni Kirlianov efekt. Kirlianova je
fotografija, u sprezi s Teslinom zavojnicom visokih
frekvencija i napona, izazvala zanimanje znanstvenika za auru
ovjeka, jer je konano prostom oku otkrila ono to je
oduvijek bilo vidljivo psihikim medijima. Teslina
istraivanja iz 1890-ih godina pokazala su da se struja visokih
frekvencija kree na povrini ili barem blizu povrine
sprovodnih materijala, slino pojavi supravodljivosti.
Nagaalo se da bi korona koja se pojavljuje na Kirlianovim
fotografijama mogla predstavljati drugi oblik i modulaciju
neke vrste nositeljeva polja, koje okruuje iva bia. (I
akupunkturne toke bi takoer mogle biti povezane s takvim
energetskim poljima). Stoga je mogue uzeti u obzir
nagovjetaje suvremenih inenjera kako bi Teslina
hipersenzitivna vakuumska cijev mogla postati sjajnim
detektorom ne samo Kirlianovih aura, nego i drugih
takozvanih paranormalnih pojava, ukljuujui i bia koja
obino nazivamo duhovima.

141
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Od svog povratka u NewYork, Tesla je ivio gotovo pustinjakim ivotom.

Prijatelji bi ga uspijevali izvui iz laboratorija jedino kad se radilo o
najprimamljivijim drutvenim dogaanjima. Prekinuo je sa zabavama do dugo u
no i svim drutvenim igrama. Robert i Katherine Johnson zabrinuli su se za
njega, upozoravajui da bi ga toliko rada bez ikakve zabave i odmora opet moglo
dovesti do sloma ivaca.
Stoga se Katiierine ta zima 1893. godine, koja je protjecala bez njegovih
uestalih posjeta, strahovito oduila. U hladnome sijenju poslala mu je cvijee
nadajui se da e joj na neki nain odgovoriti. Pronaao je toliko vremena da joj
poalje lanak profesora Crookesa i Crookesov radiometar malu vjetrenjau
koja se pokree toplinom i okree u ispranjenoj staklenoj kugli, a koju je on
drao (barem joj je tako napisao) najljepim ikad otkrivenim izumom. Te male
vjetrenjae, koje su u svojoj jednostavnosti utjelovile Teslin ideal otmjenih
rjeenja, i danas se mogu vidjeti u izlozima prodavaonica neobinih predmeta,
gdje njihove lopatice bez imalo buke okree - toplina sunca.
Iako znanost ba nije bila njezina najdraa tema, Katherine se osjetila
polaskanom i poaenom. Jedne olujne noi u veljai sjedila je s Robertom pred
njihovim otvorenim kaminom dosaujui se i osjeajui nemir u sebi. U jednom
trenutku odasla teklia, narkavi Tesli poruku sljedeeg sadraja: Sto radite u
ovim olujnim danima? Pitamo se hoe li itko navratiti do nas da nas razvedri,
recimo, oko 21.00 sat, ili moda u 19.00 sati kad veeramo. Dosadno nam je i
udobno pred kaminom, samo dva je premaleni broj. Da bi bilo veselo, mora
nas biti troje, posebno kad 'u mojoj zemlji' snijei. Je li onaj prekrasni stroj
ponovo u redu i jeste li spremni sutra za fotografe, za munje i gromove, spremni
za Junonu i ostale bogove i boice? Doite, sve nam ispripovijedajte. ekat emo
Vas u 19.00 sati, ili u 21.00 sat!7 Ali, stroj nije bio u redu i Johnsonovi su ostali
razoarani Robert jednako kao i Katherine.
No kasnije, u proljee 1894. godine, pokusi su dovoljno uznapredovali da bi
Tesla mogao pozvati Johnsona, Josepha

142
 Uspon i pad

Jeffersona, Marion Cravvford i Tvvaina u svoj laboratorij da

propuste iskre visokog napona kroz tijelo, te da poziraju za
prve fotografije ikada snimljene plinskim cijevnim svjedom.
Usprkos posvemanjoj uronjenosti u znanost, bilo je slino
Tesli to je u svibnju pronaao vremena da za Johnsonov
Century Magazine napie lanak o Jovi Jovanoviu Zmaju,
slavnom srpskom pjesniku. Sljedeeg proljea vratio se na
stranice istog tjednika lankom o svom najdraem junaku,
Luki Filipovu.
Kasnije iste godine predao je i Johnu Foordu iz The NewYork
Timesa veliki lanak (objavljen 30. rujna 1894. godine) u
kojemu je uz opisivanje svojih teorija o svjedosti, tvarima,
eteru i svemiru ustvrdio da se trenutno gubi devedeset posto
energije iz elektrinih svjetiljaka te da u budunosti uope nee
postojati potreba za prijenosom energije, pa ak ni beinim
putem. Oekujem da u ivjeti dovoljno dugo kako bih
doivio da usred ove sobe postavim stroj i da ga pokrenem
niim drugim nego energijom medija koji se kree oko nas,
rekao je.
Vjerojatno je da je u tom najplodnijem razdoblju svog
ivota bio i najsretniji. Nije bilo nikakva nagovjetaja nedaa
koje su mu se pribliavale. Jo je ivio u hotelu Gerlach, pa je
na papiru sa zaglavljem tog hotela svojim otmjenim stilom
napisao pismo za Kadierine, konano prihvaajui njezin
poziv na veeru:
ak i veera u hotelu Delmonico predstavlja za mene ivot
na visokoj nozi, pa se bojim da u poaliti rastanem li se od
svojih jednostavnih navika. Donio sam vrstu odluku da ne
prihvaam nikakve pozive ma kako privlani oni bili. No,
ovog sam se tre-nutica prisjetio da e mi uskoro ionako biti
nemogue uivati u Vaem drutvu (jer Vas neu moi pratiti u
ljetnikovac na East Hamptonu, gdje namjeravate provesti ovo
ljeto). Stoga me obuzela neodoljiva elja da sudjelujem na toj
veeri, elja koju ne moe nadvladati nikakvo razborito
razmiljanje ili svijest o prijeteim opasnostima. S radou
oekujui uivanje u Vaem drutvu, i vrlo izvjesno kasnije
aljenje, ostajem Va...8
U lipnju 1894. godine, od Katherine je iz East Hamptona
stiglo pismo u kojemu ga grdi zbog slanja razoaravajuih i

43
TESLA OVFEK IZVAN VREMENA

posve hladnih telegrama dragim prijateljima koji ga eljno

oekuju. Dodala je i ovo:
U mojoj zemlji nitko nije i nikada ne moe biti toliko
okrutan, a posebno kad primi visoke poasti i kad mu njegovi
prijatelji ele estitati. Naprotiv, u takvim je prigodama ovjek
toliko sretan da ne moe rei 'ne' svojim prijateljima, nego eli
da su i oni jednako sretni kao i on sam. To znai biti prijatelj u
mojoj zemlji'!9 Poasti koje spominje bile su dodjela titule
poasnog doktora od Sveuilita Columbia te Ordena sv.
Save, primljenog od kralja Srbije.
Ubrzo potom pokuala je promijeniti svoj uobiajeni nain,
pozivajui na veeru s Teslom i po jednog od njegovih
prijatelja. No, on je ostao vrst (a moda i oprezan),
odgovarajui joj da e doi ako je za svakog od pozvanih
mukaraca predviena i goa te da bi mu bilo drago kad bi
pozvala gospoicu Merington.
Ljeto je prolazilo. Prijatelji ga gotovo nisu ni vidjeli, ak ni
tijekom nadolazee zime. Bio je strahovito zaposlen i naoko
posve zadovoljan, iako se moda ponekad - tijekom razdoblja
u kojemu su ga istraivanja odvlaila u najrazliitijim
smjerovima - uz smijeak prisjetio dobronamjernog savjeta
lorda Ravleigha o tome da se usredotoi na samo jedno
podruje.
I tada je, posve iznenada, naila katastrofa. Dana 13. oujka
1895. u 2.30 sati njegov je laboratorij u Junoj petoj aveniji
zahvatio poar. esterokatnica u kojoj se nalazio bila je
unitena, a teta koju je Tesla time pretrpio nije se uope mogla
izmjeriti. Skupocjena istraivaka oprema koju su izgradili on
i Kolman Czito survala se ravno s etvrtog na drugi kat, da bi
se tu10 zaustavila u gomili opeka, buke i ostalog metalnog
kra.
Nita od toga nije bilo osigurano. No da je i bilo, ne bi
pokrilo nastale gubitke. Uistinu, ni milijun dolara ne bi moglo
nadoknaditi zastoj u njegovim istraivanjima, kako je kasnije
rekao. Oa-muen i oajan okrenuo se od ruevina i poeo u
transu tumarati, ne obraajui tog hladnog jutra pozornost ni
gdje se nalazi, ni koliko je vremena proteklo. Johnsonovi su
izbezumljeno tragah za njim po svim mjestima za koja su znali
da su mu draga.

44
 Uspon i pad

Novine irom svijeta izvijestile su o njegovoj tragediji:

Uniten rad na koji je utroeno pola ivota, Plodovi genija
izbrisani za svagda. U Londonu je list Electrical VVbrld izvijestio
da je najvei gubitak tjelesni kolaps koji je doivio izumitelj.1!
Charles A. Dana iz njujorkih novina The Sun odao mu je
najveu poast: Unitenje laboratorija Nikole Tesle sa svim
njegovim predivnim sadrajima vie je od obine osobne
nesree jednog ovjeka. To je nesrea koja pogaa itav svijet.
Nije nikakvo preuveliavanje kad se kae da se na prste jedne
ruke mogu izbrojiti ivue osobe koje bi trenutno za
ovjeanstvo bile vanije od tog mladog ovjeka - moda se
mogu nabrojiti samo na palac jedne jedine ruke.12
Jedino su njegovi najblii suradnici znali sve o
zapanjujuim rezultatima koje je postigao u svojim znatno
uznapredovalim istraivanjima vezanim za radio, beini
prijenos energije, daljinski upravljana prijevozna sredstva, ili
pak o tome da je ve uspio otkriti efekte koje e svijet ubrzo
upoznati pod imenom rendgenska zraka, ili da se ve posve
pribliio otkrivanju jednog industrijskog izuma vezanog za
proizvodnju tekueg kisika, koji e ubudue postati vrlo
unosan. Moda je upravo ta tvar i dovela do eksplozije - jer
poar je navodno izazvao plinski iak zapalivi tkaninu
natopljenju uljem na prvom katu, a potom je dolo do brzih,
meusobno povezanih eksplozija kroz itavo zdanje.
Pismo prepuno osjeaja, koje je napisala Katherine dan
nakon poara, konano je stiglo do njega. Rekla mu je koliko
su dugo posvuda tragali za njim te kako se nada da e ga oni
moi utjeiti u njegovu nenadoknadivom gubitku.
Izgledalo je kao da ste iVi nestali negdje u zraku...
Dopustite da se uvjerimo kako ste jo od krvi i mesa, da se
mogu osloboditi ove jezive pomisli, preklinjala je. Danas
mogu jo dublje pojmiti svu strahotu i znaenje uasa koji Vas
je pogodio, dragi moj prijatelju, pa stoga moja strepnja za Vas
sve vie raste. Jedino to mi jo preostaje su suze, a njih Vam
ne mogu poslati pismom. Zato sada ne doete k nama
moda bismo13 Vam mogli pomoi ili barem pruiti
suosjeanje...

AS
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

U njezinu umu i dui tada vie nije bilo nimalo upitno u

kolikoj je mjeri ovaj tako neobian i nedostupan mukarac
poeo utjecati na njezin ivot i sreu.

146
10. Pogrena procjena

Uza svu slavu po kojoj je bio poznat diljem svijeta, Tesla se u

tom presudnom trenutku naao na rubu siromatva. Razoreni
laboratorij tvrtke Tesla Electric Company bio je dijelom
vlasnitvo A. K. Brovvna te jo jednog dioniara. Prestali su
pristizati tantijemi od patenata za izmjeninu struju
prijavljenih u Americi, a ni od Vvestinghousea vie nije
primao nikakvu plau. Sve to je imao, uloio je u opremu za
daljnja istraivanja. Njegov jedini prihod sveo se na tantijeme
od patenata za viefazne motore i dinamo--ureaje prijavljene
u Njemakoj, to je predstavljalo tek kap u moru u usporedbi s
onim to mu je trebalo za izgradnju i opremu novog
laboratorija.
Pa ipak, nije dugo oajavao, tjeio se injenicom da se svi
njegovi pokusi jo uvijek ivo odvijaju i napreduju u njegovoj
glavi te da se zapravo radi o privremenom zastoju.
Spas se pojavio u liku Edvvarda Deana Adamsa, novara
koji je ustrojio Meunarodnu komisiju za slapove Nijagare, pri
emu su se takmiile dvije razliite tehnologije usmjerene na
iskoritavanje njihove snage. Istodobno je bio i predsjednik
tvrtke Cataract Construction Compam/, koju je podupirao
Morgan i koja je odluivala o daljnjem razvoju slapova te je na
kraju odabrala Teslin viefazni sustav. Zahvaljujui svemu
tome, bio je dobro upoznat s Teslinim dotadanjim radom i
pod velikim dojmom njegove genijalnosti.
Adams mu je predloio da zbog nastavka istraivanja
osnuje novu tvrtku s poetnim kapitalom od 500 tisua dolara,
ponudiv-i mu i 100 tisua kao vlastiti dioniarski udio. Od te
svote Tesli je za poetak dao 40 tisua dolara.

4-7
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Izumitelj je odmah poeo potragu za novim laboratorijem u

NewYorku te je uskoro pronaao odgovarajue mjesto u Ulici
East Hmton 11a broju 46, Uveden mu je telefon (Spring Z99) i
tada je poeo obasipati Vvestinghousea pravom baranom
vatrom usmenih i pisanih poziva upomo a vezanih za strojeve
i opremu koja mu je bila najnunija za nastavak rada,
Tako je AJbertu Schmidu, ravnatelju sredinjice u
Pittsburghu, pisao: Iznimno ete me zaduiti ako uinite sve
Sto je u Vaoj moi temi to prije isporuite ono Sto mi je
potrebno. <v Dodao je i ovo: Molim Va_s da mi odmah
javite,., koji 1dvofazni transformator najmanje veliine imate na
zalihama...
Samo nekoliko dana kasnije zatraio je da mu opremu,
dostavljaju kao urne, a ne obine poiljke, iako je to mnogo
skuplje, jer je zapao u pravu agoniju zbog nemogunosti da
nastavi s preki nutim istraivanjima, osobito na podruju
beinog prijenosa ili radija. Naime, znao je da je na tom
podruju meunarodna utrka ve zapoela.
I Edison i VVihiam H. Preece, elni ovjek tvrtke Brirish Jtetej
Telcgraph 5^ tem, ve su bili postigli primitivne oblike
beinog prijenosa koristei naelo indukcije. To je znailo
da je Edison, iz vlaka koji se kretao, uspio poslati poruku
pomou ice razapete usporedno S telegrafskom du pruge, pa
je uzak prostor meu tim icama premoen indukcijom. No
takvi su sustavi mogli raditi samo na malim udaljenostima pa je
Edison, ro je bilo ripi no za njega, posve izgubio zanimanje
za daljnji rad na tome.
Osim toga, godinu dana ranije Sir Oliver Lodgc prvi put je
emitirao Morseove signale izmeu dviju zgrada na Sveuilitu
Oxford. to je predstavljalo znaajnu udaljenost od stotinjak
metara. Izgradio je odailja i prijemnik tako da je u bakreni
cilindar, otvoren na jednom kraju, smjestio Hertzov iskriar i
proizveo ultra-kratki elektrini val.
Tesla je objasnio ravnatelju VVestinghousea da e naruenu
opremu koristiti za svoje oscilatore pa mu je njezina visoka
djelotvornost bila od presudnog znaenja. Molim Vas,
preklinjao je, nemojmo tedjeti na trokovima. A to se cijene
tie, posve u

148
 Pogrena procjena

se pouzdati u potenje tvrtke Westinghouse. Uvjeren 2

sam da u
toj tvrtki rade gospoda koja vjeruju u budunost.
Od potpredsjednika tvrtke i rukovoditelja prodajnog odjela
pristigla su mu uvjeravanja da je poiljka otpremljena kako je
zahtijevao te da su mu za nju obraunali najnie mogue
cijene. Pa konano, kako ih je Tesla s vremena na vrijeme
znao podsjetiti, i oni su imali znamu promidbenu korist jer je,
predstavljajui svojih dostignua, rabio upravo njihovu
opremu.
Schmidu je pisao iznova, potiui ga da izradi to
savrenije rotacijske transformatore. C. F. Scotta, glavnog
elektroinenjera u Pittsburghu, pourivao je da pokua skratiti
dogovorene rokove za izgradnju transformatora: Moj rad
iznenada je prekinut upravo kad sam razvio najzanimljivije
dijelove odreenih ideja, pa mi je nuno potreban narueni
ureaj kako bih mogao zapoeti sve iznova.
Nakon nekoliko tjedana Scott je primio jo jednu poruku
kojom ga je takoer pourivao: Ovaj rad gotovo da je od
presudnog znaenja za moje zdravlje, pa se nadam da e
njegov nastavak na mene dobro djelovati.
ak i dok je iznova pribavljao opremu, Tesla je mozgao o
zamamnoj ponudi Edvvarda Deana Adamsa i njegovu
prijedlogu da udrue snage u novoj tvrtki iza koje bi stajala
mona financijska kua Morgan. Bio je vrlo sumnjiav jer je
ve vidio kako je Morgan preuzeo tvrdce Thomson-Houston i
Edison Electric Compair/ te od njih stvorio General Electric. Dobro
se sjeao da su se iznenada predomislili i zaprijetili autonomiji
VVestinghousea. Razmiljajui na taj nain, donio je jo jednu
od mnogih pogrenih financijskih procjena prihvativi 40
tisua dolara od Adamsa i odbivi bilo kakvo vee
udruivanje.
Njegov dobar prijatelj Johnson bio je jedan od onih koji su
mislili da grijei jer si time uskrauje sigurnost koju je pruala
kua Morgan. No, Tesla je samo uzdahnuo, rjeito rairio
svoje duge ruke i poeo mu objanjavati da time titi svoju
dragocjenu slobodu. Nema dvojbe, vjerovao je da e s 40
tisua dolara do isplativosti razviti barem neke od svojih izuma
s kojima se pribliio

4.9
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

uspjehu. Samo, kao i obino, podcijenio je imbenik vremena i

trokove koji su za to bili vezani.
Nijedan izum za moga ivota, pisao je Mihajlo Pupin, nije
pobudio toliko zanimanje cijelog svijeta kao to je otkrie X-
zraka. Svaki fiziar naglo je napustio sve svoje3 istraivake
probleme i naglavce se bacio na to istraivanje...
Rontgen je svoje otkrie objavio u prosincu 1895. godine.
Edison, koji je zaglibio u viegodinjim i na kraju
bezuspjenim nastojanjima da magnetskim putem pronae
zlato i druge kovine, brzo je poslao brzojav svom nekadanjem
suradniku pourujui ga da sve napusti i pridrui se njegovoj
grupi koja e eksperimentirati s novim radijacijama Rotgens
(sic). Mogli bismo postii mnogo toga prije nego ostali
shvate o emu se radi, rekao je.
Mogunost da se vlastitim oima vidi unutarnja struktura
ljudskog tijela zanijela je sve, pa je i znanstvenicima i
inenjerima bilo jasno da je potrebna neka1 vrsta
fluoroskopskog zaslona koja bi registrirala zrake nakon
njihova prolaska kroz tijelo.
Naini na koje su Edison, Pupin i Tesla, svaki zasebno,
nastavili s istraivanjima X-zraka posve su se podudarali s
postojeim razlikama u njihovim osobnostima.4 Vidjevi
mogunost zarade, Edison je odmah poeo testirati razne vrste
kemikalija i ubrzo izvijestio da kristali kalcijevog volframa
daju vrlo dobru fluorescenciju na zaslonu. Potom je odjurio u
patentni ured.
Pupin je u svom dnevniku zapisao da su ameriki fiziari
posvetili neznatnu pozornost pranjenju vakuumskih cijevi te
da je, bar prema njegovim saznanjima, on bio jedini ameriki
fiziar koji je u tom trenutku imao nekih iskustava na tom
podruju. I tako, im je bilo objavljeno Rontgenovo otkrie,
... bio sam, izgleda, spremniji od ikoga u ovoj zemlji ponoviti
njegove pokuse pa sam i uspio prije ostalih na ovoj strani
Atlantika.5 Tvrdio je da je prve X-zrake u Sjedinjenim
Dravama dobio 2. sijenja 1896., samo dva tjedna nakon to
je Rontgen svoje otkrie objavio u Njemakoj.

150
 Pogrena procjena

Bilo je to neobino prisjetimo li se Tesline poetne

zaljubljenosti u vakuumske cijevi koju je iskazivao na svojim
predavanjima tijekom 1891., 1892. i 1893. godine. Iako je
Tesla Rontgenu od samog poetka priznavao pravo prvenstva,
ve tada je govorio o vidljivim i nevidljivim zrakama kada
bi prikazivao svoju svjetiljku za bombardiranje molekula i
druge vrste plinskih svjetiljaka, a za otkrivanje zraenja
koristio je uranovo staklo te razne fosforescentne i
fluorescentne supstancije. Tijekom pokusa vezanih za snagu
zraenja fosforescentnih tijela, kojima se bavio u jesen 1894.
godine uz pomo fotografske tvrtke Tonnele & Companv s
Manhattana, na velikom broju ploa pojavili su se neobini
tragovi i sjene. Laboratorij mu je izgorio6 upravo u trenutku
kad se poeo baviti ispitivanjima te pojave.
Kad je u prosincu 1895. godine profesor Rontgen objavio
svoje otkrie X-zraka, Tesla je Nijemcu odmah poslao slike
sjenki, a ovaj mu je ubrzo odgovorio: Slike su vrlo zanimljive.
Kad biste samo bili tako ljubazni i otkrili mi nain na koji ste
do njih doli!
Pupinova tvrdnja da se on prvi u Sjedinjenim Dravama
bavio izbojem vakuumskih cijevi, zvuala bi malo vjerojatno
ak i da ga Tesla nije preduhitrio. ini se da su se takve cijevi
istraivale u brojnim laboratorijima diljem Amerike i Europe,
tako da se odmah nakon Rontgenove objave pojavio niz
zahtjeva kojima se trailo priznavanje prvenstva u otkrivanju
X-zraka. Tesla za sebe nikad nije ustvrdio neto slino. Pria se
da je prvi kliniki radio-graf u Sjevernoj Americi sloio jedan
laborant 4. 7veljae 1896. u podrumu Reid Halla na Sveuilitu
Dartmouth.
Edward R. Hewitt, izumitelj koji se u to doba bavio
fotografskim istraivanjima, ostavio je za sobom zanimljivu
anegdotu. Njegova istraivanja zapoela su onog jutra kad je
Tesla fotografirao Marka Tvvaina ispod Geisslerove cijevi, ali
nije dobio fotografiju Tvvaina, nego vrlo dobar prikaz vijka za
podeavanje lee na fotografskom aparatu.
Ni Tesla ni Hewitt, pisao je Noel R Busch u tjedniku Life
Magazine 15. srpnja 1946., nisu znali punih nekoliko tjedana
- sve dok Rontgen nije objavio da je otkrio X-zrake - da je
fotografija

5
A REMENA

Tvvaina zapravo primjer fotografije pomou X-zraka, prve

koja je ikad dobivena u Sjedinjenim Dravama. Naravno, to
bi se teko moglo smatrati dokazom o pravu prvenstva, jer je
za to potrebno mnogo vie od postizanja sluajnih efekata, ali
ipak ukazuje na stupanj koji su Teslina istraivanja dosegla u
to vrijeme.
I dok je Edison urio da izvue dobit iz Rontgenova
otkria, a Pupin da uiari dio njegove slave, odgovor ne
toliko egocentrinog Tesle bio je uranjanje u itav niz
opsenih pokusa kod kojih su se pojavljivale X-zrake te u
rjeavanje tehnikih pitanja vezanih za to. Rezultate pokusa
objavio je u nizu lanaka koji su8
od oujka 1896. godine izlazili
u mjeseniku Electrical Revievv.
Dok su takmaci Rontgenove cijevi koristili za dobivanje
slabih i nejasnih sjena ruku i nogu, Tesla je objavio da se bavi
etrdeseto-minutnim snimanjem unutranjosti ljudske lubanje
s udaljenosti od dvanaestak metara. Ako je to bila istina,
vjerojatno je koristio opremu koja je bila daleko naprednija od
one za koju mislimo da je u to vrijeme uope postojala.
Profesor Pupin je 6. travnja 1896. godine u njujorkoj
Akademiji znanosti izjavio: Svaka tvar koja se podvrgne
djelovanju X-zraka postaje izvor daljnjeg zraenja tih zraka,
te je tako ustvrdio da je otkrio sekundarno zraenje. Meutim,
Tesla je ve 18. oujka 1896. u mjeseniku Electrical Revievv
objavio: Nedavno sam dobio sjene samih odbijenih zraka, te je
objasnio nain na koji je iskljuio izravne zrake kako bi dobio
taj efekt. Testiranjem raznih vrsta metala otkrio je da
Rontgenove zrake najbolje reflektiraju oni metali koji su
najvie elektropozitivni.
Potom su se na tom podruju pojavili mnogi takmaci,
ukljuujui i poznate izumitelje kao to su A. E. Kenellv i
Edwin J. Houston, koji su koristili jednostavni oblik Tesline
zavojnice kako bi proizveli Rontgenove odnosno rendgenske
zrake. Oduevljen entuzijazmom koji je zavladao u javnosti,
praktini Edison izradio je velik broj fluoroskopa u obliku
kutija s otvorima kroz koje se gledalo, te ih je 1896. godine
prikazao javnosti na izlobi elektrinih ureaja u Grand
Central Palaceu u New Yorku. Amerikanci su prvi put mogli
vidjeti sjene svojih kostura i za to su bih

52
 Pogrena procjena

spremni ekati u dugim redovima. Mnogi su bili razoarani

to ne mogu vidjeti kako radi njihov mozak. Tako je jedan
kockar Edi-sonu poslao pismo traei od njega da mu izradi
ureaj s X-zraka-ma pomou 9
kojega bi se lake mogao baviti
svojim hazardnim igrama.
istunci su bili zabrinuti zbog beskrupuloznih proizvoaa
koji su poeli izraivati naoale s X-zrakama, one su
voajerima omoguavale da do gola skidaju prolaznike dok bi u
nedjeljnoj opravi etali Petom avenijom. Sve do 1940-ih u
prodavaonicama cipela koritenje ureaja za rendgensko
snimanje stopala izazivalo je navalu kupaca po amerikim
gradiima.
Drei se teorije da se X-zrakama moe lijeiti i sljepoa,
brojni su lijenici preporuivali svoje terapije. Naprotiv,
kako danas znamo, zraenje moe prouzroiti bljeskove u
oku, a ako je izloenost zraenju preduga, i mrenu. Tesla je
isticao da ne postoji nikakav dokaz za lijeenje sljepoe i
borio se protiv uzaludnog pobuivanja lanih nada kod
slijepih osoba kao protiv osobite okrutnosti. Edison je to
takoer osuivao, no ipak je, kako biljei jedan od njegovih
posljednjih biografa, naglavace uskoio u to i prihvatio se
raznih testiranja zajedno s drugim znanstvenicima i
lijenicima.10
Teslino istraivanje, fundamentalno i dobro
dokumentirano, uvjerilo ga je da se X-zrake sastoje od
zasebnih estica. To se pokazalo netonim, kao i sve ostale
teorije nastale u tom ranom razdoblju. Nedavno preminuli dr.
Lauriston S. Tavlor, savjetnik za fiziku i radiologiju te bivi
predsjednik Nacionalnog odbora za radiologiju i fiziku, rekao
je: Bez obzira na to, njegov nain razmiljanja bio je dobar i
slui mu na ast.
Gotovo istodobno na Sveuilitu Cambridge u Engleskoj,
fiziar Joseph J. Thomson izgradio je vakuumsku cijev s dvije
elektriki nabijene ploe i fluorescentnim zaslonom. Otkrio je
da zraenje izazvano protjecanjem struja na zaslonu daje
tokaste prikaze. I magnetska i elektrina polja usmjeravala su
elektromagnetsko zraenje, to ga je uvjerilo da se radi o
nabijenim esticama. Kako je odnos naboja estica prema
njihovoj masi ostajao

c;^?
TESLA - OVTEK IZVAN VREMENA

uvijek isti, postavio je hipotezu da je otkrio tvar u novom

agregatnom stanju od koje su izgraeni svi kemijski elementi.
Nekoliko godina kasnije Thomsonu je bilo priznato da je 1897.
godine zapravo otkrio elektron vrlo laganu esticu povezanu
s negativnim elektrinim nabojem i vaan sastavni dio atoma.
Max Planck je 1900. godine predloio zakon o elektromag-
netskom zraenju, tj. kvantnu teoriju. Pet godina poslije
Einstein je svojom sjajnom teorijom relativiteta objasnio da
sva zraenja, premda se sastoje od kvantova nabijenih
razliitim koliinama energije, putuju brzinom svjetlosti.
Njegove osnovne jednadbe opisale su promjenu energije do
koje dolazi kad zraenje i materija meusobno djeluju jedno na
drugo.
Iz tog novog podruja fizike stigla je i spoznaja o razliitim
vrstama elektromagnetskih zraenja i njihovim svojstvima.
Radio--valovi se na svojoj najnioj frekvenciji ire tisuama
kilometara. Kako se frekvencije poveavaju, nailaze
mikrovalovi, infracrveno zraenje, vidljiva svjetlost,
ultraljubiasto zraenje, X-zrake te gama-zrake, koje su
najkrae.
Tesla i drugi znanstvenici koji su obavljali najranije pokuse
s X-zrakama istraivali su vrlo opasno i varljivo podruje. Bilo
je jasno da zraenje moe biti korisno u otkrivanju stranih
predmeta u tijelu ili kod prijeloma kostiju, ah je pronalaenje
svih njegovih "mogunosti u medicinskoj primjeni te utjecaja
takvog zraenja na ljudsko tijelo zahtijevalo opasna
istraivanja metodom pokuaja i pogreaka.
Ipak, usprkos nekim tekim nesreama prouzroenim X--
zrakama u prvih dvadeset pet godina, kae dr. Tavlor, bilo je
iznenaujue malo onih koji su pretrpjeli posljedice
prekomjernog izlaganja X-zrakama, a to zasigurno nisu bih
svi.1 x
Oaran novom tajanstvenom silom, Tesla je pripadao
onima koji su u poetku odbijali povjerovati da postoji ikakva
opasnost. Uvjeren da je pronaao nain za stimuliranje
vlastitog mozga, uvijek je iznova svoju glavu izlagao
zraenjima.
Vanjski obrisi lubanje mogu se jednostavno dobiti pri
izlaganju od 20 do 40 minuta, pisao je. U jednom izlaganju
od

154
 Pogrena procjena

40 minuta posve jasno dobiven je ne samo obris ve i one

duplje... donja eljust i spojevi s gornjom eljusti i lubanjom,
meso, pa ak kosa.12
Zabiljeio je i udnovato djelovanje tih pokusa na samom
sebi: ...velika potreba za spavanjem i osjeaj da vrijeme
prolazi neobino brzo. Bilo je to openito umirujue
djelovanje, a u gornjem dijelu glave osjeaj topline. Pa i moj
pomonik potvrdio je tu sklonost spavanju i dojam brzog
protjecanja vremena.
Upravo su ga takva djelovanja vie nego ikada uvjerila da
prilikom zraenja u lubanju prodiru materijalna strujanja. Zato
je i bio prvi koji je smatrao da bi se X-zrake mogle koristiti u
svrhe lijeenja13- moda kako bi projicirale kemikalije na
ljudsko tijelo.
Danas je teko procijeniti stupanj izloenosti kojemu se
podvrgnuo. Zapravo, kada se radi o mozgu, do danas nije
poznato koji su njegovi rasponi tolerancije pri izlaganju
poljima radiofrekven-cija visoke energije.
Izlaui se X-zrakama, Edison je otetio oi. Jedan od
njegovih pomonika obolio je od raka koe koji se postupno
irio i od kojega je nakon nekoliko godina preminuo.
Tesla je podrobno opisao uinak X-zraka na vlastite oi,
tijelo, ruke i mozak, razlikujui opekotine koe od onog to je
smatrao unutarnjim djelovanjem X-zraka. U proljee 1897.
godine nekoliko tjedana muila ga je neka tajanstvena bolest.
Izvijestio je o uestalim, iznenadnim i snanim bolovima u
oima izazvanim opremom za X-zrake, kojoj je inae najee
izlagao svoje ruke.
U ozbiljnim sluajevima, zapisao je, koa bi postala
dubinski obojena i mjestimice crna, a po njoj bi se oblikovali
runi mjehuri. Debeli slojevi koe otpadah bi i otkrivali ivo
meso... Naravno, to bi posve prirodno popratila gorua bol i
groznica. Imao sam nesreu da sam prisustvovao ozljedi te
vrste, i to na abdomenu mog dragog i revnog pomonika -
jedinoj nezgodi koja se tijekom mog sveukupnog
laboratorijskog rada dogodila nekom drugom, a ne meni.14
To se dogodilo nakon izlaganja od samo pet minuta, ali na
udaljenosti od samo desetak centimetara od cijevi visokog
naboja.

155
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Osim ovih oteenja koe, primijetio je da takvo zraenje

izaziva i osjeaj topline duboko u mesu, to je bila injenica
koja ga je nadahnula za nastavak rada vezanog za lijeenje.
Danas je poznato da mogu postojati dvije vrste X-zraka -
tvrde i meke, to znai da meke imaju veu valnu
duljinu i manju energiju. Lake se apsorbiraju od tvrdih X-
zraka. No, i takve sadre visoku energiju u usporedbi s
ultraljubiastim ili vidljivim svjetlosnim zrakama.
Istraivanja su vrlo brzo uvjerila Teslu da su potrebne i
sigurnosne mjere. Na svom predavanju o praktinoj izradi i
sigurnom radu s opremom za X-zrake, koje je 6. travnja 1897.
odrao na Akademiji znanosti u NewYorku, iznio je svoja
zapaanja o opasnostima koje prate rad s rendgenskim
zrakama. Ve je testirao zatitne ureaje od raznih metala pa
su se ubrzo nakon njegova predavanja posvuda poeli
upotrebljavati olovni zasloni.
U tom je trenutku u izumiteljev ivot ula vana osoba. U
pripremama za navedeno predavanje na Akademiji znanosti,
katodne cijevi i zaslone nabavio je njegov novi revni
pomonik George Scherff.
ScherfF mu je u poetku bio tajnik, da bi kasnije postao
njegov financijski i pravni savjetnik, rukovoditelj ureda,
dioniar, desna ruka i veliki prijatelj. Tijekom uestalih
novanih neprilika bio mu je gotovo uvijek i pouzdani izvor
manjih zajmova. Posve predan Tesli tijekom dobrih i loih
vremena, postao mu je najvjerniji zaposlenik kojega se nikada
ne bi odrekao.
Scherff se nikad nije alio na duge sate rada, slabu naknadu
za poslove koje obavlja ili na povremene lakomislenosti svog
nadreenog. ak i kad je trebao zakinuti vlastitu obitelj kako
bi izvukao Teslu iz neke tekoe, dobri i skromni Scherff bi i
to uinio. Nikad se nije pobunio zbog injenice to je uvijek
bio gospodin Scherff, vjerni slubenik, ali nikada privatno
ili drutveno ravnopravan. Iskreno je oboavao Teslu, o
njegovim poslovima znao je mnogo vie od bilo koga drugog i
prije bi umro nego govorio o privatnosti izumitelja. Ako je iza
ijednog

.56
 Pogrena procjena

velikana stajao vjeran prijatelj i drug, bio je to George Scherff

iza Nikole Tesle.
Mnoge je i dalje zabrinjavalo zbog ega iza slavnog prona-
lazaa ne stoji neka dobra enska dua. Od znaajnih ljudi
oekivalo se potomstvo za dobrobit zemlje. Godine 1896.
Teslu u brane vode nisu pourivali samo pisci traerskih
kolumni. Tim su se pitanjem poela baviti i tehnika glasila
kao to su Electrical Revievv, .American Electrician i Electric
Journal.
Vjetina njegova izbjegavanja takvih zadiranja u privatnost
ogleda se na kraju dugog intervjua koji je dao novinaru
njujor-kog Heralda. Ovaj ga je jedne noi, posve izmodenog i
iscrpljenog, uhvatio u zadimljenom kafiu. Jo bi mu ponekad
mislima proao pakao patnji zbog zastoja koji je nastao nakon
to mu je izgorio laboratorij, no izvjestitelju se inilo da u
njegovu pogledu moe nazrijeti kako ga ozbiljno titi jo
neto.
Bojim se, zapoeo je Tesla, da Vam veeras ba neu
biti ugodan sugovornik. Naime, danas sam gotovo poginuo.15
Tog je dana na jednom od ureaja preivio strujni udar
jaine od gotovo 3,5 milijuna volti.
Iskra duine gotovo jednog metra bljesnula je zrakom,
rekao mu je, i udarila me u desno rame. Vjerujte mi, osjetio
sam stranu vrtoglavicu. Da pomonik nije odmah iskljuio
struju, bio bi to moj kraj. Ovako mi je na desnoj strani grudi
ostao oujak gdje me struja udarila, a na arapi spaljena peta
kroz koju je napustila moje tijelo. Naravno, 16jaina struje bila
je krajnje mala, inae bi sigurno bila kobna.
Vjerojatno je ak umanjio svu strahotu te nesree zbog
Edisonove dugotrajne kampanje protiv smrtonosne
izmjenine struje.
Novinar ga upita koliko te iskre mogu biti duge.
esto sam u laboratoriju na svojim ureajima za visoke
napone dobivao iskre koje bi bljesnule itavom njegovom
duinom ili irinom, gotovo devet ili deset metara, ree mu.
Zapravo, nema granica za njihove duine, iako ih moemo
vidjeti samo u prvih nekoliko metara jer je bljesak tako brz...
Da, posve sam

157
TESLA - OVJEK IZVAN VREMEN

siguran da bih mogao dobiti iskru duine kilometar i pol, i

znam da to ne bi bilo toliko skupo.
Upitan je li pretrpio mnogo ozljeda i nezgoda tijekom svog
rada sa strujom, on odgovori: Svega nekoliko. Mislim da to u
prosjeku nije bilo niti jednom godinje, a moji ureaji nisu ni-
kada nikoga ubili. Naime, konstruiram ih tako da oni, ma to
se dogodilo, ne mogu nikoga ubiti. Najozbiljnija nesrea koja
mi se ikada dogodila bio je onaj poar u mom laboratoriju
prije dvije godine. Nitko ne zna to sam sve njime izgubio.
Na trenutak je zastao razmiljajui. Zatim je, nastavljajui
govoriti u treem licu, poeo objanjavati glavni razlog sjete i
tuge u ivotu jednog pronalazaa.
Tolike ideje roje se njegovim umom jedna za drugom da -
dok mu tako prolijeu mislima dospijeva dohvatiti tek
poneku od njih, a i od njih e tek nekolicinu dovesti do
savrenstva. Zato se esto i dogaa da ga pretekne neki drugi
pronalaza, koji je u sebi zaeo iste ideje, i ostvari ih. Ah,
kaem Vam, to uistinu izjeda srce.
Kad mu je laboratorij izgorio, ree, uniten je i ureaj koji
je posve novom metodom pretvarao zrak u tekuinu. Nalazio
sam se na samom pragu uspjeha, no u mjesecima zastoja i
obnove koja je uslijedila jedan njemaki znanstvenik rijeio je
taj problem....
Bio je to Linde koji ga je preduhitrio u tom znaajnom i
isplativom otkriu dobivanja tekueg kisika. Tesla je ve
tragao za umjetnim materijalima kojima bi izolirao elektrine
vodove za-mrzivaa.
Tih sam dana bio posve obeshrabren, rekao je, toliko
da nisam vjerovao kako bih mogao smisliti bilo to drugo
osim obine elektrine terapije koju sam davao sam sebi. Jer,
struja umornom tijelu daje upravo ono to mu je najvie
potrebno ivotnu silu, snagu ivcima. Ona je veliki lijenik,
kaem Vam, moda i najvei od svih lijenika.
Upitan zapada li esto u depresiju, rekao je: Moda ne
tako esto... Svakog ovjeka umjetnike naravi iz depresije
vraa veliki entuzijazam koji ga zahvaa i gura naprijed. Moj
je ivot u cjelini

58
 Pogrena procjena

vrlo sretan, sretniji od bilo kojeg ivota kojega se ovog trena

mogu sjetiti.
Opisao je i bezgranino uzbuenje koje u njemu izazivaju
istraivanja. Ne mislim da ikoje uzbuenje, zbog kojega bi
moglo zatreperiti ljudsko srce, moe nalikovati na ono koje
osjeti izumitelj kad vidi kako se neto to je sam osmislio u
svom mozgu pretvara u uspjeh... Takvi osjeaji dovode do
toga da ovjek zaboravlja na hranu, spavanje, prijatelje,
ljubav, ba na sve.
Kao da je izvjestitelja namjerno naveo na sljedee pitanje.
Vjeruje li u brak za osobe umjetnike naravi?
Tesla je dobro razmislio.
Za umjetnika da, za glazbenika da, za pisca da, ali za
izumitelja, ne. Prva trojica svoja nadahnua moraju crpiti iz
utjecaja ena i njihova e ih ljubav dovesti do boljih
postignua. No izumitelj ima toliko intenzivnu prirodu, toliko
divljeg i strastvenog u sebi, da bi se, predajui se eni koju
voli, odrekao svega, pa tako i podruja rada koje je odabrao.
Ne mislim da mi moete navesti mnogo uistinu velikih
pronalazaka koje su izumili oenjeni ljudi.
U intervjuu nije navedeno je li taj odgovor naveo novinara
da pomisli kako se radi o lukavoj aluziji na Edisona i njegova
dva braka.
Tesla je jo nakratico oklijevao a potom, spomenuvi se
sama-kog ivota, dodao uz traak neega to je novinar u
svom lanku nazvao patosom: Ali to je i teta jer se katkad
osjeamo vrlo osamljenima.

1 S9
 11. Do Marsa

Katharineina pisma upuena Tesli odavala su podjednako

njezine neprestane promjene raspoloenja, kao i postojano
zanimanje za Teslu. Uz vremenski odmak teko je odrediti to
bi se trebalo zakljuiti iz tih njezinih neobinih poslanica.
Srdane i intimne, ponekad bi prestajale trenutak prije Jiego e
se pretvoriti u prava ljubavna pisma, ali ako je Katharine i
smjerala na to, Tesla je zasigurno nije ohrabrivao.
Na prijem 3. travnja 1896. godine pozvala ga je
napominjui da ju je posljednji put kad ga je vidjela uspio
razvedriti iako je izgledao boleljivo, a sada mi je opet
potrebno takvo razvedrava-nje. Spomenula je i da se radi o
Uskrsu. Uvijek sam se pitala znate li uope za velike promjene
koje se dogaaju oko Vas, pisala mu je. Znate li, primjerice,
da dolazi proljee? Nekad me sama ta spoznaja inila sretnom,
a sad mi donosi jedino tugu. To mi toliko znai da bih najradije
pobjegla... raspala se, odvojila. eljela bih da, poput Vas, mogu
neprestano i uvijek ivjeti jednakom rutinom, bez stanke, ivei
svoj vlastiti ivot onako kako Vi kaete da ga ivite. Ne znam
ijim ivotom ivim, ali mi ne izgleda kao da je moj vlastiti.
Vidite, dakle, da se sutra uveer jednostavno morate pojaviti.1
Johnsonovi su jedan dio toga ljeta proveli u Maineu, no
odvojenost od izumitelja uspjela je samo uveati Katharineinu
tugu i njezinu zabrinutost za njegovo zdravlje.
Grijeite, dragi moj prijatelju, i to gotovo kobno, pisala
mu je. Mislite da Vama nije potrebna promjena i odmor. A
zapravo ste2 toliko umorni da i ne znate to Vam je
potrebno...
Odgovarajui na ta topla pisma, Tesla bi je zadirkivao ili bi
joj poslao cvijee kad bi mu pao na um taj sitni znak panje.
Moda

160
 Do Marsa

je osjeao da bi se tu mogao nai na varljivom podruju.

Robert mu je takoer bio prijatelj, a Robert je volio Katharine,
pa... Ipak, u svemu tome barem nije trebao brinuti o svojim
osjeajima. Teko da je ikada upoznao ranjivost te vrste.
S Johnsonom se dopisivao o religiji, pjesnitvu te o tome
hoe li ipak pozirati jednom poznatom slikaru za portret u svi-
banjskom izdanju tjednika Century. Povremeno bi i njihovo
dopisivanje zahvatila iznimna srdanost, pa bi Tesla Johnsonu,
osim Dragi Luka, napisao i: Drago mi je to vidim da me
jo uvijek voli...3
Iako sam nije bio vjernik koji odlazi u crkvu, Tesla je
drugima preporuivao religiju kao sjajan izlaz za mnoge
probleme. U tom razdoblju, kad ga je strepnja zbog raznih
izuma gotovo nepodnoljivo titala, a lisnica mu jednako
nepodnoljivo zjapila prazna, poeo se zanimati za budizam.
Budizam i kranstvo, vjerovao je, postat e najvanije religije
u budunosti. Stoga je Johnsonu poslao knjigu o budizmu, na
to mu je ovaj odgovorio: Vitee, nisam znao da ste se
posvetili ovoj vrsti slube, no poto sam ovo proitao, mislit u
na Vas ee nego inae - a to, vjerujte, nije rijetko.4
Nakon nekoliko dana, kad su ga Johnsonovi ponovo
pozvali na veeru, zbijao je ale na raun svoje slabosti prema
otmjeno odjevenim ljudima: Ako bude i drugih gostiju
(obinih smrtnika), neu doi. No dolaze li vam Paderevvski,
Rontgen ili gospoa Anthonv - dolazim. Molio bih va
odgovor.5
Te godine Boi nije predstavljao neki osobito sretan
dogaaj za Katherine, upravo zbog uobiajenih napora
vezanih za obiteljska okupljanja. Osjeala se uhvaenom u
zamku. Mada je iskreno voljela svoju djecu i supruga te
obino uivala u drutvenim dogaanjima te vrste, inilo joj se
kako nedostaje vaan dio njezina ivota. Vrijedi li uope
ivjeti samo za usporeno raspadanje koje tako snano osjea u
sebi?
Dan nakon Boia pisala je Tesli:
Nekoliko puta pokuala sam Vam zahvaliti za rue. Preda
mnom su i sada dok Vam ovo piem - tako krupne, tako
prelijepih boja... Uvijek kada Vam piem, moram i po
nekoliko puta

IM
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

zapoinjati iznova, pravi sustav potiskivanja zbog kojeg mi

nikad ne uspijeva izraziti ono to bih eljela rei. Prole veeri
nisam eljela biti gruba prema Vama. Samo me obuzelo teko
razoaranje. Strahovito mi nedostajete i pitam se hoe li se
tako nastaviti i dalje, hou li se ikada naviknuti na to da Vas
ne viam. No drago mi je to znam da ste dobro, da ste sretni i
uspjeni. Upuujem Vam najbolje elje za Novu godinu, dragi
moj prijatelju.6
Tipino za Teslu, kad je konano naao vremena za
odgovor, nastojao ju je razvedriti alama. No samo je uspio
biti okrutan piui kako nalazi da je njezina sestra, koju je
nedavno upoznao kod njih, zapravo mnogo ljepa i ljupkija od
nje. Potom se vratio svom poslu.
Nakon predavanja odranih 1893. godine, na kojima je
podrobno opisao est osnovnih uvjeta za radioprijenos i
prijem, izradio je i opremu kojom se moglo upravljati izmeu
njegova laboratorija i razliitih toaka unutar NewYorka. Poar
je sve to unitio te znatno usporio njegova istraivanja. Ali, u
proljee 1897. godine, zahvaljujui financijskoj pomoi
Adamsa i snanoj podrci VVesting-housea, bio je opet
spreman krenuti dalje.
Prije prijavljivanja osnovnih patenata za radio, u kolovozu
je mjeseniku Electrical Revievv najavio kako je uspjeno
okonao ispitivanja, ali sam lanak zvuao je vrlo openito:
Ve je konstruirao ureaj za prijenos i elektrini prijemnik
koji je i na velikim udaljenostima osjetljiv na signale
predajnika, bez obzira na zemaljska strujanja ili toke
kompasa. A to je uinio uz vrlo mali utroak energije.
Ometanjem elektrostatske ravnotee na bilo kojoj toki
Zemlje, objanjavao je dalje Revievv, mogu se otkloniti smetnje
na velikim udaljenostima, pa tako sredstva za signaliziranje i
itanje signala postaju praktini kad su nam na raspolaganju
pravi instrumenti za to. Tim testiranjima, navodilo se dalje u
izvjeu, on je uistinu postigao beino komuniciranje na
velike udaljenosti... i sad jo treba samo usavriti
7
ureaj kako
bi mogao raditi na bilo kojim razmacima...

162
 Do Marsa

Tesla je svoja testiranja obavljao s broda koji je plovio du

rijeke Hudson i na kojem je bio smjeten set prijemnika, to je
bilo oko etrdesetak kilometara udaljeno od njegova novog
laboratorija u ulici Houston. A to je bio samo dio onoga to su
njegovi ureaji mogli.
Svoje osnovne primjene patenta dao je upisati 2. rujna
1897. godine pod brojevima 645 576 i 649 621, a bili su
odobreni 1900. godine. Njih e kasnije, kako smo ve
spomenuli, dugotrajnim parnienjem osporavati Marconi; no
prije toga
8
Tesla e tuiti Talijana zbog krenja njegovih
prava.
Patent pod brojem 613 809, koji mu je takoer odobren,
podnio je 1898. godine. Opisivao je uporabu daljinski
upravljanih vozila. Radilo se o jo jednoj spektakularnoj
mogunosti primjene beinog prijenosa. Nestrpljivo je ekao
priliku kako bi javnosti prikazao ne samo radio ili prvi prodor
u automatizaciju ve oboje odjednom.
Godinu dana prije, kad je stigao u Buffalo radi govora
povodom putanja u rad elektrane na slapovima Nijagare,
odmah nakon to je tvrtka General Eletric dovrila postavljanje
svojih vodova, Tesla je objavio da se nada kako e mu se sad
ispuniti najdrai san, naime, prijenos energije od postaje do9
postaje bez uporabe ikakvih vodova koji bi ih spajali...
Nazoni dostojanstvenici i gosti - inenjeri, industrijalci,
financijeri - sluali su ga pomijeanih osjeaja. inilo se da je
taj nadareni luak nakanio itav sustav, koji je tek otvoren,
uiniti zastarjelim prije nego je proradio, i to ba kad je poeo
obeavati dobru zaradu. No ubrzo su novine irom svijeta
objavljivale kako je Tesla razvio opremu koja ne samo da
prenosi energiju i obavijesti kroz Zemlju na udaljenosti i do
tridesetak 10kilometara, ve je moe odailjati beinim putem
kroz zrak.
Tesla je bio toliko uvjeren u to da je izjavio kako e za
kratico vrijeme biti mogue komunicirati i s Marsom.
Tu izjavu objavio je Electrical Revievv, opisujui kako je
gospodin Tesla izumio ureaj za proizvodnju golemih
elektrinih napona koji znatno premauju sve to se dotada
koristilo i kojim se struja

f.7.
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

moe dovesti do postaje na visini na kojoj prorijeena

atmosfera moe slobodno provoditi posebno dobivenu struju.
Na udaljenosti na kojoj energiju treba komercijalno koristiti
potrebno je odravati drugu postaju na otprilike jednakoj
visini kako bi se struja odailjala i primala, te je potom
usmjeravati do zemlje posebnim 11
ureajima za njezino
transformiranje i koritenje.
Uz lanak su bili objavljeni i nacrti strujnih usmjerivaa
koji su postizali elektrini napon od 2,5 milijuna volti
dobivenih iz jedne jedine zavojnice. Druga glasila prikazala su
goleme uvrene balone koji bi se koristili za odravanje
postaja na zahtije-vanim visinama.
Tesla sada predlae, nastavljao je Electrical Revievv, da se
bez uporabe ikakvih vodova iskoriste prirodni mediji - zemlja i
zrak - za prijenos golemih koliina energije na udaljenostima
od nekoliko tisua kilometara. To se ini poput sna, poput
bajke iz '1001 noi'. Ali, sva nevjerojatna otkria do kojih je
Tesla doao tijekom niza godina napornog rada... potvruju da
je njegov rad na tom podruju nadiao stupanj laboratorijskih
pokusa, te da je spreman za praktina testiranja na
industrijskoj razini. Uspjenost njegovih nastojanja znai da e
struja dobivena iz izvora kakav je Nijagara postati dostupna u
svakom dijelu svijeta, ma koliko on bio udaljen.12
Neki od lanaka koji su se pojavili u to vrijeme izvjetavali
su o tom cilju kao o fait acompli, tj. svrenom inu, tiskajui
naslove poput Tesla elektrificira itavu zemaljsku kuglu! i
njima sline. Mihajlo Pupin proitao je Teslinu tvrdnju o tome
kako je u stanju komunicirati s Marsom, pa je svecu
doseljenika u Ameriku uputio nijemu molitvu za zabludjelog
brata. Zajedno s ostalim kolegama iz svijeta znanosti pitao se
to e biti sljedee? Jo davno, dok je kao djeak uvao stoku
po panjacima vojnih pograninih podruja Kraljevine Srbije,
nauio je vanost Zemlje kao vodia akustine rezonancije.
On i ostali pastiri zaboli bi nou svoje noeve u zemlju te
zaspali s uima posve blizu njihovim otricama. Tako bi ih i
najmanje kretanje stada ili pribliavanje rumunjskih
kradljivaca kroz kukuruzite odmah trgnulo iz sna.

164
 Do Marsa

Kasnije je Pupin shvatio da bi oscilator koji emitira

elektrine valove mogao premostiti mnogo vee udaljenosti
kada bi jedan od njegovih polova bio spojen sa Zemljom. No,
govoriti o slanju beinih signala na Mars izgledalo je isuvie
besmisleno, jer ne bi postojala akustina rezonancija Zemlje
koja bi pokrivala velike udaljenosti.
Meutim, Teslu takva razmiljanja nisu zaustavljala pa je
izradio opremu koja je uistinu nadilazila sve dotad vieno.
Oblikovao je mnoge oblike, veliine i inaice Tesline zavojnice
ili transformatora visokog napona, ukljuujui i plono-spiralni
transformator, koji je konstrukcijom i oblikom bio sjajno
poboljanje, a njime je mogao proizvoditi struju napona jaine
mnogo milijuna volti.
Jedan od glavnih problema vezanih za ureaje vrlo visokih
napona bio je gubitak koji je nastajao uslijed oblikovanja
korone i drugih pranjenja, ime se ozbiljno smanjivao
konani rezultat i ograniavalo postizanje najveeg mogueg
kapaciteta. Kako bi rijeio te probleme, Tesla je uspio razviti
vrlo jednostavna i elegantna rjeenja.
Najprihvatljivijim dizajnom smatrao je transformator koji
je imao sekundarni dio u kojemu su dijelovi, nabijeni visokim
naponom, imali velike plohe te su bili rasporeeni u prostoru
du idealno zaobljenih povrina s velikim radijusima
zakrivljenosti, pri emu su morali biti na prikladnim
razmacima, tako da posvuda osiguraju malu elektrinu gustou
povrine. Na taj nain nije moglo doi do istjecanja ak ni kad
je vodi bio ogoljen. Takav je oblik na kraju bio slubeno
potvren kao plono-spiralna zavojnica.
U svom laboratoriju postavio je dvoobrtni primarni krug
koji je razvukao oko prostrane sobe. Upravo je tu zavojnicu, s
pripadajuim prekidaima strujnog kruga, kasnije poslao u
Colorado da pobuuje njegovo pojaalo-odailja. Primarni
krug je bio ukopan u zemlju i vjerojatno je imao posebne
osobine kao to su vrlo veliki promjer i mnotvo vlakana.
Uz takvu opremu osjeao je da vie nema granica; poruka
na Mars moe se odaslati gotovo jednakom lakoom kao i u
Chicago.

1 A<;
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Otkrio sam da praktiki nema granica za napone koji se

mogu postii, objanjavao je u mjeseniku Electrical Revievv, i
otkrio sam najvaniju od svih injenica na koju sam naiao
tijekom istraivanja ovih podruja. Jedna od njih bila je da
atmosferski zrak, koji inae predstavlja sjajnu izolaciju,
slobodno provodi struje velike snage koje mogu proizvesti
ovakve zavojnice... Provodlji-vost zraka toliko je
velianstvena da se pranjenje koje se dobiva iz jednog
jedinog terminala ponaa onako kako bi se ponaalo kad bi
atmosfera bila razrijeena. Druga injenica bila je da provod-
ljivost ubrzano raste to je atmosfera razrjeenija i to se
elektrini pritisak vie poveava, do te mjere da su na visinama,
koje vie ne omoguuju prolaz obinih struja kroz atmosferu,
ipak prolazile one struje koje je generirala jedna takva
zavojnica, i to takvom lakoom kao da se radi o bakrenoj
ici.13
Rekao je da je slijedom toga dokazao kako bi se goleme
koliine elektrine energije mogle prenositi kroz gornji sloj
zraka na gotovo sve zamislive udaljenosti. Shvatio je i ono to
je smatrao jednako znaajnom injenicom: da pranjenje
elektrine energije od nekoliko milijuna volti izaziva snano
oslobaanje duika iz atmosfere te ga potie da se spaja s
kisikom i drugim elementima. Ta energina djelovanja i
snana pranjenja ponaaju se toliko neobino, rekao je, da
bih se esto znao preplaiti kako e na kraju zapaliti i
atmosferu, strahovita mogunost koju je Sir Willi-am Crookes
svojim prodornim umom ve razmatrao. Tko zna je li takva
nesrea zaista mogua?
Elektrina rezonancija nije izvorno bila Teslina ideja, jer je
lord Kelvin prvi iznio matematiki prikaz pranjenja
kondenzatora; no Tesla je iskoristio njegovu bezlinu
matematiku jednadbu kako bi joj udahnuo ivot.
Kad je Electrical Revievv 1899. godine objavio lanak u kojem
se Tesla pribojava mogunosti da zapali samo nebo,
objavljeno je i nekoliko zapanjujuih fotografija koje14 prikazuju
izumitelja za vrijeme rada na konstruiranju ureaja. Jedna od
njih zabiljeila je spektakularno izbacivanje munja jaine
otprilike osam milijuna volti u pokusu vezanom za beini
prijenos elektrine energije na

166
 Do Marsa

velike udaljenosti. Druga prikazuje izumitelja kako u ruci dri

veliki bljetavi vakuumizirani balon jaine 1500 svijea, bez
ikakvih icanih spojeva, svjetlost koja bi fotografu olakala
posao. Frekvencija je izmjerena u milijunima titraja u sekundi.
Trea slika prikazuje Teslu u trenutku oputanja sa
zavojnicom koju pobuuju valovi oscilatora smjetenog na
udaljenosti i ugoenog na kapacitet njegova tijela koje je
zatieno od ozljeda odravanjem poloaja na vorinoj toki
na kojoj se snane vibracije najslabije osjeaju. Pritisak na
kraju zavojnice osvijedjene snanim tracima svjeda iznosio je
gotovo pola milijuna volti.
Posljednja fotografijia u tom strunom i sjajnom nizu
popraena je sljedeim opisom:
U ovom pokusu tijelo operatora nabijeno je velikim napo-
nom jer se nalazi u izravnom dodiru s oscilatorom. Fotografija
prikazuje vod s limenom ploicom odreene veliine koju on
dri u ruci. Operator se nalazi na vrhu statikog elektrinog
vala, a vod i ploicu osvjedjava zrak to ih okruuje. Za
osvjedjavanje itavog laboratorija koristi se samo jedna od
vakuumskih cijevi. Iako je smjetena na znatnoj udaljenosti na
stropu, jarko svijetli pod utjecajem vibracija koje joj odailje
tijelo operatera.
Teslu su takve arolije oduevljavale, a za kritiare, koji bi
mogli pomisliti da ga vie zanimaju takvi efekti od korisnih
uinaka, uvijek bi dodao kako sve to ima i svoju praktinu
primjenu. Pomou sredstava kao to su elektrina rezonancija
i tono sinkronizirani krugovi, rekao je, duik bi se mogao
ekstrahirati iz zraka i iz njega bi se moglo dobivati vrijedno
duino gnojivo. Pa i svjedost, rasprujua poput one koju
daje Sunce, mogla bi se proizvoditi znatno jeftinije od one
koja se dobiva uobiajenim nainima, i to aruljama koje
nikada nee pregorjeti.
Njegove tvrdnje zvuale su poput utopije: Zemlja bi bila
osloboena gladi i naporna rada; itav bi svijet meusobno
komunicirao; nadzirali bi se vremenski uvjeti; za rasvjetu ne bi
vie bilo granica; i na kraju, ah ne manje vano, sve bi to
dovelo do povezivanja s raznim oblicima ivota za koje je bio
uvjeren da postoje na drugim planetima. Za Marsovce je drao
da su statistika izvjesnost.

1 ai
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

U meuvremenu, njegovim ovozemaljskim prijateljima

ivot je tekao uobiajenom koloteinom. Katharine mu je
poslala otro i zajedljivo pismo, pozivajui ga na jo jedan od
svojih prijema i podsjeajui ga koliko zanemaruje prijatelje.
Djeca Johnsonovih su odrastala i ona je ve mogla zamisliti
dan kad vie ni njima nee biti potrebna. Vrijeme je letjelo, a
nju su poele progoniti tugaljive misli o prolaznosti ivota i
smrtnosti ljudskih dua: Ostavite ve jednom one milijunae,
visoke doktorske titule koje Vas okruuju, VValdorf i Petu
aveniju..., pisala mu je, i zamijenite ih jednostavnim,
obinim ljudima koji se odlikuju jedino veliinom svojih
slabosti...
Kojeta sam ula o Vama - sigurna sam da neke od tih stvari
ne znate ni Vi sami - i umirem od elje da Vam ih sve
ispripovijedim, ali naravno, -Vama nije stalo do toga da ih
sasluate. Znate li da se u proljee, u rano proljee, spremam
za odlazak u inozemstvo i, tko zna, moda me ova toliko
poznata i draga mjesta vie nee vidjeti. I zato, ako me niste
posve zaboravili, ili ako niste zaboravili da sam Vam draga - ja
sam zaboravila zaboraviti. Bolje Vam je da doete sada i opet
ponovno.
Ah, kako brzo prolaze dani! Tako mi je malo dana preostalo
u ovim mojim godinama, stigla je jesen i mi se vraamo iz
naeg ljetnog utoita, a potom e odmah proljee i mi iznova
odlazimo, poet e jedno novo i beskonano dugo ljeto, kao da
vie nema zime. Budite ovjek, budite ljubazni i doite. Znate
da je to Rober-tov prijem. Moda ete doi barem zbog
njega.15
Izronio je iz svog laboratorija i pojavio se na prijemu. Neko
je vrijeme nastojao biti obzirniji. U pisamcu Palai
Johnsonovih spomenuo je Lukin sjajan prijevod srpske
poezije i rekao da je tri primjerka te knjige poslao na adrese
triju kraljica - amerikih kraljica, mogao bih dodati. Ujedno
je pozvao Johnsonove na sveanost koju prireuje u
VValdorfu, prije nego mi ponestane novca. Poslao je i
vjetropirasto pisamce Gospoi Johnston, ljepotici bala, na
ijoj je omotnici mnogo godina kasnije Agnes Johnson Holden
napisala: Teslino zadirkivanje mame namjernim
iskrivljavanjem rukopisa i njezina prezimena.

168
 Do Marsa

Neko se vrijeme inilo da su se s njegovim ponovnim

pohaanjem prijema opet vratila stara vremena. No ubrzo ga
je njegov laboratorij opet obuzeo u cijelosti. Tesla je ve dugo
istraivao podruje mehanikih vibracija, primjerice s
vibrirajuom platformom na kojoj je Marku Tvvainu dopustio
boraviti za zabavu i iz zdravstvenih razloga. Neoekivani
uinci pojavili bi se posve iznenada i gotovo odjednom.
Jednog dana 1898. godine, testirajui siuan elektromeha-
niki oscilator, bez ikakvih ga je posebnih namjera privrstio
na potporni eljezni stup koji je bio postavljen kroz itavu
zgradu u ulici East Houston br. 46, a protezao se sve do
pjeanog poda u podrumu tog zdanja.
Ukljuivi prekida, udobno se zavalio u naslonja kako bi
promatrao i biljeio sve to e se dogaati. Takvi su ga ureaji
oduvijek opinjavali, jer kako bi se brzina poveavala, oni bi
postizali rezonanciju prvo s jednim predmetom iz njegove
radionice, a potom bi se poeli redati i ostali. Tako bi se,
primjerice, neki komad opreme ili namjetaja iznenada poeo
drmusati i plesati prostorijom. Kako bi poveavao frekvenciju,
taj bi se predmet zaustavio, ali bi zato neki drugi zapoeo svoj
nevjerojatni ples, pa onda opet neki trei...
Tom zgodom Tesla nije bio svjestan da vibracije putuju
eljeznim stupom prema dnu, da uveavaju svoju snagu te da
se kroz itavu zemljanu podlogu Manhattana prenose u svim
smjerovima. (Potresi su obino mnogo ozbiljniji na odreenoj
udaljenosti od epicentra.) Zgrade iz okolice poele su se
ljuljati i tresti, prozorska stakla zveati, a gomila graana
glavom bez obzira istrala je na ulice traei spas u susjednoj
talijanskoj i kineskoj etvrti.
U policijskoj stanici u ulici Mulberrv, gdje su na Teslu ve
neko vrijeme sumnjiavo gledali, ubrzo je postalo oevidno
kako zemljotresa nema ni u kojem drugom dijelu grada.
Poslana su dva policajca da provjere mahnitog izumitelja.
Posve nesvjestan strke i kaosa koji se dogaao posvuda oko
njegove zgrade, upravo je poeo osjeati strahovite vibracije u
podu i zidovima koji su ga

169
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

okruivali. Znajui da sve treba to hitnije zaustaviti, zgrabio

je teki kovaki eki i jednim zamahom smrvio mali
oscilator.
Upravo u trenutku kad su zadihani policajci banuli na vrata
laboratorija, on se okrenuo te im se dostojanstveno naklonio.
Gospodo, alim, ree im, malo ste zakasnili na moj
pokus. Morao sam ga iznenada i neoekivano prekinuti, i to
na neuobiajeni nain... Ali, navratite li veeras jo jednom,
privrstit u drugi oscilator na ovu platformu i obojica ete
moi stajati na njoj. Siguran sam da e vam to predstavljati
zanimljivo i vrlo ugodno iskustvo. Samo, 16sad morate otii jer
imam jo dosta posla. Zbogom, gospodo!
Kad su pristigli novinari, umiljato im je objasnio da bi
takvim ureajem za svega nekoliko minuta mogao razoriti
Brooklvnski most kad bi mu se prohtjelo.
Godinama kasnije Allanu L. Bensonu priao je o drugom
pokusu to ga je izveo s oscilatorom koji nije bio vei od
budilice. Opisao mu je kako je oscilator privrstio na elini
spoj debljine oko pet centimetara i krai od metra. Dosta
vremena nije se dogaalo ba nita... No, na kraju... veliki
elini spoj poeo se tresti, poveavati svoj raspon ljuljanja
sve dok nije poeo17 poskakivati brzinom otkucaja srca i
konano se slomio!
Kovaki ekii to ne bi mogli uiniti, rekao je novinaru; ni
eljezne poluge ne bi pomogle, ali u tome je uspio niz
kuckanja koja su toliko slabana da pojedinano ne bi mogla
nauditi ni djetetu.
Zadovoljan takvim poetkom, gurnuo je mali oscilator u
dep ogrtaa i krenuo u potragu za nekim napola dovrenim
elinim zdanjem. Pronaavi na podruju Wall Streeta
elini kostur deseterokatnice na kojoj jo nisu zapoeli sa
zidarskim radovima, privrstio ga je na jednu od elinih
sipki.
Za nekoliko minuta, rekao je novinaru, mogao sam ve
osjetiti kako se ipka trese. Postupno se to drmusanje
pojaavalo i irilo kroz itavu golemu masu elika. Na kraju,
cijela se struktura poela ljuljati i pucketati, a graevinski
radnici poeli su u panici silaziti sa svih strana konstrukcije,
duboko uvjereni da se

170
 Do Marsa

radi o potresu. Kao munja proirilo se govorkanje da e se

cijela konstrukcija sruiti, pa je pozvana i policija. Ali, prije
nego se ita ozbiljno dogodilo, skinuo sam oscilator, strpao ga
u dep i udaljio se. Da sam nastavio jo samo desetak minuta,
ta bi se zgrada sruila nasred ulice. Istim oscilatorom mogao
bih sruiti i Brooklvnski most za manje od jednog sata.
Ni to nije bilo sve. Pohvalio se Bensonu da bi na isti nain
mogao raspoloviti i samu Zemlju rascijepiti je kao to bi
djeak raspolovio jabuku, i tako zauvijek okonati karijeru
ovjeanstva. Oscilacije Zemlje, nastavio je, odvijaju se
periodiki, u razmacima od otprilike jedan sat i etrdeset devet
minuta. To znai da e, udarim li sad u do, val kontrakcije
proi kroz nju i vratiti se za jedan sat i etrdeset devet minuta
u obliku ekspanzije. injenica je da se Zemlja, kao i sve
ostalo, nalazi u stanju neprestanog vibri-ranja. Ona se bez
prestanka stee i iri.
Sad pretpostavimo da tono u trenutku kad poinje njezino
stezanje izazovem eksploziju jedne tone dinamita. To bi
ubrzalo njezino stezanje, a za jedan sat i etrdeset devet
minuta dolo bi do jednako ubrzanog vala irenja. Kad se val
irenja smanji, recimo da opet izazovem eksploziju druge tone
dinamita, time bih jo vie poveao val stezanja. Recimo da
sve to ponavljam svaki put iznova. Ima li ikakvih dvojbi o
tome to bi se dogodilo? U mojoj ih glavi nema. Zemlja bi se
rascijepila nadvoje. Prvi put u svojoj povijesti ovjek
posjeduje spoznaju kojom bi mogao utjecati na ono to se
dogaa u svemiru!
Kad ga je Benson upitao koliko bi mu vremena bilo
potrebno da raspolovi Zemlju na taj nain, skromno je
odgovorio: Za to bi trebali mjeseci; moda ak i godina ili
dvije. Ali, nastavio je, za samo nekoliko tjedana mogao bih
Zemljinu koru dovesti u takvo stanje vibriranja da bi se ona
uzdizala i padala i stotinama metara, izbacujui rijeke iz
njihovih korita, razarajui zgrade i praktiki cijelu civilizaciju.
Na veliko olakanje obinih smrtnika, Tesla je kasnije donekle
ublaio tu tvrdnju. Naelo zasigurno ne bi zakazalo, rekao je,
ali bi bilo nemogue postii savrenu mehaniku rezonanciju
Zemlje.
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Kao i obino kad bi osvanule u novinama, Tesline izjave

imale su natruhe egzibicionizma. No, isto tako, njegova su
istraivanja u osnovi uvijek bila na mjestu. Zapravo, nalazio se
na poecima zasnivanja nove znanosti koju je nazivao
telegeodinamikom koja ga je dovela do znaajnih rezultata.
Zamijetio je da bi se ista naela osciliranja mogla iskoristiti za
otkrivanje udaljenih predmeta, kakvi su podmornice ili
brodovi. Takoer, nadao se da bi uporabom mehanikih
vibracija - uz poznatu konstantu Zemlje -mogao otkriti nain
tonog odreivanja poloaja naslaga zlata i naftnih polja.
Tako je postao zaetnikom suvremenih tehnika eksploatiranja
tla.
Tesla se sloio s teorijom koju je postavio O'Neill da bi
itav niz meusobno povezanih iroskopa, smjetenih u
podrujima s velikom opasnou od potresa, mogao u
jednakim intervalima prenositi potisne udare u Zemlju, ime
bi se postigla rezonancija u njezinim povrinskim slojevima
koja bi stvorila neku vrstu plonog pritiska prije nego bi
nastali jai potresi. Danas svjedoimo o iznova pobuenom
zanimanju seizmologa za takve tehnike otkrivanja i
onemoguavanja potresa.
Opisao je stroj (za ije je daljnje razvijanje kasnije
nastojao zagrijati i Vvestinghousea) koji bi u sebi utjelovio
umijee telegeo-dinamike. Tvrdio je kako je uz njegovu
pomo u zemlju odaslao mehanike valove duge oko deset
kilometara, ali mnogo manje amplitude od one koju imaju
valovi potresa, pri emu su oni na toj udaljenosti izgubili
vrlo mali dio svoje snage. Oni nisu trebali prenositi elektrinu
energiju, nego omoguiti prijenos poruka do bilo kojeg mjesta
na svijetu gdje bi se primale siunim depnim prijemnikom.
Takve bi poruke mogle putovati bez obzira na postojee
vremenske uvjete. Kad su ga novinari nagovorili da im opie
taj ureaj, rekao je samo da se radi o cilindru izraenom od
najfinijeg elika - koji se u zraku odrava pomou jedne vrste
energije koja je u naelu stara, ali ju je nevjerojatno pojaao
zahvaljujui tajnim postupcima - i o njegovom statorskom
dijelu. Snani impulsi usmjereni na lebdei cilindar djelovali
bi na sta-torski dio, a kroz njega i na Zemlju.

172
 Do Marsa

Od te ideje nije se razvilo nita. No Tesla se itava ivota

drao mogunosti mehanike rezonancije kao oruja kojim je
prestravljenim graanima NewYorka - kroz znanost -
utjerivao strah u kosti, slian strahu od gnjeva Bojega. Rekao
je novinarima da bi mogao proetati Empire State Buildingom
i pretvoriti ga u vrlo kratkom vremenu u masu kra i
ruevina. Bio bi mi potreban samo maleni oscilator, naprava
tako mala da stane u dep. Da bi se taj mali oscilator
pokrenuo, potrebne su samo 2,5 konjske snage. Prvo bi, rekao
je, otpale kamene ploe s proelja. Potom bi se uzdrmao itav
elini kostur nebodera, pa bi se ponos i slava Man-hattana
sruila kao kula od karata. U tom bi trenutku Superman
vjerojatno strpao tu sitnu napravu u dep i polagano se
udaljio, moda recitirajui odlomak iz Fausta. Tek tada bi
njegovi kritiari imali zbog ega prokleti taj dan.
to god nastojao postii takvim pretjeranim izjavama -
oboavanje svojih sljedbenika, zavist ostalih znanstvenika,
uzbunjivanje dunosnika - jedno ostaje sigurno: Tesla nije
nailazio na ravnodunost. Uostalom, ravnodunost javnosti
nije si ni mogao dopustiti. Naime, sve je vie izgledalo da ga
sudbina neprestano prisiljava na izravno takmienje s
majstorom opinjavan)a javnosti, sjajnim i ve ostarjelim
arobnjakom iz Menlo Parka.

173
 12. Roboti

Nova 1898. godina zatekla je Edisona i Teslu u posve

izjednaenoj utrci oko toga tko e od njih svojim
nevjerojatnim tvrdnjama vie zabezeknuti umove obinih
smrtnika. Novosti o njihovu djelovanju irile su se posvuda,
pa su tako stigle i do San Francisca gdje je izvjeteno da se
Edisonu pripisuje objava kako moe fotografirati misli.
Nikola Tesla rekao je njujorkim novinama da je 'uspio
obuzdati zrake sunca' te da e se one koristiti kao pogon za
strojeve i za dobivanje svjetlosti i grijanja. To je istraivanje jo
bilo na svom poetnom stupnju, no on je ve objavio kako
nema nikakvih mogunosti da zakae. Jer, otkrio je metodu
proizvodnje pare dobivene iz zraka Sunca. Para e pokretati
parni stroj, a on e proizvoditi struju.. .*
Teslina solarna naprava svojim je oblikom bila posve
jednostavna, rekao je izumitelj, no kad bi je u potpunosti
opisao, ostali bi mu mogli oduzeti samu ideju, patentirati je i
tako nadzirati taj blagoslov neba, koji on kao svoj besplatni
dar namjerava pokloniti itavom svijetu. Usprkos tome,
Chauncevju McGovernu iz lista Pearsons Magazine dopustio je
da vidi njegov izum za koji je ustvrdio da u sebi sadri jedan
jedini skriveni faktor.
U sreditu velike prostorije natkrivene staklenim krovom -
njegove postaje za dobivanje solarne energije na podlozi
od azbesta i kamena smjestio je golemi cilindar, izraen od
debelog stakla. Uokolo su se nalazila zrcala presvuena
azbestom,2
koja su odbijala suneve zrake ravno u stakleni
cilindar. Cilindar je uvijek morao biti napunjen vodom, na
koju bi se onda djelovalo tajnim kemijskim postupkom za koji
je izumitelj rekao da je jedini sloeni dio cijelog sustava.

174
 Roboti

Kada bi sunce sijalo itavog dana, zahvaljujui tom kemij-

skom postupku kojim se voda lako podvrgava toplini,
proizvodila bi se para koja bi na uobiajeni nain pokretala
parne strojeve. Zauzvrat, oni bi proizvodili struju za
domainstva i tvornice zapravo, toliko struje da bi se
proizvodili i vikovi koji bi se mogli pohranjivati za oblane
dane.
Izumitelj je i sam rekao kako oekuje da e ga ismijati
zbog razvijanja tako jednostavnog sustava. Trokovi
dobivanja takve energije bili bi minimalni, a on je vjerovao
u suprotnosti s iskustvima nadolazeih narataja - kako bi
trebalo biti jednostavno usavriti akumulatore koji bi u sebi
mogli pohraniti struju za jednu godinu, za sluaj da se stroj
pokvari. Taj bi sustav bio, objavio je, puno prirodniji nain
od postojeeg u kojem se ljudi uz velike napore i gubitke
ivota sputaju u utrobu Zemlje kako bi iskopali neto ugljena
koji e onda kratko vrijeme pokretati strojeve, pa se ubrzo
moraju vraati dolje po nove koliine. Zaista, on se nadao da
e vidjeti kako njegov solarni ureaj zamjenjuje ne samo
grijanje na ugljen, ve i na drva, a takoer i sve druge po-
gonske izvore za dobivanje svjetlosti i grijanja.
Tesli je prebacivanje vlastitih izuma u radne oblike
predstavljalo sve vee tekoe, jer je gotovo sve radio osobno,
pri emu bi ga neprestano salijetale nove ideje i odvlaile mu
pozornost. Koliko je poznato, njegov solarni sustav nikad nije
uao u komercijalnu uporabu. Na iste je probleme naiao kod
svojih novih vakuumskih cijevi za fotografsku rasvjetu.
Robertu Johnsonu je napisao: Siguran sam da sam dobio
svjedo koje e za snimanje fotografija biti bolje i od danjeg
svjetla, ali jednostavno ne nalazim vremena za njegovo
usavravanje... Potom je napravio itav niz snimaka glumca
Josepha Jeffersona kako bi provjerio to tajnovito novo
svjetlo. (Pet godina prije snimio je, takoer s Jeffersonom kao
modelom,3 prve fotografije ikada napravljene fosforescentnim
svjedom. ) Zatim je The NewYorkTimes izvijestio: Umjetnost
fotografije ubudue e biti neovisna o sunevoj svjetlosti i bit
e osloboena neugodnosti i bljeskova izazvanih svjetlima
flea, ukoliko su utemeljene tvrdnje

175
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Nikole Tesle o njegovu posljednjem otkriu vakuumskih cijevi.4

List The Electrical Revievv Teslinu je cijev proglasio
najneobinijom ikada vienom vakuumskom cijevi.5 Fotografije
izraene pomou nje bile su tiskane u svim novinama. No, nakon
toga se o toj cijevi vise nije mnogo ulo.
Njegovom SLL se glavom rojile mi_s!i i o drugim vrstama
praktinih izuma, neprestano ramjui & temeljnim istraivanjima
koja su mu hita draa. Georgc Wcstinghouse postao mu je hitan
zahtjev da mu osmisli jednostavan i ekonomian ureaj za
pretvaranje izmjenine u istosmjernu struju... Industrijalac iz
Pittsburgha zanimao se za pretvaranje struje izmeu ostalog i za
pogon elektrinih vlakova. Tesla je odmah odgovorio da je i sam
dugo razmiljao o tom problemu pa tako raspolae ne samo
jednim, ve nekolicinom ureaja koje samo treba uklopiti u strujni
krug, a za svima njima postoji prava jagma.
Bio je uvjeren, a to je i objavio, da bi po propisno izgraenim
prugama vlakovi pokretani izmjeruno-istosmjernom strujom
mogli sigurno putovati i brzinom od tri stotine kilometara na sat.
Kao i obino, njegova je izjava zaokupila matu javnosti te
izazvala njegove kolege izumitelje. VVestinghouse je unajmio
jedan od Tesli ni li konvertora. U to je vrijeme Izumitelju posudio
6 tisua dolara bako bi nastavio s drugim izumima, koji su bili na
raznim stupnjevima razvoja. Tesla u tom trenutku nije ba bio pri
novcu. ali barem nije imao dugova,
U svibnju je princ; Albert od Belgije posjetio Sjedinjene
Drave te meu mjesta svojih obilazaka ukljuio i Tcslin
laboratorij. Tu ga je iskustvo zapanjilo, rekao je. dodavi da
izumitelj spada meu one Amerikance koji su na njega ostavili
najdublji dojam.
Tesla, koji nikad nije podcjenjivao koristi od takvih vanih
posjeta, telegramom je predloio Georgcu Westhighouseu da po-
zove princa u posjet u njegovu domu U Pillsburghu.
VVesringhouse je to prihvatio kao sjajnu ideju. Pritom je princu
Albertu i njegovoj sviti pokazao i svoj u elektranu na slapovima
Nijagare.*
No. princ Albert nije bio prvi princ kofi je poletio slapove Mijagare. Godine
IS60, slapove je jo kao mladi posjetio i Btirtlk, print od WiLew, koji it ;
 Roboti

U meuvremenu je izdava William Randolph Hearst

polagano pripremao naciju na rat sa panjolskom. udan splet
okolnosti doveo je do toga da je Teslin trenutak slave, koji mu
je svakako trebao pripasti, ukrao jedan od njegovih
najbliskijih prijatelja.
Hearstov djelatnik u Havani, Frederick Remington,
telegrafi-rao je svom gazdi: Sve je mirno. Ovdje nema
nikakvih neprilika. Nee biti rata. Htio bih se vratiti. Na to
mu je velikan odgovorio: Molim, ostati. Vi se pobrinite za
slike, ja u se pobrinuti za rat.6
Hearst je u pravome ratu vidio jedino rjeenje bitke koja se
u tadanjem NewYorku vodila izmeu njegova lista Journal i
Pulitze-rova Wbrlda. Njegovi su uvodnici uperili svoju otricu
na panjolsku zbog navodnih okrutnosti prema plemenitom
kubanskom narodu. A kad je ratni brod Maine tajanstveno
eksplodirao i potonuo u pristanitu u Havani, to mu je bilo
dovoljan izgovor da cijelu zemlju gurne u kal
osvetoljubivosti. Ameriki Kongres, pozivajui se na napise u
novinama, 7tijesnom je veinom izglasao objavu rata protiv
panjolske.
Amerikanci su - posve opijeni rodoljubnim tiskom koji im
je nudio lai i izmiljene krizne situacije, to je ukljuivalo i
upozorenja od opasnosti invazije panjolske flote na gradove
smjetene na istonoj obali - odgovorili pravom histerijom.
panjolska nije imala ni najmanje elje za osvajanjem
Sjedinjenih Drava, i to borbom u kojoj ne bi imala nikakva
izgleda za pobjedu. Usprkos tome, ameriki obrambeni stroj
stavljen je u puni pogon; luke su bile osnaene i utvrdama
koje su se trebale oduprijeti zamiljenom neprijatelju te
borbenim snagama okupljenima pod amerikom zastavom.
Chauncv Depevv, bivi dravni tajnik drave NewYork,
izrazio je miljenje kako Amerika nikada ne bi objavila rat
panjolskoj da je odluka o tome bila preputena predsjedniku
McKinlevju, a ne Kongresu koji je vrlo prijemiv za
raspoloenja to vladaju u narodu. I britanski veleposlanik
James Bryce, uasnut suludim
...kasnije postati engleski kralj EdvvardVII., te poelio da ga spuste niz
slapove u bavi, kako je to pred njim uinio i jedan francuski akrobat. To
mu je bilo zabranjeno.

77
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

pripremama i laima koje je svakodnevno itao u novinama,

izjavio je da se nada da takav stav zemlje nee ostaviti trajne
nasil-jiike tragove u nacionalnom karakteru. Na to mu je The
NewYork Times uznosito odvratio da se njegovi istupi u korist
potiskivanja enskog roda teko mogu nazvati nasilnikima.
To se odnosilo na Hearstov romantini kriarski rat to ga je
poveo radi oslobaanja i spaavanja kubanske pobunjenice
koju su njegovi ameriki itatelji poznavali samo kao Miss
Cisneros.
Bubnjevi domoljublja udarali su u venama svakog pravog
sina domovine; ak su i milijarderi poeli povlaiti poteze
junakih razmjera. Tako je Hearst, primjerice, uputio pismo
predsjedniku Sjedinjenih Drava: Gospodine, molim Vas da
kao dar Sjedinjenim Dravama, bez ikakvih postavljenih
uvjeta, prihvatite moju parnu jahtu Buccaneer. No, u istom je
pismu bez ikakvih uvjeta izdava zatraio da se njemu
dodijeli mjesto zapovjednika jahte. Amerika mornarica mudro
je prihvatila jahtu, ali je kapetana odbila. J. Pierpont Morgan
puno je promiljenije ponudio Vladi svoju jahtu Corsair, ali na
prodaju.
Jedne proljetne veeri, usred nacionalnog ludila, Tesla i
John-sonovi zatekli su se u drutvu njihove keri Agnes i
zgodnog mornarikog porunika, Richmonda Pearsona
Hobsona. Veerali su u hotelu Waldorf-Astoria. Bio je to prvi
izlazak Johnsonove keri u drutvo odraslih, te posljednje
pojavljivanje mladog porunika koji je poslije navratio u
Teslin laboratorij da bi se oprostio od njega, jer je trebao
krenuti na tajni mornariki zadatak. Upravo u trenutku njihova
pozdravljanja, na vrata laboratorija banuo je novinar Piessa,
vodeeg lista u Philadelphiji.
Dr. Tesla, ujem da imate beini ureaj pomou kojeg e
se moi komunicirati s ratnim brodovima udaljenim stotinama
kilometara, usopljeno je ustvrdio.
To je tono, odgovori mu pronalaza. No, ne mogu
Vam o tome iznijeti nikakve pojedinosti. Jedan od razloga
zato Vam nita ne mogu rei je taj to u biti ponosan ako se
ureaj bude mogao koristiti na brodovima. Time u pomoi
svojoj zemlji jer e nam on donijeti veliku prednost.

178
 Roboti

Tada se Vi smatrate dobrim Amerikancem? iskuavao ga

je novinar.
Ja, dobrim Amerikancem?! Pa ja sam bio dobar
Amerikanac i prije nego to sam ugledao ovu zemlju.
Prouavao sam njezinu povijest; upoznao neke od njezinih
ljudi, divio sam se Americi. U srcu sam bio Amerikanac i prije
nego to sam pomislio da u jednom ovdje ivjeti.
I dok je novinar vrljao njegov odgovor, Tesla se nadovezao.
Kakve samo mogunosti ova zemlja prua ljudima! Ovaj
je narod tisuu godina ispred naroda u bilo kojoj drugoj zemlji
svijeta. To su veliki, slobodoumni i velikoduni ljudi. Ni u
jednoj 8drugoj zemlji ne bih nikada postigao ono to imam
ovdje.
On je to uistinu mislio. Bila je to istina. Zaboravio je
vremena kad su ga prevarili Edison, njegovi upravitelji i drugi
poslovni ljudi, kad su vodei ameriki znanstvenici napadali
njegov viefazni sustav ili ismijavali njegova predvianja.
Ponekad je jednostavno to bilo tako. No, isto je tako bila istina
i to da se nadao kako e nakon skore izlobe u Madison
Square Gardenu za svoja najnovija uda pobuditi i zanimanje
Vlade.
Ameriki narod spreman je brzo pruiti pomo i odati pri-
znanje, nastavio je. Da, ja sam jednako dobar Amerikanac
kao i svi ostali. Dodue, nemam to prodati Vladi Sjedinjenih
Drava, ali - zatrebaju U joj9 moje usluge u bilo kojem obliku,
one su im na raspolaganju.
Samo, u to uzavrelo doba ovjeku neto tamnije puti i
stranog naglaska nije ba bilo lako biti Amerikancem. Lovci na
strane pijune razmiljeli su se zemljom. Policija je najee
okretala glavu kad bi spazila kako u pokrajnjoj uliici tuku i
napadaju nekog nesretnog panjolsko-amerikoga graanina.
Ponekad bi takve pijune hvatali i pripremali za moguu
deportaciju.
Andrew Carnegie zapravo je samo izrazio opeprihvaenu
enju kad je predvidio: Naskoro emo dospjeti do rase koja
engleski jezik govori kao materinji i koja e biti kadra
sprijeiti mnoga zla u svijetu.
Teddy Roosevelt podnio je ostavku na poloaj pomonika

7Q
TESLA - OVJEK IZVAN

tajnika u mornarici i poeo se baviti regrutiranjem onih

lanova Knickerbocker Cluba koji su bili voljni pristupiti
postrojbi Rough Riders. Pukovnik John Jacob Astor
prihvatio se uvjebavanja topnikih jedinica. Kauboji i
Indijanci iz plemena Sioux pohrlili su pod stijeg. U
meuvremenu su iz panjolske poele pristizati vijesti o
pobunama i ustancima, a s Kube o umiranju od gladi. Na kraju
svega, est puta vie amerikih vojnika umrlo je na Kubi od
kolere i tifusa nego od panjolskih metaka.
Trenutak koji je izumitelj Tesla, naporno radei, tako
eljno oekivao doao je usred vojnih manevara. Prva
elektrotehnika izloba u Madison Square Gardenu zbog toga
je kasnila s otvorenjem. eljeznice su bile zakrene zbog
jedinica u pokretu i prijevoza vojnih zaliha, pa su zato kasnili i
neki izloci. Zasjenjena veim dogaajima, izloba je bila
gotovo istisnuta s novinskih stranica. Kao vrhunac svega,
poelo je i kiiti. No, unato tome, na otvorenju se pojavilo
petnaestak tisua ljudi.
Iz tih razloga Teslino prikazivanje prvog robotiziranog
broda na svijetu, daljinski upravljanog njegovim beinim
sustavom, nije uspjelo postii onaj dojam koji je zasluivalo, i
to ne samo zato to ga je zasjenio rat, nego i zato to je sam
izumitelj uinio pogreku te je javnosti odjednom predoio
vie od onoga to je ona bila u stanju probaviti. Nevjerojatan
stupanj razvoja do kojega je Tesla doveo beini prijenos, kao
preteu suvremenog radioureaja, bio bi posve dovoljan; no
istodobno predstaviti i automatizaciju, kao to je to on uinio,
bilo je vjerojatno previe za sve okupljene. Tog dana 1898.
godine, kad je prikazao zajednikog preteu suvremenih
navoenih vozila i oruja, automa-tizirane industrije i
robotizacije, pred svijet je iznio ideju na koju ovaj nee biti
spreman jo godinama.
Njegove prve dvije naprave upravljane pomou radija bih
su brodovi, a jednog od njih moglo se daljinskim upravljaem
uroniti u vodu. Tom zgodom Tesla je prikazao samo potonjeg.
Kapetan amerike mornarnice E. J. Quinby, koji je tijekom
Drugog svjetskog rata bio zaduen za istraivanje i razvoj
elektronskog oruja za mornaricu na Key Westu na Floridi, o
Teslinoj povijesnoj

180
 Roboti

izlobi, koju je posjetio kao djearac, napisao je: Bio sam

tamo sa svojim ocem, oaran svime, ali i posve nesvjestan da
upravo prisustvujem svitanju prostorne navigacije koja e se
razviti tek poslije, u nadolazeem stoljeu. Tesla nije rabio
Morseove znakove. On nije prenosio poruke na bilo kojem od
poznatih jezika. Usprkos tome, koristio je vlastite ifrirane
impulse pomou Her-tzovih valova da bi izravno nadzirao
svoje pionirsko djelo. Unosio bi naredbe posjetitelja, a
prijemnik na plovilu automatski bi ih dekodirao da bi se dolo
do izvrenja traenih radnji.10
Ipak, tom prigodom nisu bile razotkrivene sve mogunosti
tog izuma, djelomice zato to se Tesla nadao da e mornarica
ozbiljno razmotriti mogunost njegove uporabe u samom ratu.
Jedna od osobina koje nisu bile otkrivene, objasnio je
kasnije znanstveni pisac Kennetli M. Swezey, bio je sustav za
spreavanje ometanja pomou usklaenih ureaja koji bi
odgovarali jedino na kombinaciju od nekoliko radiovalova
posve razliitih frekvencija. Druga je bila preklopna antena
koja se mogla potpuno uvui u bakreni oklop plovila; antena
bi tako postala nezamjetna, a plovilom bi se moglo upravljati i
kad je potpuno uronjeno u more.11
Izumitelj nije otkrio ni trunke vie od temeljne zamisli
svog osnovnog patenta pod brojem 613 809 - bila je to
lukavtina kojom se nauio koristiti kako bi zatitio svoja
otkria.
Ono to su njegovi patenti ukljuivali, a gledatelji u
Madison Square Gardenu nisu imali prilike vidjeti, bile su
specifikacije za torpedni amac bez posade, ukljuujui i
motor s akumulatorom za pokretanje propelera, zatim manji
motori i akumulatori pomou kojih se reguliralo upravljakim
mehanizmom te drugi akumulatori kojima su se napajala
signalna12 svjeda, kao i ureaj za dizanje ili sputanje gaza
plovila. Na plovilu je bio predvien prostor za est torpeda
dugakih etiri metra, koji su bih smjeteni u dva reda, i to
tako da kad bi jedan od njih bio ispaljen, drugi bi skliznuo u
njegovo leite. Tesla je mornarici javio kako misli da bi se
takvo plovilo moglo izgraditi za otprilike 50 tisua dolara.

181
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Ustvrdio je da bi nekoliko takvih daljinski upravljanih plovila moglo napasti

i razoriti itavu jednu armadu - temeljito je unititi u roku od jednog sata, pri
emu neprijatelj ne bi ak ni ugledao protivnika, niti bi znao kakva ga to sila
unitava.
Kad se ta stvar proula, primio je pismo Marka Tvvaina, koji se tada zatekao u
Austriji:
Imate li ve austrijski i engleski patent za sav taj ruilaki uas koji ste
izumili? I, ako ih imate, biste li mi naveli cijenu, kako bih ja preuzeo koncesiju za
njih i prodao ih? Jer, upoznao sam premijere obiju zemalja, a i premijera
Njemake; isto tako i Wilhelma II.
Ostat u u Europi jo godinu dana.
Kad je grupa zainteresiranih ljudi jedne veeri u hotelu vodila raspravu o
sredstvima kojima bi se nacije mogle uvjeriti u to da se pridrue Caru i da doe
do razoruanja, savjetovao sam im da tragaju za neim drugim... a ne za
razoruanjem na papiru koji je potroan materijal... Rekao sam im, naime, da
pozovu velike izumitelje koji e pronai neto protiv ega bi flote i vojske bile
bespomone i da e tek to uiniti daljnje ratovanje nemoguim. Nisam ni sanjao
da Vi ve radite na tome te da se pripremate za uvoenje razoruanja i trajnog
mira na Zemlji na jedan tako praktian i neizbjean nain.
Znam 13
da ste vrlo zaposlen ovjek, no hoete li ukrasti malo vremena i javiti
mi se?
Ali, Teslina je ideja bila suvie napredna za one koji su tada bili zadueni za
obranu Amerike pa su je proglasili neostvarivim snom. ak i oni vojni slubenici
koji su gledali manevre patuljastog broda na izlobi, proglasili su sve tek
laboratorijskim pokusom koji se nikad ne bi mogao primijeniti u stvarnim
borbenim uvjetima.
Teslini izloci u Madison Square Gardenu nesumnjivo su predstavljali
najproroanskiji dogaaj na toj izlobi, no i ostali su se izumitelji potrudili oko
svojih izloaka. Marconi je bez ikakvog odobrenja iskoristio Teslin oscilator da
bi pokazao kako se mine mogu razarati ispaljivanjem kubanskog ispaljivaa
dinamita pomou Marconijeve beine telegrafije. Izum koji je predstavio
 Roboti

Edison ubrzo e biti proglaen najobinijom budalatinom; bio

je to magnetski separator rude.
Pupin, predsjednik Drutva elektrotehniara New Yorka,
Edison i Marconi, mona i pametna trojka, bili su sad zdrueni
vjerom u financijske i komercijalne mogunosti to ih je
pruao beini sustav. Ali, jo ih je neto zbliavalo - njihova
rastua zlovolja izazvana Teslinim uspjesima.
Tesla i Johnson pratili su novosti vezane za ratna dogaanja
i pomorske bitke iz dana u dan, nadajui se da e uti poneto
o tajanstvenom zadatku koji im je oteo prijatelja Hobsona. Jer,
od njega samog nisu dobili nikakvih izravnih vijesti jo od
njegova naglog odlaska poetkom svibnja.
Prvom polovinom lipnja panjolski admiral Cervera, ije je
boravite postalo predmetom svakojakih nagaanja po
amerikim novinama, ukotvio je svoje ratno brodovlje u luci
Santiago kako bi se opskrbilo potrebnim zalihama ugljena.
Pribliila mu se mnogo nadmonija amerika flota. Na
topovnjai NewYork bio je i porunik Hobson, iako to nije
znala ni njegova obitelj, a ni prijatelji. Proteklo je vrijeme
proveo na intenzivnoj obuci vezanoj za topnitvo i rukovanje
eksplozivima.
Smiljena je oajnika strategija i gotovo samoubilaka
misija kako bi Cerverinu flotu uhvatili u zamku. Zamisao je
bila da se potopi jedan vlastiti brod na najuem dijelu ulaska u
luku Santiago. Za tu je svrhu odabran stari teretni brod za
prijevoz ugljena, Merrimac, te su ga opremili torpedima koji
e ga razoriti i pretvoriti u olupinu. Za voditelja misije
odabrali su porunika Hobsona, tada u dobi od dvadeset osam
godina, kojemu se pridruilo est dobrovoljaca.
U 1:30 nou, kad su oblaci zastrli mjeseinu, porunik i
njegovi momci, naoruani samo pitoljima, tiho su pokrenuli
odabranu brodsku krntiju ka ulazu u luku.
U knjizi koju je kasnije napisao o tom pothvatu, Hobson
izvjetava da je jednom od svojih topnika rekao: Charette,
dragi moj, veeras emo to uiniti. Nema te sile na svijetu
koja bi nas mogla izvui iz kanala.

183
TESLA OVTEK IZVAN VREMENU

Nije ba pravo ni zavrio reenicu kad ih je otkrio i

zabljesnuo panjolski reflektor. panjolci su otvorili paljbu.
Upravljaku kabinu pogodila je granata. Hobson je pokuao
aktivirati torpeda. Samo su dva ispaljena, jer su ostali bili
pogreno spojeni. Uskoro se pod panjolskom vatrom
Merrimac uistinu pretvorio u tonuu olupinu, samo - na mjestu
na kojem nije uspio postati preprekom panjolskoj floti kako
je bilo zamiljeno.
Hobson i njegovi ljudi, odjeveni u ronilaka odijela, uspjeh
su iskoiti u more i otplivati do splavi koja je doplutala s palube
potonulog broda. No, tek to su se uspeli na nju, doplovila je
panjolska patrolna jedinica i pod prijetnjom orujem odvukla
ih na obalu.
Hobson se prisjetio kako je zurei u uperene puke u sebi
proklinjao: Odvratne kukavice! Misle li nas jednostavno
hladnokrvno poubijati? Ako to uine, za to e uti itav na
hrabri narod i zatraiti od njih polaganje rauna.
No, dogodilo se upravo suprotno njegovim oekivanjima.
Admiral Cervera, koji je osobno doplovio sa svojom
patrolnom jedinicom da bi vidio o emu se radi, naredio je da
Amerikance odvedu u panjolsku utvrdu. Tamo su s njima
postupali vrlo ljubazno i prvom ih prigodom zamijenili za
uhiene panjolce.
Kad je taj odvani in dospio do amerikih novinara,
danima se pisalo o malo emu drugom. Hobson je postao
herojem nacije, kao to e to Charles Lindbergh postati mnogo
kasnije nakon svog prelijetanja Atlantika. Tesla je bio
ispunjen ponosom zbog junatva svog prijatelja i oduevljen
kad su Hobsonu odobrili dopust kako bi se pojavio na javnim
predstavljanjima organiziranim irom zemlje, jer se u narodu
nastojao raspiriti vei entuzijazam za rat. Tesla i Johnson odveli
su mladog asnika u Delmonico na obeanu proslavu, gdje su
ga svi odreda nazivali herojem.
Kasnije se izumitelj izvrsno zabavljao itajui napise o
tome kako ene salijeu Hobsona gdje god se pojavi. U
Chicagu je junak susreo dvije svoje daljnje roakinje i izljubio
se s njima, to je toliko dirnulo enski dio gomile da su sve
prisutne dame poele zahtijevati isto. U Denveru je opet bio
satjeran u kut i, barem prema novinskim izvjeima, primoran
izljubiti ih jo petstoti-

184
 Roboti

njak. Da bi nekako okrunio i iskoristio to slatko ludilo, jedan

je proizvoa slatkia objavio da pokree proizvodnju
karamela koje e se zvati Hobsonovim poljupcem.
Teslu je u stvarnost grubo vratio njegov knjigovoa i
prijatelj George ScherfF, koji mu je ukazao na injenicu da im
ponestaje novca i da mnogi njegovi izumi jo nisu u cijelosti
dovreni. Meu njima je bilo i stvari koje bi bile isplative i
potrebne ljudima, naglasio mu je. Primjerice, lijenici i
boleljive osobe neprestano su se raspitivali za Teslin jastui,
ureaj za toplinsku terapiju. Na njemu je dosta radio, ali ga
nije stigao usavriti za trite.
Samo, gdje da pronae vremena i pozabavi se razvijanjem
takvih stvari?
Tijekom zime 1898. uivao je u obnovljenom druenju s
Johnsonovima i odbio uobiajeni broj primljenih pozivnica za
razna drutvena dogaanja.
Dana 3. studenoga poslao je pisamce Dragoj Kate,
izrekavi koliko mu je drago to su prihvatili njegov poziv za
subotu i dodavi: Iako se radi o danu plebejaca - trgovakih
putnika, prodavaa, idova* 14
i drugih drutvenih trilobita,
oekujem da e biti sjajno.
U svojoj je pozivnici dodao da e na prijem utroiti gotovo
itav svoj mjeseni prihod, no ne strahujte od toga da e biti
neto ekstravagantno, jer je u mojoj privatnoj riznici upravo
nailo vrijeme privremene oseke... Ali, ubrzo u postati
multimilijuna i tada u rei zbogom svojim prijateljima na
Lexington aveniji!
Ubrzo nakon toga, pozvan Johnsonovima i upitan koga bi
elio kao partnera tijekom veere, posve je oekivano naveo
Mar-gueritu. Dolazi li ona, rekao je, zasigurno stiem i
ja.
Dana 3. prosinca Hobson se vratio na Manhattan i poela
se planirati jo jedna proslava. Tesla u svom pismu Katharini
kae:

Povremeno bi kod Tesle znao izbiti antisemitizam, to nije bilo nimalo

neuobiajeno meu neidovima onog vremena. Tako je jednom zgodom
pozvao jednu od svojih tajnica i prosiktao joj prije odlaska na obavljanje
povjerenog joj zadatka kao da se radi o otkrivenju neke posebne istine:
Gospoice! Nikad ne vjerujte jednom idovu!

1 <;
TESLA 'JEK 'ANV MF

Drago mi je... Sad konano moemo odrati tu veeru.

Predloio je da bismo poslije mogli svratiti i do laboratorija
te spomenuo i izvjesnu damu koja luduje od sree to e
upoznati Hobsona. Opisujui je kao veliku i slavnu linost,
rekao je da zna koliko Filipovi gladuju za upoznavanjem
takvih ljudi. A dodao je i ovo: Ne elim rei nita pogrdnog
o toj dami, no za moj je ukus jednostavno... - dakle, mislim da
ete Vi izgledati sjajnije nego ikada. Upozoravam Vas da se
ona sprema osvanuti u grimiznoj haljini duboka izreza, ali
budui da je ona velika umjetnica, mora joj se dopustiti ta
lakoumnost... Nju u smjestiti izmeu Luke i Hobsona, a Vas
izmeu heroja i sebe...

Tesline tvrdnje o njegovom prvom robotiziranom vozilu

ubrzo su poeli napadati njegovi kolege znanstvenici. Tako je
u listu Electrical Revievv osvanuo lanak N. G. Vvbrtha pod
nazivom Teslina istraivanja elektrikom nadziranih plovila, u
kojemu je autor istaknuo svoje miljenje kako bi tu metodu
nadziranja mogao iskoristiti i neprij atelj.1 5
Tesla je Johnsonu u Century poslao pismo, zahtijevajui
od njega da ne odgovara na napad i da ne pie u njegovu
korist:
Znam da ste Vi plemenit momak i odan prijatelj pa se,
zamjeujui Vau srdbu zbog nepozvanih napada, pomalo
pribojavam da biste je mogli i izraziti. Preklinjem Vas da to
ne uinite ni pod kojim uvjetima, jer biste me time uvrijedili.
Neka se moji 'prijatelji' samo pokazuju u pravom svjedu, tako
mi je drae. Neka se samo dre bezvrijednih shema iz svojih
znanstvenih drutava, protive zaslunim izumiteljima, bacaju
pijesak u oi onima koji bi mogli vidjeti - svoju e nagradu
primiti na vrijeme...
Vrlo bih lako mogao opovrgnuti tvrdnje to se navode u
tom lanku ve i samim pozivanjem na miljenja koja su
izrazili ljudi kao to su lord Kelvin, Sir William Crookes,
Lord Ravleigh, Rontgen i drugi, i koja su dokaz koliko visoko
potuju i cijene moje radove. No, ne elim16to uiniti zato to
taj napad nije vrijedan ikakve pozornosti...

186
 Roboti

Pod naslovom Znanost i senzacionalizam17 njegov rad i

metode rada kritizirao je i tjednik Public Opinion.
Mnogo godina nakon toga, Tesla je u svojoj kratkoj
autobiografiji otkrio da je na daljinski upravljanim ureajima
aktivno poeo raditi jo 1893. godine, premda mu je sama
ideja o tome sinula i prije. Idue dvije ili tri godine izgradio je
nekoliko mehanizama kojima se upravljalo s udaljenosti te ih
pokazao posjetiteljima svog laboratorija, ali je poar u
laboratoriju prekinuo njegov rad.
Godine 1896., napisao je, ...izradio sam ureaj koji je
mogao izvoditi mnotvo operacija, ali zavretak tog posla
odgodio sam za kraj 1897. godine... A kad se prvi put pojavio
poetkom 1898. godine, izazvao je senzaciju kao nijedan moj
izum dotad.
Osnovni patent dobio je u studenom, i to tek nakon to je
glavni ispitiva doao u New York kako bi prisustvovao
prikazivanju njegova plovila, jer mu se ono to je Tesla
prijavio uinilo nevjerojatnim.
Sjeam se kako je kasnije, kad sam se obratio jednom
slubeniku u VVashingtonu ponudivi izum dravi, pie dalje
Tesla, ovaj prasnuo u smijeh kad sam mu objasnio to sam
postigao. Nidco tada nije mislio da ima i najmanjih izgleda za
usavravanje jednog takvog ureaja.18
Prve robote, napisao je 1919. godine, smatrao je ipak samo
prvim i poprilino nespretnim koracima u razvoju teleauto-
matike. Kako je sam objasnio: Sljedee logino poboljanje
bila je primjena teleautomatike na automatske mehanizme
izvan granica vidljivosti i na velikim udaljenostima od
sredita upravljanja, i ja sam se otada stalno zalagao za to da
je bolje kao ratno oruje upotrijebiti njih, nego topove...
Postojeim beinim ureajima mogue je lansirati zrakoplov,
navoditi ga priblino odreenim smjerom te obaviti odreene
operacije na udaljenosti od mnogo stotina kilometara.19
Prisjetio se da je jo kao student u koledu zamislio
letjelicu koja nije bila nimalo nalik na postojee.

187
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Osnovno naelo bilo je ispravno, no nije se moglo izvesti

u praksi, napisao je, jer je letjelica iziskivala veliku snagu
uzgona. Proteklih sam godina uspjeno rijeio taj problem pa
sad radim na zranim strojevima bez nosivih krila, krila repa,
propelera i drugih vanjskih dodataka, koji e moi razvijati
goleme brzine te vjerojatno osigurati snane argumente za mir
u bliskoj budunosti.20
Takvom se futuristikom letjelicom, koju je zamislio i za
koju je izradio nacrte, trebalo upravljati mehaniki ili beino
prenoenom energijom.
Izgradnjom odgovarajuih postrojenja bit e mogue
lansirati projektil u zrak i ispustiti ga gotovo tono na posve
odreenom mjestu koje moe biti udaljeno i tisuama
kilometara. Ali, neemo se zaustaviti na tome. Na kraju emo
proizvesti daljinske automate sposobne da djeluju kao da
posjeduju vlastitu inteligenciju. Njihova e pojava izazvati
revoluciju.21
Jo 1898. godine proizvoaima je predloio proizvodnju
automatskog automobila, koji bi preputen sam sebi obavljao
itav niz radnji, ukljuujui i neto poput prosuivanja. Ali,
moj je prijedlog u to doba ocijenjen kao nevjerojatan i od
njega nije bilo nita.
Osmiljavajui robote za brojne svrhe a ne samo ratne,
vjerovao je da e najveu ulogu imati u miroljubivom sluenju
ovjeanstvu. Kasnije je svoj rad iz 1890-ih godina opisivao
profesoru B. R Meissneru sa Sveuilita Purdue: Opseno
sam obraivao to podruje, ne ograniavajui se samo na
mehanizme koji se nadziru s udaljenosti, nego i na strojeve
koji posjeduju vlastitu inteligenciju. Od tog sam vremena
znatno napredovao u razvijanju takvih izuma i mislim da nije
daleko vrijeme kad u moi pokazati automat koji e, posve
preputen sam sebi, biti u stanju djelovati kao da posjeduje
razum i bez ikakvih naloga izdavanih izvana. Ma kakve bile
praktine mogunosti takvog postignua, to e svakako
oznaiti poetak nove epohe u mehanici.
Dodao je: elio bih Vam skrenuti pozornost na injenicu
da sam, mada moja gore spomenuta specifikacija prikazuje
automatski mehanizam kojim se upravlja pomou
jednostavnog strujnog

188
 Roboti

kruga, koristio individualiziram! kontrolu, to jest - zasnovanu

na spajanju nekoliko krugova razliitih valnih duljina, dakle,
naelo koje sam ve u to vrijeme razvio i potom opisao u
svojim patentima broj 723 188 i 723 189* u oujku 1903.
godine. Stroj je bio u istom obliku i kad sam ga 1898. pokazao
glavnom ispitivau patenata, gospodinu Seelevju, prije nego
to mi je izdao odobrenje za osnovni patent pod nazivom
Metoda rada22 i ureaj za daljinsko upravljanje mehanizama s
udaljenosti.
Na to je mislio i Swezey kad je spominjao usklaene ure-
aje, koji odgovaraju jedino na kombinaciju od nekoliko
radio-valova posve razliitih frekvencija.
Izumitelji suvremene raunalne tehnologije iz druge polo-
vine dvadesetog stoljea uvijek bi se iznova iznenadili kad bi,
podnosei svoje zahtjeve za patente, naili na taj ve odavno
zavedeni Teslin osnovni patent. Leland Anderson, primjerice,
svjedoi da ga je prvi put na Teslino pravo prvenstva prije
dosta godina upozorio pravnik zaduen za patente u jednoj
velikoj i poznatoj raunalnoj tvrtiti s kojom je suraivao na
podruju istraivanja i razvojnih mogunosti. Anderson pie:
Zapanjen sam opiranjem nekih s podruja raunalne
tehnologije da Tesli priznaju prvenstvo u vezi s tim, naspram
dodvoravanja gospodi Brattainu, Bardeenu i Shocklevju za
izum tranzistora, jer23je on elektronska raunala pretvorio u
praktinu stvarnost.
Njihovi su se patenti, kao uostalom i Teslini, usmjerili na
primjene vezane za podruje komunikacija, navodi on. Obje
grupe patenata sloene su tako da se dobije fiziko
utjelovljenje ureaja koji se sastoji od vrstog dijela i ulaznih
podataka. Raunalni sustavi sadre na tisue elemenata koji
donose logike odluke, zvane AND i OR. Sve operacije koje
obavlja raunalo postiu se putem sustava oblikovanog tako da
koristi te logike elemente.
Teslini patenti iz 1903. godine br. 723 188 i 725 605,
kae Anderson, sadre osnovna naela logikog elementa
AND u

* Tesla je u pismu Meissneru pogreno naveo patent broj 723 189, jer
ispravan broj ovog patenta, odobrenog 14. travnja 1903., glasi 725 605.

189
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

elektrinom krugu. Istovremeno pojavljivanje dvaju ili vie

propisanih signala na ulaznom elementu ureaja proizvelo bi
izlazni signal iz elementa ureaja.
Mada su Teslini patenti rabili signale na izmjeninu struju,
dok dananja raunala koriste istosmjernu, oni opisuju
osnovno naelo propisane kombinacije signala koja dovodi do
izlaza zahvaljujui njihovu udruenom djelovanju.
Tako se, objanjava dalje Anderson, predmet Teslinih
ranih patenata, koji su bili osmiljeni radi postizanja zatite od
vanjskih ometanja i utjecaja na oruje daljinski upravljano
radio-valovima, pokazao preprekom za sve one koji su
nastojali dobiti patent za osnovni logiki element kruga AND
u eri suvremene raunalne tehnologije.24
John Bardeen, Walter H. Brattain i William B. Shocklev
dobili su 1956. godine Nobelovu nagradu za svoj rad na
razvoju tranzistora, koji su odmah posvuda poeli zamjenjivati
elektronske cijevi. Tesli su tek nedavno ukazali barem tu
milost da su mu konano priznali njegov pionirski rad na tom
podruju.
Jedno od najranijih priznanja zasluga za sve ono to svijet
duguje Tesli u novoj tehnologiji daljinski upravljanih vozila
pojavilo se u uvodniku Timesa 1944. godine:
Ope naelo nadziranja raznih naprava putem radiovalova
odvodi nas u rane dane onoga to se nazivalo 'beinim
prijenosom'. Na prvoj elektrotehnikoj izlobi u ovom gradu,
prije vie od etrdeset godina, Nikola Tesla prikazao je takvo
upravljanje i razorio model podmornice u velikom bazenu
izgraenom na pozornici. Ubrzo su ga u tome slijedili mnogi
njemaki, ameriki, engleski i francuski izumitelji, koji su
pokazali kako se motornim vozilima, torpedima i brodovima
moe upravljati putem radiovalova
25
i bez nazonosti ovjeka za
njihovim upravljaima...
Ipak, iako je ve uinio toliko toga za uvoenje automatiza-
cije u tehniku, Tesla je tada zakljuio da nema vremena dublje
se baviti razvijanjem neega za to svijet oevidno jo nije
spreman. Njegovi su se pogledi stoga usmjerili na jednu
mnogo veu igru - ako je to uope bilo mogue. Naime,
njegov mu se laboratorij

190
 Roboti

u NewYorku vie nije inio dovoljno sigurnim mjestom za

obavljanje pokusa kakve je elio izvoditi. Drugim rijeima,
oni su postajali isuvie opasni za prenapueni grad.
Leonardu Curtisu, pravniku zaduenom za patente, koji je
vjerno titio njegova iWestinghouseova prava tijekom Rata
struja, napisao je:
Moja zavojnica proizvodi i 4 milijuna volti - pri tome
iskre sijevaju od zidova do stropa i to predstavlja veliku
opasnost od poara. To je tajno ispitivanje. Stoga moram imati
struju, vodu i svoj vlastiti laboratorij. Trebat e mi i dobar
tesar koji e slijediti moje upute. Za to me financiraju Astor,
Crawford i Simpson. Svoj u posao obavljati samo u kasnim
nonim satima, kad je potronja struje najmanja.26
Curtis, inae suradnik tvrtke Colorado Springs Electric
Compam/, odmah se pozabavio problemom koji je titio
izumitelja. Rjeenje koje mu je na kraju ponudio imalo je
uistinu dalekosene posljedice.
 13. Bljesak munje

Odgovor Leonarda Curtisa iz Colorado Springsa nije mogao

donijeti bolje vijesti: Sve je dogovoreno, zemljite e biti
besplatno. ivjet ete u hotelu AltaVista. Budui da
raspolaem dionicama u gradskoj elektrani, za Vas e i struja
biti besplatna.
Presretan, Tesla se bacio na podrobne pripreme vezane za
naruivanje opreme koja e mu jo trebati. U meuvremenu,
Scherff i njegov pomonik u radionici, Kolman Czito, poeli
su gotovo bez stanke raditi na preseljenju glavnih dijelova
laboratorijske opreme.
Od velike je vanosti pritom bio preustroj njegovih
financija. 40 tisua dolara koje mu je Adams platio na ime
glavnice za tvrtku Nikola Tesla bilo je ve odavno potroeno.
Deset tisua dolara koje je dobio od Johna Haysa Hammonda
starijeg, nadaleko poznatog rudarskog inenjera, otilo je na
razvijanje njegova beinog sustava i rad na robotima,
izloenima na elektrotehnikoj izlobi. Tako je novac
potreban za tekua istraivanja posudio od tvrtke Simpson and
Crawford (10 tisua dolara) te od pukovnika Johna Jaco-ba
Astora, vlasnika hotela Vvaldorf-Astoria, koji je pridodao
daljnjih 30 tisua dolara namijenjenih izgradnji njegove nove
istraivake postaje u Colorado Springsu.'
Kad sve u Coloradu bude spremno, Tesla je naumio svu
svoju energiju istodobno usmjeriti na dva cilja: razvijanje
beinog sustava koji bi prekrio itav svijet, to je znatno
nadmaivalo planove ambicioznog Marconija, te na
prouavanje beinog naina distribuiranja golemih i jeftinih
koliina energije u sve krajeve zemaljske kugle. Na itavom
svijetu nije bilo ovjeka koji bi ita o tome znao i koji bi ga u
tome mogao voditi - raspolagao je jedino onim spoznajama
koje je prikupio osobno.

192
 Bljesak munje

Iako mu je preostalo vrlo malo vremena za druenje s

prijateljima, bilo ga je posve dovoljno da iznova pobudi
Katharininu ljubomoru. Marguerite je u toj igri posluila kao
pijun, ako se uope radilo o ikakvoj igri.
Agnes e svakako doi, pisao je on Kate, gotovo kao da
je ona njegova tajnica za drutvene odnose. I - ne biste li
pozvali i gospoicu Merington? Ona je nevjerojatno pametna
ena... Stvarno bi mi bilo drago kad bi se i ona nala meu
nama...2
Dvadeset petog oujka otkazao je sastanak s Lukom, jer
sam ve prihvatio vaan sastanak s jednim engleskim
milijunaem. Opisao je i svoju radost to je konano, nakon
deset godina, preselio u otmjenost hotela VValdorf-Tlstoria iz
svog dotadanjeg boravita koje se oito vie ponosilo svojim
sjajnim protupoarnim mjerama nego time to je imalo ast
da ga je ugledni izumitelj3 odabrao kao mjesto svog
viegodinjeg stalnog boravka.
Pukovnik Astor bar se osjeao poaenim to ga ima kao
gosta, a Tesla se odmah osjetio kao kod kue u tom
izazovnom novom okruju, gdje bi se svakog poslijepodneva
okupljala znaajna imena Wall Streeta.
Usprkos pripremama i uurbanosti oko odlaska, pronaao
je vremena da zatrai odobrenje francuske Vlade za
odailjanje energije i uspostavljanje beine komunikacije s
Francuskom, uzimajui u obzir nadolazeu izlobu...
Razloge za taj potez otkrio je tek nakon svog odlaska u
Colorado.
Tesla je NewYork napustio 11. svibnja 1899. godine te se
na svom putovanju eljeznicom zaustavio u Chicagu, kako bi
jo jednom prikazao svoj brod upravljan radiovalovima.
George Scherff jo je neko vrijeme ostao u New Yorku da
bi zgotovio poslove u laboratoriju, dobivi podrobne i podue
naputke o dopunskoj opremi koju jo treba izgraditi, nabaviti i
dostaviti. Naravno, Tesla ga je ostavio bez dovoljno novca i
bez punomoi za pokrivanje barem svakodnevnih trokova.
Onako kako je izumitelj gledao na itavu situaciju kad bi
uope razmiljao o njoj njegovi e djelatnici zajedno s
njim ubrzo podijeliti njegovo bogatstvo i slavu.

193
 TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Kad je 18. svibnja stigao u Colorado Springs, doekali su ga i odvezli ravno u

hotel j4ltaVista. Kad je pomno pregledao kripavo dizalo, odabrao je sobu 207
(dakle, broja djeljivog s tri i smjetenu na prvom katu) te sobarici naloio da mu
u sobi svakodnevno ostavlja osamnaest istih runika. Izjavio je i da mu je milije
osobno brisati prainu u svojoj sobi.
Zemljite koje su mu stavili na raspolaganje nalazilo se istono od Colorado
Springsa, udaljeno kilometar i pol od gradia, u sjenci planinskog vijenca Pike's
Peak. To je zemljite uglavnom sluilo kao panjak stadima gradske mljekare. U
najbliem susjedstvu nalazila se kola za gluhe i slijepe osobe drave Colorado,
to mu je osiguravalo diskreciju koju je elio. Cijelo se podruje nalazilo na 1800
metara nadmorske visine. Zrak je bio ist, suh i kao da je pucketao od nabijenosti
statikim elektricitetom.
Novinarima koji su po njegovu dolasku razgovarali s njime oticrio je da
svojim beinim sustavom i to do otvorenja velike parike izlobe 1900.
namjerava poslati poruku s Pike's Peaka u Pariz. Upitah su ga hoe li se raditi o
poruci odaslanoj s jednog planinskog vrha na drugi. Nabusito im je odgovorio da
nije doao u Colorado Springs kako bi se bavio planinarenjem i akrobacijama.
U proteklom desedjeu podnio je mnotvo patenata vezanih za beini
prijenos energije i poruka, poevi od naj osnovni je opreme za proizvodnju
visokih frekvencija i visokih napona.* Ve je izgradio svoju zavojnicu koja je
bila u stanju proizvesti napon od 4 milijuna volta, ali je sada elio krenuti i na
mnogo vee vol-tae kako bi dospio do ureaja koji e biti u stanju izvoditi prije-
* U heterogenoj osnovnoj grupi su: brojevi 454 622 prvi patent za zavojnicu nazvanu Teslinim
imenom, 462 418, 464 667, 512 340, 514168, 567 818, 568176,568179,568180,577 670, 583
953,593 138,609 245,609 246, 609 247, 609 248, 609 249, 609 251, 611 719 te 613 735 i jo
dva patenta vezana za beini prijenos energije i poruka, pod brojevima 645 576 i 649 621,
svi do jednog podneseni prije njegovih pokusa u Coloradu. Njegov rad u Coloradu osigurao je
temelje za nekoliko vrlo vanih patenata: brojeve 685 953, 685 954 685 955 i 685 956, koji su
se odnosili na prijemnike. Veinu njih je primjenjivao za vrijeme svog boravka u Coloradu.
Ubrzo nakon povratka u NewYork podnio je sljedeu grupu patenata (vidi napomenu o
patentima na stranici 234).

194
 Bljesak munje

nose na globalnoj razini. Ispitivanja su trebala biti obavljena u

najveoj tajnosti - odnosno s onoliko tajnosti koliko je to bilo
mogue u maloj zajednici Colorado Springsa koji je bio
preplavljen uzbuenjem zbog dolaska slavnog izumitelja s
brdom tajanstvene opreme.
Tesli su preporuili mjesnog tesara Josepha Doziera,
kojemu je predao planove za svoju ispitnu stanicu te se odmah
zapoelo s izgradnjom. Potom je poslao prvi od rijeke
telegrama koje je svakodnevno slao Scherffu u New York,
traei da mu urno na zapad poalje inenjera Fritza
L6wensteina, njegova mladog tehnikog suradnika: On mora
biti ovdje da bi nadgledao izvedbu i rasporedio opremu.
Dok je ispitna stanica bila jo obino gradilite, izumitelj bi
se sam vozio do nje lakim jednopregom, objesivi svoje
dugake noge niz boni dio kola - ne toliko zbog nedostatka
prostora, nego vie zbog svoje stalne pripravnosti da iz njih
iskoi. Jer, Tesla nije vjerovao konjima ni trunke vie nego to
je vjerovao elektrinim dizalima. (S vremenom ni konji
Colorado Springsa nee imati razloga za pretjerano povjerenje
prema Tesli, jer kad jednom dovri svoje pojaalo-odailja i
pusti ga u pogon, to e cijelo podruje nabiti elektricitetom pa
e se i najmirnije kljuse preobratiti u trkaeg konja.)
Neobino zdanje to se poelo uzdizati u preriji opkolili su
ogradom, naikanom ploama s upozorenjem: NE PRILAZI -
VELIKA OPASNOST. A kad je postaja bila dovrena, na vrata je
postavljen jo zloslutniji citat iz Danteova Pakla: Napustite
nadu svi vi koji uete ovamo. Nije potrajalo dugo i svijetom
se pro-nijela vijest da je naprava koju je izumio gospodin Tesla
u stanju ubiti stotinu ljudi jednim jedinim bljeskom munje.
Ispitna stanica, koja je u poedcu sliila golemom
etvrtastom taglju, na kraju je izgledala poput broda s tornjem
umjesto jarbola. Jer, strei iz otvorenog dijela krova, toranj se
uzdizao punih dvadeset pet metara iznad zemlje, a iz tog se
jarbola izvijao i metalni stup koji je strio u zrak jo ezdeset pet
metara. Na njegovu je vrku bila smjetena kugla od bakrenog
lima, promjera jedan metar.

101;
TESLA - OVTEK IZVAN VREMENA

Strojevi bi se unosili u to zdanje im bi pristigli i odmah se

pristupalo njihovu sklapanju. Izgraene su zavojnice ili
visoko-frekventni transformatori svih oblika i veliina. Iz New
Yorka je pristigao posebno izgraen divovski primarni krug,
kakav je Tesla imao u svom laboratoriju u ulici Houston.
Zajedno s prekidaima kruga, on e pokretati njegovo
pojaalo-odailja.
Ovaj odailja, koji je razvio u Coloradu, kasnije je sam
prozvao svojim najveim izumom. I zaista, ovaj Teslin izum
pripada onima koji i danas nastavljaju zapanjivati mnoge od
njegovih suvremenih sljedbenika. Gdje god i kad god bi se u
nedavnoj prolosti otkrila pojava do koje bi dolo uslijed
snanih radiosignala odailjanih na vrlo niskim frekvencijama,
novinari bi znalaki poeli pisati o Teslinu efektu. Rusi,
tvrdilo se, koriste divovsko Teslino pojaalo-odailja da bi
njime utjecali na vrijeme u svijetu te izazivali pojave
ekstremnih hladnoa i sua. Govorilo se da njime izazivaju i
povremene prekide radiokomunikacija u Kanadi i Sjedinjenim
Dravama, pa ak i da ometaju modane valove stanovnika i
izazivaju simptome psihike rastrojenosti, da ne spominjemo
razne zvune udare i gotovo sve ostalo to se inae nije moglo
nikako drukije objasniti. Zaista, radilo se o istom onom
nevjerojatnom izumu koji je nedavno pokuao ponoviti Robert
Golka u Vvendoveru u Utahu, i to sa znatnim uspjehom,
prilikom prouavanja kuglaste munje koja nastaje pri
nuklearnoj fuziji.
No, o emu se tu tono radilo? Od Tesle su zatraili da za
mjesenik Electrical Experimenter pripremi objanjenje, tako da
ga mogu shvatiti i njihovi mladi itatelji. To je, dakle, prije
svega, napisao je, rezonantni transformator sa sekundarom u
kojemu dijelovi, nabijeni visokim naponom, zapremaju velik
prostor uzdu idealno ograniene plohe velikog radijusa
zakrivljenosti te na odreenoj udaljenosti jedan od drugoga.
Time posvuda osiguravaju malu povrinsku gustou naboja, tako da ne
moe doi do proboja ak i ako se vodi ogoli. Pogodan je za svaku
frekvenciju, od svega nekoliko pa sve do tisua perioda u
sekundi, a moe se koristiti u proizvodnji struja goleme jakosti
i umjerenog napona ili struja male jakosti i golemog napona.
Maksimalni elektrini napon ovisi jedino o zakrivljenosti

196
 Bljesak munje

povrina na kojima su smjeteni dijelovi pod nabojem te o

njihovim povrinama.4
ak je i napon od stotinu milijuna volti, izjavio je, posve
izve-div. Takav bi se krug mogao pobuditi impulsima bilo
koje vrste, ak i onima niskih frekvencija, te proizvesti trajne
sinusoidne oscilacije nalik na one kakve proizvodi alternator.
Meutim, u najuem znaenju tog pojma, objanjavao je
dalje Tesla, radi se o rezonantnom transformatoru koji je,
osim to posjeduje spomenuta svojstva, jo i tono
proporcioniran tako da prema svojim elektrinim konstantama
i osobinama odgovara Zemljinoj kugli, ime njegov oblik
postaje nadasve koristan i uinkovit u beinom prijenosu
energije. Time je faktor udaljenosti u cijelosti uklonjen, jer se
jaina odaslanih impulsa nimalo ne smanjuje. ak postaje mogue
poveati djelovanje s udaljenou od postrojenja u skladu s egzaktnim
matematikim zakonima.5
Kad je ta mona oprema konano bila dovrena i izumitelj
se prihvatio svojih ispitivanja, omoguila mu je da
izazivanjem pravih elektrinih vatrometa oponaa i
najstrahovitije planinske oluje. Jer, kad je odailja bio u
pogonu, u radijusu od tridesetak kilometara oko njegove
postaje sijevale bi munje u svim smjerovima, snanije i
postojanije od onih prirodnih.
Prvi put izumitelj je poeo pomno voditi radni dnevnik,
zapisujui sve o istraivanjima koja je obavljao. Budui da su
vidljivi efekti koje je izazivao bili jednako korisni koliko i
uzbudljivi, mnoge je sate posvetio i raznim fotografskim
pokusima.
Oprema koju je usavravao, nadao se Tesla, moi e se
jednog dana iskoritavati u komercijalne svrhe. No, prije toga
trebalo je obaviti na tisue promatranja i finih usklaivanja.
Vie nije imao povjerenja u svoje legendarno pamenje,
strahujui da ni ono ne bi moglo pohraniti one koliine
podataka koje su se svakodnevno gomilale. Njegovi su zapisi
u radnom dnevniku uvijek opisivali neuspjele pokuse koji nisu
pokazali rezultate kakve je oekivao, a on se neprestano pitao -
zato. Taj je postupak bio u otrom neskladu s onim za koji je
inae tvrdio da je koristio tijekom svojih ranijih radova. Sada
ve u srednjim godinama, moda je osjeao

1Q7
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

kako ga pamenje polako izdaje. No, na nove su ga napore

nagonili rokovi koje je sam sebi zadavao.
U Teslinu dnevniku iz Colorada moe se jasno oitati
njegova opinjenost najrazliiti]im vidljivim efektima i
pojavama. Blije-tei svjetlosni udari, koje je dosad
vizualizirao jedino u svom umu, odjednom su se dramatino
pojavljivali u stvarnosti, a njegovi opisi - uvijek krcati
matematikim formulama - bili su podrobni, preplavljeni
ljubavlju, gotovo erotini u oslikavanju boja 6i velianstvenosti
elektrinih oluja koje je izazivao u Coloradu.
U noima u kojima je izvodio pokuse svojim pojaalom-
oda-iljaem, nebo nad prerijom jednostavno bi eksplodiralo
zvucima i bojama. inilo se da je i samo do oivjelo, a tresak
gromova mogao se uti kilometrima uokolo. Divovska
prijenosna zavojnica promjera esnaest metara usisavala bi u
svoj vrdog muice i leptire, a promatrai bi s pristojne
udaljenosti gledali kako zrakom vrcaju iskrice izmeu zrnaca
pijeska ili izmeu njihovih peta i tla dok bi koraali. Priali bi
da su se i na udaljenosti od stotinjak metara mogli vidjeti palac
dugaki 7lukovi kako sijevaju iz uzem-ljenih metalnih
predmeta. Konji to su mirno pasli ili trkarali po panjacima
odjednom bi pomahnitah, osjeajui svaki od udara kroz svoje
metalne potkove.
Pronalaza i njegovi suradnici, proizvodei usred
spokojnih i mirnih noi gromove i munje, ui bi zapuili
vatom i navlaili debele plutene ili gumene potplate na obuu.
Pa i uza sve te mjere opreza, Tesla je opisivao uestalo
doivljavanje praskanja u uima i neprestano je strahovao za
svoje bubnjie. esto bi se bol i zujanje u uima nastavljalo i
satima nakon obavljenog pokusa.
Hertzovo istraivanje iz 1888. godine, kojim je potvrdio
Maxwellovu teoriju dinamike elektromagnetskog polja,
uvjerilo je znanstvenike da se elektromagnetski valovi ire
pravocrtno kao i svjedosni, stoga se openito vjerovalo da bi
radioprijenos morao biti ogranien uslijed zaobljenosti
Zemljine kugle. No, kao to znamo, Tesla ne samo to je
vjerovao da je Zemlja posve dobar vodi, nego je smatrao i da
gornji slojevi zraka dobro provode i da zrak ve i na
umjerenim visinama, koje su lako dostupne,

198
 Bljesak munje

prema svim eksperimentalnim dokazima kojima raspolae,

takoer predstavlja sjajno sprovodno sredstvo.
Sve doskora ta se teorija irenja radiovalova zanemarivala.
Meutim, 1950-ih godina itav je niz znanstvenika, koji su
radili na irenju niskih (od 3 do 30 kHz) i iznimno niskih (od
1 do 3000 Hz) elektromagnetskih valova, potvrdio Teslino
naelo s obzirom na primjenu prilikom prijenosa niskih
frekvencija. Kako je napomenuo svjetski priznati autoritet za
elektromagnetsku teoriju, dr. James R. Wait, Teslini ogledi u
Colorado Springsu prethodili su svim drugim
elektromagnetskim istraivanjima u Coloradu... [a] njegovi su
rani pokusi nevjerojatno slini kasnije razvijenim
komunikacijama pomou ekstraniskih frekvencija.8 Zapravo,
Teslino pojaalo-odailja bilo je prvo na svijetu dovoljno
snano da izazove rezonanciju ekstra-niskim frekvencijama u
ionosferi tla kao vodiu valova.
Isto tako, Tesla je bio prvi koji je jo u ono vrijeme
predvidio da Zemlja ima rezonanciju na 6, 18 i 30 Hz. Kasnije
je to pokuao potvrditi opremom koju je izgradio na Long
Islandu, ali pokusi koje je tada elio obaviti morali su priekati
druge istraivae. Tek je 1960-ih godina konano otkriveno
koliko je Tesla bio nevjerojatno blizu sa svojim procjenama.
Naime, stvarna rezonancija Zemlje iznosi 8, 14 i 20 Hz.
Budui da je Teslin sustav beinog prijenosa energije
ukljuivao rezonanciju Zemlje, to bi se vie svojom radnom
frekvencijom uspio pribliiti zemljinoj frekvenciji, to je bolje
rezultate postizao pri izazivanju velikih gibanja energije u
svom sustavu. Samo, niske frekvencije predstavljale su velik
problem, barem kad se radilo o duini njegova sekundarnog
navoja. Tako je, primjerice, za njegovo pojaalo-odailja,
kad bi radio na 50 kHz, duina navoja trebala iznositi otprilike
1,5 kilometar, a za frekvenciju od 500 Hz duina je trebala
biti sto puta vea.
Izvjea o napredovanju radova i zahtjevi za daljnjim
isporukama opreme, razmjenjivani izmeu Tesle i Scherffa,
zakrili su telegrafske ice. Roba odailjana redovnim
putovima stizala je za izumiteljev ukus presporo pa je od
Scherffa traio da opremu alje

QQ
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

kao urne eljeznike poiljke to je bilo puno skuplje. Tesla je

potom zahtijevao prisutnost Kolmana Czita te je Scherffu
poslao pismo s nalogom da za to vrijeme Czitovu plau od 15
dolara tjedno isplauje njegovoj supruzi. Uskoro mu je javio i
ovo: Czito upravo prispio, bilo mi je drago iznova vidjeti
poznato lice. Izgleda mi malo pregojazan za posao koji od
njega oekujem.
Telegramima su se vodile i rasprave o dvije stotine boca
koje je Tesla naruio i o balonima od dva i pol metra za koje
je, prema izjavi Scherffa, gospodin Myers strahovao da se
nee uzdignuti na visinu na kojoj se Vi nalazite, ako bi bilo
vjetrovito.9 Baloni su trebah podii stacionarnu antenu u
visine na kojima je zrak razrijeen. Na kraju ih je strunjak
proizveo (za 50 dolara po komadu) tako da ih je trebalo
ispuniti samo do dvije treine (najvjerojatnije vodikom) kako
bi se izbjeglo njihovo pucanje na velikim visinama.
Dobro poznavajui Teslinu glad za novostima, ScherfT ga
je bez prestanka obavjetavao o svemu to se dogaa kod kue
te mu slao osobito podrobna izvjea o kretanjima pukovnika
Astora, njegova glavnog financijera. Takoer mu je javljao o
djelatnostima kojima se bavi Marconi te o pitanjima vezanim
za Tesline europske patente.
Koliko god su obojica bili zatrpani poslom, ipak bi
pronali vremena za sitne traeve ili bi pak uzajamno
razmjenjivali razne naputke. Gospodin L., javljao je tako
Scherff, stizao nam je u radionicu pijan i tijekom rada inio
mnotvo pogreaka. A Tesla bi, primjerice, pisao: Reci
gospodinu Uhlmanu da ne okonava dopise rijeima Sa
tovanjem, ve S potovanjem, te je i vlastito pismo upueno
Scherffu zakljuio sa S potovanjem. U tom je pismu sa
strepnjom dodao i ovaj P.S.: Je li nazvao moj prijatelj J. J. A.
[Misli na pukovnika Astora] ?
Za Scherffov ukus, on je preuveliavao probleme vezane za
sigurnost i zatitu, obeavajui mu za to slavu: Uinite sve
to je u Vaoj moi i mudro imajte moje interese u vidu te
budite posebno oprezni kad se radi o bilo kakvim
predstavnicima novina. Ne elim da im kaete bilo to osim
onoga to sam ja ve izjavio.

200
 Bljesak munje

Mislim da u im imati to rei kad se vratim... Vi morate postati

dio mene10 samoga i onda u Vas sa sobom odvesti do
uspjeha.
Dana 16. kolovoza uputio je pismo Dragom Luki da bi
mu zahvalio na njegovoj pjesmi Dewey u Manili, koja je
jednostavno sjajna, te pritom dodao: elio bih da moete
vidjeti visibabe i sante leda u Colorado Springsu! Mislim
pritom na one koje lebde zrakom. Luka, one su sr
najprofinjenijih stvari koje uope postoje na Zemlji, osim
Vaih pjesama! Srdani pozdravi svima odVaeg Nikole.
No, nekoliko dana potom Johnsonu je uputio jo jedno,
znatno manje ekstatino pismo: Beini torpedo pojavio se
na pozornici za dlaku prekasno i Dewey je odsklizao u
galeriju besmrtnih pobjednika no, bila je to vrlo tanuna
dlaka! Luka, svakog dana sve vie uviam koliko smo nas
dvojica daleko ispred naeg vremena! Moj sustav beinog
telegrafa pokopale su razne igre i transakcije znanstvenog
drutva, a Vaa sjajna poema o junacima Manile nije uspjela
uiniti ak ni toliko da se spasi Montojo. I kao to moji
neprijatelji tvrde da ja samo prepisujem tue ideje, tako e i
Vai govoriti da je Montojo osuen upravo zbog Vae pjesme!
Ali mi emo nastaviti s naim plemenitim naporima, prija-
telju moj, ne obazirui se na zao i budalast svijet i jednom... Ja
u naela mog inteligentnog stroja (koji bi zasvagda trebao
ukloniti topove i ratne brodove) objanjavati
11
Arhimedu, a Vi
ete svoje sjajne pjesme itati Homeru...
Scherff mu je pisao: Njujorki Herald nastavlja veliati
Mar-conija...
Unato brigama vezanim za projekt, Tesla je uivao u vre-
menu i atmosferi krevitog Colorado Springsa. Njegovi su vid
i sluh, oduvijek iznimne osjetljivosti, sjajno reagirali na
otrinu i jasnou tamonjeg zraka. Klima je bila savrena za
njegova promatranja. Zrake sunca sjale bi znatno intenzivnije,
zrak je bio suh, a olujno nevrijeme znalo bi esto izbiti posve
iznenada, i to gotovo neshvatljivom estinom.12
Sredinom lipnja, kad se sva njegova oprema ve nalazila
na svom mjestu, a pripreme za razliita ispitivanja bile u
zavrnoj

201
TESLA OVIEK IZVAN VREMEN.

fazi, latio se jednog od svojih prijamnih transformatora,

nastojei eksperimentalnim putem utvrditi ima li Zemlja
kakav elektrini naboj. U skladu s podrobno razraenim
planom, elio je zapoeti s prouavanjem njezinih periodinih
i sluajnih fluktuacija.
Iznimno osjetljivu napravu za nadziranje instrumenata koji
biljee oscilacije smjestio je u sekundarni krug, i to na
povienom terminalu, dok je primarni bio spojen s tlom. To je
dovelo do iznenaujuih rezultata: promjene elektrinog
napona pokrenule su poveanje elektrinih gibanja u
primarnom krugu. To je opet izazivalo pojavu sekundarne
struje, koja je razmjerno svojoj jaini utjecala na osjedjivu
napravu i ureaj za biljeenje promjena.
Otkrio sam, izvijestio je Tesla, da je Zemlja doslovno
prepuna elektrinih oscilacija te sam se ubrzo posve udubio u
to zanimljivo istraivanje. Nigdje ne bih mogao nai bolje
mogunosti za promatranja koja sam namjeravao obaviti.13
U tom su dijelu Colorada prirodni izboji kroz munje vrlo
uestali, ponekad znaju biti i neshvadjive siline, tako da su
jednom prigodom zabiljeili oko 12 tisua izboja u roku od
samo dva sata, i sve to u krugu od pedesetak kilometara oko
Teslina laboratorija. Mnoge od njih on je u svojim opisima
usporeivao s gigantskim zapaljenim drveem izvrnutih
debala. Krajem lipnja opazio je udnu pojavu: na njegove su
instrumente jae djelovali izboji koji su se dogaali na veim
udaljenostima, nego oni koja su se mogli osjetiti u
neposrednoj blizini. To me jako zbunilo, priznao je Tesla u
svom dnevniku. Sto je tome uzrok?
Jedne veeri prepune zvijezda to su hladno svjetlucale na
potamnjelom nebu Colorada vraao se prerijom kui kada mu
je sijevnulo mogue objanjenje te zagonedce. Na istu je
pomisao nadoao jo prije nekoliko godina, u vrijeme
priprema za predavanja koje je odrao na Institutu Franklin i u
Udruenju za elektrinu rasvjetu, no tada ju je odbacio kao
besmislenu i nemoguu. Kasnije sam je odbacio jo
jednom, zapisao je. No, usprkos tome, moj se instinkt
probudio14i nekako sam osjetio da se pribliavam velikom
otkriu.

202
 14. Zamraenje u Colorado Springsu

Bilo je to 3. srpnja [1899.] - taj datum nikad neu zaboraviti -

kada sam dobio prvi nepobitni eksperimentalni dokaz 1
jedne
istine od golemog znaaja za napredak ovjeanstva.
U predveerje toga dana Tesla je promatrao gustu masu
oblaka nabijenih elektricitetom koji su se gomilali na zapadu.
Uskoro je izbila uobiajena snana oluja, koja se, nakon to
je velik dio svoga bijesa istroila u planinama, kretala velikom
brzinom preko ravnica.
Zapazio je teke i ustrajne lukove munja koji su se
pojavljivali u gotovo pravilnim vremenskim razmacima. S
unaprijed pripremljenim instrumentom za biljeenje
elektriciteta primijetio je da su signali za elektrine aktivnosti
postajali sve slabiji i slabiji to se oluja vie udaljavala, dok na
kraju nisu posve nestali.
Promatrao sam instrument u napetom iekivanju,
zabiljeio je u svoj dnevnik. I zaista, ubrzo su se iznova
pojavili signali, postajali su sve snaniji, da bi se, nakon to su
dostigli maksimum, postupno opet poeli smanjivati, sve do
svog ponovnog nestajanja. Cijeli se proces ponavljao vie puta,
sve dok oluja, koja se, kao to je bilo oito iz jednostavnih
izrauna, kretala gotovo jednakom brzinom, nije ve odmakla
na kojih 300 kilometara udaljenosti. No ove neobine pojave
nisu prestale ni tada,2 nego su se nastavile odvijati
nesmanjenom jainom.
Uskoro je Tesla bio siguran u pravu prirodu te divne
pojave. Nije
3
vie bilo nikakve sumnje: promatrao sam stojne
valove.
Ovako je saeo dalekosenost svog odcria: Ma koliko se
to inilo nemoguim, ovaj se planet, usprkos svojoj golemoj
veliini,

203
TESLA OVJEK VAN VREMENA

ponaa kao vodi ogranienih dimenzija. Nesaglediv znaaj

ove injenice za prijenos energije pomou mog sustava ve mi
je postao posve jasan.
Ne samo to je to omoguavalo prijenos telegrafskih
poruka na bilo koju udaljenost bez ikakvih ica, to sam ve
odavno znao, nego bi se itavoj zemaljskoj kugli mogle
nametnuti fine modulacije ljudskoga glasa i, tovie, prenositi
energija, i to u neogranienim koliinama, na bilo koju
udaljenost i gotovo bez ikakvih gubitaka.
Tesla je Zemlju zamiljao kao golemu posudu koja u sebi
sadri elektriki provodnu tekuinu koja se zbog rezonancije
oblikuje u nizove valova zaleenih u stalnom poloaju. Sada je
sigurno, zapisao je, da bi se pomou oscilatora stojni valovi
mogli izazvati i u samoj Zemlji. To je od golemog znaaja.4 Ve
mu je bilo poznato da se prijenos energije i odailjanje
razgovijetnih poruka na bilo koje mjesto na Zemlji moe
postii na dva radikalno razliita naina: visokim stupnjem
transformacije ili poveanjem rezonancije. Na temelju svojih
pokusa s elektrinim oscilatorima tada je izvukao zakljuak - i
zabiljeio ga u svom dnevniku - da bi se prijenos energije
najbolje mogao obavljati prvom metodom, ali samo ondje
gdje je potrebna mala koliina energije, kao kod radija,
5
dok je
druga metoda nesumnjivo bolja i jednostavnija.
Kasnije su ga vodei znanstvenici pogreno kritizirah zato
to nije razlikovao ove dvije funkcije. On se, drei se svoje
politike tajnovitosti, nije ni potrudio objasniti im bilo to. Ali,
prije nego to e svoje teorije primijeniti u praksi, morao je
usavriti opremu. Jer idue ispitivanje za koje se poeo
pripremati, zahtijevalo je milijune volti i struju strahovite
jaine. Nikakvo ga prijanje iskustvo nije moglo pripraviti na
sve ono to se pri tome moglo dogoditi, osim opih saznanja
kojima je raspolagao. Njegove su umjetno izazvane munje
trebale sijevati i eksplodirati s vrha ezdeset pet metara
visokog stupa slinog tornju, a hoe li to ubiti same ispitivae,
hoe li se itava ispitna stanica pretvoriti u buktinju - to je bio
rizik koji su morali preuzeti.

204
 Zamraenje u Colorado Springsu

Dogovorene veeri Tesla je pomno odjenuo svoj crni

ogrta, otmjene rukavice i crni polucilindar te stigao u postaju
gdje ga je ve oekivao odvani Czito. On je trebao rukovati
prekidaima kako bi omoguio Tesli da promatra uinke s
ulaznih vrata laboratorija. Bilo mu je vano da moe
istodobno promatrati i gigantsku zavojnicu smjetenu usred
prostorije i bakrenu kuglu na vrhu stupa.
Kad je sve bilo spremno, povikao je: Sad!
Ve su ranije dogovorili da e kod prvog ispitivanja prekida
biti zatvoren samo jednu sekundu. U skladu s tim dogovorom,
Czito ga je, promatrajui kazaljku za sekunde na svom
depnom satu, zatvorio i odmah potom izvukao. Uinci toga
kradcog trenutka bili su ohrabrujui: snopovi elektrinog
plamena okrunili su sekundarnu zavojnicu, a iznad njega je
odjeknuo prasak elektriciteta.
Glavni je dogaaj veeri Tesla elio promatrati izvana,
odakle je imao dobar pogled na stup i bakrenu kuglu.
Kad vam budem dao znak, rekao je Czitu, elim da
zatvorite prekida i ostavite ga zatvorenog sve dok vam ne
dam znak da ga opet otvorite.
Za koji trenutak povikao je: Sad! Zatvorite prekida!
Czito je posluao nalog ostavi nagnut nad ureajem da bi
na novu zapovijed mogao izvui ruicu. Vibracije strahovito
snane struje, koje su jurnule kroz primarnu zavojnicu, kao da
su oivjele tlo pod njegovim nogama. Opet se zauo prasak i
tutnjanje munje koja je eksplodirala iznad postaje. Za to je
vrijeme unutranjost preplavila neprirodna plaviasta
svjetlost.
Czito je podigao pogled i ugledao zavojnice obavljene
mnotvom plamenih zmija. Zrak su ispunile elektrine iskre, a
u nosnicama je osjetio otar vonj ozona. Munje su sukljale
opet i opet, narastajui u pravi crescendo praskanja, sijevanja,
pucnjave, a Czito je jo ekao naredbu da izvue prekida i
zaustavi sav taj uas. Sa svog mjesta nije mogao vidjeti Teslu,
pa se poeo pitati nije li izumitelja udarila munja i ne lei U
vani ozlijeen ili ak mrtav. Nastaviti s tim bila bi prava ludost.
Ve sljedeeg trenutka prestravila ga je pomisao da e se
zapaliti zidovi i krov nad postajom.

205
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

No, Tesla nije bio ni ozlijeen ni mrtav. Samo se sledio od

navale blaenstva i uzbuenja koji su ga obuzeli. S mjesta na
kojem se nalazio mogao je vidjeti praskanje i sijevanje munja
vie od etrdeset metara uvis od vrha stupa, a kasnije su mu
rekli da se grmljavina ula i u tridesetak kilometara udaljenom
Cripple Creeku. Munje su stalno iznova sijevale i tutnjale na
sve strane! Uzvieno! Je li se ikada neko ljudsko bie osjealo
slinije bogovima? Nije imao pojma koliko je dugo stajao
tamo. Poslije se ispostavilo da se radilo samo o jednoj jedinoj
minuti.
Ali odjednom, posve neobjanjivo, nastao je tajac. Potpuna
tiina. to se to moglo dogoditi? Povikao je Czitu: Zato ste to
uinili? Nisam Vam rekao da otvorite prekida! Brzo ga ponovo
zatvorite!
Samo, Czito nije ni dotaknuo prekida. Nestalo je struje.
Bog mu je u svojoj milosti poslao izbavljenje.
Tesla je pojurio do telefona i nazvao tvrtku Colorado Springs
Electric Company. Poeo je jadikovati, prijetiti i moliti. Oni su
mu uzeli struju, optuio ih je, i jednostavno mu je moraju
odmah vratiti.
S druge je strane, iz elektrane, stigao grub i izravan odgovor.
Vi ste izbacili na generator iz uporabe i on je sad u pla-
menu!6
Tesla je preopteretio generator. Gradi Colorado Springs
naao se u potpunom mraku. Dodue, im su uspjeh ugasiti
vatru, pustili su u pogon pomoni generator, ali je Teslin
zahtjev da mu vrate struju bio ljutito odbijen.
Odluan u namjeri da nastavi sa svojim pokusima, ponudio
je da im u elektranu poalje grupu svojih strunjaka i glavni
generator popravi o vlastitom troku. Ponuda je prihvaena. Za
manje od tjedan dana kvar je bio popravljen i Tesla je ponovo
dobivao struju.
Nakon toga, njegovi su se pokusi nastavili posve glatko.
Scherff mu je tijekom hladne jeseni i zime okovane ledom i
dalje slao nove ureaje. Da bi ohrabrio izumitelja, napisao mu
je: Gospodin L6wenstein je gospodinu Uhlmanu i meni
ispriao poneto o Vaem sjajnom radu, pa znamo da se
nalazite ispred ostalih ne samo stotinu, nego tisuu godina!

206
 Zamraenje u Colorado Springsu

Naalost samo su nam djelomino poznati neki od pokusa

koje je Tesla nastojao izvesti tijekom tog razdoblja - i u kojima
je, po onome to znamo, i uspio. Njegov dnevnik i kasniji
lanci esto su do te mjere nerazjanjeni da ovjeka dovode do
ludila. Primjerice, izgleda da je u jednom trenutku izvodio
pokuse vezane za proizvodnju nekakve strahovito mone
zrake. Meu predmetima koji su mu pristizali kao urne
poiljke nalazile su se i etiri Rontgenove cijevi s dvostrukim
aritima, uz debele mete izraene od platine. U jednom
njegovom dnevnom zapisu moemo proitati: Pripreme za
pokus s jednom izlaznom cijevi za proizvodnju snanih zraka.
Kako praktiki vie nema granica za snagu oscilatora, sada
ostaje problem izrade cijevi koja moe podnijeti eljeni
pritisak...7 Tona svrha ili rezultati ovog pokusa ostali su
nepoznati, ali sve daljnje pristupane podatke moete pronai
u poglavljima 29 i 30.
No, opi je cilj njegovih istraivanja, naravno, bio posve
jasan. On je ispitivao oscilatore velike snage, beini prijenos
energije, prijem i odailjanje poruka te uz to vezane uinke
elektrinih polja visokih frekvencija.
Ma kakva bila narav njegovih pokusa, njima bi rijedco
nedostajalo oaravajueg bljetavih. Usprkos znakovima
upozorenja koje je postavio du ograde i uz samu zgradu,
djeca iz susjedstva dolazila bi viriti kroz jedini prozor na
stranjem dijelu zdanja i ometati ga. Tesla ga je dao zatvoriti
daskama. Zbog toga se naao u pogibeljnom poloaju,
pribliivi se smrti vie nego ikad prije u svom ivotu
prepunom opasnosti i rizika.
Zdanje je bilo etvrtastog oblika i u njemu je bila
smjetena zavojnica visine gotovo tri metra i promjera gotovo
sedamnaest metara, prisjeao se kasnije. Kad bi se zgrada
ugodila na rezonanciju, munje [elektriciteta] prolazile bi od
njezina vrha do dna i pruale pri tome prekrasan prizor. Znate,
tu se radilo o gotovo stotinu pedeset, moda ak dvije stotine
etvornih metara povrine strujanja. Da bih utedio neto
novca, proraunao sam dimenzije to je mogue tonije pa su
strujanja dopirala do samih zidina zgrade, 8
ostajui svega
dvadesetak centimetara udaljena od njih.
->r\i
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Pokazalo se da glavni prekida za upravljanje jakim

strujama zapinje i teko se povlai. Da bi se njime lake
rukovalo, Tesla je u njega ugradio oprugu zbog koje se
zatvarao i na najmanji dodir. Ta novotarija ubrzo se, dodue,
pokazala jednostavnijom za rukovanje, ali i mnogo
nesigurnijom.
Dotinog je dana Tesla poslao Czita u grad te je ove
pokuse obavljao sam. Iskljuio sam prekida i otiao iza
zavojnice da jo neto provjerim. Dok sam se nalazio tamo,
prekida je iskoio i zatvorio strujni krug. Odjednom se cijela
prostorija ispunila strujanjima i vie nisam mogao izai.
Pokuao sam ukloniti daske s prozora, ali nisam uza se imao
nikakvog alata pa se sve inilo uzaludnim. Nisam mogao
uiniti nita drugo, doli baciti se potrbuke na tlo i pokuati se
tako provui.
Napon primarnog kruga iznosio je 50 tisua volti, a ja sam
morao puzati kroz uzak prostor posvuda okruen strujanjima.
Koncentracija duine kiseline bila je tolika da sam jedva
disao. Ova se strujanja duika vrlo brzo veu na kisik zbog
goleme povrine koju zauzimaju, ime nadoknauju manjak
intenziteta. Kad sam dospio do uskog prolaza, bila su mi tik za
leima. Tekom mukom sam se izvukao i tek to sam dospio
do prekidaa i uspio ga otvoriti, zgrada je poela gorjeti.
Zgrabio sam 9
aparat za gaenje poara i uspio obuzdati
plamen...
Dragom Luki napisao je potom pismo u kojemu je metafo-
riki aludirao na obuzdavanje i kroenje divlje make,
govorei o mnogim krvavim ogrebotinama po sebi.
Ali, upravo u tim ogrebotinama, Luka, pisao mu je,
nalazi se ivi um UM! Pa, ne elim o tome govoriti
mnogo, ali...
Uinio sam sjajne pomake na raznim podrujima, ali -
koliko me samo rastuilo kad sam saznao da je jedan dio
mojih kolega na polju beine telegrafije ogrezao u tolike lai!
Ni jedna tvrdnja koju su iznijeli nije istinita, i moj se sustav,
Luka, koristi10 - sasvim jednostavno - bez ikakva
odstupanja...
To se odnosilo na Marconija koji je dvije godine ranije,
suraujui s elektriarom Engleskih pota, Williamom
Preeceom, poslao beini signal na udaljenost od 12
kilometara preko

208
 Zamraenje u Colorado Springsu

Bristolskog kanala, i koji je sada, 1899. godine, ponovio istu

predstavu, ovaj put preko Engleskog kanala.
Edison, kojega je to podsjetilo na vlastite bezuspjene
pokuaje prije esnaest godina, poeo se pitati ima li on
osnova za podizanje sudske tube protiv mladog Talijana. Sve
je zavrilo na tome da mu je kasnije tvrtka Marconi Wireless
Telegraph Company isplatila 60 tisua dolara za njegov patent.
No, moda zbog svoje nagluhosti, Edison zapravo nikada nije
vjerovao da e ta pomodarska radio-manija stvarno
potrajati.
to se tie Tesle u Coloradu, povjerio je Robertu Johnsonu
kako je posve siguran u to da e beinim putem prenijeti
poruku Parikoj izlobi 1900. godine - moj pozdrav ludim
Francuzima! Pismo je zavrio povjerljivim tonom: Jo
nisam naao vremena za ispunjenje svog obeanja 1!da u
postati milijunaem, no uinit u to prvom prigodom...
to je to Tesla tono postigao tijekom svog boravka u
Colorado Springsu? Naravno, sva ona tajanstvenost, uurbane
djelatnosti, znaajna utroena sredstva i povremeni teatralni
uinci nisu zavrili nijednim praktinim izumom ako se
pod praktinim misli na telefon ih na unaprijeeni oblik
indukcijske zavojnice. No, mjereno edisonovskim
mjerilima, s istim se pravom moglo rogoboriti zbog injenice
to Einstein nije izumio elektrinu perilicu posua.
Ali, je li Tesla tijekom tog razdoblja doao barem do nekih
znaajnih doprinosa, vanih za nove spoznaje? Odgovor je
svakako da. Znanstvenici ne znaju, a moda nikada niti nee
saznati cjelokupni opseg njegovih istraivanja, dok daljnji
problem predstavlja to on svoje intuicije, teorije i probne
pokuse esto nije dovodio do zavrnog stupnja i verifikacije.
No, on je zasigurno dao onaj poetni i temeljni doprinos, koji
njegovi nasljednici na nekoliko razliitih podruja nastavljaju
nadograivati i otkrivati jo i danas. (Vidi poglavlje 30).
Poznati jugoslavenski fiziar dr. Aleksandar Marini
naglaava kako danas, kad imamo dokaze o nainima
rezonancije Zemlje i kad znamo da neki valovi mogu i svojim
malim kretanjima

->no
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

pobuditi gibanje inae nepominih valova u sustavu ionosfere,

moemo prosuditi koliko je Tesla bio u pravu kad je rekao da
mehanizam irenja elektromagnetskih valova prema 'njegovom
sustavu' nije isti kao i Hertzov sustav usmjerenih zraenja. U
svom uvodu Teslinoj knjizi Zapisi iz Colorado Springsa dr.
Marini napominje da znanstvenik meutim, nije mogao znati da
se do pojave o kojoj govori moe doi samo na vrlo niskim
frekvencijama te je najavio da e daljnje prouavanje Teslinih
zapisa otkriti zanimljive pojedinosti o njegovim idejama na tom
podruju. Dnevnik baca posebno svjedo na njegov udio u razvoju
radija, pa se vie ne postavlja pitanje njegova prvenstva u
beinom prijenosu, koji je otkrio jo 1893. godine.
No, znanstvenici danas mogu jedino pokuati shvatiti ono to je
Tesla mislio da je postigao.
Vjerovao je kako je svojim gigantskim oscilatorom uspio
Zemlju staviti u stanje elektrine rezonancije, ubrizgavajui u nju
struju elektrona (u ono doba, strujanje elektriciteta) frekvencije od
150 tisua titraja u sekundi. Rezultirajua pulsiranja imala su
valove due od dvije tisue kilometara. Tesla je zakljuio da se oni
ire prema van izvan okvira Zemljine kugle, i to prvo u krugovima
koji se sve vie poveavaju, a potom opet smanjuju, ali neprestano
uz porast intenziteta, da bi se onda skupili u jednoj toki koja se na
zemaljskoj kugli nalazi tono nasuprot Colorado Springsa - to jest,
neto zapadnije od francuskih otoka Amsterdam i St. Paul u
Indijskom oceanu.
Prema dobivenim rezultatima obavljenih pokusa, tamo se
oblikovao veliki elektrini juni pol sa stojnim valom, koji je
rastao i opadao u skladu s odailjanjem s njegova sjevernog
pola, od ureaja u Colorado Springsu. Svaki put kad bi se val
povukao, bio bi zapravo pojaan i odaslan nazad svom antipodu
snaniji nego prije.12
Da je Zemlja bila sposobna za postizanje savrene rezonancije,
dobiveni bi rezultati mogli biti katastrofalni. No, budui da ona to
nije bila, on je vjerovao da je rezultat svega bila mogunost isko-
ritavanja energije na bilo kojoj toki na Zemlji, koja bi se onda

210
 Zamraenje u Colorado Springsu

tamo crpila jednostavnim ureajem. Taj bi sustav ukljuivao

elemente ugaanja radiosignala, uzemljenje i metalnu ipku
visine kue. Nita vie od toga ne bi bilo potrebno da se svako
kuanstvo opskrbi elektrinom strujom dobivenom iz valova
to bi se gibali naprijed i nazad izmeu sjevernog i junog
elektrinog pola. Ali Tesla nije na zadovoljavajui nain
dokazao tu svoju tvrdnju, a jo manje je primijenio, ba kao ni
bilo tko drugi nakon njega.
Svojim pojaalom-odailjaem izazvao je efekte koji su
barem u nekim svojim aspektima bili jai i vei od onih
dobivenih munjom. Najvei napon koji je dosegao iznosio je
oko 12 milijuna volti, to je beznaajno u usporedbi s onim
koji ima munja, no ipak daleko vie od bilo kojeg napona
proizvedenog mnoga desetljea nakon njega. Meutim, ono to
je sam drao jo znaajnijim bilo je to to je u svojoj anteni
postigao struje jaine 1100 ampera. I najvea beina
postrojenja jo su mnoge godine nakon toga za svoj rad
koristila svega 250 ampera.*
Jednog dana dok je radio s takvim strujama, na vlastito mu
je iznenaenje uspjelo nataloiti gustu maglu. Dodue, vani je
bilo maglovito, ali kad je ukljuio struju, oblak magle u
laboratoriju postao je tako gust da nije mogao vidjeti ni prst
pred nosom. Iz ovoga je zakljuio da je doao do vanog
otkria. Siguran sam i uvjeren u to, rekao je kasnije, da
bismo mogli izgraditi postrojenje odreenog oblika u jednom
posve sunom podruju, pustiti ga u pogon prema odreenim
propisima i pravilima te pomou njega crpsti neograniene
koliine vode iz oceana za potrebe navodnjavanja i dobivanja
struje. Neu li osobno ivjeti toliko dugo da to izvedem, netko
drugi hoe, no uvjeren sam da sam u pravu.
Ta je zamisao takoer nala svoje mjesto u batini njegovih
nedovrenih poslova, i do danas je nitko nije primijenio.
Razni pisci izvjetavali su kako je tijekom istraivanja i
pokusa u Coloradu, Tesli uspjelo beinim putem upaliti niz
od dvije stotine elektrinih arulja udaljenih etrdesetak
kilometara od
Prilikom preuzimanja Edisonove medalje, priznanja koje mu je
urueno 1917. godine, Tesla je otkrio da je uspio dosegnuti napon od 20
milijuna volti.

91
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

njegove postaje. No, on u svojim zapisima nikada nije

ustvrdio tako neto, niti o tome postoje ikakvi dokazi. Ono to
je zapravo zapisao bilo je da je, koristei se svojim
pojaalom-odailjaem, pustio struju oko Zemljine kugle
dostatnu za osvjedjavanje vie od dvije stotine elektrinih
arulja.
Kad se vratio na Istok, napisao je: Iako novom metodom
jo nisam postigao prijenos znaajnijih koliina energije na
velike udaljenosti a koje bi bile od vanosti za industriju,
radio sam s nekoliko modela postrojenja pod jednakim
okolnostima kakve e postojati i u velikim postrojenjima ove
vrste, pa13 sam time temeljito dokazao primjenjivost tog
sustava. Takoer je naveo da je promatrao prijenos signala
na udaljenost od gotovo tisuu kilometara.
To je bilo sve to je namjeravao rei o tom predmetu. No,
iz njegovih mjesecima dugih i usredotoenih istraivanja
obavljanih u Coloradu proizala su njegova druga dva, i to
vrlo znaajna znanstvena postignua.
U svom dnevniku na dan 3. sijenja 1900. godine, nakon
to je opisao kako je snimio nekoliko laboratorijskih
fotografija, spominje i da je promatrao 14pretvaranje iskriavih
snopova u bljeskove i vatrene lopte. Sijevanje munja ili
vatrenih lopti, odnosno kuglastih munja, pojava je koja je
jednako opinjavala i zapanjivala kako filozofe iz antikih
vremena, tako i dananje znanstvenike. Vatrene lopte
spominju se na spomenicima starih Etruana, u radovima
Aristotela i Lukrecija, te u zapisima velikog atomskog
istraivaa naega doba, Nielsa Bohra. Arago je analizirao
dvadesetak izvjea iz 1838. godine o pojavi kuglastih munji.
Neki znanstvenici vrsto stoje pri stajalitu da se tu radi o
istoj optikoj varci. I sam je Tesla mislio tako sve dok se
nisu povremeno poele pojavljivati i na njegovoj
visokonaponskoj opremi u Coloradu.
Te su se neobine kratkotrajne pojave, nimalo nalik
obinim bljeskovima munja, kretale polagano i gotovo
usporedno s povrinom da. Poznato je da se pojavljuju u
zrakoplovima tijekom leta i sablasno se kreu pri dnu
putnikog prostora te nestaju ve

212
 Zamraenje u Colorado Springsu

nakon nekoliko sekundi. U suvremenoj se fizici najee

moe uti sljedea teorija objanjenja ove pojave: kuglasta
munja svoju energiju prima iz okoline zahvaljujui stvaranju
prirodnog elektromagnetskog polja a promjer joj ovisi o
frekvenciji vanjskog polja, tako da dolazi do rezonancije.
Meutim, znanstvenici se nastavljaju sporiti oko toga (vidi
poglavlje 30).
Bilo kako bilo, Teslina nagaanja slau se s ponekom od
ovih hipoteza. Primjerice, on je mislio da poetna energija nije
dostatna da bi trajnije odrala kuglastu munju te da stoga mora
postojati neki drugi izvor za koji je vjerovao da se moe
pronai u drugoj munji koja prolazi kroz jezgru te vatrene
lopte. Iako su mu ove kuglaste munje predstavljale tek
oaravajue uzgredne pojave, ipak je pronaao vremena da
nastavi to naoko beskorisno istraivanje gdjegod ga ono
odvelo. Potom je ustvrdio15 da je nauio i kako ovu pojavu
izazvati po vlastitoj volji. Suvremeni znanstvenici nastojali
su, koristei pritom najsnanije nuklearne akceleratore,
ponoviti njegovo postignue, ali to nikome od njih nije
uspjelo (iako se ta zadivljujua i potencijalno korisna pojava
jo danas nenadano pojavljuje).
Do drugog otkria, do kojega je Tesla navodno dospio u
Colorado Springsu, dolo je jedne veeri kad je radio na svom
osjetljivom i snanom radio prijemniku. Uz Teslu,
laboratorijem se jo motao samo ostarjeli tesar Dozier.
Iznenada je izumitelj postao svjestan udnih, ritmiki
ponavljanih zvukova koji su dopirali iz prijemnika. Za njihovo
redovito i tono ponavljanje nije mogao smisliti nikakvo
suvislo objanjenje, osim ako to nije bio pokuaj nekih ivih
bia s drugog planeta da uspostave komunikaciju sa Zemljom.
Venera, ili moda Mars, mogli bi biti najvjerojatniji izvor,
pretpostavljao je. Nitko dotad nije 16ni uo o takvoj pojavi kao
to bi bili pravilni zvui iz svemira.
Oduevljen i uzbuen, bio je u stanju jedino sjediti i napeto
oslukivati. Uskoro ga je posve obuzela zamisao da odgovori na
poruku vraanjem signala: za to jednostavno mora postojati neki
nain!
Vjerojatno objanjenje onoga to je Tesla uo bili su radio-
valovi sa zvijezda. Tek 1920-ih godina astronomi su ponovo
uli

213
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

takve pravilne signale (kada su konano i slubeno

povjerovali Teslinim tvrdnjama). A tridesetih godina, poeli
su ih prenositi kao ifrirane brojeve u digitalni ureaj za
biljeenje. Danas je oslukivanje zvijezda postala
uobiajena pojava.
Iako Tesla nije mogao dvojiti o onome to su mu
posvjedoile vlastite ui, mogao si je predoiti porugu i
ismijavanje kojim e ga obasuti kolege znanstvenici kad se
novost prouje. Zato nije urio s objavljivanjem. A kad je
reakcija stigla, donijela je sa sobom sve to je i oekivao.
Profesor Holden, bivi ravnatelj opservatorija na
kalifornij-skom Sveuilitu, meu prvima je zapoeo s
kritikama: Gospodin Nikola Tesla objavio je kako je siguran
u to da su odreene smetnje koje je uo na svom ureaju
zapravo signali primljeni iz nekog vanzemaljskog izvora,
rekao je novinaru. Oni ne dolaze od Sunca, kae on. No,
kako podrijetlom moraju biti s nekog planeta, vjerojatno
dopiru s Marsa, nagaa on. Pravilo ispravnog filozofiranja jest
da se ispitaju svi mogui razlozi neke neobjanjive pojave
prije no to se posegne za onim nevjerojatnima. Svaki e
istraiva rei kako je gotovo sigurno da je Tesla pogrijeio te
da smetnje o kojima se radi dolaze od strujanja u naem zraku
ili u zemlji. Kako bi itko uope mogao znati da neobjanjive
struje ne dolaze od Sunca? Fizika Sunca je danas sve prije
nego nepoznata. U svakom sluaju, zbog ega ta strujanja
nazivati 'planetarnima' ako u to nismo posve sigurni? Zbog
ega smetnje koje je zabiljeio instrument Tesle vezati ba za
Mars? Nema li i drugih svemirskih tijela koja bi mogla
posluiti istoj svrsi, npr. kometi? Nije li instrumente mogao
omesti Veliki medvjed s Mlijene staze ih svjetlost Zodijaka?
Uvijek postoji mogunost da posegnemo za velikim otkriima
na Marsu i negdje drugdje, budui da su nam pri ruci. Trijumf
znanstvenika iz proteklog stoljea jo uvijek je nevjerojatan
dokaz, no uvijek postoji velika vjerojatnost da se nove pojave
mogu objasniti starim i poznatim zakonima. Sve dok Tesla ne
pokae svoj ureaj drugim istraivaima te i njih uvjeri u to u
to sam vjeruje, 17
moe se sa sigurnou drati da ti signali ne
dolaze s Marsa.

214
 Zamraenje u Colorado Springsu

No posljednje to je Tesla tada namjeravao uiniti bilo je otkriti

svoj ureaj ostalim znanstvenicima. Njegov je posao u Coloradu bio
okonan. Nova godina 1900. stigla je i minula, a da izumitelj to nije
ni zamijetio. Nalazio se usred priprema vezanih za rasklapanje svoje
opreme i odlazak.
Tesla je, izgleda, bio savreno zadovoljan onime to je postigao u
Coloradu. Nagnao je munje da pleu po njegovu nalogu. itavu je
zemaljsku kuglu iskoristio kao dio vlastite laboratorijske opreme, a
primio je i poruke odaslane negdje sa zvijezda. Zato je sada urio
ususret budunosti.

I 215
15. Velianstven i proklet

Kad je Tesla sredinom sijenja 1900. godine stigao u

NewYork, na njega su se obruili izvjestitelji i urednici
razliitih listova i asopisa.
Posve oekivano, znanstveno bratstvo s Istoka ponavljalo
je izjavu profesora Holdena i napadalo Teslu zbog tvrdnje da
je primio poruku izvanzemaljskog podrijetla - ako ni zbog
ega drugog, barem zato jer im nije objasnio kako je to uope
izveo. No, Teslin je grijeh bio vei od toga. Kako je to napisao
u svom pismu Julianu Havvthorneu iz philadelphijskog lista
North .American neposredno prije odlaska iz Colorada, ti su
mu signali ukazali na to da inteligentna bia sa susjednog
planeta moraju biti na znatno viem znanstvenom stupnju
razvoja od Zemljana, pretpostavka koju razni doktori znanosti
nisu bili u stanju olako progutati.
Tesla je izgarao u nastojanjima da odgovori na te poruke
iz svemira. Posve uvjeren u to da raspolae trenutno
najopsenijom i najrevolucionarnijom postojeom
tehnologijom, odmah je zapoeo podnositi nove patente za
radio i prijenos energije, zasnovane na svojim pokusima iz
Colorada.
Kao prvi korak zamislio je izgradnju sredinjeg svjetskog
radiosustava koji bi mogao ponuditi sve one usluge u kojima
mi danas uistinu uivamo - meusobno povezivanje radio
telefonskim mreama, sinkronizaciju vremenskih signala,
ope distribuiranje poruka i vijesti, depne prijemnike,
privatne komunikacije, usluge prijenosa vijesti putem radija...
O njemu je govorio kao o svjetskom sustavu za prijenos
obavijesti.
Prvi patent koji je podnio nakon povratka (br. 685 012) od-
nosio se na pojaavanje snage elektrinih oscilacija pomou

216
 Velianstven i proklet

tekueg zraka kojim bi se rashlaivala zavojnica te bi se tako

smanjivao njezin elektrini otpor. Godine 1900. i 1901.
odobrena su mu i druga dva patenta vezana za ukopane
vodove za prijenos energije i metodu njihove izolacije
zamrzavanjem okolnog dielektrinog medija poput vode.
Jedan od patenata koji mu je bio iznova izdan (br. 11 865),
odnosio se na plinovito rashlad-no sredstvo - oito kljunu
rije koja je nehotice bila isputena iz njegovog izvornog
patenta br. 655 838. Time je postao jednim od utemeljitelja
kriogenog inenjeringa i rashladnih tehnika.
Mnogo godina kasnije, tijekom 1970-ih, u Americi, Rusiji
i Europi poelo se raditi na razvojnim projektima vezanima za
metode uporabe supravodia u podzemnom prijenosu velikih
koliina elektrine energije, to je u sebi ukljuivalo i uporabu
raznolikih kriogenih rjeenja. Dravni laboratorij Brookhaven
na Sveuilitu Upton u dravi NevvTork nalazio se na elu tih
meunarodnih nastojanja. Metoda laboratorija Brookhaven
slii Tesli-noj, osim to je predmet suvremenog rada bilo
rashlaivanje vodia na nekoliko stupnjeva iznad apsolutne
nule. Slinost postaje jo vea kad se promotri Teslin patent
br. 685012 iz 1901. godine, u kojemu je opisao iznimno
snano rashlaivanje vodia kojim bi se smanjio njihov otpor,
smanjujui tako na najmanju moguu mjeru gubitke i
rasipanje energije pri provoenju struje. Ovo je jo jedan
primjer nepriznavanja njegova pionirskog rada -moda i stoga
to je to u amerikom patentnom uredu moglo pokrenuti itavi
niz ponitavanja kasnije prijavljenih patenata.
Utrka oko prvenstva na podruju radioprijenosa na velike
udaljenosti odvijala se u korist Marconija, ijim je uspjehom
tijekom Teslina izbivanja svjetski tisak preplavio svoje
stranice. Tesla se podrugivao jadnim naporima uinjenima u
Americi, kao to je bilo signaliziranje rezultata utrke jahti na
Long Islandu. Naime, on je najavio svoj plan da e
radionadzorom upravljati svojim robotiziranim brodom na
svjetskoj izlobi u Parizu, i to iz svog ureda na Manhattanu!
U meuvremenu, kako ga je podsjetio George ScheriF,
trebalo je rijeiti gorui problem vezan za njegov raun u
banci. Tijekom

917
TESLA :OVJEK IZVAN VREME

svog osmomjesenog boravka u Coloradu, prekoraio je

doputene iznose za punih 100 tisua dolara...
Kome se obratiti? Pukovniku J.J. A.? Georgeu
Vvestinghouseu? Thomasu Fortuneu Ryanu? J. Pierpontu
Morganu? C. Jordanu Mottu? Iako su ga po novinama
ismijavali, njegov se dobar glas meu kapitalistima uspio
ouvati. Ono to je uvijek iznova ostavljalo dojam na tu
tvrdokornu gospodu bio je rekord tvrtke Vvestinghouse
Company u zadravanju monopola nad patentima izmjenine
struje unato nastojanjima suparnikih industrijalaca da srue
njezine obrambene zidine.
U potrazi za novim izvorom kapitala potrebnog za
razvijanje svojih izuma, Tesla je iznova poeo redovito
posjeivati Pkver's Club u Gramercv Parku, Dvoranu palmi u
hotelu WaIdorf-j4storia i navraati, naravno, u hotel Delmonico.
Iz istih je razloga predloio Rober-tu Johnsonu da mu u novom
broju mjesenika Century objavi lanak posveen izvorima
energije i tehnologiji budunosti. Dogovor je pao i on je
prionuo na pisanje tog lanka, koji je na kraju pod nazivom
Problem poveanja ljudske energije izaao u broju od lipnja
1900. godine. Samo, ispostavilo se da je lanak, kao i veina
Teslinih zapisa, vie sliio filozofskom traktatu nego svjeem i
zanimljivom prikazu istraivanja iz Colorada, kako je Johnson
prieljkivao. Bez obzira na to, lanak je izazvao pravu
senzaciju.
Dijelom su tome pridonijele fotografije kojima je lanak
popraen - neke od brojnih snimljenih u Coloradu na kojima
je izumitelj pribjegao blagom obliku varki, koje su ukljuivale
ne samo vremenske, ve i dvostruke ekspozicije. Prikazivale
su ga kako mirno sjedi na drvenom stolcu zadubljen u svoje
biljeke dok oko njegove glave sijevaju munje koje bi mogle
usmrtiti sobu prepunu ljudi. (Iako je u Coloradu bilo mjesnih
fotografa, radi tih je snimaka naruio dolazak gospodina
Allevja, svog omiljenog fotografa s Manhattana, kako bi
snimio njegove pokuse izvoene s pojaalom-odailjaem).
Vremenske ekspozicije trajale su otprilike sat ili dva, to je
svakako izazvalo mnogo vie dramatinih svjetlosnih efekata
nego to bi ih izazvali pojedinani izboji. I mada on nije
itavo to vrijeme sjedio na stolcu - jer bi ga struja

218
 Velianstven i proklet

zasigurno ubila - Tesla je znao da je tim snimkama potreban

ljudski lik kako bi se naglasio njihov dramatski uinak.
Bilo je to neugodno poziranje jer su se pokusi, a stoga i
fotografiranje, izvodili nou kad bi temperatura obino pala
ispod nule. U svom je dnevniku objasnio kako se snimalo:
Naravno, izboji se nisu odvijali dok su me snimali, kako bi se
moda moglo pomisliti! Prvo bi se na ploi snimila bljeskanja
munja pri slabom svjetlu ili polutami, potom bih ja sjeo na
stolac pri emu bi ekspozicija bila izvedena pod lunim
svjetlom, i na kraju - kako bi se naglasile osobine raznih sitnih
pojedinosti - koristilo bi se malo praha za bljeskalicu.1 Na taj
se nain kroz Teslino tijelo nije vidjela struktura praznog
stolca, kao na nekoj udnoj vrsti rendgenske snimke.
Rezultati snimanja bili su takvi kakve je samo poeljeti
mogao. Svi koji su vidjeli te fotografije ostali su zabezeknuti.
Kad ih je poslao profesoru A. Slabvju, o kojemu se poelo
govoriti kao o ocu njemakog radija, ovaj mu je odgovorio
kako je oito da je Tesla pronaao neto jedinstveno i da nikad
prije nije vidio nita slino.
Izumiteljev radni dnevnik iz Colorada otkriva nam da je
razlog za neprestano eksperimentiranje s fotografijom bilo
njegovo razoaranje rezultatima snimaka dobivenih nakon
pokusa s kuglastim munjama. Vrlo je vano koristiti bolja
sredstva za fotografiranje strujanja koja stvaraju ovu pojavu.
Trebale bi se pripremiti puno osjetljivije ploe i njih bi trebalo
iskuavati. ak bi i koritenje boja na filmu moglo pomoi i
odvesti nas do nekih panje vrijednih zapaanja.2
On je, nadalje, takoer razmiljao o vrijednosti snano
pobuenih vakuumskih cijevi i njihovoj uporabi za potrebe
fotografiranja. Jer konano bismo, usavravanjem naprave i
pravilnim odabirom plina u cijevi, fotografa morali uiniti
neovisnim o sunevoj svjetlosti i omoguiti mu da svoj posao
obavlja pod posve jednakim uvjetima... Takve e mu cijevi
omoguiti da sam, po vlastitoj volji, 3
odreuje okolnosti
snimanja i ugaa svjetlosne efekte.

219
TESLA - DVTEK IZVAN VREMEN,

lanak u Centurvju s opisanim fotografijama i njegovim

predvianjima jo ga je vie gurnuo u sredite kontroverzi. I
mada su se njegovi kolege znanstvenici obarali na njega, tisak
mu je uglavnom i dalje ostajao vjeran.
U posljednje se vrijeme tisak openito dobro zabavlja
zahvaljujui Nikoli Tesli i njegovim predvianjima o svemu to
e se pomou struje moi uiniti u budunosti, pisao je
Dispatch (u broju od 23. veljae 1901. godine), list iz
Pittsburgha, VVestinghouse-ovog podruja. Neke od
njegovih smionih zamisli, ukljuujui prijenos signala na
Mars, navode na pomisao da bi gospodinu Tesli bilo bolje
manje se baviti predvianjima, a vie konkretnim ostva-
renjima.
Bez obzira na to, nedavno donesena odluka Amerikog
okrunog suda za juni Ohio u cijelosti je priznala injenicu
da Tesla ni u kojem sluaju nije bez zasluga i vrijednih i
znaajnih postignua...
Gospodin Tesla raspolae velikim bogatstvom entuzijazma
i plodonosne mate u pogledu budunosti, to prirodno izaziva
i zadirkivanja. Ali svi oni koji ne znaju da Tesla svojim djelom
spada u prve redove pronalazaa, potpuno su neupueni u
modernu povijest elektrike.
I od urednika strunog glasila elektroinenjera, Thomasa
Commerforda Martina, stigla mu je rjeita podrka:
Gospodin Tesla pravi je junak vizionarstva kojega su
zavarali povremeni bljeskovi zvijezda. No, rastue osude od
strane njegove brae po struci izazvane su time to je on vidio
dalje, to je prvi ugledao slabana svjetlucanja na dokuivim
novim kontinentima znanosti...
Publicitet je bio on dobar ili lo bio upravo ono to
je Tesla elio, jer je jo uvijek oajniki nastojao privui
pozornost moguih financijera. Jedan od prvih koji mu se
javio (iako ne i najznaajniji) bio je Stanford White, slavni
arhitekt. Njih su se dvojica sreli jedne veeri u Pkvers Clubu,
ije je preureenje White upravo zavrio. Osjetivi snano
uzajamno razumijevanje, zadubili su se u ivahni razgovor.
VVhitea su oduevile Tesline vizije

220
 Velianstven i proklet

budunosti prikazane u mjeseniku Century. Kad mu je

izumitelj poeo opisivati izgled postrojenja koje je zamislio za
svoj sredinji svjetski radiosustav, arhitekt mu je postao
gorljivim partnerom u velikoj zamisli.
A ta velika zamisao nije ni bila tek obina sanjarija. Jo
dok je bio u Coloradu, u Teslinoj su se njujorkoj radionici,
pod nadzorom Scherffa i njegova mladog pomonika, poeli
sklapati oscilatori. Radovi su, kao i uvijek, bili tajni i strogo
uvani. im se Tesla vratio, stupio je u vezu s Georgeom
Vvestinghouseom, znajui da bi mu njegovi inenjeri mogli
po narudbi izraditi strojeve koji e mu trebati.
Vvestinghouseu je napisao da su njegovi pokusi u
Coloradu nedvojbeno pokazali izvedivost telegrafskog
komuniciranja s bilo kojom tokom na zemaljskoj kugli
pomou strojeva koje sam usavrio. Za to bi mu trebali
motor i generator istosmjerne struje od najmanje 300 konjskih
snaga s obje strane Atlantika, a to je bila skupa investicija.
Vi ete, naravno, shvatiti, povjerio rriu je, da
razmiljam o uspostavljanju takve komunikacije samo kao o
prvom koraku usmjerenom ka daljnjem i jo znaajnijem
radu, naime, ka prijenosu energije. No, budui da e to biti jo
mnogo vei i skuplji pothvat, primoran sam prvo prikazati
osobine 4tog sustava kako bi kapital stekao povjerenja u
mene... Takoer je od VVesting-housea zatraio da mu
posudi 6 tisua dolara, za koje mu jami svojim engleskim
tantijemima.
Industrijalac je pozvao Teslu da mu bude gostom u njego-
vom privatnom vagonu-palai na putu od NewYorka do
Pitts-burgha, kako bi raspravili sve to je potrebno. Tijekom
vonje Tesla mu je objasnio da bi njegovo postrojenje
nadmailo postavljanje vodova preko Atlantika kako svojom
brzinom, tako i sposobnou da se istodobno odailju mnoge
poruke. Predloio je Westinghouseu da zadri vlasnitvo nad
svim strojevima koje bi mu isporuio te da u odreenom
stupnju sudjeluje u pothvatu. Ali Westinghouse je nauio
svoju lekciju u okrutnom svijetu financija. Stoga je Tesli
preporuio da potrai financijsku pomo

221
TESLA OVJEK IZVAN VREMENA

meu kapitalistima koji tragaju za prilikama u koje bi uloili

viak svog bogatstva.
Jedan od takvih kojima se Tesla obratio bio je i Henry O.
Havemever, poznat po nadimku eerni sultan zbog monog
monopola koji je izgradio na preradi eera. Tesla,
velikoduan u svojim darovima bez obzira na to imao u tom
trenudcu novca ili ne, poslao je svog izaslanika sve do
Nevvporta u dravi Rhode Island sa skupocjenim prstenom
optoenim safirima kao vjenanim poklonom za Sultana.
Naalost, njegov je potez ostao bez odaziva.
Svoje planove o svjetskom sustavu odailjanja vijesti
povjerio je jo Astoru i Ryanu. Iako je nepoznato u kolikoj je
mjeri pukovnik Astor sudjelovao u tom projektu, Tesla je kod
njega najvjerojatnije imao uspjeha, jer kad se 1913. godine
procjenjivala Astorova imovina, izalo je na vidjelo 500
dionica koje je posjedovao u tvrtki Nikola Tesla Companv.
Proljee 1900. godine donijelo je Tesli agoniju i
frustraciju. On i Robert potiteno su itali novinski oglas
bankarske tvrdce F. P. Warden & Companv: NOVAC...
Marconi potvruje da e Vam se ulaganje isplatiti od 100 do
1000 posto vie od bilo kojeg drugog posla u koji biste mogli
uloiti. Dionice tvrtke British Marconi Company u poetku su
se nudile po cijeni od 3 dolara, da bi se sad ve prodavale po
22 dolara.
Tesla je htio tuiti Marconija vjerujui da se ovaj ogrijeio
o njegova patentna prava. Jo su ga vie razjarile posljednje
reenice spomenutog oglasa: Marconijev sustav prihvatili su
ljudi kao to su Andrevv Carnegie i Thomas A. Edison te
novine diljem svijeta. Edison, Marconi i Pupin postali su
savjetodavni inenjeri u tvrda .American Company.
Evo ih - trojke koja se udruila da bi mu preotela
prvenstvo njegova odcria radija. Tesla je napisao pismo
Robertu, glumei da osjea optimizam u pogledu odtete koju
bi mogao dobiti u takvom sudskom sporu: Oduevljen sam
to sam iz oglasa koji Vam prilazem vidio kakve sve
odgovornosti snosi Andrevv Carnegie. On je pravi ovjek
kojega treba prozvati zbog nastalih teta. Moji izgledi rastu!5

222
 Velianstven i proklet

Meu svim ljudima koji su proitali Teslin lanak u

Centuryju i ostali zadivljeni smionou njegovih vizija nalazio
se jedan ovjek koji je savreno i u cijelosti odgovarao svim
izumiteljevim potrebama i eljama: J. Pierpont Morgan.
Sastali su se da bi porazgovarali o svjetskom sustavu. Tesla
je instinktivno bio manje razgovorljiv nego svojedobno s
VVesting-houseom. Nije bilo potrebe novara zamarati
gomilom tehnikih podataka. Umjesto toga ga je zasuo
podacima vezanim za novac i mo. Opisao je Morganu plan za
kanale svih valnih duina, koji bi se mogli emitirati iz jedne
jedine postaje. Time bi financijer dobio potpuni monopol nad
emitiranjem radioprograma. Tamo gdje su ostali s tog
podruja mislili samo u ogranienim okvirima prijenosa
vijesti od toke do toke, ih na poruke to se beino alju s
broda na obalu, Tesla je govorio o emitiranju po itavom
svijetu. Morgan je bio zainteresiran.
Nakon tog sastanka, Tesla mu je 26. studenoga 1900.
uputio pismo. U njemu je podrobno opisao sve to nudi. Ve je
uspio odaslati poruke na razne udaljenost do gotovo tisuu i
dvije stotine kilometara, naveo je, ali je u stanju konstruirati
postrojenja za telegrafsko komuniciranje preko Adantika, a
ako ustreba, i preko Pacifika. Mogao je selektivno, bez
uzajamnog uplitanja, upravljati velikim brojem instrumenata i
pored toga osigurati apsolutnu privatnost poruka. Za sve to
imao je potrebne patente, dodao je, i stoga se mogao slobodno
upustiti u dogovore svih vrsta.
Predloio je da se njegovo ime odabere za bilo koju korpo-
raciju koja bi mogla biti osnovana, a trokove je procijenio na
otprilike 100 tisua dolara za izgradnju postrojenja na
Adantiku u roku od est do osam mjeseci, odnosno na 250
tisua dolara za postrojenje6 na Pacifiku, za koje bi bio
potreban rok od godinu dana.
Morganu nije ni spomenuo beini prijenos energije, ne
stoga to bi odustao od svoje zamisli, nego zato to bi takav
sustav prijenosa energije neke od postojeih bankarovih
investicija uinio zastarjelim. U svakom sluaju, nije se moglo
oekivati da bi se gospodin Morgan mogao zagrijati za
zamisao da struju
ILA 'JEK '.VAN VREME

isporuuje siromanim plemenima Zulu, ili moda

Pigmejcima koji ni ne znaju to je novac.
Morgan je odgovorio da pristaje financirati Teslu u iznosu
do 150 tisua dolara. No, odmah je upozorio da je to ujedno
najvei iznos do kojega namjerava ii. Iako je unaprijed
doznaio tek dio spomenutog iznosa i usprkos tome to je
zemljom divljala inflacija, ime mu se gotovo svakodnevno
smanjivalo stanje na raunu, Teslu je obuzeo pravi zanos.
Njihov se odnos (to nesumnjivo nije bilo strano Morganu)
ubrzo sveo na slian onome izmeu dvorjanina i kralja.
Morgan je bio velik i velikoduan ovjek. Teslin e rad
glasno pronijeti Vae ime diljem svijeta. Vi ete ubrzo
uvidjeti da znam duboko cijeniti plemenitost Vae odluke, ali i
da znam kako Vau poetnu filantropsku investiciju uveati za
vrijednost 100 puta veu od one koju ste mi stavili na
raspolaganje na jedan tako velianstven, tako kraljevski
nain...7
Morgan, kojega nisu pretjerano zanimale poslovne
investicije filantropske naravi, odgovorio je poslavi Tesli
nacrt ugovora i traei da u njegovu korist, na ime jamstva za
zajam, potpie vlasnitvo nad 51 posto u svim njegovim
patentima vezanima za radio.8
Tesla je Morganu uputio poruku u kojoj je citirao miljenje
iz pisma uglednog znanstvenika, a u to vrijeme ve i lana
njemake vlade, profesora Slabvja: Ve neko vrijeme
posvetio sam se istraivanjima na podruju beine telegrafije
koju ste Vi utemeljili na tako jasan i precizan nain... Zanimat
e Vas, kao oca telegrafije, da ujete... Ovo je Morganu
trebalo ukazati na istinu vezanu za tvrdnje koje su objavljivali
Marconi i ostali. U toj je poruci svom meceni Tesla jo
primijetio kako ni Raphael, a ni Kolumbo ne bi ostvarili
uspjehe bez potpore imunih sponzora.
Budui da je priljev novca, oito, osiguran, Tesla je poeo
traiti zemljite na kojem e izgraditi odailja. James D.
VVarden, rukovoditelj tvrtke Suffolk Countrv Land Compair/, koji
je posjedovao dvije tisue hektara zemlje na Long Islandu,
stavio je izumitelju 9na raspolaganje dvije stotine hektara u
predjelu Shorehama. Taj

224
 Nikola Tesla 1885. u dobi od 29 godina. Fotografija
Saronyja,
Teslina omiljenog fotografa. (Smithsonian Institution,
Dravni muzej amerike povijesti)
Teslina rodna kua. Odmah do nje je crkva koju je kao sveenik vodio njegov otac.
(Muzej Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija. Fotografija: P. S. Callahan)

Jedan od Teslinih izvornih dvofaznih indukcijskih motora. Kad se spojio s njegovom

viefaznom metodom proizvodnje i prijenosa struje, ovaj je motor postao temeljem
na kojemu se potom izgradila suvremena industrija proizvodnje elektrine struje.
(Smithsonian Institution, Dravni muzej amerike povijesti)
Za Teslu. Fotografija Edisona.Teslina prvog poslodavca u Americi. vlastoruno
potpisana. (Muzej Nikole Tesle)

George VVestinghouse osnovao je 1886. godine tvrtku VVestinghouse

Electric and
Manufacture Company i kupio Tesline patente vezane za izmjeninu
struju.
(VVestinghouse Electric Corp.)
 r
rta odrano 8' :1a in
reuilit mi

zumi koji su prikaza ala;

noj strani rotirajue ien
je Teslin turbinski rr j ilf
 Model radionadziranog robotiziranog broda
koji je Tesla izumio sredinom 1890-ih
godina. Drugi su teleautomati mogli i
zaroniti, (asopis Century, 1900.)

Tesla, snimljen u svom laboratoriju 1898.

godine. Prikazana naprava je nespojena
zavojnica koja prikazuje djelovanje dvaju
krugova razliitih frekvencija ugoenih na
rezonantnu frekvenciju - danas jedan od
osnovnih krugova koji se koristi u raunali-
ma. Napon na kraju zavojnice koja se nalazi
nasuprot promatraa (osvijetljen Teslinim
cijevima) iznosi oko pola milijuna volti.
(Zahvaljujui susredjivosti L.j4ndersona)
ftm oWH slami uumitc-\\eve
JW/JW rujiine. Ba kfpa&at,
srodi ili tri Ja, radija \t na
tamdju aMcmnoij d/dovairja
mtozii pare koji a spiraljie
IcKtdD IzmaJa mrialm/r.
merf<tfftf>j]fl gmavo jjri/jufcJ/emJj
itoJmua.
godi]
 <{

Fotomontaa, objavljena u listu The VVorld

Today, prikazuje Teslinu teoriju da bi se
primjenom naela mehanike rezonancije Zemlja
mogla raspoloviti poput jabuke.

Mark Tvvain i glumac Joseph Jefferson u posjetu Teslinu laboratoriju 1899. godine. (Knjinica
Sveuilita Columbia)
<:vji
 Teslinaizispitoa stanica u Colorado Springsu
Katharine Johnson; fotografija prenesena
Nadvisuje ju 65-metarski jarbol.
knjige njezina supruga Prisjeti se pro-
(Smithsonian Institution, Dravni muzej
teklog. (Zahvaljujui susretljivosti tvrtke
Little Brovvn and Companv) amerike povijesti)

Robert Undervvood Johnson s Teslom, snimljeni u izumiteljevom laboratoriju (Knjinica Sveuilita

Columbia)
Teslin kobni toranj na Long Islandu, izgraen izmeu 1901. i 1903. godine. Bio
je
namijenjen emitiranju radiovijesti i beinom prijenosu energije preko Atlantika.
(Zahvaljujui susredjivosti L.Andersona; prema fotografiji Lilian McChesney)

Umjetniki prikaz Teslina vienja rata u budunosti. Strukture nalik na tornjeve

(nadahnute tornjem s Long Islanda) ukazuju na daljinski upravljane naine
obrane
od robota koji napadaju. Kao to je Hugo Gernsback napisao u mjeseniku
Znanost i
izumi, gdje se pojavio ovaj crte: U konanoj e se borbi sukobljavati samo
strojevi. No, bit e to i zbiljski kraj Znanosti. (Gernsback Publications)
.--J&*

W? /^g^

?*&
 NIKOI*^^
Predloak za poslovni papir sa zaglavljem Tesline tvrtie, kojim se namjeravalo
podsjetiti
na njegove znaajnije izume. Pronaen u tornju na Long Islandu; ovako bi
otprilike izgledao
da je ikada bio tiskan. (Zahvaljujui susretljivosti L.Aidersona)

Tesla u svom uredu u Zapadnoj 40. ulici, smjetenom nasuprot njujorke gradske
knjinice. (Knjinica Sveuilita Columbia)
 U dobi od punih 75 godina Tesla je prikazao dva svoja nova plana o
iskoritavanju energije
iz prirode. Lijevo je sustav zagrijavanja Zemlje, a desno pretea suvremenih
sustava za
iskoritavanje toplinske energije oceana. Crtei potjeu iz 1931. godine, a bili su
objavljeni u listu Svakidanja znanost i mehanika. (Gernsback Publications)

I
~, * .

Neki Teslini svakodnevni, osobni predmeti iz vremena kad je otmjeni Teslin lik bio dobro
poznat svima na Manhattanu. (Muzej Nikole Tesle)
 Velianstven i proklet

se komad zemljita, izoliran i okruen umom, nalazio preko

puta farmi Jemime Randall i Georgea Hegemana, a bio je
stotinjak kilometara udaljen od Brooklvna. Oduevljeni Tesla
nadjenuo mu je ime Wardenclyffe i odmah u mati zamislio
kako se razvija u jedan od prvih industrijskih parkova
Amerike. Na izgradnji svjetske radiopostaje bit e zaposleno
dvije tisue ljudi dok e njihove obitelji stanovati u oblinjim
novoizgraenim naseljima.
U oujku 1901. godine Tesla je krenuo u Pittsburgh da bi s
Westinghouseom utanaio narudbe za generatore i
transformatore. Za to su vrijeme njegovi ljudi du engleske
obale tragali za slinim mjestom prikladnim za podizanje
radiopostaje na toj strani oceana. Bio je suvie obuzet poslom
i pripremama da bi razmiljao o Parikoj izlobi. Tako je ona
dola i prola bez prikazivanja njegova izuma koji bi potresao
svijet.
W D. Crovv, Whiteov savjetnik za arhitekturu, bio je
najblii Teslin suradnik na radovima vezanim za konstrukciju
tornja. Na njegovu vrhu nalazila se divovska bakrena
elektroda u obliku utipka, promjera 30 metara. Kasnije je
toranj sve vie poeo nalikovati gigantskoj gljivi. Oktogonalni
toranj, u cijelosti izraen od drvenih greda prethodno sloenih
na du, uzdizao se iz prostrane zidane zgrade. No, ukupna
visina te nevjerojatne strukture10izazivala je zabrinutost znalaca
zbog vjetrovitosti tog podruja.
13. rujna Tesla je Stanfordu Whiteu uputio sljedee pismo:
Ni upola me nije toliko zatekla i zaprepastila vijest o atentatu
na predsjednika [William McKinlev je ustrijeljen 6. rujna],
koliko Vai trokovnici to sam ih sino primio zajedno s
Vaim ljubaznim pismom.
Jedno je sigurno: ne moemo izgraditi taj toranj onako
kako je bio zamiljen.
Ne mogu Vam izrei koliko mi je ao, jer moji prorauni
pokazuju da11 bismo takvom strukturom mogli doprijeti i preko
Pacifika...
Neko su vrijeme razmiljali o tome da se vrate na stariji
projekt, kod kojeg bi trebalo izgraditi dva, a moda i tri znatno
manja tornja, no na kraju je ipak izgraen jedan toranj koji se
uzdizao

22S
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA

do visine od 61 metra. Unutar njega nalazio se elini stup

koji je bio ukopan 38 metara u zemlju. Taj stup koji je bio
opasan drvenom oblogom debljom od etvornog metra i
okruen spiralnim stepenicama bio je zamiljen tako da ga
zrani pritisak moe podii do gornje platforme tornja.
Wardenclyffe je bio nadaleko vidljiv objekt, jednako
velianstven kao i zamisao na osnovi koje je nastao, a po
svom konceptu i izvedbi neto najsjajnije to je Zlatno doba
elektroinenjeringa u Americi ikada proizvelo. Bio je
velianstven, ali i proklet.
Budui da je izumitelj toliko nestrpljivo oekivao
naruenu opremu, Westinghouse je odredio ovjeka posebno
zaduenog za njezinu isporuku. No sporost kojom su
pristizala sredstva od Morgana, nagnala je Teslu da se
pozabavi i drugim poslovima dok je ekao da se dostavi sve
to mu je potrebno za Wardenclyffe. Stoga je svoje urede
preselio u njujorki toranj Metropolitan kako bi imao bolji
uvid u poslovna strujanja.
Jedan od njegovih naina za prikupljanje sredstava bilo je
razvijanje posebne vrste indukcijskih motora koje je gradio
West-inghouse, no na njima bi se uvijek pojavljivali novi
problemi. Tako je Tesla u tom razdoblju ugradio
VVestinghouseovu opremu u Edisonovo njujorko
postrojenje. U meuvremenu, George Scherff je poao ak do
Meksika tragajui za novim poslovnim mogunostima.
Veliko je razoaranje za Teslu predstavljala injenica to
Vlada nije naruila njegove ureaje za obrambeno nadziranje
obale radiosustavom. Kad su u Kongresu prihvatili Zakon o
obrani obale i vojnim utvrdama, za koji se osiguralo 7,5
milijuna dolara, u jednoj je svojoj poruci Johnsonu napisao da
e moda barem kojih pola milijuna dolara investirati u
teleautomate tvog prijatelja Nikole, dok e ostatak bez imalo
dvojbi pronai put do depova politiara. ak je i ta cinina
poruka odavala nepokolebljivost njegova optimizma.
No, ubrzo su se pojavili dodatni razlozi za ogorenje.
Krajem 1901. godine svjetski je tisak preplavilo izvjee o
velikom Mar-conijevu uspjehu, jer je 12. prosinca signalom
uspio odaslati

226
 Velianstven i proklet

slovo S preko Atlantskog oceana, od Cormvalla do

Nevvfound-landa. Ono to je Morgana i mnoge druge
zaprepastilo bila je injenica da je Marconi to uinio bez
ikakvih velikih projekata i planova slinih onima ijom se
izgradnjom bavio Tesla.
Nema dvojbe, oni nisu znali da je Marconi zapravo
iskoristio Teslin osnovni radiopatent br. 645 576, koji je ovaj
prijavio jo 1897. godine, a bio mu je odobren 20. oujka
1900. Nikakvo udo to je otada Tesla poeo ogoreno govoriti
o metodi Borgia--Medici, jer su mu time oduzeli slavu,
priznanja i bogatstvo. No, radiotehnologija je u ono vrijeme
predstavljala pravi misterij i za veinu znanstvenika, pa kako
to onda ne bi bila jednom prosjenom investicijskom bankaru.
Koliko god bio ljutit, Tesla nije gubio vrijeme. Oi je upro
u svoju velianstvenu opsesiju, koja je iz dana u dan izrastala
usred ratarskog predjela Long Islanda. U poetku joj se divio
iz kuice koju je za sebe zakupio u blizini gradilita. A kad je
Scherff napustio Manhattan, vratio se svojim odajama u hotelu
VVaHod-Astoha da bi odade mogao bolje oslukivati
pulsiranje Wall Streeta. Opet su Scherff i on svakodnevno
razmjenjivali i po nekoliko pisama i telegrama. A kako
jeWardenclyffe od NevvTorka udaljen samo sat i pol vlakom,
barem jednom tjedno otmjeno odjeveni izumitelj osvanuo bi
na kolodvoru u pratnji svog posluitelja, koji bi u pozamanoj
koari vukao iza njega goleme koliine biranih jela, i ukrcao
se na vlak u smjeru Long Islanda.
Neprestano je strahovao zbog zatite i tajnosti svog
projekta. Dotle su stanovnici New Havena oarano i sa
zanimanjem pratili rast neobinog osmerokutnog tornja nalik
na gljivu koji se nadvio nad drvee njihove sjeverne obale. A
graani oblinjeg Shorehama bili su uvjereni da se nalaze tik
pred vratima slave svjetskih razmjera i udesnog industrijskog
napredca i blagostanja.

227
 16. Ismijavan, osuivan, osporavan

to se udesni toranj vie uzdizao, to je Tesla i sebe i brojne radnike sve

nemilosrdnije nagonio na rad. U Njemaku je poslao novac za povratnu kartu
radioinenjeru Fritzu Lovvensteinu te se on ubrzo pridruio skupini koja je radila
naWardenclyfreu. Drugi poznati inenjer, H. Otis Pond koji je radio za Edisona,
pomagao mu je u izgradnji laboratorija.
Nekoliko godina kasnije, Pond e rei kako se ne slae s ocjenom koju je
povijest dala o dvojici izumitelja. Edison je bio najvei eksperimentator i
istraiva kojega je ova zemlja ikada imala - ali, ne bih ga toliko cijenio kao
izvornog pronalazaa, rekao je. 1 Teslu je, meutim, drao najveim
izumiteljskim genijem svih vremena.
Pond je esto pratio Teslu u njegovim dugim etnjama. Bili su zajedno i
onoga dana u prosincu 1901. godine kad je Marconi poslao prvi prekooceanski
signal. Izgleda da se Marconi oborio na Vas, rekao mu je.
Marconi je dobar momak, odgovori mu Tesla. Samo neka nastavi.
Trenutno se koristi s ravno sedamnaest mojih patenata.
Pond se takoer prisjetio koliko je Tesla bio zabrinut zbog ratnih ureaja koje
je izumio. Upravo je lansirao uzorke svog modela beinih torpeda, opkolio
njima neki brod i potom ih vratio na2obalu. Otise, rekao je, ponekad osjeam
da nemam pravo raditi takve stvari.
Izumiteljev prenatrpan raspored esto je ostavljao dojam da u njemu
obitavaju tri ili etiri osobe. Njegov je njujorki laboratorij postao mjestom
sastanaka za znanstvenike iz svih krajeva svijeta.

228
 Ismijavan, osuivan, osporavan

Veeri su bile ispunjene drutvenim dogaanjima, napornim

eksperimentalnim radom, ispunjavanjem prijava za patente te
sastavljanjem strunih lanaka za razne listove i pisanjem
pisama urednicima.
elja da vidi i bude vien od strane pravih ljudi nagonila
ga je da ivi kao osoba za dan i osoba za no. Znalo je proi i
po nekoliko noi za redom tijekom kojih bi jedva sklopio oi.
Neizbjena posljedica takvog suludog ritma bila je da je svoje
prijatelje razdijelio po skupinama te je svatko ispunjavao
dijelove njegova ivota za koje drugi nisu znali. Ni najbliskiji
prijatelji, kakvi su primjerice bili Johnsonovi, nisu imali pojma
o vanosti ili ak identitetu novijih znanaca s kojima se
susretao, to ne znai da je dopustio da ih itko nadomjesti u
njegovu srcu.
Dnevnu bi satnicu posvetio usrdnom zaklinjanju svojeg
mecene Morgana da mu to bre dostavi sredstva, podsjeajui
ga na injenicu da inflacija prijeti potapanjem itavog broda.
Tragao bi i za drugim investitorima. Moljakao je proizvoae
da mu dopreme potrebne strojeve i odobre due kredite. A kad
je boravio u NewYorku, svakodnevno bi Scherffu slao po
nekoliko naputaka.
U toj napornoj 1902. godini jedan je dogaaj ipak bio do-
brodoao - posjet slavnog lorda Kelvina Sjedinjenim
Dravama. Tom je prilikom objavio da se u potpunosti slae s
Teslom u dva sporna pitanja: 1. da je Mars odailjao signale
Americi, i 2. da je ouvanje neobnovljivih energetskih izvora
od neizmjerne vanosti za ovjeanstvo.3 Kao i Tesla, Kelvin je
bio uvjeren da bi trebalo raditi na razvijanju naina za
iskoritavanje snage vjetra i sunca, to bi pomoglo ouvanju
ugljena, nafte i uma. Vjetrenjae bi trebalo, objavio je, to je
mogue prije smjestiti na krovove kua kako bi pokretale
dizala, crpke za vodu te rashlaivale kue ljeti i grijale ih
zimi.4
No, Edison se nije slagao sa svojim uglednim
suvremenicima u pogledu vremenskih tokova, odgaajui dane
zla i nestaice za vie od pedeset tisua godina. Toliko bi
dugo i same ume June Amerike bile u stanju osigurati
gorivo, tvrdio je.

229
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Kad je Kelvin iznio koliko visoko cijeni znanstvene

proroke Amerike, bila je to njegova neskrivena pohvala Tesli,
a stigla je kao pravi melem na izumitelj evu duu. Nakon
banketa odranog u ast lorda Kelvina u hotelu Delmonico,
Englez je objavio da je New York zasigurno najudesnije
rasvijetljen grad na svijetu te stoga i jedino mjesto na Zemlji
kojeg Marsovci mogu vidjeti.
Moda nadahnut sjajnim vinom, izjavio je: Mars alje
signale... NewYorku. Ta je izjava drugog dana osvanula u
svim dnevnim listovima. Slina Teslina tvrdnja svojevremeno
je izazvala polemike. No sada, kad je ovjek Kelvinova
ugleda rekao isto, znanstvena zajednica nije podigla ni jedan
prigovor, ukljuujui profesora Holdena. Takva nagla
promjena stava nadahnula je Teslina prijatelja Hawthornea da
napie nepromiljen lanak koji je otiao jo dalje od
Kelvinove senzacionalne objave. Oito je da su, napisao je,
Marsovci i stanovnici drugih, jo starijih planeta, posjeivali
Zemlju i prouavah je iz godine u godinu samo zato da bi
izvijestili svojima: Jo nisu spremni za nas. No, kad se
rodio Nikola Tesla, stvari su se izmijenile. Moda upravo oni
(ljudi 5s drugih zvijezda) upravljaju njegovim izumima, tko
zna?
Zbog tog jednog jedinog retka romantiarski nastrojen
Haw-thorne mogao bi se okriviti za sijanje sjemena koje su
kasnije njegovali oni koji e Teslu prigrliti kao ljubljenog
vou s Venere, ime e znatno ugroziti njegov znanstveni
ugled.
I tako, nastavljao je Havvthorne, upravo je izumitelj u
svom osamljenom laboratoriju na obronku planine bio onaj
kojemu je bila namijenjena njihova prva, njeno odcucana
poruka. Drugi su je mogli uti, ali su je zanemarili... Ali je
Tesla, iji je mozak u usporedbi s mozgovima veine
suvremenih znanstvenika poput kupole katedrale Sv. Petra u
odnosu na paprenku, bio uvjeban za taj trenutak pa njihov
signal nije bio odaslan uzalud.6
Iako nidco nikada nije okrivio Nikolu Teslu za nedostatak
ega, moemo samo zamisliti kako je zakrgutao zubima dok je
sjedei za radnim stolom pisao zahvalu svom prijatelju za
njegov neprilian knjievni uzlet. Sve je to vrlo zgodno,
napisao mu je, osim onoga s kupolom katedrale Sv. Petra i
paprenkom!

230
 Ismijavan, osuivan, osporavan

Potom je mudro promijenio temu i nastavio mu pisati o

svojim znanstvenim brigama: Polovinu vremena osjeam se
poput ovjeka osuena na smrt, a drugu polovinu najsretnijim
meu smrtnicima. Sve se umirilo osim nade. Moglo bi
potrajati stoljeima, ali u svakom svom djeliu tijela osjeam
da zasigurno stie! Jednu sam stvar utvrdio zahvaljujui
svojim pokusima u Colo-radu. Moemo konstruirati stroj koji
e prenijeti signal naim najbliim susjedima jednako sigurno
kao i preko tvoje blatne Skvkoll rijeke. I moemo se pouzdati
u to da e poruka biti primljena, pod uvjetom da u Sunevu
sustavu postoje i drugi momci koji, poput nas, znaju upravljati
ovom vrstom naprava...7
U lipnju je Tesla preselio svoj laboratorij s Manhattana u
novo zidano zdanje na Wardenclyffeu. Tu e mu osim
zahtjeva koje pred njega postavlja sam projekt - znatno manje
stvari oduzimati dragocjeno vrijeme. Pristup gradilitu imali
su samo djelatnici. Tamonja osama i spokoj bih su upravo
ono to mu je trebalo.
U jeku svega toga, poetkom jeseni zametnuo je sudski po-
ziv da se kao lan porote u pravosudnom sluaju ubojstva javi
u New York te je posve zaboravio na to. Uskoro su ga
novinski naslovi, na njegovu sramotu, otro podsjetili koje su
dunosti amerikog graanina. Nikoli Tesli kazna od 100
dolara zbog neodazivanja na dunost porotnika sada mu je
ao. I bilo mu je uistinu ao te se odmah javio i ispriao sudu
zbog svog nedolaska. Potom su ga oslobodili te graanske
dunosti s obrazloenjem da se ionako protivi smrtnoj kazni.
Njujorki Times citirao je njegovu izjavu da 8
je kanjavanje
smru barbarsko, neovjeno i nepotrebno.
Marconi je ostao junakom dana, kako u Americi, tako i po-
svuda u svijetu. Teslini su radovi u usporedbi s njegovima
izgledali kao puka tajnovita igrarija. U veljai 1903. godine
mjesenik Electrical Age objavio je kritiki lanak Nikola Tesla
- njegov rad i neodrana obeanja. Pisac lanka naveo je:
Prije desetak godina Tesla je bio elektroinenjer koji je
najvie obeavao. Danas njegovo ime izaziva tek aljenje to
su njegova obeanja morala ostati neispunjena. Suvie je
vremena proteklo odcad je postigao jasan

231
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

znanstveni uspjeh, te je nauio koliko sjeanje obinih

smrtnika moe biti kratka vijeka.
Do proljea 1903. godine Teslini su novani problemi
toliko ozbiljno narasli da je bio primoran iznova se vratiti u
NewYork i pokuati prikupiti sredstva. No, ni tada se nije
posve udaljio od svojih znanstvenih djelatnosti. U jednoj od
stotinjak poruka Scher-ffu zatraio je da profesoru Barkeru sa
Sveuilita u Pennsvlvaniji poalje fotografiju (rendgensku
snimku) kostiju ruke... snimljenu u Coloradu... pomou cijevi
kojom je upravljao moj beini sustav...9
Vratio se na Long Island zbog podizanja pedeset pet tona
tekog i dvadesetak metara visokog okvira kupole na vrh
tornja. (Nacrti su zahtijevali da kupola bude prekrivena
bakrenim ploama kako bi oblikovala izoliranu kuglu, no to
nikada nije bilo izvedeno). Scherff je iskoristio priliku da ga
podsjeti na opasno nisku razinu preostalih sredstava. Ulagai su
postali nestrpljivi. ak i kad mu je Morgan doznaio ostatak
od obeanih 150 tisua dolara, to je jedva pokrilo ogromne
raune. A Tesla je osjeao da je upravo Morgan zbog
goleme moi koju je stekao nad domaim gospodarstvom - u
velikoj mjeri odgovoran za porast trokova.
Dana 8. travnja napisao je svom financijeru: Uzburkali
ste vode industrijskog svijeta, a neki od valova udarili su i o
moj brodi. Cijene su se uslijed toga udvostruile, a moda i
utrostruile u odnosu na prijanje...10
Morgan mu je odbio doznaiti dodatna financijska sredstva
jer je njegov kapital jo bio snano vezan za centralizaciju
eljeznice i druge osjedjive djelatnosti. Dva tjedna kasnije
Tesla mu je pisao iznova: Pruili ste mi plemenitu pomo u
vrijeme kad su Edison, Marconi, Pupin, Fleming i mnogi
drugi otvoreno ismijavah moje naume i objavljivali kako u
njima nije mogue postii uspjeh...
No, Morgan se nije odazvao ni na to pismo te je Tesla, u
napadu tjeskobe, odluio odigrati svoju posljednju kartu.
Naposljedcu, pisao je Morganu i otkrio mu svoj pravi cilj - ne
samo odailjanje radiosignala, nego i postizanje beinog
prijenosa energije.

232
 Ismijavan, osuivan, osporavan

Dana 3. srpnja napisao mu je: Da sam Vam ranije

spomenuo neto takvo, istjerali biste me iz svog ureda...
Hoete li mi pomoi ili ete dopustiti
11
da moj sjajni rad - ve
gotovo dovren - ode dovraga?
Odgovor naslovljen na N. Teslu stigao je nakon jedanaest
dana. Primio sam Vae pismo, pisao je Morgan, ...i kao
odgovor Vam javljam da nisam u mogunosti doznaiti Vam
bilo kakva daljnja sredstva.12
Tesla mu je iste noi odgovorio u stilu Jupitera popevi se
na vrh tornja i priredivi takav vatromet kakav dotad nije bio
vien. Te je noi, kao i jo nekoliko sljedeih, nastavio
obavljati svoja ispitivanja. Okolno stanovnitvo u strahu je
promatralo zasljeplju-jue bljeskove koji su praskali sa
zaobljene kupole, na trenutke osvjetljavajui nebo u promjeru
od stotine kilometara. Evo ti, Pierponte Morgane, kao da su
poruivali.
Kad su izvjestitelji pohitali na mjesto dogaaja, morali su
se vratiti neobavljena posla. Njujorki list Sun je izvijestio:
Tesline munje zaprepauju, no on i dalje odbija rei to
pokuava ostvariti na Wardenclyffeu. Graani iz okolice...
jako se zanimaju za njegove elektrine vatromete koji dolaze s
visokog tornja, gdje obavlja pokuse u beinoj telegrafiji i
telefoniji. Sino [15. srpnja] s njega su se mogle promatrati
najrazliiti]e vrste bljeskova. Neko je vrijeme zrak bio
ispunjen zasljepljujuim udarima struje te je izgledalo kao da
se ispaljuju ravno u tminu nonoga neba na neki tajanstven
zadatak. Kad smo razgovarali s njim, Tesla nam je izjavio: 'Da
su ljudi, koji inae ive uokolo, umjesto da spavaju, odluili
ostati budnima, mogli su vidjeti jo neobinije stvari. Jednoga
dana, ali ne ovaj put, najavit u neto o emu dosad nisam ni
sanjao.'
Jo neobinije stvari? Nije li to jednostavno bilo novinarsko
izazivanje?
Tesla je u Coloradu dosegao napon od deset do dvanaest
milijuna volti u djelokrugu antene svojega pojaala-odailjaa
iako je bio uvjeren da bi se moglo postii i 100 milijuna volti.
Nakon svog povratka u NewYork podnio je zahtjev za jo
jednu skupinu

233
 TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

patenata, od kojih je najznaajniji bio ureaj za prijenos

elektrine energije, vezan za projekt na Wardenclyffeu.
Podnio ga je 1902. pod brojem 1 119 732, no nije mu bio
odobren sve do 1904. godine.* Zapravo, podnio ga je samo
nekoliko tjedana nakon Marconijeva prekomorskog i uspjeno
izvedenog pothvata.
Problemi s pribavljanjem investicijskog kapitala za
nedovreni Wardenclyffe doivjeli su svoj vrhunac tijekom
jeseni 1903. godine, kad je dolo do takozvane panike
bogataa. Sad su se izgledi da iznova pridobije Morgana
inili daljima nego ikada.
Uz pomo vjernih prijatelja, Tesla je udvostruio svoja
nastojanja da prikupi potreban novac. Porunik Hobson
povukao je sve svoje veze pokuavajui pobuditi zanimanje
mornarice za robotizaciju. Budui da je Tesline brodove
daljinski upravljane putem radija, kao i njegov torpedo, vidio
jo 1898. godine, nagovarao ga je da ih izloi na pomorskoj
izlobi u Buffalou i uredio je to tako da izumitelj ne iskusi
uobiajene tekoe s formalnostima. No sve je bilo uzalud.
Junak amerike mornarice izvijestio ga je da se unutar
same mornarice vodila prava bitka oko Teslinih beinih
izloaka zavada koja, dodue, nije bila izravno povezana s
njegovim izumima, ve se prije radilo o starom uzajamnom
obraunavanju dvojice visokih
13
asnika, iji je rezultat bio
odbijanje Tesline prijave. Postoji mogunost da je Hobson
uljepao dogaanja da ne bi povrijedio osjeaje prijatelja.
Potom se Tesla obratio Thomasu Fortuneu Ryanu, od kojeg
je uspio dobiti neto dodatnih sredstava. No, sve je to otilo na
isplaivanje ve postojeih vjerovnika, iji su rauni poeli
rasti poput samog Wardenclyffea. Strpljiv i obziran, George
Scherff ovaj mu put nije trebao govoriti gdje lee problemi.
Moji su neprijatelji bili toliko uspjeni predstavljajui me
kao pjesnika i vizionara,
* Prvi je u ovom nizu bio patent br. 685 012 za sredstva za poveanje
intenziteta elektrinih oscilacija uporabom tekueg zraka, izdan 1901.
godine; slijedio je broj 655 838, metoda za izolaciju elektrinih vodia;
broj 787 412, nain prijenosa elektrine energije kroz prirodno sredstvo;
723 188, metoda signaliziranja; 725 605, signalizacijski sustav, 685 957,
ureaj za iskoritenje energije zraenja; te broj 1119 732.

234
 Ismijavan, osuivan, osporavan

rekao je tada Tesla, da mi je pravi imperativ bez imalo se

odlaganja pojaviti s neim isplativim.
U godinama koje su uslijedile uvijek je iznova posrtao
izmeu bijega od lavina dugova i pronalaenja neke praktine
sheme za komercijalizaciju svojih izuma. Teko je rei je li,
kao nezavisan znanstvenik, imao manje sree od svog starog
suparnika Edisona. No, u svakom sluaju, njihovi su ivoti
krenuli razliitim smjerovima.
Edison je u svojim kasnim pedesetim godinama ivota bio
imuan, ali bolestan ovjek. Patio je od najrazliitijih bolesti,
ukljuujui udnovate izrasline na trbuhu koje su se pojavile
tijekom njegovih istraivanja rendgenskih zraka (na kraju su
nestale same od sebe). Razoaran neuspjehom u istraivanju
rudaa, iz dana u dan sve slabijeg sluha, posve se povukao od
bilo kakvih obiteljskih i prijateljskih kontakata. Sam je sebe
napola umirovio i ostario prije vremena. Ne samo to si je to
mogao dopustiti, nego se osjeao i primoranim unajmiti
danononog tjelohranitelja koji je trebao uvati njega i
njegovu kuu. Takva je bila stigma njegova uspjeha.
U medicinskim je krugovima raslo zanimanje za Teslin
tera-peutski oscilator, odnosno za Teslinu malu zavojnicu.
Lijenici i profesori nazivali su ga iz svih dijelova zemlje,
govorei mu kako neprestano primaju upite za takve ureaje
visoke frekvencije. Scherff mu je rekao da bi lako mogao
zapoeti sjajan posao vezan za medicinske naprave, s tek
tridesetak zaposlenih i ulaganjem od samo 25 tisua dolara.
Predvidio je brzo ostvarivanje dobiti od 125 tisua dolara,
gotovo jednako koliko je iznosilo Morganovo ukupno
ulaganje u Wardenclyffe.
Izumitelj mu je rekao neka samo zapone s tim poslovima
u Wardenclyffeu, ali osobno nije iskazao vee zanimanje za
zamisao. Umjesto toga, objavio je dva mala prirunika, od
kojih je jedan opisivao svjetski sustav komunikacija, a drugi
je, uvezen u skupocjen koni uvez, najavljivao poetak
njegova rada na podruju savjetodavnog inenjeringa.
Veina zaposlenih na Wardenclyffeu i dalje se bavila
proizvodnjom i sklapanjem novih ureaja, izraivanjem
staklenih

235
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

vakuumskih cijevi te obavljanjem svakodnevnih zadaa

vezanih za odravanje parnog generatora u radu. Taj
posljednji posao postao je osobito sporadian sredinom srpnja
1903. godine, kad su naili problemi s plaanjem rauna za
ugljen. Stoga su s vremena na vrijeme otputali zaposlenike.
Kad bi se uspio pribaviti ugljen za Wardenclyffe, izumitelj
bi telegrafirao Scherffu da krajem tjedna predvidi ispitivanja
te bi vlakom krenuo na Long Island. Tekoe i opasnosti su
na vrhuncu, pisao je tako Scherffu jednom prilikom.
Problem s ugljenom jo eka na svoje rjeenje. Vjerovnike
sablasti progone me na Wardenclyffeu danju i nou... Kad li
e prestati?14
Scherff, koji je u meuvremenu kao knjigovoa poeo
raditi i za druge tvrtke, posuivao bi mu manje svote kad god
je mogao. Dorothv R Skerrittt kasnije je potvrdila izvjee u
kojem je stajalo da je izumitelju 15 tijekom godina posudio
ukupnu svotu od 40 tisua dolara. ini se da je Tesla
hipnotizirao gospodina Scherffa, primijetila je.
U nekadanjim boljim vremenima, kako joj je rekao sam
izumitelj, bilo je dovoljno naprosto pitati Morgana da dobije
novac. Jednom je prilikom novar potpisao bianco ek te
rekao Tesli neka sam upie koliko mu treba. Tesla je izjavio da
je upisao 30 tisua dolara. Ali, sada Wardenclyffe vie nimalo
nije oaravo Morgana. Tesla, jednako vrst u odluci da nastavi
s radom, poslao mu je jo nekoliko pisama - u poetku
prepunih uvjeravanja i preklinjanja, potom srditih, i na kraju
ogorenih. Posebno naruenom dostavom njegove bi poruke
pronale bankara gdje god se u tom trenu nalazio, jednom
prilikom ak i u pristanitu gdje se ukrcao na jo jedno veliko
putovanje Starim kontinentom.
Neizbjeno su se proirile glasine kako je Morgan otkupio
Tesline patente vezane za radio samo zato da bi sprijeio
njihovo daljnje razvijanje, ali dokazi o tome ne postoje. No
bilo je dovoljno i da se Vvall Streetom prouje lo glas.
Nagaanja o tome da je Morgan istupio iz svjetskog sustava za
komuniciranje - iako je zapravo bio samo zajmodavac -
uvjerila su i druge mogue financijere da se zasigurno radi
samo o mjehuriu od sapunice.

236
 Ismijavan, osuivan, osporavan

Tesla je znao da takva govorkanja za njega znae kraj, no

mogao je uiniti malo to protiv toga, osim ivjeti iz dana u
dan, izbjegavajui podnositelje raznih rauna, pregovarajui s
drugim bankarima i bogatim poznanicima, pokuavajui
rijeiti znanstvene probleme projekta, te unoviti svoje druge
izume i naposljetku slati zamolbe i ponude za posao
savjetnika.
Vieslojno djelovanje njegove loe sree nije poznavalo
zemljopisnih granica. Pristigla mu je tuba za neplaenu struju
isporuenu tijekom njegovih pokusa u Colorado Springsu.
Bilo je to udno jer ga je Leonard Curtis, jedan od vlasnika
tamonje gradske elektrane, uvjeravao kako e struja za njega
biti besplatna. I gradska uprava Colorado Springsa protiv
njega podie tubu zbog neplaenih rauna za vodu. Na kraju,
pravnih se mjera latio i odravatelj njegove stare ispitne
stanice zbog nepodmirenih nadnica.
Teslin odgovor gradu Colorado Springsu bio je pravi
teslijan-ski. Utoliko to im je ukazao ast svojom nazonou i
upravo kod njih podigao svoju slavnu ispitnu stanicu, napisao
im je da vjeruje kako bi se grad trebao osjeati povlatenim
to e sam platiti utroenu vodu.
Naloio je da se proda oronuli namjetaj iz davno
naputene postaje te da se dobivenim novcem podmiri raun
elektrane. Na kraju se vratio u Colorado Springs da bi se sa
svojim odvjetnikom pojavio na sudu te odgovorio na tubu
odravatelj a stanice. Presuda od gotovo tisuu dolara
donesena je u korist tuitelja. Vei dio te svote podmiren je
prodajom preostalih dijelova laboratorijske opreme koju je
upriliio mjesni erif. Ostatak duga s kamatama Tesla je
trebao isplatiti u ratama od 30 dolara, u roku od est godina.
Zatim je neko vrijeme izgledalo da mu se srea ponovno
nasmijeila. Poeo mu je pritjecati novac od prodaje
medicinskih zavojnica, koje su se u Wardenclyffeu sad ve
serijski proizvodile za bolnice i istraivake laboratorije.
Takoer mu je uspjelo dovriti novi izum - turbinu
revolucionarnih osobina, za koju je bio vrsto uvjeren da e
mu obnoviti ugled i vratiti imetak.
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Iako se nastavio druiti s prijateljima, njihovi su susreti

zadobili poneto pomaraan karakter. Kao da su svi poeli
nasluivati tragediju koja tek nailazi i odluili ne propustiti ni
najmanju priliku za smijeh.
Katharine mu je slala svoje pozive da doe i upozna slavne
osobe na njezinim prijemima i dalje se ljutei na njega kad se
ne bi pojavio. Jedna od takvih poruka zavravala je na nain
koji je postao tipian za nju: Uskoro emo biti daleko, no Vi
to neete ni zamijetiti. Vama nitko ne treba, tako
neovjenom kakvi16 ve jeste. Utoliko je udnije to mi ne
moemo bez Vas.
Naime, ona i Robert obavljali su posljednje pripreme za
jo jedno putovanje u Europu. Robertova povrnost bila je
nepopravljiva. Ga Johnson mi kae da ete veerati s
kneginjom od War-wicka, napisao je Tesli. Biste li bili tako
ljubazni i upitali njezinu visost je li vaza Warwickovih17ona
koja je Keatsa nadahnula na pisanj e Ode o grkoj urni ?
Znaajno je spomenuti da je Johnsona poelo zabrinjavati
nee li njegovi nadreeni pogreno povezati njegovo ulaganje
u tvrtku Nikola Tesla Companv i onih nekoliko lanaka i
savjetodavnih kolumni koje je kao glavni urednik naruio od
Tesle za asopis Centurv. Stoga je izumitelju predloio da bi
bilo bolje njegov uloeni novac prikazati kao pozajmicu, a
dionice kao jamstvo za nju. Takva zabrinutost zbog sukoba
interesa govori koliko su Tesli kao znanstveniku u to vrijeme
pale dionice te da njegovo ime vie nije pratila nekadanja
karizma.
ini se da su mnogi iz poslovnog svijeta vjerovali kako
Tesli jo pristiu kneevski tantijemi od Vvestinghousea na
raun patenata vezanih za izmjeninu struju, ne shvaajui da
su mu u cijelosti bili isplaeni jo 1896. godine, i to sitnim
novcem. To je posve jasno iz lanka objavljenog u listu Eagle iz
Brooklvna, u kojemu se 15. svibnja 1905. istie da su Teslini
vrijedni patenti istekli. Novinar je kasnije izvijestio kakvo je
veliko komeanje u krugovima elektroinenjera izazvala
vijest: Sad e posvuda nastati prava strka kako bi se Teslin
motor poeo koristiti bez obveze plaanja tantijema izumitelju.
No, tvrtka VVestinghouse objavila je

238
 Ismijavan, osuivan, osporavan

da dri jo itav niz patenata koji proizlaze iz ovoga te da e

se boriti za njih.
Da se proulo kako nije primao nita, Tesla bi bio oslikan
u vrlo udnom svjetlu koje mu ne bi sluilo na ast u svijetu
nepoe-tinih ljudi.
Kasno naveer, 18. srpnja 1905. pisao je Scherffu pun
tjeskobe jer se ve dugo nisu uli. Nekoliko posljednjih dana
i noi bilo je jednostavno strano, povjerio mu se, piui mu
o neimenovanoj bolesti. Poelio sam se nai na
Wardenclyffeu, okruen lukom i rotkvicama. Problemi su dosegli
najviu toku. im sve bude spremno, izai u. Moramo poeti
ostvarivati mnogo bolje rezultate.
Samo nekoliko dana kasnije pisao mu je o svojoj
zabrinutosti za materijal te o poduzimanju mjera kojima bi se
sprijeila ona vrsta nesrea s kakvima smo se susretali ranije.
Iskreno u Vam rei da nam se crno pie ovaj tjedan ukoliko L.
ne ispuni svoje obeanje... Imam nekoliko prilika i mnogo
obeanja, ali toliko su me esto izigrali da sam postao
pesimist.
Obavljao je ispitivanja - ostaje nepoznato u koje svrhe -
mlazova vode pod iznimno visokim pritiscima (od gotovo 700
kilograma po etvornom centimetru). Sitan mlaz nije se
mogao presjei eljeznom ipkom jer bi odskoila kao da je
udarila o drugu eljeznu ipku. Takvo strujanje tekuine imalo
je razoran uinak na bilo koji metal s kojim bi dolo u dodir.
Jednog se dana razbio eljezni pokrov danog cilindra i velik
odlomljen komad u trenu je izletio prema gore, tik uz Teslino
lice, izbivi pritom rupu na krovu.
Drugom prilikom Scherff je zadobio opekotinu na licu
pokuavajui rastaljenim vrelim olovom zaliti otvore za vijke,
izbuene u betonu laboratorija. Olovo se, meutim, nalo u
dodiru s ostacima vode u rupama, kojom su neto ranije prali
itavu betonsku podlogu, i odmah je dolo do eksplozije.
Teslu, koji se nalazio samo nekoliko koraka iza Scherffa,
ozlijedila je tek neznatno, ali je zato Scherff zavrio s
ozbiljnim opekotinama. ak je neko vrijeme postojala bojazan
da e izgubiti vid.

239
TESLA OVJEK IZVAN VREMENA

No, uzevi u obzir opasnu opremu kojom su svakodnevno

rukovali, broj nesrea koji im se dogodio bio je zanemariv.
Hobson, sad ve vrlo zaposlen mlad mornariki asnik, i
dalje je putovao zemljom uspijevajui u svoj raspored ugurati
i politike kampanje. Ipak, nikada ne bi propustio javiti se
Tesli kad bi se zatekao na Manhattanu. Pribojavao se da e
neprestani rad i naprezanja tetiti njegovu zdravlju, pokuavao
ga je privoljeti za sportska natjecanja u mornarikoj akademiji
i slao mu ohrabrujua pisma iz roditeljskog doma u gradiu
Greensboro, u Ala-bami. Otac i majka govore mi kako bi Vas
eljeli upoznati radije nego bilo kojega drugog ovjeka na
svijetu te da nas svakako morate doi posjetiti i odmoriti se
malo od svojih golemih zadaa...
Pisao mu je iz Texasa, iz vlakova i hotela diljem zemlje, a
esto i iz vojnog i mornarikog kluba u NewYorku. Podijelio
je s njim svoja razoaranja zbog neuspjele politike
kandidature. No, 1903. godine ipak je napustio mornaricu da
bi zapoeo uspjenu politiku karijeru.
A onda je, 1. svibnja 1905., junak javio Tesli o najveoj
zamislivoj srei to me snala - o skorom vjenanju s
gospoicom Grizeldom Houston Huli iz Tuxedo Parka u
NewYorku.
Znate li, dragi moj Tesla, pisao mu je, da ste Vi prva
osoba izvan moje obitelji na koju sam uope pomislio... elio
bih da budete pored mene u tako vanoj prigodi u mom
ivotu...18 Vi zauzimate jedno od najvanijih mjesta u mom
srcu...
Dvije godine kasnije, Hobson je uspio pobijediti na
izborima za Kongres u svom rodnom okrugu u Alabami te se
u njemu zadrao sve do 1915. Na Teslino veliko
nezadovoljstvo, istaknuo se kao glasnogovornik grupe
politiara koja je pokrenula prohibiciju. Naime, izumitelj je
alkohol, u umjerenim koliinama, drao gotovo ambrozijom.
Ipak, njegova e naklonost prema mornarikom junaku uspjeti
nadivjeti ideoloke razlike koje su se meu njima javile.
Mark Tvvain se u svojoj sedamdesetoj godini vratio u
Ameriku uivajui u steenoj svjetskoj slavi. On i Tesla
sastajali su se kad

.40
 Ismijavan, osuivan, osporavan

god bi im to njihov rad i ostale obveze dopustile, obino u

Player's Clubu.
Katharine, nesretna zbog Teslinih odlazaka na Long Island,
jedva je iz dana u dan znala kamo treba uputiti svoje
pozivnice. Ja u veeras biti ovdje, pisala mu je, ali
pretpostavljam da ete Vi tijekom vikenda biti u svom
ladanjskom boravitu, u udaljenim divljinama Long Islanda.
Ipak, ako sluajno ostajete u svom omiljenom utoitu,
VValdorfu, poaljite mi koji redak i javite kad bih Vas mogla
oekivati... Htjela bih vidjeti jeste li se pomladili, jeste li jo
otmjeniji, jo ponosniji. No, kakvi god Vi bili, mene ete
uvijek nai neizmijenjenom.19
Ovaj je poziv neuobiajen utoliko to je bio u jednini.
Robert je oito bio na putovanju ili sprijeen zbog ega
drugog. Gotovo je sigurno da taj poziv Tesla nije prihvatio.
Poetak zime ipak ih je uspio sve okupiti na sveanoj veeri
u povodu Dana zahvalnosti. Teslina poruka Kadiarini, kojom joj
je zahvalio na pozivu, preklinjala ju je da ne prezire milijunae
jer on jo uvijek mukotrpnim radom nastoji postati jednim od
njih. Danas su moje dionice znatno porasle, napisao joj je.
Ako se ovako nastavi jo koji tjedan, uskoro u moi i na put
oko svijeta.20
Katharine mu je poslala jo jedan zahtjev, traei od njega
da doete meni za ljubav jer me treba razvedriti, a tJco to
moe bolje od Vas.... Ovaj je susret otkazao.
Boi bi obino doekivao s Filipovima. Pet dana prije
Badnjaka podsjetila ga je na to, dodavi: Morate doi ve
sutra naveer jer Vas elim vidjeti iz mnogih razloga, i moram
saznati kako ste. emu uope navoditi razloge? Znate ih sve,
osim jednoga. Moram Vam rei neto o Njemakoj... Kad sam
Vam pisala prole nedjelje ujutro, poslala sam Vam svoje prve
misli nakon buenja. Znam da ste bili potiteni, samo ne znam
zbog ega. Molim Vas, dragi gospodine Tesla, uzvratite mi
barem jednom rijeju kako bih imala o to se osloniti, neto to
mogu iekivati...21
Zima je prola ispunjena njegovim strahovanjima za War-
denclvffe dok se na kraju nije inilo da nema kraja njegovim
mukama.

?.4
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Dugo i sparno ljeto vratilo se u NewYork, ali Tesline bi se

svakodnevne djelatnosti rijetko mijenjale. Scherffu je iznova
pisao o problemima s novcem: Brige i brige, i ve izgleda
kao da me prate u stopu. Banka Port Jefferson morat e se
suglasiti s kamatama, pod pretpostavkom da uspijem skucati
novac.
No, ubrzo nakon toga pohitao je poslati mu uzbudljive
novosti. Upoznao se s gospodinom Frickom, industrijalcem i
novopeenim bogataem koji se bavio prikupljanjem
umjetnina. Otkako je tijekom 1890-tih godina postao glavnim
rukovoditeljem koncerna Carnegie Steel Companv, uspio je
udvostruiti veliinu preuzetih postrojenja mudrim
iskoritavanjem jeftine radne snage i materijala. Sada je,
uivajui u svojoj sposobnosti predvianja, traio mogunosti
za nova ulaganja. Izumiteljeva poruka Scherffu zvuala je vrlo
optimistino: Problema je mnogo, ali napredak ohrabruje.
Sastanak s gospodinom Frickom bio je vrlo obeavajui i
prepun sam22nade da e nam doznaiti kapital koji nam je toliko
potreban.
Negdje u to doba Tesla i Johnson razmjenjivali su
uredniko--savjetnika miljenja o Hertzovim valovima. Tesla
je Johnsona potpuno zbunio dostavivi lanak za Centurv uz
napomenu da se takvi valovi nisu rabili u beinoj telegrafiji.
Hertzova telegrafija postoji jedino u teoriji, objasnio mu
je Tesla, jer se ti valovi s udaljenou vrlo brzo smanjuju.
Hertz i Crookes, rekao je, nisu koristili pogonske izvore jer su
se sluili Ruhmkorffovom zavojnicom i obinim iskritem.
Tesla je ustvrdio da na tom podruju nije mogao postii
nikakav napredak sve dok nije doao na zamisao da izumi svoj
oscilatorski transformator, kojim je dobiveno nevjerojatno
poveanje intenziteta. Nakon mnogih pokusa s raznim
oblicima antena, vjerovao je da su signali koje bi zabiljeili
instrumenti zapravo bili izazvani zemaljskim strujanjima, a ne
eterskim valovima.
Ali, kasnije je Kenneth Swezey napisao: Tesla je dobro
shvatio prirodu Hertzovih valova i stalno se njima koristio.
Njegovo tvrdoglavo odbijanje priznavanja da su ti valovi
igrali znaajnu ulogu u radu njegove opreme za beini
prijenos energije...

242
 Ismijavan, osuivan, osporavan

pomoglo je jedino zbunjivanju sudaca, zbog ega je za itava

svog ivota gubio sudske sporove.23
Nakon njegova vrlo obeavujueg sastanka s Frickom, izumitelj
je bio iznova primoran Scherffu javiti loe vijesti: pregovori su
okonani bez ikakva uspjeha.
Godina 1906. zaprijetila je da e biti jo loija od protekle,
ako je to uope bilo mogue. Izbjegavao ga je ak i njegov stari
prijatelj Vvestinghouse. Tesline potrebe za
VVestinghouseovom opremom bile su, ini se, gotovo jednako
hitne koliko i potreba za pribavljanjem kapitala. Stoga je
industrijalcu poslao pismo, propitkujui: Nije li se moda
dogodilo neto to je poremetilo srdanost naih odnosa? To bi
me jako pogodilo, ne samo zbog divljenja koje gajim prema
Vama, nego i zbog drugih ozbiljnih razloga.
Beini prijenos energije dovest e ubrzo do industrijske
revolucije kakvu svijet jo nikada nije doivio. Tko moe vie
pomoi u tom sjajnom razvoju i tko e iz njega izvui vee
koristi, ako ne Vi?24 Iako je vrlo dobro znao da bez Teslinih
patenata za izmjeninu struju njegova tvrtka ne bi nikada
postala toliko snanom kakva je bila, VVestinghouse mu je
poslao odgovor koji je u naelu znaio hvala, ali ne hvala.
Sumorna svakidanjica nastavila se. Scherff mu je javio da
obeani tovar ugljena jo nije isporuen i da se zbog toga
moraju odgoditi predviena ispitivanja. Vrlo obzirno,
spomenuo mu je i svoj drugi posao u tvornici za proizvodnju
sumpora, gdje je dva puta mjeseno vodio knjigovodstvo. Bio
je to lo znak za Teslu jer e Scherff tamo uskoro dobiti posao
na puno radno vrijeme.
Poele su pristizati jo loije novosti. Dana 26. lipnja 1906.
novine su preplavili senzacionalistiki naslovi o ubojstvu Stan-
forda Whitea. Slavnog je arhitekta protekle veeri ubio
izvjesni bankar iz Pittsburgha, Harry K. Thaw, ispalivi u
njega tri smrtonosna metka na krovu Madison Square Gardena
u nazonosti brojnih lanova njujorke grupe 400. Ubojica
je bio uvjeren da se White spetljao s njegovom suprugom
Evelvn Nesbit te se radilo o klasinom ljubavnom trokutu.
Kasnije je Thaw zavrio u bolnici Matteavvan za umno
poremeene zloince.

243
SLA REMENA

Tako je s pozornice ivota nestao arhitekt koji je Njujora-

nima podario prelijepa zdanja poput prezbiterijanske crkve na
Madison Squareu, hotela Garden City, Dvorane slavnih na
njujor-kom sveuilitu te palae Astor u Rhinebecku, ostavivi
za sobom, kao svoj posljednji spomenik, i Teslin toranj na
Long Islandu.
Scherff je te jeseni napustio Wardenclyffe. No, nikad nije
prestao voditi brigu o Teslinim financijskim poslovima. Za
njega je nastavio raditi nou i vikendima, i nikada nije
smetnuo s uma predati na vrijeme njegove obrasce za povrat
poreza.
Svjetski sustav beinog komuniciranja - zamisao koja je u
sebi sadravala gotovo svaki od aspekata suvremenih
komunikacija - trebalo je prealiti. Ipak, sve dok se toranj
uzdizao na svom mjestu, Tesla je ustrajavao u svojim
nastojanjima da ga dovri.
Nitko ne zna kada su' tono posljednji radnici napustili
Wardenclyffe. Thomas R. Bayles, glavni nadzornik
eljeznike postaje koja se nalazila tono nasuprot naputene
graevine, samo je jednoga dana zamijetio da putnici vie ne
silaze na njegovoj postaji. uvar je ipak jo neko vrijeme
ostao na dunosti. Kad bi se pojavili znatieljni novinari ih
istraivaki inenjeri, on bi im dopustio da se uspnu na vrh
tornja kako bi s njega uivah u pre-divnom pogledu koji se
pruao na itav Long Island. Toranj je izgledao neobino
lagan i prozraan jer je u cijelosti bio izgraen bez uporabe
metala, ak i pri dnu, gdje su ogromni drveni klinovi drali
vodoravne i okomite potporne dijelove. Kad je naputen plan
da se na vrhu postavi bakrena oplata, Tesla je na isto mjesto
smjestio pominu plou kroz koju su se prema nebu mogla
odailjati zraenja.
Posjetiteljima se laboratorij inio prepun nevjerojatno slo-
enih naprava. Osim velike koliine opreme za puhanje
staklenih cijevi, bila je tu i prava radionica s osam tokarskih
strojeva, ureajima za X-zrake, Teslinim visokofrekventnim
zavojnicama najrazliitijih oblika, kao i jedan od njegovih
izvornih daljinski upravljanih i robotiziranih brodova te
izlobeni sanduci krcati tisuama arulja i staklenim cijevima.
Tamo su se jo nalazili ured, knjinica, prostorija za posebno
osjetljive instrumente, elektrini

94-4
Ismijavan, osuivan, osporavi

generatori i transformatori te velike zalihe svih vrsta kablova i

ica.25 No, kada vie nije bilo uvara, navalili su vandali.
Mnogo je toga porazbijano, a biljeke i dokumenti
ispremetani, razbacani i izgaeni.
Nije pretjerano rei, pisao je o Wardenclyffeu izvjestitelj
brooklvnskog lista Eagle, da se na to mjesto esto gledalo u
istom svjetlu u kakvom su ljudi prije nekoliko stoljea gledali
na sobe alkemiara, ili pak jo starija skrovita arobnjaka. Bio
je ispunjen dakom tajanstvenosti. Nadzemaljski utjecaj zraio
je iz staklenih posuda... kao da se spustio iz meuzvjea i
nadvio nad prirodom da bi oblinje seljake i ostalo
stanovnitvo ispunio uenjem i strahopotovanjem.. .26
Godine 1912. donesena je presuda protiv izumitelja zbog
strojeva isporuenih za projekt. Iznos od 23 tisue dolara
trebalo je isplatiti tvrtki Westinghouse, Church, Kerr & Company,
to je podmireno zapljenom opreme pronaene na licu mjesta.
Da bi tijekom godina odrao svoj nain ivota u hotelu
Waldorf-j4storia, Tesla je novom vlasniku hotela, Georgeu C.
Boldtu, odobrio dvije hipoteke na Wardenclyffe. One su
podmirile raune do visine od 20 tisua dolara. Tesla je
zahtijevao da se hipoteke ne zavedu u knjige, strahujui da bi
to natetilo njegovu ugledu. No, kad 1915. godine vie ni na
koji nain nije bio u stanju podmiriti raune, itav je
Wardenclyffe slubeno prenio na tvrtku Vvbldorf--Astoria,
Inc.27
Hotelska korporacija pokuala je neobino jamstvo
Warden-clvffea pretvoriti u gotovinu, no nitko nije znao to
uiniti s ruevinama svjetskog komunikacijskog sredita.
Uprava je ak stupila u dodir s ministarstvom obrane ne bi li
ono dalo kakvu zamisao, ali uzalud. Potom su razmatrali
mogunost da se Wardenclyffe pretvori u tvornicu za
kiseljenje povra. Tesla je zasigurno zaplakao kad su mu to
priopili. Ali, ni od toga nije bilo rezultata. Zatim se 1917.
godine proirio glas da su se u velianstvenom tornju ulogorili
njemaki pijuni, koji su pratili kretanja saveznikih brodova
te radiosignalima obavjetavali njemake podmornice. Dana 4.
srpnja 1917. toranj je dinamitom dignut u zrak.

TAC
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Sve su novine, pa ak i Literary Digest, izvijestile kako je dinamit

postavila amerika Vlada kako bi zaustavila daljnju pijunau.28
Tesla je porekao tu glasinu.
Zapravo, toranj je bio uniten prema ugovoru izmeu
njegovih vlasnika i tvrtke Smiley Steel Companv iz NewYorka,
no izumitelj nije elio da se saznaju imena pravih vlasnika. Bio
je razoren samo zato da se iz njega izvue nekoliko dolara za
graevinski otpad.
Ipak, pokazalo se da je toranj izgraen mnogo vre nego
to su oekivali njegovi ruitelji. I nakon brojnih eksplozija jo
uvijek se inilo da je zahvaljujui nekoj tajanstvenoj sili na
tom mjestu pustio korijenje. Sljedeeg dana, na praznik rada,
dinamit je ipak odnio pobjedu nad nebeskom silom.
Korporacija je time zaradila punih 1750 dolara, nakon to je
podmirila trokove odvoza. Jedan je smetlar primijetio kako
ulicom lepraju neke Tesline zabiljeke.
Nisam doslovno zajecao kad sam iznova, nakon toliko
vremena, ugledao to mjesto,
29
napisao je izumitelj ScherfFu,
ali, bio sam vrlo blizu.

Marconi je 1909. godine podijelio Nobelovu nagradu za fiziku

s Carlom F. Braunom iz Njemake za njihovo odvojeno, ali
istovremeno razvijanje beine telegrafije.
Tesla se nikada tijekom cijelog ivota nije odrekao svojih
zamisli o beinom prijenosu energije i informacija. To nije
bio san, izjavio je, nego jednostavna vjetina znanstvenog
elektro-inenjeringa, ali ipak suvie skupa za ovaj slijep,
bojaljiv i sumnjiav svijet.
ovjeanstvo, napisao je, nije jo dovoljno uznapredovalo
da bi dobrovoljno prepustilo vodstvo strastvenom
istraivakom osjeaju izumitelja. No, moda je i bolje da se
u dananjem svijetu revolucionarna zamisao ili izum, umjesto
da se titi i podupire, onemoguava i zlostavlja dok je jo u
razvoju - to zbog potreba za financijskim sredstvima,
sebinih interesa, cjepidlaenja, gluposti, ili pak iz neznanja,
da se napada i gui, da se podvrgava gorkim sudskim
sporovima i drugim nevoljama, jednako

246
 Ismijavan, osuivan, osporavan

kao i sukobima oko njezine isplativosti. Tako mi dolazimo do

svog svjetla. Tako je i sve to je bilo veliko u prolosti bilo
ismijavano, osuivano, osporavano, potiskivano da bi nakon te
bitke iznova niklo jo snanije, jo trijumfalnije.30
Uz Teslu i njegovu tvrtku, najvei je gubitnik nakon
razaranja Wardenclyffea bio Morgan. Neupitno je da si je na
taj nain mogao osigurati ulaz u svijet radioemitiranja, s
postajom koja bi radila na nekoliko frekvencija, emitirala na
vie razliitih naina te tako daleko nadmaila spori
jednokanalni prekooceanski kabel. Meu mnogim tvrtkama
koje su koristile Tesline patente vezane za razvijanje
komercijalnog radija (zakonitog ili nezakonitog), jedna od njih
mogla je uskoro odailjati poruke i na daljine od 15 tisua
kilometara. Jasnoa Teslina razumijevanja radija ne smije se
pogreno izjednaiti s njegovim nastojanjima za beini
prijenos struje. On ih nije izjednaavao.

247
17. Velika rasprava o radiju

Javno objavljenih pogreaka teko se rijeiti. One koje se tiu

izuma radija proele su mnoge izvore podataka, povijesti
znanosti, ivotopise znanstvenika i naj razliiti ja glasila.
Zbrka koju je djelomice prouzroio i sam Tesla slubeno je
bila razjanjena 1943. godine, kad je Vrhovni sud Sjedinjenih
Amerikih Drava izmijenio prvotno utvreno Marconijevo
prvenstvo te presudio da je Nikola Tesla svojim osnovnim
patentima vezanim za radio preduhitrio sve ostale takmace.*
Godine 1956., prilikom proslave stote obljetnice Teslina
roenja, udruga radioinenjera uloila je velike napore da se to
ispravi. Stoga je udno to se u djelu kakvo je Rjenik amerikih
ivotopisa moe pronai lanak uglednog profesora
elektrotehnike i raunalnih znanosti, u kojemu navodi izvore
podataka iz etrdesetih, pedesetih i ezdesetih godina
dvadesetog stoljea, ne spominjui ni jednom rijeju presudu
Vrhovnog suda.1 Jo je udnije to isti pisac spominje upravo
lanke o Tesli koje su napisali Anderson, O'Neill, Swezey i
Haradan Pratt (Zapisnici Instituta radioinenjera), od kojih je
svaki pojedinano nastojao podrobnim istraivanjima uskladiti
povijesne podatke. Slavni ameriki i europski povjesniari
uporno su ponavljali tu pogreku.
Iako ispravka tek treba prodrijeti u enciklopedije,
suvremeni autoriteti u radioinenjeringu slau se oko Teslina
posve jasnog prvenstva na podruju koje je godinama ostajalo
nerazjanjeno zbog neujednaenih i proturjenih tvrdnji ne
samo Marconija,
:l. lipnja 1943., Slubena izvjea Sjedinjenih Amerikih Drava: Predmeti
presude Vrhovnog suda SAD-a, svezak 320: Tvrtka Marconi VVireless
Telegraph lompanv of Anerica protiv drave SAD.

248
 Velika rasprava o radiju

nego i mnogih drugih uenih glava kao to su Lodge, Pupin,

Edison, Fessenden, Popov, Slabv, Braun, Thomson i Stone
da navedemo samo poznatije meu pionirima.
Dr. James R. Wait pie: Jednostavan nacrt, zasnovan na
Teslinu prikazivanju iz 1893. godine, predstavlja roenje
beinih komunikacija. Dodue, uslijedilo je nakon teoretskog
i eksperimentalnog istraivanja Hertza, koji je pokazao to se
dogaa na udaljenosti od izboja iskrita. Ipak je punih
nekoliko godina prethodilo Marconijevim izumima i
praktinom radu na beinoj telegrafiji.2

m. i.

tT ~ i'i'j
Fio. 184.

Slike 165 i 185, koje se spominju u predmetu Vrhovnog suda Sjedinjenih

.Amerikih Drava, potjeu iz 1893. godine s Teslina predavanja i esto se
navode kao dokaz kojim se podupire njegova tvrdnja da je izumio radio.

Anderson naglaava da su neki pobrkali zakljuke to se tie

naela prijenosa i prijema radiosignala te pitanja prijenosa glasa
znaajnog unapreenja koje je u praksu proveo DeForestov
TESLA - DVTEK IZVAN VREMENA

audion, odnosno triodna vakuumska cijev. U raspravi o pravu prvenstva kod

izuma radija treba biti vrlo toan oko definicija, pie on. U... pravnom sluaju
tvrtke Marconi Wireless Telegraph Company of America protiv drave SAD (u
kojemu je 21. lipnja 1943. godine donesena presuda protiv tvrtke Marconi, ime
je oboren i Marconijev osnovni patent), iz opirnih iskaza mnogih tehnikih
strunjaka s podruja radiotehnike i fizikalnih znanosti razvila se sljedea
definicija:
'Sustav radiokomunikacija zahtijeva po dva usklaena kruga i na odailjau i
na prijemniku, pri emu sva etiri moraju biti ugoena na istu frekvenciju.' Ova
definicija ne obuhvaa promjenjivu modulaciju koju je omoguila tek pojava
DeForestova audiona, i pomou koje je postalo ostvarivo odailjanje i prijem
glasa i glazbe. Ona se ne odnosi na nain irenja elektromagnetskih valova - to
jest valova koji se ire zemljom i/ili valova koji se ire zrakom, ni utjecaj koji
prvi imaju na druge. Meutim, ona neizravno opisuje namjerno i odabrano
emitiranje na odreenoj frekvenciji te selektivan prijem na toj istoj frekvenciji.3
Marconijeva izvorna prijava za patent bila je predana 10. studenog 1900.
godine, no odbijena je zbog ranijih odcria do kojih je doao Sir Oliver Lodge.
Tesli je prvi patent odobren 1898. godine. Osim toga, Tesla je izriito naveo koji
se od njegovih patenata odnose na beini prijenos energije, a koji na
komuniciranje signalima, iako se ini da je upravo to zbunilo neke od kritiara
njegovih patenata vezanih za radio.
Vrhovni sud Sjedinjenih Amerikih Drava ustvrdio je kako je Teslin patent
broj 645 576, podnesen 2. rujna 1897. i odobren 20. oujka 1900., prethodio
Marconij evo j kombinaciji s etiri usklaena kruga.4
 Velika rasprava o radiju

drugo - u tome je bio i ostao jedini meu svim pionirima s

podruja radija.
Tesla je rekao: Vjerujem da svjetska telegrafija po svom
naelu rada, sredstvima koja se koriste i mogunostima
primjene predstavlja radikalan i plodonosan odmak od svega
onoga to je dosad postignuto. Nimalo ne sumnjam da e se
pokazati vrlo djelotvornom u prosvjetljivanju masa, posebno u
jo neciviliziranim zemljama i na manje pristupanim
podrujima, da e materijalno pridonijeti opoj sigurnosti,
udobnosti i pogodnostima te odravanju miroljubivih odnosa.
Ona podrazumijeva uporabu velikog broja postrojenja, od
kojih e svako biti u stanju emitirati pojedinane signale u
najudaljenije dijelove Zemlje. Svako e od njih po
mogunosti biti smjeteno blizu nekog civilizacijskog
sredita, a novosti koje e primati odailjat e se bilo kojim
kanalom u sve dijelove kugle zemaljske. Jeftin i jednostavan
ureaj koji e stati u dep moi e se tada ukljuiti bilo gdje
na kopnu ili moru te e korisniku omoguiti da do njega dopru
vijesti iz svijeta ili neke posebne poruke namijenjene njemu
osobno. Tako e se cijela Zemlja pretvoriti u jedan ogroman
mozak koji je u stanju poslati odgovor u svaki od svojih
dijelova. Budui da e jedno jedino takvo postrojenje od samo
stotinjak konjskih snaga moi raditi sa stotinama milijuna
ureaja, itav e sustav doslovno imati neogranieni radni
kapacitet to e nevjerojatno olakati sve potrebe i pojeftiniti
emitiranje obavijesti.
O tim je zamislima takoer raspravljao u mjeseniku
Centurv u lipnju 1900. godine, nakon svog povratka iz
Colorada.
Drugi pionir radioindustrije, J. S. Stone, rekao je u svom
osvrtu na rad Lodgea, Marconija i Thomsona: Meu svim
tim imenima kao daleko najuglednije istie se ime Nikole
Tesle. Tesla sa svojim gotovo nadnaravnim pronicanjem
fenomena izmjenine struje, koja mu je omoguila... uvoenje
revolucije u nain prijenosa elektrine energije otkriem
rotacijskog motora, znao je kako treba upotrijebiti rezonanciju
da mu slui ne samo kao mikroskop pomou kojeg se mogu
vidjeti elektrine oscilacije, kao to je to uinio Hertz, nego i
kao stereoptikon... U radio telegrafiji teko je

25
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

bilo uiniti bilo kakva poboljanja, osim nekih manje vanih,

a da se pritom barem dijelom ne slijedi trag tog pionira. On se
kao pravi genij, praktian i uspjean s ureajem koji je osobno
zamislio i konstruirao, naao toliko ispred svog vremena da5 su
ga i najbolji meu nama sasvim pogreno drali sanjarom.
Meu mnogim uglednicima iz radioindustrije koji su podr-
ali takve stavove (iako u ime pravde treba rei ne ba na
vrijeme) nalazio se i general T. O. Mauborgne, bivi voditelj
odjela za veze i glavni asnik za signalizaciju u amerikoj
vojsci. U listu Radio-elektronika (broj od veljae 1943., svega
nekoliko tjedana nakon Tesline smrti) iznio je sljedee: Tesla,
'arobnjak'... osvojio je matu itavoga mojeg narataja svojim
prelijepim uzletima u nepoznata carstva svemira i
elektriciteta... [oslikavao je] zapanjujue slike koje su daleko
nadilazile predodbe njegovih suvremenika, od kojih je tek
nekolicina shvatila - i to mnogo godina nakon Marconijeva
rada - da je veliki Tesla bio prvi koji, ne samo to je razradio
naela elektrinog usklaivanja ili rezonancije, ve je u
stvarnosti jo davne 1893. godine izradio potpuni sustav
beinog prijenosa obavijesti.6)
ak je i profesor Pupin sa Sveuilita Columbia 12. svibnja
1910. godine, dok je kao struni svjedok tvrtke Adantic
Commu-nication Company svjedoio u parnici koju je protiv nje
povela tvrtka Marconi Wireless Company of America zbog
navodne povrede patentnih prava (Pupin e s vremenom
promijeniti stranu na koju e stati kao struni svjedok),
posvjedoio sljedee:
Dok je William Marconi jo bio viljast mladac, zaposlen
kod gospodina Riggija u Italiji, iz obine je znatielje
uzemljio obje ice da vidi kakvi se rezultati time mogu dobiti.
Tako je proizveo beine valove, ne shvativi u cijelosti
znaaj svega toga. Pupin je zaslugu za otkrie beinog
prijenosa pripisao Nikoli Tesli,7 koji je svoje odcrie
besplatno predao itavom svijetu.
Drugi pionir radioinenjerije, umirovljeni kapetan
amerike mornarice E. J. Quinby, prisjetio se ranih dana
razvijanja komercijalnog radija u Americi iz vlastitih
iskustava:

252
 Velika rasprava o radiju

Dok su se ostali estoko borili po sudovima irom svijeta

oko toga iji su patenti uistinu valjani u prevanom sustavu
ugaanja kojim se izbjegavala radiointerferencija, ini se da se
nitko nije sjetio kako je Tesla taj predmet obradio odavna, jo
prije poetka novog stoljea, svojim sveobuhvatnim i
osnovnim patentom o ugaanju elektrinih krugova na
rezonanciju. Bez te osobine dananja radioindustrija, koja se
neprestano iri, pretvorila bi se u potpuni kaos. Odluka
Vrhovnog suda, konano donesena 1943. godine, utvrdila je da
je Tesla prethodio svima ostalima, to je svim kasnijim
patentima vezanima za to pitanje oduzelo valjanost.
Quinby je naglasio kako Tesla, dodue, nije uspio osobno
ostvariti svoj san o svjetskom beinom sustavu, ali je ipak
ivio dovoljno dugo da vidi praktinu uporabu sustava koji je
toliko jasno izloio.
Visokofrekventni alternatori, koje je Tesla izradio izmeu
1890. i 1895. godine, proizvodili su do 20 kHz unato
kritiarima koji su to smatrali neizvedivim, optuivi ga da je
tek nepraktini sanjar, dodao je Quinby. Profesoru
Reginaldu A. Fessendenu ostalo je da pokae kako ti ureaji
mogu proizvesti val-nosa za glasovnu modulaciju,
uklanjajui istodobno pozadinske umove izazvane iskrenjima
priguenih valova i lunim odailjaima, kojima su
eksperimentirali ostali. Fessenden se sloio s Teslom da su
odailjai priguenih valova loe rjeenje te da budui
uspjean8 razvoj radija poiva na generatorima kontinuiranih
valova.
Tako je na Badnjak 1906. i za Novu godinu 1907.
Fessenden prenerazio i oduevio sluatelje du istone obale
Sjedinjenih Drava, a odmah potom izazvao i pravu poplavu
pisama oboavatelja kad je sa svog odailjaa u Brant Rocku, u
Massachusettsu, poeo emitirati program koji se sastojao od
glasovnih poruka i glazbenih brojeva. Pri tome je koristio
visokofrekventni alternator koji je osobno izradio prema
Teslinu nacrtu i naelima.
Tijekom Prvog svjetskog rata, kae Quinby, tvrtka General
Electric Company - zahvaljujui nadarenim inenjerima kakvi
su bili Steinmetz, Alexanderson i Dempster, uspjela je
postupnim

253
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

poveavanjem mali li pokusnih modela alternatora raiof'rekven-

tija proizvesti gigantske proizvodne modele od 200 kW' od kojih
je prvi bio postavljen u postaji u New Brunswicku, u dravi New
Jerseyh to je pripadala tvrtki Morcani VVorJdvviJi; VVirdcss
Compjriy. Njime su zamijenili snani odailja s iskritem koji
vie nije radio na zadovoljavajui nain,
Da ironija bude vea. meu uzvanicima koji su trebah svje-
doili putanju u pogon pouzdane prekooceanske postaje nalazio
se i Tesla, Iz te je postaje predsjednik Wbodrow VVilson u travnju
19 J 9. godine objavio caru VVilhelmu uvjete koji se pred njega
postavljaju prilikom predaje.
Kapelan Quinby dodaje: Kasnije, kad je predsjednik VVilson
krenuo na svoje povijesno putovanje u Europu na palubi broda
Predsjednik VVasftinfltnn. tijekom plovidbe je uspostavljena veza
izmeu postaje u New Brunsvvicku i predsjednika Wiisona za-
hvaljujui pionirskom djelu Nikole Tesle koji je jo davne 1895, g
od ine predstavio svoj visokofrekvcnmi alternator.
Koliko god to Tesli bilo bolno, Marconi je prvi uspio svrnuti
pozornost svijeta na sebe svojim uspjehom na polju radija, a po-
tom je vrio mudro uspijevao zadrati vodeu uiogu ti njegovu
daljnjem razvijanju kroz tvrtku Marconi Wot\dvfiie Wirefess
Cumponv.
Dana 13. svibnja 1915, godine profesor Pupin iznova se naao
u ulozi strunog svjedoka, svjedoei u korist optuene tvrtke
Atluntic Cornmunictitin Companv, a protiv tuitelja Marconija.
Meutim, tom je prilikom, sudei prema novinskim izvjeima sa
suenja, zakljuio da je on osobno izumio beini prijenos prijo
Marconija i prije Nikole Tesle,5
U svojim je pokusima, objasnio je, pronaao beine valove,
ali nije shvatio njihovo znaenje. Meutim, Tesla je svoja otkria
predao ovjeanstvu, i upravo je to jedna od toaka zbog koje
strunjaci tvrtke Mmtk Commuuication Compttny oekuju da se
odbaci Marconijevo prisvajanje prava na odreene patente za
beini prijenos.10
Na kraju je, u kolovozu 1915. godine, i sam Tesla podigao
tubu protiv Marconija. Tvrtka Martom VVbrJVide VVireless
Comjwny

254
 Velika rasprava o radiju

podigla je pak tubu protiv Vlade Sjedinjenih Drava zbog

navodnog krenja prava nad Marconijevim patentima
tijekom Prvog svjetskog rata. Desetljeima se vodio rat za
patente vezane za beini prijenos pa nije ni udo to je dolo
do sveope zbrke.
Nju je temeljito obradio Anderson u knjizi Prvenstvo u
izumu radija - Tesla protiv Marconija, monografiji koju je
naruila udruga The Aitique Wireless .Association (nova serija, broj
4 iz oujka 1980. godine). U njoj Anderson izvjetava kako je
pionir radioindustrije, bojnik Armstrong, na zanimljiv mada
pomalo zbunjuju nain osvijetlio itavu raspravu. On je
kratko prije svoje smrti 1953. napisao pismo Andersonu,
javivi .mu kako je po njegovu miljenju Tesla pravi izumitelj
navoenog (robotiziranog) oruja, ali da su poduzeti znatni
napori kako bi se umanjila njegova prava na taj izum. No,
rekao je Anderson, on nije vjerovao da bi se Tesli trebao
pripisati i izum radija.
On je svojim napisima o problemu beinog
signaliziranja zasigurno opinio i nadahnuo neke od ranih
istraivaa na tom podruju, moda i samog Marconija,
pisao je taj Pupinov zatitnik, koji je sada i sam postao poznat
kao izumitelj u radioindu-striji.
Meutim,... njemu nije uspjelo dokuiti ili pokusima
odtri-ti onu bitnu zamisao koju je otkrio Marconi, a koja je
dovela do stvarnog beinog odailjanja signala u praksi.
Naglasio sam kako bi Tesla, da je nastavio s radom na temelju
njegove pogreno postavljene teorije, ipak vrlo vjerojatno
otkrio naela koja je otkrio Marconi te bi tako postao poznat
kao izumitelj beine telegrafije. Ipak, on to nije11
uinio pa se
zasluge za izum s pravom pripisuju Marconiju.
Tesli je slava, nastavio je Armstrong, ve bila osigurana
zahvaljujui njegovim postignuima vezanim za energiju,
njegovim proroanstvima o mogunosti beinog prijenosa te
izumu daljinski upravljanih ureaja za naoruanje.
ini se kao da je Armstrong elio rei da, budui da je
Tesla ve slavan kao istraiva na jednom ili dva podruja
znanosti, vie ionako nije vano hoe li mu se odati duno
priznanje i za

255
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

bitna otkria na treem podruju. Moda je takav udan nain

gledanja na stvari djelomice odraavao rastuu posveenost
akademskih krugova specijalizacijama na odreenim
podrujima jer vie nisu bili u modi znanstvenici koji su se
razumjeli u sve, te je trebalo zanijekati mogunost postojanja
novog, prikrivenog Leonarda.
Armstrong je u pismu Andersonu ponudio otkriti kljunu
tajnu zbog koje je Marconijev rad postigao uspjeh, a Teslin
nije. U sijenju 1954. godine Anderson ga je izriito upitao o
tome. No, ubrzo nakon toga potresla ga je vijest o
neoekivanoj smrti bojnika Armstronga. Ipak, kasnije je
upoznao dvojicu znanstvenika koji su dobro poznavali
bojnika i njegovo neupitno podravanje Marconijeva
prvenstva. Oni su mu otkrili da je Armstrong mislio na
uzemljenje u sustavu odailjanja i prijema. Anderson je ostao
preneraen.
Ba svaki Teslin patent - bilo za prijenos energije ili
komunikaciju imao je uzemljenje, pisao mi je. Zapravo,
pitanje povezivanja sa zemljom predstavljalo je kamen
temeljac itave Tesline zamisli. Meutim, i usprkos injenici
da je Vrhovni sud taj Marconijev patent proglasio nevaljanim,
Armstrong se drao svog uvjerenja. Pretpostavljam da me
zapanjilo upravo to to je Armstrong previdio tu vanu toku
koja je sama za sebe predstavljala tako jasan dokaz.12
Haraden Pratt, djelatnik Instituta radioinenjera* i bivi
predsjednik povijesne komisije osnovane u okviru tog
instituta, napisao je da je Tesla svoje zamisli vezane za radio i
ureaje koje je proizveo ostavio drugima da ih nastave
razvijati i prilagoavati za manje ambiciozne, ali praktinije
svrhe od njegovih.
Iz tih razloga, napomenuo je, Teslin je utjecaj na
razvitak radija bio poznat tek ogranienom broju ljudi.
Nekolicina istaknutih ljudi, koji su itali njegova predavanja
odrana tijekom 1890-ih godina ili su im i sami prisustvovali,
ostali su za svagda

Institut radioinenjera je sada slubeno postao dijelom Instituta elektro-

inenjera i elektroniara.

256
 Velika rasprava o radiju

nadahnuti njegovim otkriima, a neki koji su tek kasnije

zaronili u istraivanje pozadine razvoja Tadi ja postali su
svjesni prvenstva i pionirskog znaenja njegova doprinosa.
Daleko ispred svoga vremena, posve pogreno proglaen
sanjarom od svojih suvremenika, Tesla se istie, ne samo kao
velik izumitelj, nego i kao veliki uitelj, posebice na podruju
radija. Njegov nevjerojatan rani uvid u fenomen izmjenine
struje omoguio mu je, moda vie nego bilo kojoj drugoj
osobi, da svojim opsenim i sveobuhvatnim predavanjima i
prikazivanjima mudro pronikne u njezine osobine te da u
ostalima, koji jo nisu bili upoznati s tim posve novim
podrujem prouavanja, pobudi zanimanje za13 njegovim
unapreivanjem i novim praktinim primjenama.
Sve u svemu, gledajui unazad, danas nam je lake uvidjeti
kako se prava istina mogla tako zamagliti nego li je to bilo
mogue u Teslino doba.
Mnotvo je nagrada otilo u ruke znanstvenika, izumitelja i
inenjera koji su uspjeno savladali praktini dio onoga to se
danas zove komercijalni radio. Kako je Tesla mnogo vie
vremena provodio u teoretskim visinama svog tornja od
bjelokosti, slava bi mu se tek povremeno nasmijeila, a srea
ga je na dui rok zanemarila.
U poznim mu se godinama dogodilo neto to je razotkrilo
svu dubinu njegovih osjeaja vezanih za veliku raspravu o
pravu prvenstva na podruju radija. Jednog je dana u sijenju
1927. godine, prilikom svog posjeta Americi, mladi
Jugoslaven imenom Dragislav L. Pedcovi, uspio s njim
dogovoriti sastanak. Tesla je tada ivio na petnaestom katu
hotela Pennsylvania, izmeu 34. ulice i Broadwayja. Bila su to
za njega teka vremena i pomalo se pretvorio u pustinjaka.
Pedcovia je pozvao da mu se pridrui tijekom ruka u
njegovoj sobi, za stolom punim kalifornijskog voa i povra,
ribe i meda.
Nakon uvodnog razgovora, Petkovi je pokuao doprijeti
do tajne neprijateljskih osjeaja koji su vladali izmeu Tesle i
Pupina. Jednom je prilikom o tome upitao i Pupina, ali se on
umjesto

257
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

odgovora obrecnuo na njega: Koliko e dugo nai ljudi

veliati jedino tajanstvene osobe, umjesto onih koji su
svakome jasni i razumljivi?
A sada, kad je isto pitanje uputio Tesli, izumitelj se
namrtio i podigao ruku, kao da se eli zatititi od neega vrlo
neugodnog. Nakon krae stanke objasnio je Petkoviu kako
ga je u ranim danima u Americi, kad su se obojica - i on i
Pupin - jo borili za puko preivljavanje, Pupin upitao bi li mu
elio pomoi oko uenja engleskog jezika. Prema Teslinu
kazivanju, Pupin je tada imao tekoa sa zadravanjem svog
posla u telefonskoj tvrtki. Tesla je pomogao Pupinu, ali ga je u
nekoj kasnijoj prigodi, dosta netaktino, podsjetio na uinjenu
uslugu. Pupin mu je bijesno uzvratio da je bio posve sposoban
sam nauiti sve to mu je trebalo te da Tesla za njega nije
uinio ba nita. Takav je odgovor Teslu povrijedio, ali je
ubrzo zaboravio itavu priu.
Meutim, kasnije, kad je predavao na Sveuilitu
Columbia, prikazujui svoj transformator i izlaui teorije o
radiju i beinom prijenosu elektrine energije i
komunikacija, gospodin Pupin i njegovi prijatelji prekinuli
su moje izlaganje zvidanjem te sam uz velike napore uspio
umiriti zavedenu publiku. No to nije bilo najgore od svega.
Tijekom sudske parnice koju sam pokrenuo protiv gospo-
dina Marconija jer mi je ukrao ureaj i nacrte iz patentnog
ureda, nastavio je navodno Tesla, pozvao sam gospodina
Pupina kao svog zemljaka da svjedoi na sudu u moju korist.
No, on je preao na stranu gospodina Marconija koji je, nakon
pune tri godine parnienja, pod zakletvom bio primoran
priznati kako je prijenos energije na velike udaljenosti ipak
moj izum.
Tesla je zastao na trenutak, a potom dodao: Neka
budunost pokae istinu i procijeni svakoga od nas prema
njegovu radu i postignuima. Sadanjost je njihova, ali je zato
budunost za koju sam radio moja.
Tako je kraj posjeta i ruka doekao sa suzama u oima, ali i
uz smijeak. Njegov gost i on u tiini su se okomili na sonu
dinju. A tada je posjetitelju na pamet palo jo jedno pitanje.

258
 Velika rasprava o radiju

Moete li mi togod rei o gospodinu Marconiju?

Bila je to jedna od malobrojnih zabiljeenih zgoda u kojima
je Tesla iskoio iz svoje uglaenosti. Smireno je odloio licu
na
stol.
Gospodin Marconi, izjavio je, obian je magarac.14

259
18. Ugroavanje postignutog

Sad ve u pedesetoj godini, izumitelj je bio zgodniji i

uglaeniji nego ikada ranije, iako je njegov ugled
znanstvenika bio podvrgnut ozbiljnim napadima. Jo je bio
vitak i mladolik, glatkog lica, a kose crne i guste kao nekad. I
nadalje se odijevao po posljednjoj modi, imao irok krug
prijatelja, i uporno se drao, makar i krhkom vezom, svog
omiljenog boravita, hotela VValdorf--Astorije.
Zapravo, Teslina povezanost s hotelom moda je bila
najblie braku to je ikada iskusio. ivot koji se ne ivi
kraljevski izgledao mu je jedva vrijednim ivljenja. Oduvijek
sklon tome da svoja razoaranja zalijei okruujui se raskoi,
zadrao je izrazitu nadarenost da dostojanstveno prolebdi ak
kroz najgora vremena. Nije se pritom radilo o tome da ga
nikada nisu zabrinjavali postojei dugovi, nego ih je njegov
um, neprestano zaokupljen raznim zamislima, bio u stanju
izbrisati tijekom poduih razdoblja. Tako je one koji su bili
slabije sree, poput Scherffa i Johnsona, mogao kuditi zbog
njihove navodne malodunosti kad bi se suoili s problemima
financijske naravi. Ipak se inilo da je psihiki znaaj, koji je
izumitelj pridavao novcu, poeo rasti sa smanjivanjem
mogunosti da ga namakne. To se moe jasno vidjeti iz
mnogih njegovih pisama upuenih Johnsonu, ScherfFu i
ostalima.
Iako se izgledom nije znatnije izmijenio te je nastavio sa
svojim ranijim nainom ivota, Tesla se poeo mijenjati
iznutra. Njegova gorka razoaranja u ranim godinama
dvadesetog stoljea odrazila su se svojim razarajuim i
trajnim uinkom na njegovu osobnost. Piui Georgeu
Westinghouseu povodom njegova posljednjeg preustroja
tvrtke kojim je elio osnaiti korporaciju,

260
 Ugroavanje postignutog

on kae: Snaga ovjeka pokazuje se tek u nedaama. Na

alost, nevolje takoer znaju iskazati i njegove slabosti.
Tesla se pretvorio u okorjelog pisca pisama raznim
novinama. I dok je u godinama svog uspjeha bio velikoduan
pri ocjenjivanju postignua, kako svojih prethodnika, tako i
suvremenika, te se rijetko trudio odgovoriti na osobnu kritiku,
sada je postao jedak i vrlo otar u samoobrani. Na brzinu bi
omalovaio svoje takmace, kako one slabije, tako i mone, te
bi ustvrdio pravo prvenstva u vlastitu korist. Preesto prevaren,
postao je jo tajanstveniji kad se radilo o zatiti njegovih
patenata. Psihike posljedice svega toga bile su duboke i
stvarne.
Tesla je imao sree utoliko to je u ranim godinama
dvadesetog stoljea privukao dvije odane i pametne ene.
Obje su radile kao njegove tajnice, a u kasnijim godinama
nastavile su uspjeno izgraivati vlastite karijere. Nepotrebno
je naglasiti da su obje bile besprijekorno graene.
Muriel Arbus bila je privlana plavua koja je Tesli
pomagala oko zahtjeva za patente, a nakon njegove smrti
osnovala je tvrtku Arbus MachineTool Sales u NewYorku - bila
je jedina ena u Americi onoga doba koja je osnovala vlastitu
tvrdcu za kupoprodaju velikih alatnih strojeva. I u tome se
pokazala iznimno uspjenom.
Dorothv Skerritt pridruila se Tesli 1912. godine, postala
je sudionicom mnogih izlaganja i prikaza njegovih izuma
odranih u laboratoriju u Zapadnoj 40. ulici na broju 8 te je
esto posjeivala gradsku knjinicu NewYorka, to se nalazila
preko puta, gdje je za izumitelja obavljala istraivanja. Jedna
osoba, koja je imala priliku upoznati obje ene, izjavila je da
je Dorothv bila svjesnija motivacije raznih pojedinaca te
posljedica raznih okolnosti, ali bi o tome malo govorila. S
druge strane, Muriel je prihvaala stvari onakvima kakve su
izgledale na prvi pogled i uivala govoriti o njima.
Prije preuzimanja posla kod Tesle, kod kojega je ostala do
1922. godine, Skerrittova je bila zaposlena u odvjetnikoj tvrda
specijaliziranoj za patente. Arbusova je tijekom Drugog
svjetskog rata radila za ministarstvo industrije, u upravi za
ratnu proizvodnju, a

26
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

potom u financijskoj korporaciji za obnovu, da bi nakon toga

krenula u ve Spomenuto razvijanje vlastite tvrtJce.
Sto se tie njihova zajednikog poslodavca, kako su godine
vie prolazile, Tesla bi svoje zamisli vezane za znanost
objavljivao sve nepromiljenije, raspravljajui o njima s
novinarima u trenutku kad bi mu pale napamet, bez ikakva
podvrgavanja svojih ideja eksperimentalnoj provjeri, ili ak
dubljim razmatranjima. Ponekad se inilo da je postao gotovo
megalomanski nastrojen. Neki od senzacionalistikih novinara
citirali bi ga bez suvinih pitanja. Ipak, oni kojima je stalo do
njega, poput O'Neilla i Swezeyja, nastojali su ga spasiti od
vlastitih izjava kada bi se za to ukazala potreba.
Stoga je Edison tono izrazio prepucavanje raznih
profesora, podbadajui: Tesla je ovjek koji se uvijek sprema
neto uiniti. No, ista bi se reenica mogla primijeniti na
samog Edisona, ako se usporede njegova stvarna postignua s
neostvarenim namjerama. I sam se umiljavao novinarima,
nepopravljivo im obeavajui vie nego to je mogao ponuditi.
Profesor Joseph S. Ames sa Sveuilita Johns Hopkins
meu prvima je napisao tipino akademski napad na Teslu, u
kojemu je usporedio radove Marconija, Pupina i Tesle, smjesti
vi pritom naeg junaka na bijedno tree mjesto: Takozvani
Teslin motor i elektrini strojevi, koji su njegove modifikacije,
poznati su svijetu isto kao i Teslina zavojnica, koja predstavlja
jednostavno unapreenje Henrvjevih instrumenata. Ali dosad
ni jedan izum ne nosi njegovo [Teslino] ime...1
Taj je napad bio potpuna zabluda, kao uostalom i ostali
slini njemu. Do kasnih 1920-ih godina u Tesline indukcijske
motore i sustave za prijenos energije uloit e se 50 milijardi
dolara irom svijeta. On je bio otac radija, kao i
automatizacije. Veina sveuilita, ukljuujui i Johns
Hopkins, ve se tada oslanjala na Tesline zavojnice u svojim
laboratorijskim istraivanjima. Osim toga, itavi niz izvornih
izuma, mnoge od njih i prije 1900. godine, patentirao je ovjek
za kojega se Ames usudio napisati da ni jedan izum ne nosi
njegovo ime.

262
 Ugroavanje postignutog

No, takoer je bilo istinito da je Tesla ee osmiljavao

iroke koncepte nego zasebne izume. Njegova su predavanja
bila izvorite i rasadnik ideja koje bi potom mnogi drugi
preuzeli u svoje ruke, praktino primijenili i zatim patentirali.
Zapravo, to je i bio jedan od razloga zbog kojih je poeo svoje
karte drati blie grudima.
Ako je u isto vrijeme izgledalo da eli senzacionalizirati
svoje nove projekte i teorije, bilo je to stoga to je - radei kao
samostalni poduzetnik - neprestano tragao za financijskom
podrkom investitora i bogataa pa bi pribjegavao svim
metodama koje su ih mogle privui. Prikazivanja odravana u
njegovu laboratoriju imala su za svrhu izmamiti novac od onih
ljudi koji mu, prema njegovoj prosudbi, tehniki nisu bih u
stanju ukrasti neku od ideja. Stoga je prirodno to njegovi
znanstveni suvremenici, ljubomorni ali svjesni Teslinih
namjera, nisu bili zadovoljni.
Unato injenici da je zamisli imao u jednakom izobilju
kao i prije, Tesla je ipak dosegao dob kad vie nije mogao
zatvarati oi pred vlastitom smrtnou. Prijatelji i znanci
poeli su se polagano prorjeivati. Mark Tvvain umro je 1910.
godine, i taj je gubitak teko pogodio Teslu. Tri godine potom
vie nije bilo ni Morgana, jednako velikog stoernog
sudionika u dravnim poslovima, koliko i osobe znaajne za
Teslinu karijeru.
Njegovom su psihom oduvijek miljele parade neuroza svih
vrsta, ali ini se da je protjecanje vremena uinilo njegovo
ponaanje jo udnijim. Nitko ne zna kada je izumitelj poeo
skupljati bolesne i ranjene golubove te ih dovlaiti u svoju
hotelsku sobu. No, to je bila misija koju bi obino obavljao u
predveerje.
itav njegov ivot odavao je navike none ptice, a moglo
bi se rei i Princa tame. Prema hotelskom osoblju znao je biti
kavalir, ili pak otresit, da bi ih ve u sljedeem trenutku iznova
velikoduno nagraivao.
Kao osoba koja ivi nou, u ured bi stizao tono u podne, a
kao Princ tame zahtijevao bi da gospoica Arbus ili gospoica
Skerritt stoje tono uz dovratak kako bi preuzele njegov eir,
tap i rukavice. Zatim su morale zamraiti sve prozore, ime bi
se
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

usred bijela dana napravio mrak u kojem je bio

najproduktivniji. Zapravo, jedino doba kad bi se teke zavjese
smjele razmaknuti bilo je vrijeme ljetnih oluja koje su tutnjale
nad krovovima grada. Tada bi leao na crnoj barunastoj sofi i
promatrao sjeverni ili zapadni dio neba. Njegove su tajnice
izjavile da je i inae razgovarao sam sa sobom, no tijekom
ljetnih oluja prepunih sijevanja, bljeskova i munja, kada bi
redovito zatraio od njih da ga ostave samog, mogle su uti i
kroz zatvorena vrata kako je postao iznimno elokventan.
Usprkos svim stresovima i simptomima koji su odudarah
od normalnog ponaanja, Teslin je stvaralaki genij ostao
jednako snaan. Godine 1906., kad je proslavio svoj pedeseti
roendan i kad su ga poele sustizati brojne nedae, izgradio
je prvi model svoje nevjerojatne turbine. Nadahnue za nju
pronaao je vjerojatno jo u svojim djeakim nastojanjima da
izgradi vakuumski motor, kao i u planovima to ih je osmislio
tijekom godine provedene u planinama svoje domovine, kad
je prekooceansku potu elio odailjati podvodnim cijevima.
Moda se zamisao o bez-lopatinoj turbini javila jo i ranije -
u njegovim najranijim, djejim izumima, kad je izgradio
malenu vodenicu bez lopatica koja se ipak okretala.
Koje god bilo porijeklo tog modela turbine, ona nije teila
ni punih 5 kilograma, a postizala je trideset konjskih snaga.
Kasnije je Tesla izgradio i mnogo vee turbine koje su
ostvarivale do 200 konjskih snaga. Ono to sam uinio,
objasnio je Tesla, bilo je da sam posve zanemario ideju kako
mora postojati vrsta pregrada ispred pare te sam prvi put na
praktian nain primijenio dva svojstva za koja svaki fiziar
zna da su zajednika svim tekuinama,2 samo se dotad nisu
koristila. Bile su to adhezija i viskozitet.
Julius C. Czito, sin Teslina dugogodinjeg strojara
Kolmana Czita, izgradio je nekoliko verzija turbina u svojoj
strojarskoj radionici u gradiu Astoria na Long Islandu. Rotor
te takozvane elektrane u eiru sastojao se.od jednog reda
vrlo tankih diskova, izraenih od njemakog srebra. Bili su
smjeteni na sredini osovine i zatvoreni u kuite. Kad bi
pristigla energija od bilo

264
 Ugroavanje postignutog

koje vrste tekuine, razlagao je Tesla, bila bi obuhvaena

na periferiji i bjeala bi prema sreditu. A kad se, naprotiv,
tekuina trebala pretvoriti u energiju, ulazila bi u sreditu, a
istjerivala se na periferiji. U oba je sluaja spiralno prelazila
meuprostor izmeu diskova, pri emu se energija dobivala
istim molekularnim djelovanjem, bilo od njega, bilo
odvojeno od njega. Nov se nain ogledao u tome da se
toplinska energija pare ili eksplozivne mjeavine 3
mogu
transformirati uz visoki stupanj iskoristivosti...
Nije vidio granica takvoj uporabi. Uz odgovarajue gorivo,
takva je turbina mogla pokretati automobile i zrakoplove. U
tri dana mogla je prekooceanske brodove prenijeti preko
Atlantika. Mogla se koristiti za vlakove, kamione, za
rashlaivanje i za hidraulike ureaje, u poljoprivredi, za
navodnjavanje, u rudarstvu - a radila bi, kako na paru, tako i
na benzin. ak je poeo dizajnirati i futuristike automobile
koji su kao pogon koristili njegovu turbinu. Iznad svega, bio
je uvjeren da bi ona bila mnogo jeftinija za proizvodnju od
tradicionalnih modela turbina.
Osjetio je snaan duhovni poticaj kad je njegova turbina,
ili barem njezin koncept, bila doekana s oduevljenjem. ak
su i asnici ministarstva obrane izjavili da ona predstavlja
neto novo u svijetu te da je na njih ostavila dubok dojam.
inilo se razumnim oekivati da e ovjek, koji je osmislio
bolji rotacijski sustav, na raun toga stei pravo bogatstvo.
Tesla je poeo izranjati iz beskrajne traume ponienja i
dugova. Jezive none more, u kojima bi se mijeala davna
smrt njegova brata Dane, majin kraj i unitenje
Wardenclyffea, poele su se prorjeivati. Jedino to mu je sad
trebalo bio je kapital i njegova e ga turbina iznova vratiti na
vrh. U glavi je poeo sastavljati popis moguih investitora.

265
 19. Afera s Nobelovom nagradom

Sva sila oaloenih koja je 14. travnja 1913. godine bila na

pogrebu J. Pierponta Morgana u crkvi St. Georgea na
Manhattanu, nahrupila je da bi vidjela teatralnu zavrnicu i
okonanje itavog jednog povijesnog razdoblja. Tesli su
dostavili ulaznicu za galeriju crkve, uz isprike to sva bolja
sjedea mjesta vie, naalost, nisu slobodna.
Nakon obreda izumitelj je u svoj kalendar pomno ubiljeio
datum koji e uslijediti za mjesec dana. Naime, 14. svibnja
imao je odobren termin za sastanak s J. P. Morganom,
potomkom bankarske kue Morgan.
Susret mladog bankara i izumitelja uglavnom je obiljeio
razgovor o prodajnim mogunostima Tesline turbine. est
dana kasnije, izumitelj je od tvrtke J. P. Morgan Companv
primio zajam od 15 tisua
1
dolara, uz kamatu od 6 posto i na
rok od devet mjeseci.
Tesla je sastanak popratio pismom, u kojem je biranim i
snanim rijeima opisao jedinstvenost svog posljednjeg
izuma. Budui da Vam je ova stvar poznata isto kao i meni,
koji na to ne gledam samo kao strunjak, nego i kao ovjek
koji moe vidjeti to nam sprema budunost, moete i sami
procijeniti koliko mi je, u ime ovjeanstva, stalo da2 budem u
dodiru s ljudima estitima i monima poput Vas ...
Naalost, tu se nije zaustavio. Kao da se nije mogao
suzdrati, pa je spomenuo kako mu je Morgan stariji za
Wardenclyffe posudio 150 tisua dolara. Ostali su ga u tom
pothvatu iznevjerili, pisao je, inae bi prvi svjetski odailjaki
sustav ve odavno procvjetao. Stoga je predloio osnivanje
dviju novih tvrtki - jedna bi se

266
 Afera s Nobelovom nagradom

bavila daljnjim razvojem radioemitiranja, a druga bi

proizvodila turbine. Uz to je ponudio i da Vama prepustim
sve svoje udjele u dobiti obiju tvrtki, te ostavio Morganu
mlaem i njegovoj procjeni da osobno odredi koliki e mu dio
ostaviti.
Morgan mlai kruto mu je odgovorio kako on ni u kojem
sluaju ne bi mogao pristati na to da mu Tesla prepusti svoj
udio, i to u obje tvrtke. Umjesto toga, predloio je, neka Tesla
sam krene u osnivanje takvih dvaju poduzea i ustroji ih te
onda iz dobiti koju u njima ostvari zapone vraati posuenih
150 tisua dolara tvrtki Morgan, odnosno kad bude u
mogunosti. To, dodue, nije posve okonalo svaki daljnji
razgovor meu njima, ali svakako ga je bitno opteretilo.
Sljedeih nekoliko godina izumitelj je jo nekoliko puta
pozivao J. E Morgana na ulaganja u izgradnju postaje za
beino emitiranje i turbine. No, novar niti je razumijevao, a
niti se ba previe zanimao za novotarije poput radija. A to se
tie beinog prijenosa elektrine struje, jo je na snazi bila
stara zamjerka: zbog ega bi Morgan elio izbaciti iz pogona
svoje vlastite dalekovode? Unato tome, posudio je Tesli i jo
5 tisua dolara te potom, poput svog oca, pobjegao na odmor u
Europu. Plovio je itave jeseni, vukui sa sobom ak i neke
knjige koje mu je izumitelj utrapio, ostavljajui Teslu bez
pravog odgovora.
A Tesla je u meuvremenu poeo prodavati licencu za
svoju turbinu i na europskom tritu. Zahvaljujui
posredovanju belgijskog princa Alberta, dobio je 10 tisua
dolara za licencu prodanu Belgiji. Od koncesije u Italiji
oekivao je dobit od 20 tisua dolara, a u Americi je sklopio
ugovore s automobilskom i eljeznikom industrijom te se
bavio i drugim slinim, zaudo praktinim, poslovima. No,
prihodi su mu jo bili znatno manji od onoga koliko mu je bilo
potrebno za istraivanja.
Razoaranja je nastojao nadvladati filozofski i stekao je
nevjerojatno tonu sliku o mjestu koje je zaposjeo u svom
vremenu ili, bolje, ispred svog vremena.
Mi nismo nita drugo doli zupanici usred svemira, pisao
je Morganu, i to je... neizbjena posljedica zakona to nam
govore

267
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

da pionir koji ode daleko ispred svog vremena ne moe biti

shvaen, da mora otrpjeti boli i razoaranja te se zadovoljiti
viom nagradom koju e mu dodijeliti tek budua
pokoljenja.3
Kad se Morgan uoi Boia vratio kui, Tesla ga je zasuo
itavim nizom prijedloga. Opet je bio oajan. Gotovo
oajavam zbog trenutnog stanja stvari. Strahovito mi je
potreban novac, a ne mogu ga nigdje nabaviti u ovim jezivim
vremenima. Vi ste zapravo jedini ovjek od kojega mogu
oekivati pomo... Zavrio je pismo poeljevi
multimilijunau sretan Boi. Od Morgana je stigao odgovor u
obliku rauna na iznos od 684,17 dolara za kamate,
obraunate na oba zajma kojima su rokovi za povrat ve
istekli, te uz najsrdanije dobre elje povodom blagdana.
U sijenju 1914. godine, unato tome to se prijetnja Prvog
svjetskog rata ve mogla osjetiti u zraku, Tesla je od Morgana
zatraio jo 5 tisua dolara kako bi mogao dovriti i isporuiti
turbinu za njemakog ministra pomorstva, admirala Alfreda
von Tirpitza. Nije drao da bi se njegova lojalnost mogla time
dovesti u pitanje, budui da je turbinu prvo ponudio amerikoj
Vladi. Usprkos pohvalama i estitkama koje su mu pristigle
od nekih ljudi iz amerikog ministarstva obrane, meu njima
se nije nala i narudba. Ovaj put Morgan je omekao te mu
odobrio jo jedan zajam.
Dva mjeseca kasnije ponudio je Morganu da financira
brzinomjer za automobile te da kupi dvije treine vlasnitva u
novoj tvrtki koja bi ih proizvodila. Postalo je strano jasno da s
turbinom ima podosta tekoa. Naime, jo nije bio proizveden
metal koji bi na due vrijeme izdrao velike brzine koje su se
razvijale pri njezinu radu; i ona ni u kojem sluaju nije bila
jeftina, barem ne u svojim prvim razvojnim stupnjevima. Bilo
mu je potrebno vie vremena, pa se stoga morao pozabaviti
dodatnim izvorima kapitala.
No ovoga je puta Morganov tajnik vratio sve dostavljene
priloge te ga obavijestio kako gospodina Morgana vie nimalo
ne zanimaju bilo kakvi novi izumi.
Ipak, itave sljedee zime Tesla je nastavio upuivati svoje
zamolbe Morganu. Molim Vas da ovo ne shvatite kao jo
jedan

268
 Afera s Nobelovom nagradom

vapaj upomo, napisao mu je, ali zapravo se radilo o

pravome vapaju oajnika. U meuvremenu je svoje urede
preselio iz tornja Metropolitan u jeftiniju zgradu Woolworth.
U studenome je konano doekao i Morganov odgovor.
Produit e mu rokove za otplatu postojeih zajmova, ali
njima vie nee pridodavati nikakve nove pozajmice.
inilo se da je u to vrijeme svima pomalo otvrdlo srce.
ak mu je i Scherff poslao dvije nove obveznice na potpis,
kojima je zamijenio stare, jo neplaene, kako bi mu ih njegov
negdanji poslodavac mogao isplatiti odjednom. Tom je
prigodom iskazao i svoje razoaranje injenicom to mu Tesla
dosad nije uspio isplatiti ni dio duga. Ali Tesla mu je,
potpisavi ih, javio o sjajnim izgledima koji se naziru
zahvaljujui turbini.
Iako zaokupljen vlastitim brigama, ipak bi pronaao
vremena da pomogne i svojim prijateljima. Johnson, kojega su
prije etiri godine unaprijedili u glavnog urednika Centuryja,
pisao mu je preklinjui ga da uva tajnu, jer se naao usred
uredskog skandala zbog kojega je mogao ostati bez posla.
Spominjao mu je pismo izvjesnog gospodina Anthonvja, koji
uope nema pojma o stvarnom stanju u uredu. to li e4 rei
kad mu kaem za novonastalu situaciju samo nebo zna...
Tesla, koji se zauzeo za tajanstvenu aferu, odgovorio mu je
pisamcem da je uinio sve to je bilo u njegovoj moi ne bi li
uredio itavu stvar, ali, naiao sam na snaan otpor pa se
bojim da nisam postigao neke opipljivije rezultate... No, neu
prestati sa svojim nastojanjima. Nadajui se kako neete
dopustiti da 5Vam takva mala neugodnost isuvie teko padne
na duu, ... *
Samo, ta je mala neugodnost - ija je priroda i nadalje
ostala strogo uvanom tajnom zavrila tako da je Johnson
bio primoran
* Neko je Tesla bio vrlo blizak prijatelj Richarda VVatsona Gildera, glavnog
urednika Centuiyja prije Johnsonova imenovanja. esto su se dopisivali i
izmjenjivali pozive na druenja, pri emu bi Gilder nerijetko krio
dogovore, jer ini se da njegovoj supruzi nije bilo po volji to joj mu
prijateljuje s izumiteljem. Dana 24. sijenja 1898. Tesla je gospoi Gilder
napisao: Svima nam je bilo veoma ao to nam se gospodin Gilder nije
mogao pridruiti.... oprostite na smetnji...

269
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

podnijeti ostavku. Nakon toga u njegovu otmjenom domu na

Lexington aveniji nita vie nije bilo isto. Iako se Robert s
vremenom zaposlio kao glavni tajnik Amerike akademije
znanosti i umjetnosti, izgleda da je njegov financijski poloaj
otada znatno oslabio. Johnsonovi su, dodue, nastavili
odravati svoje zabave, i dalje su drali poslugu i odlazili na
putovanja u Europu, na to su bili toliko navikli. Samo, sada ih
je takav nain ivota poeo gurati u dugove. Time je za oba
mukarca poelo razdoblje ivota koje e se nastaviti sve do
njihove smrti - razdoblje meusobnog pozajmljivanja manjih
svota za pokrivanje goruih obveza. Pri tome je, zaudo,
Tesla bio onaj koji je ee izvlaio Johnsona iz nevolja.
Rat s Njemakom sve vie se pribliavao Sjedinjenim
Dravama. Na poticaj Johna Haysa Hammonda mlaeg, Tesla
se s njim poeo nairoko dopisivati o moguim nainima za
ostvarivanje sjajne zarade kroz prilagodbe njihovih
robotiziranih ureaja za vojne potrebe. Naime, Hammond je,
koristei se Teslinim naelima, izgradio elektrinog psa na
kotaima koji bi ga posvuda slijedio, dok je motorom
upravljao zahvaljujui svjetlosnoj zraci, smjetenoj iza
njegovih oiju. To, dodue, ba i nije bio izum koji bi
generale i admirale natjerao da se pograbe oko toga, ali Ham-
mond je takoer daljinski, putem radija, upravljao i jahtom
bez posade u bostonskoj luci pa su se oba izumitelja
poigravala zamislima o osnivanju zajednike tvrtke za
teleautomatiku. Hammond je elio razviti svoj automatski
selektivni sustav, dok je Tesla mislio kako bi daljinski
upravljani torpedo, to ga je izumio jo davnih dana, sada
mogao dobro posluiti ministarstvu obrane. No, usprkos tome
to je Hammondu pomogao pri pisanju lanka o stanju tehnike
na tom podruju, njihova nastojanja da zajedniki 6
rade na
njegovu daljnjem razvoju ipak se nisu nastavila.
ak i u ovom poodmaklom razdoblju karijere, Tesli je jo
uvelike tetilo nesreeno stanje oko njegova dravljanstva.
lanak objavljen u Washington Postu spomenuo ga je, inei
pritom uobiajenu pogreku, kao poznatog balkanskog
znanstvenika, a kod birokrata u VVashingtonu pratila ga je
takozvana napomena

270
 Afera s Nobelovom nagradom

NIO (Nije izumljeno ovdje). Oevidna superiornost

pojedinih proizvoda rijetko bi dostajala da se nadvlada ovaj
nedostatak, ma koliko se drutvo u cjelini time moglo nai u
ulozi gubitnika.
No, Teslinim su izgledima u ono doba, bez sumnje, puno
vie tete nanijeli tradicionalni neprijatelji svih izuma
inercija itavog sustava, kao i razni prikriveni interesi. Jedan
industrijski savjetnik priao je o istraivanju koje je poduzeo
prije nekoliko godina. Vaingtonskom uredu za pomorska
istraivanja amerike mornarice postavio je tada pitanje jesu li
ikad na bilo koji nain poduprli ili sponzorirali Tesline
programe vezane za robotiku ili njegovu turbinu. Odgovor je
glasio: Cijelo smo vrijeme dobivali prijedloge za
financiranje Teslina rada na turbinama. No, budimo iskreni.
Parsonsova turbina postojala je ve dugo, i na njoj su se
izgradile itave industrije. Ako Teslina turbina nije bila
izvanredno i nezamislivo superiornija, bilo bi to bacanje novca u
bezdan, jer se postojea industrija ne bi povukla tek tako...
Ponekad su Teslini izumi bili bolje sree ako su bili
uneseni u Ameriku iz drugih zemalja. Tako je 1915. godine
njemaka tvrtka, koja je posjedovala njegovu licenciju za
beine patente, izgradila radiopostaju za radioslubu
amerike mornarice na Mvstic Islandu u blizinKTuckertona, u
dravi New Jersev. Bila je opremljena slavnim
Goldschmidtovim visokofrekventnim alternatorom s
magnetskom refleksijom, to je omoguavalo 7 da se
izmjenina struja radiofrekvencije izravno proizvodi. Tesla je
zahvaljujui tim patentima pune dvije godine primao
tantijeme u visini od tisuu dolara mjeseno, to mu je
predstavljalo vie nego dobrodoao izvor prihoda.
Kad mu je glavni inenjer Emil Mayer rekao da se poruke
koje postaja odailje primaju i na udaljenosti od 15 tisua
kilometara, primio je ovu vijest posve smireno, jer je samo
potvrdila ono to je on ve odavno znao. Time ste u praksi
potvrdili ono to sam ja demonstrirao svojim beinim
postrojenjem pomou znanstvenih eksperimenata koje sam
provodio izmeu 1899. i 1900. godine, odgovorio mu je.
Naalost, rat je ubrzo prekinuo redovito pristizanje tantijema.
Vlada je zatvorila radiopostaju u

17
TESLA TEK :VAN VREMENA

Tuckertonu 1917. godine, kad je Amerika ula u rat. No, Tesla

je kasnije ipak primio neisplaene tantijeme od korporacije
Atlantic Communications Companies.
Prvi svjetski rat zavukao se meu amerike graane
srpskog podrijetla i mnogo prije nego to je ratna groznica
zavladala cijelom zemljom. Pripadnici slavenskih naroda u
SAD-u nisu mogli a da se ne osjete pogoenima, budui da se
Srbija nala na elu panslavenskog pokreta za ujedinjenjem,
koji je naposljetku i upalio fitilj tog golemog ratnog poara.
Srpski nacionalist ubio je nadvojvodu Franju Ferdinanda u
Sarajevu, to je dovelo do toga da su i Srbiju i Crnu Goru
pregazile Centralne sile, koje su, meu ostalima, sainjavale
Austro-ugarska i Njemaka. Tako su uskoro do Sjedinjenih
Drava poele pristizati vijesti o nevjerojatnim patnjama
slavenskih naroda.
Domai emigranti poeli su organizirati svoja nastojanja
usmjerena k osloboenju, pod budnim okom Srpske
pravoslavne crkve i Srpskog crvenog kria, kojim je tada
predsjedao Pupin. Jedna anegdota iz tog vremena jo je jedan
dokaz netrpeljivosti koja je vladala izmeu dvojice
znanstvenika. Sam protojerej Petar O. Stijai, zajedno s-
poznatim teologom iz Srbije, doao je Tesli sa zamolbom da
amerikim Srbima uputi poruku jedinstva, nadajui se da e ih
tako potaknuti na slanje mnogo obilnije pomoi u domovinu.
Pritom su posve nevino spomenuli kako bi se osnovao odbor
koji bi uputio apel, a inili bi ga slavni Nikola Tesla, Mihajlo
Pupin te Teslin dragi prijatelj, dr. Pavle Radosavljevi (poznat
pod nadimkom doktor Rado), koji je u to vrijeme predavao na
Sveuilitu NewYork. Tesla ih je ljubazno zamolio da njega
izostave kao potpisnika, dobro znajui kako bi bilo
jednostavno nemogue da se on i Pupin ikada suglase oko
neke rijei ili fraze, a kamoli oko poruke o ujedinjenju. A ako
se ni sami lanovi odbora za ujedinjenje ne mogu sloiti...
Zavrio je razgovor u filozofskom tonu, ah s podrugljivom
iskrom u oku: ameriki Srbi imaju svoje miljenje o tome.
Godine 1918. proglaena je Kraljevina Srba, Hrvata i
Slovenaca pod vladavinom kralja Petra I. No, to nije okonalo
nemire i
 Afera s Nobelovom nagradom

patnje junoslavenskih naroda. Jedanaest godina kasnije,

nasljednik kralja Petra, Aleksandar I., uveo je diktaturu zbog
separatistikog pokreta koji se razvio u Hrvatskoj. Na kraju je
zemlja odabrala jedno ime za sve svoje narode i sva podruja -
bila je to Jugoslavija. Tesla je podravao oboje - i Aleksandra,
i ujedinjenje do kojega je tada dolo.
Drugu anegdotu o izumitelju ispriao je ve spomenuti pro-
tojerej Stijai. Na svom prvom putovanju u Ameriku, koju je
tada posjetio kao mladi izvjestitelj Srpske federacije, Stijai se
dobrano iznenadio kad je u Gradskoj knjinici Chicaga
pronaao knjigu pjesama omiljenog srpskog pjesnika, Jovana
Jovanovia Zmaja. Knjigu je preveo Nikola Tesla. Kasnije, kad
ga je doktor Rado odveo u posjet slavnom izumitelju u njegov
ured, tada jo na dvadesetom katu tornja Metropolitan, rekao
mu je: Gospodine Tesla, nisam znao da Vas zanima i
pjesnitvo.
U oima izumitelja zasjalo je udno zadovoljstvo. Puno je
nas Srba koji pjevamo, odgovorio mu je, ali nema nikoga
dco bi nas sluao.
List NewYork Times je 6. studenoga 1915. na naslovnici
objavio lanak zasnovan na Reutersovoj vijesti pristigloj iz
Londona, u kojem je izvijestio da e Tesla i Edison podijeliti
Nobelovu nagradu za fiziku. U intervjuu sljedeega dana Tesla
je novinaru Timeso rekao kako ddsad nije primio nikakvu
slubenu obavijest o nagradi. Samo je nagaao da bi se to
moglo odnositi na njegovo otkrie beinog prijenosa energije.
To se pokazalo praktinim, iznio je, i to ne samo na
udaljenostima mjerenim zemaljskim mjerilima, nego bi se
tako mogli dosegnuti ak i svemirski razmjeri.
Potom je izvjestitelju opisao kako zamilja budunost u
kojoj e se ratovi voditi elektrinim valovima, a ne
eksplozivom. Rekao je: Mi moemo osvijediti nebo i spasiti
ocean od ratnih strahota! Iz oceana bismo mogli izvlaiti
neograniene koliine vode potrebne za navodnjavanje! Mogli
bismo dobiti plodno tlo, a energiju uzimati od sunca!8

273
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Upitan o tome to misli zbog ega je odlueno da se

nagradi Edison, Tesla je taktino odgovorio kako je Edison
zasluio itavi tucet Nobelovih nagrada. A kad su spomenutog
presreli s ovim vijestima iz Engleske u Omahi, na povratku
kui s izlobe u San Franciscu, izgledao je uistinu zateen. I
on je potvrdio da nije primio nikakvu slubenu obavijest o
nagradi, i nije o tom pitanju elio izjaviti nita vie.
Robert i Katharine nisu bili nimalo iznenaeni, nego
jednostavno oduevljeni novostima. Robert mu je odmah
uputio najsrdanije estitke. Tesla mu je, sad ve u smirenijem
raspoloenju, odvratio kako bi mnogi ljudi mogli oekivati
Nobelovu nagradu, ah da sam ja nabrojio ni manje ni vie no
etiri tuceta svojih ostvarenja, koja se u tehnikim knjigama vode
pod mojim imenom. Stvarne i trajne su one poasti koje
dodjeljuje itav svijet, jer on rijetko grijei, a ne one to ih
dodjeljuje nekolicina koja moe i pogrijeiti. Za jednu takvu
nagradu dao bih sve Nobelove
9
nagrade to e se dodijeliti u
sljedeih tisuu godina.
Ono to je uslijedilo bilo je vie nego udno. Zapadnjake
novine, ukljuujui i vodee listove, naile su negdje na ovu
priu i u trenu je bez ikakve provjere proirile svijetom. Tako
je Tesla dao jo jedan intervju Timesu, u kojemu su mu se
obratili kao dobitniku Nobelove nagrade.
Tom je prigodom na novinarova pitanja odgovarao na sebi
svojstven nain. alio je zbog injenice to svijet i nakon
tolikih godina jo ne shvaa njegove zamisli o prijenosu glasa.
S onakvim postrojenjem kakav je trebao biti Wardenclyffe,
objasnio je, moglo se odustati od telefonskih stanica po
NewYorku, jer bi pretplatnici mogli razgovarati bilo s kim u
svijetu, i to bez ikakvih promjena svojih telefonskih ureaja. A
slike s europskih ratita mogle bi se prenijeti u Ameriku u
roku od pet minuta.
Struja bi prolazila kroz zemlju, razlagao je dalje, kreui se
iz jednog podruja s prijenosnom postajom neogranienom
brzinom te usporavajui na brzinu svjetlosti na udaljenosti od 9
tisua kilometara, potom iznova poveavajui brzinu na svom
putu iz tog podruja te stiui do prijemne postaje opet
neogranienom brzinom.

274
 Afera Nobelovom nagradom

To je predivna stvar. Jednog e se dana, kad poprimi

svoje puno znaenje, beini prijenos sruiti na ovjeanstvo
poput uragana. Jednog e dana postojati, recimo, est velikih
beinih telefonskih postaja u svjetskom sustavu, koje e
povezivati sve stanovnike Zemlje, i to ne samo glasom, nego i
slikom sugovornika.10
Ma koliko njegovo shvaanje fizike imalo mana (Tesla e se
do kraja ivota opirati zamisli da svjedost putuje bre od iega
drugog), budunost je pokazala koliko je njegovo proroanstvo
bilo utemeljeno. On nije, dodue, izriito predvidio dananje
stacionarne satelite za prijenos mikrovalnog TV-signala, ali
oito je na umu imao neto slino tome, kad je ve kao djeak
zamislio izgradnju prstena oko ekvatora koji bi se okretao u
skladu s rotacijom Zemlje.
Makar nije izumio televiziju, Tesla ju je sebi barem
predoio u mati. etiri godine nakon toga, Johnson mu je
predloio da kao isplativ izum osmisli nain prikazivanja
utakmica na nekoj vrsti kunih zaslona kakvi su se kasnije
uistinu i pojavili. Ali ja ionako oekujem da u postati
multimilijuna i bez bavljenja ureajima za masovne zabave,
odVovorio je, ipak mu ponudivi svoj najbolji prijedlog, koji
je obuhvaao devet letjelica s krilima a bez propelera, koje se
mogu vinuti na vie od sedam stotina kilometara, i pomou
kojih bi se snimali negativi, razvijali filmovi te se prikazivali
onako kako pristiu... To bi zahtijevalo izum kojemu sam
posvetio vie od dvadeset godina pomnih prouavanja i nadam
se da u ga i ostvariti, a zvao bi se televizija, koja bi omoguila
da se kroz icu vidi to se dogaa na velikim
udaljenostima...11 U stvarnosti, on se nikad nije ozbiljnije
pozabavio ovom zamisli.
Izvjee iz 1915. godine o dodjeli Nobelove nagrade za
fiziku, koju su trebali
12
podijeliti Edison i Tesla,13donijeli su listovi
Literaiy Digest i njujorki Electrical Vvbrld , jer su oba bila
tiskana prije 14. studenoga, odnosno dana kad je stigla jo jedna
Reutersova vijest, ovaj put iz Stockholma. Odjeknula je poput
bombe. Komisija za dodjelu Nobelove nagrade objavila je da
e nagradu za fiziku podijeliti profesor Vvllliam Henry Bragg s
engleskog Sveuilita Leeds, i njegov sin, W L. Bragg, sa
Sveuilita Cambridge, i to za uporabu X-zraka pri utvrivanju
strukture kristala.

275
TESLA - OVFEK IZVAN VREMENA

Sto se dogodilo? Zaklada za dodjelu Nobelove nagrade

odbila je dati objanjenje. Jedan Teslin biografi bliski prijatelj
objavio je nakon mnogo godina, kako je ameriki znanstvenik
srpskog podrijetla odbio primiti nagradu, ustvrdivi da on kao
izumitelj ne pristaje podijeliti nagradu s obinim
pronalazaem korisnih naprava.14 Drugi je biograf jo razradio
tu teoriju tvrdnjom kako je Edison bio onaj koji se usprotivio
njihovoj zajednikoj podjeli nagrade te da je bilo upravo u
skladu s njegovim zlobnim i sadistikim humorom oduzeti
Tesli 20 tisua 1Sdolara u trenuticu kad je znao koliko mu je
novac potreban.
No ne postoje stvarni dokazi koji bi pokazivali da je bilo
koji od njih dvojice uistinu odbio Nobelovu nagradu. Zaklada
Nobel jednostavno je objavila: Sva govorkanja o tome kako
netio nije dobio Nobelovu nagradu zato to je unaprijed
iskazao svoju namjeru da e je odbiti jednostavno su
smijena. Naime, onaj koga bi odabrali za dobitnika ionako
ne bi irrnrcrtCLp tome rei, osim to bi mogao odbiti nagradu
jednom kad ga se ve proglasi njezinim dobitnikom, ukoliko
bi tako odluio. Ipak, zaklada nije zanijekala da su njezin prvi
izbor inili upravo Tesla i Edison.
Edisonu su slava i bogatstvo ve bili osigurani. On nije
imao potrebe za takvim priznanjem i ne bi mu mnogo
pomoglo. No, za Teslu je cijela zgoda morala predstavljati jo
jedno gorko i okrutno razoaranje. A zasigurno mu nije
donijela publicitet kakav bi mu u tim kritinim trenucima bio
potreban.

276
 20. Letei tednjak

Silne tekoe s kojima se susretao u daljnjem razvijanju nove

turbine bile su od presudne vanosti. Zanesen poetnim
uspjehom malih modela turbine, Tesla je oblikovao\eliku
dvostruku turbinu koju je trebalo ispitati pod parom u
njujdrkoj postaji Vvaterside. To je bilo Edisonovo podruje,
nastanjeno inenjerima koji su bili zaposleni u tvrtki NewYork
Edison Company, tako da je mogao oekivati probleme od
samog poetka.
Teslin obiaj da u sveanom odijelu osvane u postaji u 17
sati te da potom od tamonjih djelatnika zahtijeva
prekovremeni rad, nije naiao na oduevljenje. Jer, novca za
temeljito testiranje turbine nije bilo dovoljno ak ni u
redovnom radnom vremenu. Inenjeri, koji su to odbijali
shvatiti, potuili su se na nesuglasice tijekom rada. I tako je
poelo.
No, to je bilo jo vanije, pojavilo se i nekoliko vrlo
ozbiljnih praktinih problema. Zbog strahovite brzine kojom
se turbina okretala, uz prosjenih 35 tisua okretaja u minuti,
razvila bi se tako velika centrifugalna sila da bi se metal
razvlaio u rotirajue diskove. Sve se to dogaalo mnogo
godina prije nego to je metalurgija uspjela proizvesti legure
koje su bile potrebne za takve brzine.
Konano mu je uspjelo nagovoriti tvrtku .Allis-Chalmers
Manu-facturing Company u Milvvaukeeju da izgradi tri turbine;
ali opet je njegov netaktian i nediplomatski odnos - kako
prema inenjerima, tako i prema upravi poduzea - izazvao
pritube upravnom odboru. Prekinuo je sva ispitivanja kad je
uo za negativno izvjee inenjera, koji su odluno izjavili da
ne ele izgraditi turbinu onako kako ju je on zamislio. Potuili
su se i da im je odbio dati sve potrebne obavijesti i podatke.

277
 TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

Kad je rukovoditelj odjela za eljeznice i rasvjetu tvrtke

Westinghouse u pismu zatraio podrobnije podatke o turbini,
Tesla mu je povjerio kako je ona superiornija od svega to
nude njegovi takmaci, kako po svojoj iznimno maloj teini,
tako i po vrhunskoj funkcionalnosti. Zapravo, napisao je, on je
namjerava iskoristiti u zrakoplovu koji e nalikovati - na
kutiju.
Ne biste se trebali nimalo iznenaditi, razglabao je, ako
me jednoga dana ugledate kako letim od New Yorka do
Colorado Springsa u neemu to e nalikovati 1
na plinski
tednjak i teiti, otprilike jednako toliko. (Kako ju je zamislio,
ta bi letjelica teila oko etiri stotine kilograma i mogla bi, po
potrebi, ui i izai -kroz prozor.)
Ma koliko oaravajui bili njegovi opisi, oni nisu urodili
narudbom tvrtie Vvestinghouse. U skladu s time, nastojei
nastaviti sa svojim radom na razvijanju turbine, uinio je za
njega vrlo neuobiajen korak. Naime, poeo je raditi za dvije
tvrtke odjednom -Pyle National Company i E. G. Budd Manufacturing
Compair/.
Zajedno s turbinom izumio je i zaporni dovod goriva, koji
je omoguavao da se upotrijebi i pogon na gorivo sa
sagorijevanjem. Taj jedinstveni vodi, koji na sebi nije imao
nikakvih dodatnih pominih dijelova, nedavno je bio iskoriten
i u fluidnim logikim elementima, koji su nazvani fluidnim
diodama.2 Teslin patent zapornog dovoda* iz 1916. godine,
koji je odobren odmah nakon Flemingove vakuumske diode,
postao je jednim od temelja suvremene znanosti o tekuim
gorivima. Ali sudbina mu je jo jednom uskratila dobit od
otkria.
Tek se danas Teslinoj turbini konano poinje ukazivati
pozornost koju je odavno zasluila. Jedan od vodeih
amerikih istraivakih strunjaka na tom podruju postao je
profesor strojarstva Vvaren Rie sa Sveuilita Arizona. No, on
je svoje radove

* Patent br. 1 329 559, zaporni dovod; 1 061 142, protjecanje tekuine; 1
061 206, turbina. U razdoblju od 1909. do 1916. godine takoer su pod-
nijeti i sljedei patenti: 1 113 716, vodoskok; 1 209 359, pokaziva
brzine; 1 266 175, gromobran; 1 274 816, brzinomjer; 1 314 718,
brodski log (brzinomjer); 1 365 547, mjera protoka; 1 402 025, mjera
frekvencije.

278
 Letei tednjak

ograniio na mehaniku fluida u postupku protjecanja koje se

odvija izmeu ploa.3
Godine 1972.Walter Baumgartner izgradio je eksperimen-
talni model Tesline turbine koja se pokretala komprimiranim
zrakom uz ubrizgavanje pare te proizvodila oko 30 konjskih
snaga uz 18 tisua okretaja u minuti.
Tijekom 1980-ih godina daljnjim se razvijanjem te jedin-
stvene turbine poela baviti kalifornijska tvrtka SunVVind, iz
Seba-stopola, koja joj je primjenu vidjela u prijevoznim
sredstvima i pogonima elektrane. Namjera je ove tvrtke
koristiti poneto izmijenjeni oblik Tesline turbine, u kojoj bi
vodik sagorijevao kao najbolje pogonsko gorivo za vozilo na
tri kotaa, to su ga nazvali Rainbow. No, turbina e takoer
moi sagorijevati propan i benzin.
Predsjednik tvrtke SunWind Mark Goldis izjavio je da je
njihov znanstveni istraiva Peter Myers izgradio
eksperimentalni model turbine, kojim je dokazao Tesline
pretpostavke. Stoga se on sad bacio na ugradnju vlastite
komore za sagorijevanje u turbinu, koja bi udovoljavala
potrebama suvremenog oblikovanja te uzela u obzir i
suvremena dostignua metalurgije.
Uvjereni smo da e Mversova vrtlona turbina, koja
zapravo predstavlja unaprijeenu i osuvremenjenu Teslinu
turbinu, raditi bolje od bilo koje koja se trenutno koristi, te da
e raditi sa 60 posto uinkovitosti, rekao je Goldis. Naime,
uinkovitost veine ostalih turbina iznosi oko 40 posto. On
vjeruje da veina prethodnika koji su pokuavali unaprijediti
Teslinu turbinu nisu u tome uspjeli zato to nisu razumijevali
laminarno strujanje kao suprotno turbulentnom strujanju.
Turbina, tvrdi Goldis, nije skupa i lako se proizvodi.4
Jo jedna kalifornijska tvrtka, General Enertech iz San Diega,
proizvodi i prodaje Tesline turbine kao crpke. I oni su je
poneto izmijenili i osuvremenili u odnosu na nacrte njezina
izumitelja.
Ali jao, budui uspjesi ne mogu platiti tekue raune i du-
gove. Tesla se teko borio da bi svakodnevno podmirivao
trokove rada i uspijevao odrati svoje prijeme na razini hotela
Delmonico.

279
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Stoga je za njega morao biti strahovit udarac, pravi drutveni

antiklimaks, kad su mu zbog neplaenih dugova uskratili
ulazak u igranicu Plavers Club. S druge strane, moda i nije.
Jer, otkako tamo vie nije mogao sresti Marka Tvvaina ili
Stanforda Whitea, posjeivanje takvih mjesta ionako ga je sve
manje zabavljalo.
Njegovo se ime i dalje redovito pojavljivalo u novinama, a
naslovi lanaka nikad se nisu odrekli toga da svojim itateljima
podrobno opiu izvornost njegove matovitosti. Jer, njegove su
zamisli nosile u sebi vrijednost vijesti ak i ako nisu bile
podcrijepljene sadrajnim i praktinim istraivanjima. Teslin
plimni val onemo-guit e rat, objavio je English Mechanic &
VVbrld of Science, govorei o njegovoj ideji da se eksploziv po
potrebi iskoristi za stvaranje razornih valova na oceanu. Nakon
ovog lanka o toj se umotvorini nije ulo puno vie.
U svom pismu Timesu, pod nazivom Nicola [sic] Tesla
protestira, onaj ve spomenuti, novi, ranjiviji i osjedjiviji Tesla
iznio je openitu pritubu koja se svodila na to kako misli da
mu se trebalo odati priznanje za njegove vlastite izume. No,
ogoreni je stav, koji su njegovi prijatelji s tugom poeli
zapaati kod njega, iznova bio iznevjeren samim svojim
objavljivanjem - pismo se nalo na jednoj polovini stranice, a
drugu je polovinu zauzimala pria o trenutnom junaku dana,
pioniru svih pilota, Orvilleu Wrightu.
Wrigt je svoj intervju dao na livadi u blizini Vvashingtona
dok se pripremao za probno uzlijetanje sa svojim
zrakoplovom, kojim je zapravo dotad uzletio ve dosta puta.
No, to je trebala biti osobita prigoda jer su mu dojavili da
predsjednik Teddy Roosevelt stoji uz prozor Bijele kue,
nadajui se da e ga pozvati na svoj let kao pratnju, ne bi li
tako postao prvim Leteim predsjednikom itave nacije.
VVrightu se moe oprostiti odreena uzrujanost na
pomisao da bi mu suputnikom mogao postati zubati
predsjednik, umotan od glave do pete svom zamislivom
zatitnom odjeom i obuom, izmama i dokoljenicama,
kacigom, letakim naoalama i bijelim svilenim alom, kako je
dao naslutiti Timesov izvjestitelj. Leta nije elio na sebe
preuzeti takvu odgovornost, znajui ipak koliko

280
 Letei tednjak

probni let moe biti rizian. A opet, inilo se gotovo jednako

rizinim odbiti predsjednika.
Gomila naroda, koja se brojila u tisuama, okupila se oko
provizorne piste nestrpljivo oekujui letaevu odluku. Wright
je petljao oko motora koliko je god due mogao, a da to ne
bude upadljivo... Naposljetku je pionir zrakoplovstva visoko u
zrak podigao platneni vjetrokaz i pomno se zagledao u njega.
Masa je zaustavila dah. Svi su skupa s njim pozorno
promatrali kako se slabani povjetarac poigrava platnom. Tada
je Wright spustio vjetrokaz i odmahnuo glavom. Ne moemo
poletjeti, ozbiljno je ustvrdio.
Iznad tog napetog izvjea, Teslina je tualjka jasno
govorila o njegovom preziru spram takvog stanja
zrakoplovstva. itav svoj ivot, napisao je, bavio se nacrtima i
motorima za napredne zrakoplove koji bi razvijali velike
brzine, samo to dosad nije za njih podnio nikakve patente.
Ali ionako se nije previe zamarao onim to su na tom
podruju radili njegovi takmaci, jer su njegove zamisli bile
iritantno za itatelje bitno superiornije:
Usporedite bilo koji noviji zrakoplov s Langlevjevim pro-
totipom, jedio se, i neete vidjeti niti jedno bitno
poboljanje... Sve su to isti stari propeleri, isti stari zrakoplovi,
upravljai, krila - ni jedne jedine razlike vrijedne spomena... S
druge strane, dosad se proslavila ve hrpa aeronauta, koje
veliaju kao osvajae i kraljeve neba. No bilo bi ispravnije kao
takvoga pozdraviti Johna D. Rockefellera. I dok jo ekamo
da se osiguraju dovoljne koliine visokovrijednog goriva,
moramo priekati i na motor koji e biti u stanju u zraku
nasuprot sile tee odravati ne samo sebe, 5
nego i teinu koja je
nekoliko puta vea od njegove vlastite.
Langlevjev zrakoplov, rekao je dalje, osuen je im naie
na vrdog koji ga odvlai prema dolje pa je zbog toga mnogo
bolji helikopter, iako se i njemu moe nai zamjerke, samo iz
drugih razloga.
Jedno zaista uspjeno zrano plovilo, koje silom prilika
mora biti tee od zraka, trebalo bi se zasnivati na radikalno
novim naelima, predvidio je, a ubrzo e i biti proizvedeno. A
kad se to

281
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

dogodi, bit e to takav poticaj proizvodnji i trgovini kakvome

dosad jo nismo bili svjedoci, ali samo pod pretpostavkom da
Vlada ne pribjegne istim onim metodama panjolske
inkvizicije koje su se ve dokazale kao pogubne kod beinog
prijenosa. Tek tada e ono postati idealnim sredstvom koje e
ovjeka uiniti apsolutnim gospodarom neba.6
Iako su takva pisma, prepuna optubi zbog uinjenih mu
nepravdi, kao ishod imala jedino opu zlovolju prema njemu,
kao i obino njegovo je predvianje bilo posve tono.
Poaen pozivom na veeru s admiralom Charlesom
Sigsbeejem u Vval-dorfu, on mu je opisao zrane ratne
brodove ije vrijeme tek nailazi, te jo jednom iznio svoje
proroanstvo o beinim telefonima to e ubrzo preplaviti
svijet.
Tesla je ipak podnio patente za svoj briljantno dizajnirani
zrakoplov ili letei tednjak u dananjoj tehnikoj
literaturi sljednice se ove letjelice (koja se ne smije zamijeniti
s obinim helikopterom) nazivaju VTOL-letjelice, a radi se o
zrakoplovu koji uzlijee i slijee okomito. dodue, tek
1921. i 71927. godine, da bi mu konano bili odobreni 1928.
godine. Vjeruje se da je zrakoplov jedini izum koji je Tesla
patentirao, a da za njega nije ni pokuao izraditi prototip,
najvjerojatnije zbog pomanjkanja sredstava za njegov daljnji
razvoj. U godini u kojoj su mu patenti bili ovjereni, izumitelj
je ipak ve navrio sedmdeset dvije godine.*
Siuna letjelica, za koju je mislio da bi se mogla prodavati
za manje od tisuu dolara, uzdizala se s mjesta okomito u zrak
pomou propelera nalik na one kakve imaju helikopteri. Pilot
bi dodirom upravio nagnutu letjelicu prema naprijed, a
propeler bi se pomaknuo na prednju stranu, kao kod aviona.
Pilotovo sjedalo bi se zaokrenulo tako da ostane u uspravnom
poloaju dok bi se krila pomicala u vodoravan poloaj.
Teslina lagana, ali mona turbina trebala je velikom brzinom
pokretati letjelicu prema naprijed. Slijetala je tono obrnutim
postupkom - na prostoru veliine krova garae, dnevne sobe
ili palube omanjeg broda.

Patent br. 655 114, ureaj za zrani prijevoz

282
 Letei tednjak

Teslin sustav okomitog uzlijetanja i slijetanja ostao je

zaboravljen gotovo itavo desetljee nakon njegove smrti. A
tada su, u prvoj polovini 1950-tih godina, Convair i Lockheed
poeli istraivati i iskuavati letjelice koje su se vjerno
oslanjale na Tesline nacrte, mada su izvedbom bile znatno
sofisticiranije. Uspjenija od tih dviju letjelica, Convair XFY-1,
nazvana jo i Pogo, izraena je kao 7 tona teak borbeni
jednosjed za mornaricu, a pokretao ju je turbopropelerski
motor od 58S0 konjskih snaga, marke Allison T-40. U
mirovanju bi bila oslonjena na stranji dio, dok bi joj vrak
bio uperen ka nebu. U akciji bi uzlijetala okomito, potom bi se
okrenula za 90 stupnjeva u vodoravni let, u kojemu bi na
visini od 5000 m razvijala najveu brzinu od gotovo 1000
km/h.
Iako su se ispitivanja obavljana s Pogom openito
pokazala uspjenima, amerika mornarica ipak nije donijela
odluku o njihovoj masovnoj proizvodnji. Zakljueno je da su
motori marke Allison preslabi, kako je dizajn sjedala za pilota
neodgovarajui da bi se u letu mogle postii nagle promjene
visine kakve su se zahtijevale, te da su kakljiva slijetanja,
gotovo naslijepo, ipak preopasna.
Ali mogue vojne i komercijalne prednosti letjelica koje bi
mogle polijetati i slijetati bez potrebe za dugakim pistama
bile su jednostavno prevelike da bi se zanemarile tek tako.
Nastavljajui rad na zanimljivim ispitivanjima koja su
obavljali Convair i Lockheed sa svojim letjelicama,
meunarodna zrakoplovna industrija bacila se na traganje za
idealnim dizajnom VTOL-letjelice. Iskuane su brojne
zamisli, ali sve do 1980-ih godina najomiljenija su ostala ona
rjeenja koja, dodue, nisu sama mijenjala svoj oblik pri
uzlijetanju i slijetanju, ali su zato imala toliko izmijenjene
motore da su se sad oni mogli zarotirati za devedeset stup-
njeva pri mijenjanju smjera. Dva modela suvremenih i
vodeih borbenih zrakoplova ameriko-britanski Harrier
i ruski Yak-36 primjenjuju upravo ovo naelo letenja.
Drugim rijeima, Teslin letei tednjak bio je daleki zov
za dananjim sofisticiranim i snanim VTOL-letjelicama.
Zaista, budui da je bio zamiljen desetljeima prije svitanja
doba

283
TESLA - 3VIEK IZVAN VREMENA

mlanjaka, letei tednjak nije ni mogao izgledati drukije.

Ipak, kako su to pokazala ispitivanja Convaira i Lockheeda
tijekom 1950-tih godina, Teslina je zamisao bila neizbjean
prvi korak u istraivanju letjelica VTOL. Ve je samo po sebi
dovoljno zapanjujue to je Tesla uope i doao na ovu
zamisao u vrijeme kad se avijacija nalazila jo u povojima no,
ako je vjerovati jugoslavenskom listu Pregled, Teslina je zamisao
o VTOL-u moda ak i najavila razdoblje snanih i brzih
mlanjaka. Prema tom uglednom glasilu, u Beogradu je meu
Teslinim papirima i nacrtima pronaen podatak koji ukazuje
na to da su Teslini prvi crtei VTOL-letjelica, zajedno s-
njegovim planovima za raketne motore, bili uniteni jo u
poaru laboratorija, davne 1895. godine!8
Muzej Nikole Tesle u Beogradu uva, osim crtea njegove
letjelice, jo i planove za aeromobil, to jest mlazni
automobil s propelerom i etiri kotaa, oito zamiljen
istodobno za letenje i za cestovni promet. Prema rijeima
uprave muzeja, njegovi dokumenti sadre izraune konjskih
snaga, potronje goriva i druge aspekte, koji su svi do jednoga
izgubili svoju pravu vrijednost kad je Tesla preminuo. Osim
toga, izvijestili su da je ostavio i skice meuplanetarnih
brodova. No, te obavijesti nisu bile na raspolaganju
povjesniarima znanosti sa Zapada.
U trenucima kad bi se ipak pribliio posve zemaljskim
pitanjima, Tesla je dizajnirao posebno oblikovane gromobrane
ili pak klimatizacijske sustave te je radio na raznim
prijedlozima proizvoaima, dokazujui im da bi i njihovi
otpadni plinovi, koje izbacuju eliane i razne tvornice, mogli
pokretati njegove turbine. On nikada nije pogledao dim kako
izlazi iz nekog dimnjaka, a da se nije osjetio pogoenim zbog
tog otpadnog goriva, koje nije do kraja sagorjelo i bilo
iskoriteno.
I dok se njegova mata najradije bavila budunou i
vizio-narstvom, svakodnevica mu je postajala sve sumornijom.
Tako je izmeu Scherffa i izumitelja izbila prava svaa zbog
novca, jedna od rijetkih meu njima, iako su obojica na nju
brzo zaboravili. Scherffmu je javio da ga vjerovnici uistinu
sve vie progone te da je zbog bolesti supruge zapao u
popriline dugove. Nadao se

284
 Letei tednjak

da e mu Tesla moi platiti barem dio onoga to je potraivao

od njega.
Izumitelj mu je uznosito odgovorio: Molim da ne
dopustite gorini da Vas obuzme. Znate da je sve to ste
doivjeli uza me bilo uistinu nesvakidanje te Vam je, iako od
svega moda i niste stekli nekih veih materijalnih koristi,
ipak postalo sredstvom za razvijanje svega onog dobroga to
je u Vama... Ali kad se Scherff pokazao upornijim nego
inae, poslao mu je manju svotu, zauzevi opet pritom pomalo
nadut stav: ao mi je to primjeujem da gubite svoju
poslovinu staloenost i postojanost.... Morate se sabrati i
odagnati od sebe zle duhove...9
Da bi jo malo obodrio duevno stanje svog nekadanjeg
najblieg suradnika i vjernog prijatelja, izvijestio ga je da je
razvijanje njegovih parnih i plinskih turbina, kao i ventilatora
skoro pri kraju, ime su zajedno odrali svoje revolucionarno
obeanje. Napisao mu je: Sada radim na novim dizajnima za
automobile i lokomotive u koje e biti ugraeni moji novi
izumi. Oni ne mogu postii nita drugo do li nevjerojatnog
uspjeha. Jedini je problem gdje i kako nabaviti gotovinu, no
ne moe potrajati jo dugo da i moj novac pone pritjecati10u
bujicama, a tada moete od mene zatraiti to god poelite.
Drugom mu se prigodom teko iskuavani Scherff javio
kako bi mu rekao da mu je neizmjerno drago uti da e se
Teslin tera-peutski ureaj ubrzo nai na tritu, jer bi mu i
samom trenutno vrlo dobro doao. On se u svojoj dosta kasnoj
ivomoj dobi uspio odluiti da kupi vlastiti skroman kuerak u
VVestchesteru, u Con-necticutu, pa su sada njegove
hipotekarne rate postale glavnim predmetom pisama koja je
slao Tesli.
Iako mu bujice novca nikada nisu poele pritjecati, Tesla
je ipak s vremena na vrijeme uspijevao pronai ponekog
veeg ulagaa. Tako je 1910. godine s poetnim kapitalom od
400 tisua dolara osnovao tvrtku Tesla Ozone Compam/, u kojoj
su se trebali razvijati postupci za proizvodnju nekolicine
njegovih komercijalnih proizvoda, izmeu ostalih i oni
namijenjeni rashlaivanju. Potom je u Albanvju, u dravi New
York, registrirao tvrtku Tesla Propulsion

285
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Companv s kapitalom od punili milijun dolara, zajedno s

Josephom Hoadlevjem i Vvalterom H. Knightom, a cilj im je
bio zapoeti s proizvodnjom njegovih turbina za brodove, kao
i za ozbiljnog kupca tvrdoi Mabama Consolidated Coal & Iron
Companv.
Uza sve ostale probleme, na Teslu su se u tom razdoblju
obruile i nevolje vezane za jo jednog biveg suradnika, Fritza
L6wen-steina. Njegova pouzdanost i vjernost zabrinjavala je
Teslu jo od onih davnih dana kad su zajedno obavljali tajna
istraivanja u Coloradu. Ipak, razuvjerio ga je povratak
njemakog inenjera radi suradnje na Wardenclyfieu, iako to
ba i nije bilo duga vijeka - nakon nekoliko godina razili su
se iznova zbog financijskih razloga. Nakon toga je
L6wenstein nastavio raditi samostalno i postao uspjenim
izumiteljem raznih radioureaja.
Godine 1916. Nijemac je kao kljuni svjedok obrane bio
pozvan svjedoiti u parnici koju je tvrtka Marconi Wireless
Telegraph Company of .America pokrenula protiv tvrtke Kilbourne
and Clark. Tom je prigodom pristao svjedoiti kako, po njegovu
miljenju, Teslini patenti vezani za radio znatno nadilaze
Marconijeve patente. No, Lovvenstein je u posljednjem
trenutku promijenio stranu i svjedoio u korist Marconija.
Uzdigla se velika praina oko vjerodostojnosti takvoga
svjedoka, pale su i teke optube, ali nita se nije moglo
dokazati. Jedino to je iz svega toga proizalo bilo je - da je
Lovvenstein osigurao Teslino doivotno neprijateljstvo.
Izgleda kako je u razdoblju izmeu 1910. i 1915. godine Tesla
posudio znatne svote novca njemakom radioinenjeru. Stoga
je tri godine kasnije
11
podigao tubu protiv njega, ali ipak nije
otiao na suenje.
Anne Morgan, sad ve poznata i po vlastitim zaslugama, a ne
samo po obiteljskom bogatstvu, iznova je osvanula u njegovu
ivotu nekako ubrzo nakon oeva pogreba. Naime, Tesla joj je
poslao pismo prepuno suuti te joj u njemu opisao svoje
duboko divljenje prema Morganu starijem, koje je nadivjelo i
njegova razoaranja vezana za novac: itav ga je svijet
poznavao kao pravoga genija rijetkih sposobnosti, no meni se
ini da je bio jedan od najveli-

286
 Letei tednjak

anstvenijih likova svih vremena... od onih koji obiljeavaju

itave epohe u razvijanju misli i pregnua ovjeanstva...12
Poput Tesline turbine, i Anne je postala pravi pogonski
stroj. ivot joj je bio krcat dobrotvornim djelatnostima svih
vrsta. Radila je na pitanjima obrazovanja, zatite djece,
poboljanju uvjeta rada za ene, pomagala je siromanim
useljenikim obiteljima - da i ne spominjemo njezino uplitanje
u navike bogataa i njihovo ponaanje prema posluzi.
Osvjeena zadovoljstvima doivljenima na putovanjima
Europom, ravno s puta osvanula bi u nonom sudu za ene na
Manhattanu, gdje bi pomogla pokojoj svojeglavoj i posrnuloj
djevojci. Poput prave prethodnice Frances Perkins - samo bez
njezinih vjerodajnica - putovala bi diljem Amerike i po
enskim klubovima drala govore o svojim ciljevima, meu
koje se odnedavna ubrajalo i osnivanje fonda za organiziranje
plaenih godinjih odmora zaposlenim enama... Sa sucima je
raspravljala o problemima beskunika, ili pak o izrabljivanju
djevojaka i mladih ena, a ponekad bi dospjela i do vrlo
udaljenih krajeva, recimo do Topeke u Kansasu, gdje ju je
zadivljeni guverner W R. Stubbs opisao kao buntovnicu.
Iako je ve gotovo zaboravila svoju mladenaku
zanesenost Teslom, nakon pogreba su i dalje ostali u kontaktu.
Pisala mu je: Nadam se da u Vas vidjeti ove zime, jer mi je
zaista ao da je protekla ve itava godina otkad smo se
posljednji put sreli. Jesu li ovi mnogi mjeseci uinili togod za
Vas u Vaem 13radu, i osjeate li napokon da u njemu
napredujete...?
Tesli je bilo drago to mu se ukazala prigoda da obnove
poznanstvo, pa se malo prepustio elji za hvalisanjem: Od
naeg posljednjeg ugodnog susreta moj je napredak bio
neprestan i vie nego zadovoljavajui. Stalno me salijeu razne
nove zamisli, ak i vie nego prije. Tada ih gledam kako rastu i
razvijaju se i to me ini sretnim, a to mi u odreenom stupnju
prua i osjeaj uspjeha u onom posve svjetovnom smislu.
Iznio je i iskrene pohvale za njezin plemeniti
14
rad te odaslao
tople pozdrave njezinoj gospoi majci.
Veliki poar, do kojeg je 25. oujka 1911. dolo u tvornici
Tri-angle Factory, kad je 145 krojaka koulja - a uglavnom se
radilo o

987
TESLA - OVfEK IZVAN VREMENA

imigranticama - skoilo ravno u smrt iz najveeg njujorkog

sredita eksploatacije radne snage, izazvao je velike nemire koji
su doveli do ubrzanog stvaranja sindikata te se na kraju prelio
i u iroki pokret kojim su se poeli odluno zahtijevati bolji
uvjeti rada. Poar, do kojega je dolo zbog nevjerojatnog
zanemarivanja osnovnih pravila o sigurnosti na radu, ostavio
je za sobom i mnogo ozlijeenih. Zahvaljujui toj stranoj
nesrei, mnoge od stvari za koje se Anne zauzimala jo od
svoje mladosti konano su se poele ostvarivati.
Vidjeli su je kako stupa u istim redovima sa trajkaima i
znalo se da je autorica slavnih i dirljivih pisama u kojima se
zalagala za svoje ideale. U svojim haljinama iskrojenima po
mjeri izgledala je - kako su je novinari opisivali -
punanom. Puila je cigaretu za cigaretom, govorila vrlo
brzo i slovila je kao strano vjeta za prikupljanje sredstava za
fondove. Govorilo se da njezina energina nazonost itavom
ozraju jednostavno daje neki naboj i djeluje poput
elektriciteta.
Jedan je njezin biograf nagaao kako su Anneine
androgene osobine i Teslina tobonja aseksualnost mogli
oblikovati sjajnu osnovu za njihovo prijateljstvo. Meutim,
snaniji su magnetizam od ovoga, bez sumnje, imali njezin
novac i drutveni poloaj.
Prisjetivi se silnih zamolbi za posudbama koje je Tesla
tijekom godina upuivao prvo njezinu ocu, a potom i bratu,
ima dosta humora u injenici to se Anne nije nimalo libila
zamoliti ga neka joj uplati barem dio svote za poneki od
njezinih ciljeva i to ga je znala bocnuti zbog njegova
snobizma. Prikupljajui tako sredstva za enski odjel Dravne
udruge graana, u jednom svom poduem pismu Tesli
grupirala je njihove ciljeve po nazivima kao to su ubonice,
graanska svijest i slino, izvjetavajui ga istovremeno s
gnuanjem o tome kako su gorljivi zagovornici osnivanja
obveznog dravnog mirovinskog fonda njezino prikupljanje za
ubonice proglasili ostatkom barbarizma i beskorisnim
zlom. Usprkos svom zdunom pomaganju poniavanim
slojevima, ona nije bila nikakav vatreni liberal i vjerovala je
kako Vlada jednostavno mora spasiti i popraviti uvjete ivota
u ubo-

288
 Letei tednjak

nicama. U kratkom je zakljuku upitala: Hoete li Vi biti

jedan od tridesetorice koji e priloiti 100 dolara kako bismo
prikupili iznos koji nam je jo potreban u ovoj godini?...15
Nema traga ikakvom Teslinu odgovoru. U to je vrijeme esto
jedva izlazio na kraj i s plaanjem hotelskih rauna.
U njegovu je pisaem stolu pronaeno jo jedno pismo na
koje nije odgovorio. Poslala mu ga je Katharine Johnson:
Ponekad se nadam kako ete me natjerati da Vam
ispriam sve to znam o prijenosu misli, pisala mu je. ena
bi se trebala suzdravati toga da govori o ovakvim stvarima.
No, u posljednje tri godine doivjela sam toliko prelijepih
iskustava, od kojih su mnoga ve gotovo i izblijedjela, da
strepim od toga kako e jednom jednostavno nestati, zajedno
sa mnom. A od svih ljudi na svijetu upravo ste Vi onaj koji bi
o tome trebao neto saznati, jer ne biste mogli izbjei
znanstveno zanimanje za to. I dok jo tragam za boljim
nazivom, ja to nazivam prijenosom misli. A moda to uope i
nije to. Tako sam esto eljela i namjeravala porazgovarati s
Vama o tome, ali kad sam s Vama, nikada ne govorim o
stvarima koje sam Vam eljela rei, i ini mi se da sam
sposobna16 samo za jednu jedinu stvar. Dajte, doite sutra, u
subotu.

289
 21. Radar

Poniavajua vijest o Teslinu financijskom slomu vezana za

njegov gubitak Wardenclyffea dobila je svoj nastavak u
oujku 1916. godine, kad mu je stigao sudski poziv zbog
neplaenog poreza gradu NewYorku u visini od 935 dolara.
Scherffje probdio noi i noi zabrinut za svog biveg
poslodavca i njegove neplaene takse, i sad je dolo do
najgorega. Jer, tu su vijest kao pravu poslasticu objavile sve
gradske novine. Nesrea se inila nepravedno okrutnom i to
veom to je naila upravo u vrijeme kad su Edisona u
Vvashing-tonu imenovali voditeljem1 znaajnog istraivakog
odjela unutar ministarstva obrane , i dok su Marconi,
Vvestinghouse, General Electric i tisue manjih tvrda gomilale
dobit od Teslinih patenata.
Sad je bio primoran javno priznati na sudu da ve
godinama ivi na kredit u hotelu WaIdorf-.<4storia, da nema ni
prebijenog centa i da pliva u dugovima. Stoga su mu oduzeli
zemlju na kojoj je bio izgraen Wardenclyffe i prodali je
njujorkom tuilatvu, pa je ak bilo javljeno i da izumitelju
prijeti zatvor zbog dugova prema gradskim vlastima.
Unato tome, upravo u vrijeme tog kaosa, strave i javnog
ponienja, Tesla je dovrio i objavio osnovna naela onoga
to e -dodue, tek nakon puna tri desetljea postati poznato
pod imenom radar.
Njemake podmornice ve su postigle prosjek od oko mili-
jun tona potopljenog saveznikog brodovlja na mjesec, kad je
u travnju 1917. godine Amerika odluila ui u Prvi svjetski
rat. Zato je istraivanje naina na koje bi se podmornice
uspjeno otkrivale postalo pitanjem od najveeg znaaja. ak
ni urba oko pronalaenja sredstava kojima bi se predvidjeli
zrani napadi nije

290
 Radar

bila toliko velika, iako su njemaki zrakoplovi i cepelini

poeli sve redovitije i ee posjeivati sredinju Francusku i
Englesku. Premda se moglo predvidjeti i to da bi zrani napadi
mogli ubrzo postati uistinu razorni, do toga jo ipak nije dolo.
Bitke u zraku jo su poimane kao romantine i smione, te se
smatralo da izazivaju prikrivene sklonosti k junatvu, ak i
kod njihovih rtava.
Kad su njemaki borbeni zrakoplovi bacili svoje prve
bombe na Pariz, Pariani su zastajali na otvorenim ulicama da
im ne bi togod promaklo. A kad se dogodio prvi zrani napad
na London, Londonani su izgazili cvijee to im je ukraavalo
parkove utrkujui se do mjesta napada. Letjelicu, koja je u
plamenu tresnula o tlo, novine su opisale kao nesumnjivo
najveu besplatnu predstavu u kojoj je London ikada uivao.
ak su i same rtve bombardiranja pokazivale slabe
znakove uznemirenosti, javljao je list Lancet, toliko je
jedinstveno i poticajno bilo to iskustvo. Zapravo, Englezi kao
da su jedva doekali prigodu da bi mogli svima pokazati ono
to je izvjestitelj opisao kao temeljni znaajan imbenik, onaj
vlastite rase kojoj naprosto nema premca u odgovoru gomile
na izazov karaktera, a to nam je postalo poznato jo od
trenutka kad je izbio veliki rat... ini se kako je rat Engleze
nagnao da se osjeaju - vie Englezima.
U takvim okolnostima nije uope udno to je Tesla, kad
se poeo baviti pitanjima primjene radara u vojne svrhe,
ponajprije razmiljao o otkrivanju poloaja brodova i
podmornica, a ne neprijateljskih bombardera. Tesla je svoju
opu zamisao o radaru iznio jo u lipnju 1900. godine, u
dalekosenom lanku to ga je objavio Century: Stacionarni
valovi... znae neto mnogo vie od beinog telegrafiranja na
bilo koju udaljenost... Primjerice, njihovom uporabom
moemo po elji u postaji koja odailje proizvesti elektrini
efekt na bilo kojem, unaprijed tono utvrenom podruju
zemaljske kugle, moemo odreivati relativni poloaj ili smjer
kojim se kree neki predmet, primjerice brod na moru,
izraunavati udaljenost koja nas od njega dijeli ili njegovu
brzinu...

291
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

U listu Electricol Experimenter iz kolovoza 1917. godine opisao

je glavne osobine suvremenog vojnog radara: Ako moemo
odaslati koncentriranu zraku koja se sastoji od struje
elektrinih naboja to titraju golemom frekvencijom - recimo s
milijun perioda u sekundi - te potom presresti tu zraku nakon
to se odrazila od, primjerice, oklopa podmornice, a zatim
ovako uhvaenu zraku prikazati na fluorescentnom zaslonu
kao svjetlosni trag (nalik metodi rada s X-zrakama) na istom
ili nekom drugom brodu, tada bi bio rijeen na problem
utvrivanja poloaja neke skrivene podmornice.
Takva elektrina zraka nuno bi trebala imati iznimno
kratku valnu duljinu, i upravo se tu nailazi na velik problem
to jest, kako razviti dovoljno kratku valnu duljinu, i to
istodobno uz golemu koliinu energije...
Zraka koja istrauje neko podruje morala bi se izbacivati s
prekidima, to bi omoguilo da se uvijek izbacuje vrlo snana
zraka pulsirajue elektrine energije...
To to je Tesla opisao bile su osobine atmosferskog pulsi-
rajueg radara, koji e biti do kraja osmiljen i proizveden u
sam osvit Drugog svjetskog rata.* Tesla je mislio da bi se on
mogao koristiti kao podvodni radar, to se, meutim, kasnije
pokazalo nepraktinim jer bi u vodi elektromagnetski valovi
znatno oslabili. Usprkos mnogim istraivanjima koja su
nedavno poduzimana, jo se nije pronaao uspjean nain
irenja laganih, visokofrekventnih radiovalova ili radarskih
valova kroz vode oceana. Ali, Teslini e ekstra-
niskofrekventni, odnosno ELF-valovi, ipak uspjeti prodrijeti
kroz morske vode, no koristit e se u drukiju svrhu (vidi
Poglavlje 30), naime - za komuniciranje.**
Pa ak ako se opisani Teslin radar i nije mogao koristiti za
otkrivanje objekata ispod povrine mora, zauuje to se nitko

Prototip radara slubeno je pripisan Englezu Robertu A. VVatsonu - Wattu

1935. godine. Ali povijest suvremenih mikrovalnih radara poinje tek od
1940. godine, kad se mogao poeti koristiti magnetron (Encvclopaedia
Britannica).
Komunikacijski sustav s plavozelenim laserom, izum laboratorija Lawrence
Livermore. takoer obeava neto slino ovome.

191
 Radar

nije dosjetio uporabiti ga za bilo kakve druge svrhe. Dodue, u

tome da se Teslina zamisao o radaru odgurne u zapeak
mogao je svoje prste imati Edison, barem to se tie
mornarice. Sad ve posve sijedom i u poznijim godinama,
naloeno mu je da upravlja novim savjetodavnim mornarikim
odborom sa sjeditem u VVashingtonu, pri emu mu je kao
najvanija zadaa navedeno upravo pronalaenje naina
otkrivanja podmornica. Da je i stigla na Edisonov radni stol,
Teslina ideja gotovo bi sigurno bila oma-lovaena kao jo
jedna od njegovih sanjarija.
U svakom sluaju, Edison je bio potpuno zaokupljen
borbama s mornarikom birokracijom i sa zaustavljanjem
navale lovaca u mutnom koji su se, nanjuivi novu
poslasticu, poeli otimati ne bi li dograbili koji komad kolaa
zvanog Savezni fond za istraivanje. Visoki mornariki asnici
nekoliko su puta odbili prihvatiti i osobne Edisonove zamisli,
to ga je osobito uzrujalo. Kako se pokazalo, to to je upravo
Edison imenovan na taj poloaj, izazvalo je mnoge negativne
reakcije koje su se povijesno pokazale znaajnijima od bilo
ega pozitivnog to je mogao uiniti na toj funkciji.
U vrijeme kad je Edison krenuo uVVashington ve posve
oro-nuo, ali bogat, a Tesla ostao u NewYorku siromaan, no
ustar kao i nekad, oba su ovjeka ve postala duboko svjesna
injenice da se stvara sve vei i dublji jaz, irok poput rijeke
Hudson, izmeu njih dvojice i novog, tek stasalog narataja
atomskih fiziara, koji, naime, nisu znali razgovarati ni o emu
drugome, osim o Einstei-nu. Ti su mladi ljudi bih strogo
usmjereni strunjaci koji bi pristupah Amerikoj udruzi
fiziara i slabo vjerovali bilo emu ako nije bilo objavljeno u
njihovu strunom glasilu.
Mihajlo Pupin imao je dosta tekoa da bi ustrojio odjel za
inenjere pri Dravnoj akademiji znanosti, koja je pretiiodno
ak i Edisona odbila prihvatiti meu svoje lanove. Crta koja je
dijelila one to su se bavili praktinim radom (inenjere) i
teoretiare (fiziare) dovela je do stvaranja umjetne podjele
koja se dogaala upravo u doba kad je sve to itekako tetilo
ratnim nastojanjima. Onima koii su istodobno bili izumitelji,
znanstvenici i inenjeri,

293
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

poput Pupina i Tesle, ili pak kemiari i izumitelji, poput

Edisona, gotovo su po definiciji bili passe.
Novi su se fiziari estoko pjenili u raspravama oko
suprotnosti izmeu valova i estica, ili oko Einsteinove teorije
relativi-teta, koju je Tesla sa svojim vlastitim snanim
teorijama o svemiru odluno i kategoriki pobijao. Kad je
1916. godine Einstein objavio svoju opu teoriju relativiteta,
nije ak ni osobno, kao njezin autor, bio u stanju u cijelosti
prihvatiti onakav dinamian svemir kakav je ona
podrazumijevala. To je i samom Einsteinu toliko smetalo da je
naposljetku u svoje proraune ugradio faktor pogreke,
kojim je sauvao mogunost da bi se svemir ipak na kraju
mogao pokazati mirnim i nepromjenjivim. Tesli je to posluilo
samo kao dodatni dokaz za tvrdnju da relativisti nemaju pojma
o emu zapravo govore. I on je sam radio na teoriji svemira
koju je namjeravao objaviti kad za to doe vrijeme, dok je ve
odavno u svom radnom stolu uvao (neobjavljenu) vlastitu
dinamiku teoriju o gravitaciji.
Vjerovao je, a to je esto i javno izjavljivao, da bi atomska
energija bila: kao prvo, muak ili kao drugo, nemogue opasna
za bilo kakvu vrstu kontrole nad njom. U tome je imao i
slavne istomiljenike. Jer, i Einstein je imao tekih dvojbi
vezanih za nju. Jo 1928. godine dr. Millikan je grmio: Nema
nikakvih izgleda da e ovjek ikada biti u stanju iskoritavati
snagu atoma. Pretpostavke brbljavaca, da e se energija atoma
moi koristiti jednom kad se istroe nae
2
zalihe ugljena, posve
je neznanstveni i utopistiki san... Pa ak je 1933. godine
engleski lord Rutherford izjavljivao: Energija koja se
proizvodi razbijanjem atoma jadna je stvar. Svi koji oekuju da
se izvor energije moe dobiti preobrazbom tih atoma
jednostavno blebeu bez veze.3
Moda je Teslu izjedalo kad je uo sarkastinu primjedbu
jednoga od onih novih fiziara, koja se na kraju pripisala
profesoru Sir Williamu Braggu, istome onom to je 1915.
godine podijelio Nobelovu nagradu sa sinom, i za koju je
izumitelj neko vrijeme drao da e pripasti njemu. Bog se
elektromagnetikom bavi ponedjeljkom, srijedom i petkom, i to
prema teoriji valova,

294
Radar

rekao je Bragg, dok je vrag preuzima utorkom, etvrtkom i

subotom - prema kvantnoj teoriji.
U poznijim godinama ivota Tesline su se misli sve ee
ba-. vile idejom objedinjavanja fizikalne teorije. Vjerovao je
kako sve tvari vuku svoje podrijedo od primarne supstancije -
svjetlonos-nog etera koji je ispunjavao sav svemir - te je
uporno ponavljao da se kozmike zrake i radiovalovi ponekad
kreu i bre od svjetlosti.
Mlai znanstvenici, od kojih je veina bila povezana s
poznatim sveuilitima, tek su poeli otkrivati kakav to pravi
raj na zemlji nastaje kad se uspiju doepati nekog istraivanja
koje financira Vlada. Bilo je doista udno to je upravo Edison,
osniva suvremenog industrijskog istraivakog laboratorija,
bio onaj koji im je osujeivao snove.
Naime, jedna od njegovih prvih izjava koju je dao kao
rukovoditelj Savjetodavnog mornarikog odbora poruivala je
kako ne misli da e u nekoj veoj mjeri biti potrebno
poduzimati znanstvena istraivanja. Konano, rekao je,
mornarica ve ionako ima slobodan pristup golemom oceanu
injenica putem Ureda za standarde. Stoga su ono to
mornarici treba - ljudi iz prakse, koji e proizvoditi
tehnologiju, a ne teoretizirati. I mada je odbor u svoj rad trebao
ukljuiti i civilne strunjake, on je ve u poetku razjasnio
kako ne eli fiziare - iako bi mu moda matematiar ili dva i
mogli posluiti.
Mornariki asnici s ambicijama da se bave znanstvenim
radom bili su njegovim izjavama jednako uzbunjeni kao i
sveuilini znanstvenici. A to je s detektorima podmornica -
eljeli su znati. Nee li barem za to trebati opsena
istraivanja?
Nimalo uznemiren, Edison je izjavio kako mu se itava
zamisao o nekakvom mornarikom istraivakom laboratoriju
ini suvie egzotinom. No, ukoliko Mornarica bude ustrajala
na njoj, vjerovao je kako bi prije toga bilo poteno da sazna na
koji to nain on radi u svojim laboratorijima: Mi nemamo
nikakvog sustava, nemamo nikakvih pravila, ali zato imamo
gomilu otpada. A oni izumitelji, koji bi dovoljno dugo kruili
oko ove hrpe

295
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

smea, obino bi na kraju doprli i do samog izuma. Naravno,

pritom nije spomenuo da su ak njegovi vlastiti djelatnici te
laboratorije opisivali kao gnojite.
Bilo je to dostatno da sveuiline znanstvenike pokrene na
djelovanje. Razvili su shemu kojoj je prva zadaa bila zaobii
mornaricu, te ciljati ravno na sami vrh. Putem Dravne
akademije znanosti obratili su se izravno predsjedniku
VVilsonu. Akademija, uvjeravali su ga, moe za zemlju
osigurati pravi znanstveni arsenal.
Ubrzo je u tiini osnovano Dravno vijee za istraivanja,
kao prethodnica svim buduim dravnim istraivakim
slubama koje su postale izvoritem financiranja znanstvenih
istraivanja. To je vijee trebalo ukljuiti sve vodee
znanstvenike i inenjere sa sveuilita, iz industrije iVlade, s
ciljem da podupire kako osnovna, tako i primijenjena
istraivanja. Drugi nepogreivi potez profesora koji je
takoer predstavljao pravi presedan bio je taj to su svoje
sjedite otvorili u samom Washingtonu, tek nekoliko blokova
dalje od Bijele Kue i Kongresa.
Vrijednost koju je Dravno istraivako vijee ve od
trenutka samog svog osnivanja imalo za amerike korporacije
bila je oita. Ta je grupa odmah dobila potporu svih poslovnih
krugova i industrije. Tako je iscrtan moni obrazac za
budunost, incestu-ozni trijumvirat Vlade, industrije i
akademika, koji e u dvadesetom stoljeu oblikovati svaki, pa
i najmanji, vid amerikog naina ivota. Ironino, njime se
krenulo samo zato da bi se izbjegao i taktiki zaobiao stari
angrizavac.
Vlada je vijeu odmah dala nalog, kao i novana sredstva,
da pronae nain za otkrivanje razbojnikih podmornica,
dakle, isti onaj nalog na kojemu je ve radio Edisonov odbor.
Takoer se pristupilo i ustrojstvu saveznike misije, pa su
francuski i ameriki znanstvenici krenuli u utrku za izumom
ureaja koji e uspjeno oslukivati podmornice.
Teslin se opis budueg radara slubeno posve ignorirao, ah
on se ne bi ni bavio takvim smijenim poslovima kakvi su bili
podvodni prisluni ureaji. Trenutno su ga vie zanimali
navoeni

296
 Radar

projektili i strojevi koji neprijatelju donose sudnji dan. Njujor-

komTimesu dopustio je provokativno zavirivanje u svoj
posljednji patentni zahtjev za novi ureaj, koji djeluje poput
Torovih gromova i munja iz vedra neba, a u stanju je, rekao
je, unititi itave flote neprijateljskih ratnih brodova, a vojske
da se i ne spominju.4 Dr. Tesla ustraje u izjavi da to nije nita
senzacionalno, izvjetavao je Times, nego jednostavno plod
dugogodinjeg rada i izuavanja.
Opisao je svoj ureaj kao projektil koji bi zrak rezao
brzinom od 500 kilometara u sekundi mada na njemu ne bi
bilo ni ovjeka, ni motora, a ni krila, i koji bi se strujom
odailjao na bilo koju toku zemaljske kugle, gdje bi onda
ispustio eksploziv. Tesla je odmah rekao kako je izumio i
daljinski odailja, dovoljno snaan da sve to obavi, samo
kako jo nije dolo vrijeme da razotkrije sve pojedinosti o
svom navoenom projektilu.
Nije odustao ni od svoje zamisli da se izrade itave flote
robo-tiziranih ratnih brodova. Samo godinu dana prije uputio
je pismo Vladi s prijedlogom da se du obala oba oceana na
odreenim stratekim i povienim tokama postave
postrojenja za beino nadziranje, kojima bi zapovijedali za to
zadueni asnici. Svakome od njih dodijelio bi se odreeni
broj podmornica, ratnih brodova i patrolnih amaca te
letjelica. Iz obalnih postaja sve bi se to... moglo sjajno
nadzirati na bilo kojoj udaljenosti na kojoj bi oni jo ostajali
vidljivi pomou snanih teleskopa... Kad bismo takvim
obrambenim ureajima bili opremljeni kako treba,
jednostavno je nezamislivo da bi bilo koji ratni brod ih neko
drugo neprijateljsko prijevozno sredstvo ikada uspjelo
doprijeti unutar zone djelovanja tih automatiziranih ureaja...
Washington nije pokazivao ni trunke zanimanja. Izgledalo
je kao da su sve ui nauljene prema poprilino primitivnim
ureajima za oslukivanje, koje su uspjeli proizvesti
znanstvenici vijea. Imali su po nekoliko sklopova cijevi u
koje su bila ugraena elektrina pojaala pomou kojih bi se
otkrivali trupovi podmornica. Do odreenog stupnja to je ak
bilo djelotvorno. Mnogo kasnije, kad je razvijen sonar,
njegova su osnovna naela bila puno blia

297
TESLA OVJEK IZVAN VREMENA

nepriznatoj Teslinoj zamisli radara koji je mogao otkrivati podvodne prepreke,

podmornice, mine, torpeda i slino, i to pomou bezvunih visokofrekventnih
vibracija koje bi se odbijale od traenih ciljeva i vraale nazad do ureaja za
njihovo odailjanje.
Do kraja rata Edison je, kao i Tesla, ostao bez ikakvih iluzija o onome to je
drao sljepoom i nedostatkom ikakva stvaralatva kod birokracije to je bila
zaduena za obranu zemlje. Od mnogih projekata koje je predloio mornarica nije
odobrila ni jedan jedini.
Dugo nakon zavre&a Prvog svjetskog rata i petnaest godina nakon to je
Tesla objavio opis svog radara, ameriki i francuski znanstvenici i dalje su se
zduno upinjali kako bi razvili takav sustav, posve u skladu s Teslinim naelima.
Lawrence H. Hvland i Leo Young, dvojac mladih znanstvenika u mornarikom
istraivakom laboratoriju, iznova je otkrio mogunosti primjene visokofrek-
ventnih zraka s kratkopulsirajuom energijom, pri emu su ovaj put imali u vidu
i zrakoplove i brodovlje.
Razvoj vojnog radara u Americi ometala je i potreba da se sve odvija u velikoj
tajnosti, ali su nekako istodobno i vojska i mornarica razvile dugovalne radarske
ureaje (jedan do dva metra nasuprot mikrovalovima). U meuvremenu, 1934.
godine, i grupa je francuskih strunjaka, predvoena dr. Emilom Girardeauom,
izgradila i ugradila radare i na brodove i u radarske postaje na kopnu, koristei za
to vrlo precizne ureaje izraene u skladu s Teslinim naelima, kako je izjavio
francuski znanstvenik. Treba priznati i koliko je Tesla bio u pravu kad je
preporuio jako veliku snagu impulsa, dodao je. Samo, ta tehnologija tada jo
nije bila5 na raspolaganju, a najtee je bilo postii vrlo veliko i naglo pojaanje
snage.
U Americi su se prva ispitivanja radara za brodove obavljala 1937. godine na
starom razarau Leaiy iz atlantske flote, a njihovi uspjeni rezultati doveli su do
razvijanja modela radara XAF. Kasniji model bio je do poetka Drugog
svjetskog rata ugraen u devetnaest brodova i pokazao se sjajnim u ratnim
vremenima.
Istodobno su i engleski znanstvenici ubrzano nastojali rijeiti isti problem, jer
je Hitler ve opasno zaprijetio invazijom na

298
Radar

Englesku. Britanska flota koristila je u poetku

predmikrovalne modele radara, koji su velikim antenama
prenosili radiovalove duine 10 metara. ak su se i takvim
primitivnim ureajima poslije pripisivale mnoge pobjede u
zranim bidcama. Na kraju je izgraen snaan magnetron koji
je postao osnovom svih generatora osmiljenih za suvremene
radare, poevi od 1940. godine.
I njemaki su znanstvenici razvili jedan oblik radara. Dakle,
radilo se o nekoj vrsti meunarodnog postignua koje je
nadahnula Teslina zamisao, iako se sam izum slubeno pripisuje
engleskom znanstveniku Robertu A. Watsonu-Wattu i to 1935.
godine!
Duga je utrka ipak bila dobivena u pravi as da sprijei
nacistike bombardere da razore otoku dravu tijekom slavne
Bidee za Britaniju. Radar je postao osnovnim obrambenim
sredstvom gotovo svih zemalja svijeta. Nakon rata poeo se
sve vie koristiti i za komercijalne zrakoplovne letove, i u
pomorskom prijevozu, a ubrzo e dobiti i istinsku vanost u
istraivanjima svemira.
Dr. Girardeau kae da je Tesla u vrijeme kad je osmislio
svoja naela zapravo proricao ili sanjario jer nije imao na
raspolaganju sredstva za ostvarivanje svojih zamisli, no mora
se naglasiti da je
- ako je ve sanjario - tada sanjario posve ispravno.6
U vrijeme kad je 1917. godine objavljen njegov opis
radara, Tesla se nalazio u Chicagu. Bez prebijene pare, ali zato
nepobije-en, iznova se odluio usredotoiti na razvijanje
svojih praktinijih i isplativijih izuma. Malo prije nego to je
krenuo na svoju prozainu i munu misiju - za njega ak i
bolnu, jer je znaila iznova se i na due vrijeme izlagati
zanovijetanjima raznih inenjera, a i odvojiti se od svojih
prijatelja - jedan od njegovih najstarijih potovatelja, B. A.
Behrend, zamolio ga je da prihvati neto to bi svaki drugi
inenjer u Americi drao visokim odlikovanjem
- Edisonovu medalju koju je dodjeljivao Ameriki
institut
elektroinenj era.
Bilo mu je kao da je Behrend otvorio jedan od onih
vatrogasnih aparata to vise posvuda po hotelskim hodnicima i
itavoga ga zaho mlazom - ah ne vode, nego vitriola.

TQQ
 22. Poasni gost

B. A. Behrend bio je vrlo ugledan inenjer koji je i sam trebao

dobiti visoko cijenjenu Edisonovu medalju. No takoer su ga
teko pogaale silne nepravde uinjene Tesli.
Bilo je uasno sramotno, mislio je, to se ovjek, koji je
stvorio suvremeno doba elektrine energije sa svim njegovim
blagodatima i prednostima to ih je donijelo ljudima,
industriji, gradovima i dravama diljem svijeta, sada mora
boriti za to da nad glavom sauva krov svoje hotelske sobe.
Bilo je uasno sramotno da su ga zaobile nagrade i poasti za
izum radija, dok su ga drugi uspjeno komercijalizirali; da je
primio premalo priznanja za svoje izume vezane za rasvjetu,
od kojih su takoer drugi izvlaili dobit; da je na podruju
medicinske tehnologije gotovo preko noi procvjetala
elektroterapija, u kojoj su ljudi praktiniji od njega prilagodili
njegov visokofrekventoi ureaj, pa se tako sad inilo da od
tog ureaja ba svatko ima koristi, osim njegova izumitelja. A
samo godinu dana ranije, dr. Edwin Northrup iznova se vratio
na Teslino izvorite starih ideja i strujnih krugova kako bi
razvio svoju prvu industrijsku pe visoke frekvencije. Bio je
to njegov dug Tesli, koji je za razliku od mnogih drugih -
ipak i javno milostivo priznao. Inenjer Behrend pobrojao je
samo neka prozainija dostignua meu brojnim Teslinim
izumima, no i to je bilo dovoljno da se silno raesti.
Ubrzo je shvatio kako je uvjeravanje suradnika u
Amerikom institutu elektroinenjera u to da Tesla treba
postati dobitnikom te nagrade bio obian maji kaalj prema
nagovaranju samog izumitelja da je uope prihvati. Jer, on ne
eli Edisonovu medalju. On je nee prihvatiti.

300
 Poasni gost

Zaboravimo cijelu ovu priu, gospodine Behrend, rekao

mu je. Ja cijenim Vau dobru volju i prijateljstvo, ali elim da
medalju vratite komisiji i zatraite od nje da pronae nekoga
drugog za to odlikovanje... Proteklo je ve gotovo trideset
godina odcako sam upravo pred tim institutom objavio odcrie
rotacijskog magnetskog polja i sustava izmjenine struje. Meni
njegove poasti nisu potrebne, a nedco drugi bi ih moda
mogao drati korisnima.1
Stare, iznova otvorene rane krvarile su gorinom. Uistinu,
kako je Ameriki institut elektroinenjera uope mogao biti
toliko nemaran? Vjerojatno je vie od dvije treine njegovih
lanova trebalo za svoja radna mjesta i egzistenciju zahvaliti
upravo Teslinim izumima.
Budui da je netrpeljivost izmeu Edisona i Tesle bila
svima vrlo dobro poznata, moda se nedco ipak dosjetio kako
bi izumitelj sve mogao ocijeniti neukusnim ve i zbog naziva
same medalje. Ali Behrend je znao u kakvoj se besparici Tesla
upravo nalazi, znao je koliko bi mu dobro ta nagrada dola, a i
da je itekako zasluuje. Stoga je ostao uporan.
A to je onda uzrokovalo izljev ui.
Vi predlaete, rekao mu je Tesla, da se meni oda
poast medaljom koju bih trebao zadjenuti za rever svog
ogrtaa te se potom sat vremena kooperiti pred lanovima i
gostima Vaeg instituta. Vi biste mi time eljeli pokloniti
jedan izvanjski znak poasti, ali time biste samo okitili moje
tijelo, dok bi moj um i njegove stvaralake proizvode, to su
dali temelje na kojima postoji najvei dio Vaeg instituta,
ostavili neka samo i dalje skapavaju zbog propusta da mi se
oda priznanje.2
Tesla je vrlo rijedco razotkrivao svoje osobne osjeaje
prema Edisonu, ali sad se jednostavno vie nije mogao
suzdrati. A kad biste i obavili tu ispraznu predstavu, toboe
u poast Tesli, Vi zapravo ne biste odavali priznanje Tesli
nego Edisonu, koji je ve i ranije posve nezaslueno dijelio
slavu sa svakim od prijanjih dobitnika ove nagrade.
Ipak, Behrend je odbio odustati od svoje zamisli. Bilo mu
je potrebno nekoliko posjeta Teslinu uredu da bi ga konano
nagovorio na prihvaanje odlikovanja.

301
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Tesla je gotovo svakodnevno prolazio pokraj Kluba

elektro-inenjera, ali ve odavno nije uao unutra. Zdanje se,
kao i danas, nalazilo preko puta parka Brvant, etverokuta
ukraenog aavom travom i mlitavim stablima iza gradske
knjinice, kamo je svakoga dana dolazio nahraniti svoje
golubove. Mnogi bi se mlai inenjeri zagledali u taj
neobian, visok i mrav lik, jo uspravan i ponosan, iako ne
vie onako otmjeno odjeven kao nekad, dok bi ulazio u park
pozdravljan oduevljenim lepranjem itavih jata ptica.
Golubove je drutvo ve i u ono vrijeme dralo neprihvat-
ljivima. inilo se kako njihovu glad primjeuju jedino ljudi
koji su se, kao i oni, nalazili u kakvoj neprilici. Jer, golubovi
su obino privlaili samotne, plahovite i siromane ili pak
ekscentrine osobe. A uvaeni inenjeri zasigurno ne bi visjeli
po gradskim parkovima hranei prljave ptiurine.
I novinari su zamijetili Teslina svakodnevna hodoaa.
Poneki bi ga izvjestitelj na putu do svoje kue mogao ugledati
i poslije ponoi gdje stoji u tami, zadubljen u misli, s pticom
ili dvije koje bi mu kljuckale sjemenke na ruci ili s usana,
mada je bilo ope poznato da ptice nou zapravo ne vide, i da
im je stoga drae smiriti se u svojim gnijezdima, na granama i
drugim prenoitima. U takvim bi im trenucima Tesla vrlo
jasno dao do znanja kako mu nije nimalo stalo do ikakva
razgovora s njima. Kasnije su dvojica od tih novinara otkrila i
zbog ega.
Jedan drugi novinar ispriao je opet da ga je susreo dok je
tumarao oko kolodvora Grand Central Station. Na upit eka li
kakav vlak, odgovorio mu je: Ne, na ovo mjesto samo
dolazim razmiljati.
One veeri kad se trebala odrati sveana dodjela
Edisonove medalje, prvo je u Klubu inenjera bio prireen
sveani prijem. Potom su lanovi instituta i gosti trebah prijei
ulicu da bi se nali u golemoj dvorani zgrade Ujedinjenih
udruga elektroinenjera, gdje je na rasporedu bila sama dodjela
odlikovanja i neizbjeni govori.
Bila je to nadasve sveana prigoda, s uzvanicima u
veernjim odijelima. Poasni je gost izgledao besprijekorno a
njegova je osobnost zraila jednako snano kao i u mladosti.
Svi su osjeali njegovu karizmatsku nazonost i oima pratili
kretanje tog

302
 Poasni gost

visokog, nimalo pogurenog lika. Ipak, negdje na putu izmeu

Kluba inenjera i sveane dvorane on je jednostavno nestao.
Behrend nikako nije mogao dokuiti kako je tako upadljiv
lik mogao ieznuti. Komisija je ve bila na iglama pa je
poela prava potraga za poasnim gostom. Konobari su
zavirivali i u zahode. Behrend je pak hitao dozvati taksi s
namjerom da krene u Teslin hotel St. Regis, jer ga je obuzela
bojazan da je izumitelju moda pozlilo. No naposljetku nije
uao u vozilo, nego se noen nekim unutarnjim porivom
uputio prema parku Brvant.
Ve se polako sputala magla kad je Behrend stigao do
ulaza u park to je bio zakren skupinom ljudi koji su zastali u
svojoj etnji kako bi promatrali neku udnu spodobu. Probio
se kroz guvu i ugledao Teslu koji je stajao miran poput kipa,
dok su ga gotovo itavog, od glave do pete, prekrili golubovi.
Sjedili su mu na glavi, kljucali sjemenke s dlanova, penjali mu
se po rukama, dok mu se od sveanih cipela irio ivi,
gugutavi sag. Izumitelj je opazio Behrenda te oprezno
podigao prst do usana, ne elei ometati svoje pernate
prijatelje. Konano, kad je sjemenja ponestalo, Tesla je pristao
da ga zabrinuti Behrend odvede nazad u dvoranu kako bi
primio svoje priznanje.
Behrendovo slubeno svjedoanstvo posveeno starom
prijatelju bilo je rjeito i iskreno:
Kad bismo iz naeg industrijskog svijeta uklonili
rezultate rada gospodina Tesle, podsjetio je svoje kolege,
prestali bi se okretati kotai industrije, zaustavila bi se naa
elektrina vozila i vlakovi, nai bi se gradovi nali u
potpunom mraku, a tvornice ostale prazne i neiskoritene. Da,
njegov rad see toliko daleko da je postao osnovom i potkom
cijele industrije... Njegovo ime obiljeava epohu napretka
elektrotehnikih znanosti, a njegov je rad pokrenuo itavu
revoluciju...
Svoj je govor zavrio parafrazirajui Popeove stihove
posveene Nevvtonu:
Priroda i zakonitosti njene, sve obavi mrkli mrak; al' Bog
ree: 'Nek' bude Tesla' - i bijesnu svjedosti zrak.3

303
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Sam poasni gost osjetio je kako se zahvaljujui ovom

skupu pomalo otapa led koji mu je okovao srce. Konano, i on
je bio samo ovjek, a bilo je i poteno i pravo da se konano
negdje javno izgovore te rijei. Bio je presretan kad je
progovorio WW Rie mlai, tadanji predsjednik Amerikog
instituta elektroinenjera, podsjetivi prisutne na napredak
znanosti koji je proizaao iz Teslinih istraivanja oscilirajue
struje.
Zahvaljujui njegovu radu dolo je do sjajnog
Rontgenova izuma i otkria rendgenskih zraka, naglasio je
Rie, kao i do itavog onog istraivakog rada koji su diljem
svijeta nastavili J. J. Thomson i ostali i to je konano dovelo
do zaetaka suvremene fizike. Njegov je rad... prethodio
Marconijevu i time oblikovao same temelje beine
telegrafije... i tako redom, u svim granama znanosti i
elektrotehnike koje danas imamo... moemo 4pronai znaajne
dokaze o svemu ime im je Tesla pridonio...
Na kraju je poasni gost ustao uz zagluan pljesak te negdje
u sebi pronaao snage da dostojanstveno progovori o
Thomasu Alvi Edisonu. Prisjetio se svog prvog susreta s tim
sjajnim ovjekom, koji nije imao nikakvog teoretskog
obrazovanja, nikakvih prednosti, koji je sve uinio posve sam
postiui pritom izvanredne rezultate u industriji i u njihovoj
praktinoj primjeni...5
Nastavivi sa svojim govorom koji je, dodue, potrajao
znatno dulje nego to su to inenjeri oekivah, opisao im je i
svoje djetinjstvo, i kasniji ivot, zainivi te prie duhovitim
anegdotama i otJcrivi objanjenje zbog ega mi je drai bio
moj rad od tekovina svjetovnih priznanja i nagrada... Rekao
je da je duboko religiozan ovjek, iako ne u onom
ortodoksnom smislu rijei te da se stoga predao trajnom
uivanju u uvjerenju kako nae najvee misterije treba tek
shvatiti te da, usprkos dokazima koje nam pruaju naa
osjetila i uenja prirodnih i suhoparnih znanosti, sama smrt
ipak nije okonanje svih onih prelijepih metamorfoza kojima
smo svjedoci.
Svoj sam um uspio ouvati smirenim, kako bih postao
ivim dokazom usmjerenim protiv nedaa svih vrsta te
postigao zadovoljstvo i sreu do toke u kojoi ie neka
smirenost proizlazila ak

304
Poasni gost

i iz tamnije strane ivota, iz ivotnih kunji i patnji. Imao sam

slavu i neizrecivo bogatstvo, pa i vie od toga, a ipak koliko je
samo lanaka napisano u kojima su me proglasili nepraktinim
i neuspjenim ovjekom, i koliko me samo jadnih pisaca
poetnika nazivalo vizionarom... Tolika je glupost i
kradtovidnost svijeta!6
Nekoliko godina kasnije Dragislav Petkovi, posjetitelj iz
Jugoslavije, etao je s izumiteljem parkom Brvant, pravei mu
drutvo u njegovoj svakodnevnoj milosrdnoj misiji. Tom
prigodom uo je od njega sljedee miljenje koje e razjasniti
mnogo toga:
Gospodin Tesla podigao je pogled prema prizemnim
prozorima [gradske knjinice], koji su bili zatieni eljeznim
prekama, da vidi jesu li tu upali golubovi i tako se smrzli,
prisjea se on. U kutku jednog prozora spazio je ve napola
smrznutog goluba. Rekao mi je neka ostanem ondje i pripazim
da ne bi dola kakva maka, dok je on krenuo u potragu za
ostalima. I dok sam tako uvao strau uz goluba, pokuavao
sam ga dohvatiti, ali nisam uspio u tome, jer su preke bile
isuvie stijenjene jedna uz drugu. No, kad se gospodin Tesla
vratio, brzo se uspentrao, zahvatio rukom iza preki i izvukao
ga.
Sve stvari koje su mi bile drage u djetinjstvu drage su mi
jo i danas, rekao je tada Petkoviu, dok je gotovo smrznutog
goluba ututkavao u svoj ogrta, osiguravajui mu oporavak.
Zatim je, nastavlja Petkovi, uzeo paketi iz mojih ruku
te posvuda ispred knjinice poeo razbacivati sjemenke i
mrvice kruha. Kad je paketi ostao prazan, rekao mi je: 'Ovo
su moji iskreni prijatelji'.7
Kad je pria s Edisonovom medaljom zavrila, Tesla se iznova
ukrcao na vlak za Chicago i ostatak godine posvetio naporima
da razvije itav niz razliitih izuma, ne samo u Americi, nego i
u Kanadi i Meksiku. Na taj se nain nadao nadoknaditi gubitak
pretrpljen tijekom godina rata, kad su mu prestali pristizati
njegovi europski tantijemi.8 Bilanca tvrtke Nikola Tesla
Companv, podnesena sudu prethodne godine, pokazala je
vrijednost dionica od 500 tisua dolara, laboratorijske trokove
u visini od 45 tisua dolara i

3n<;
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

trokove za podnoenje patenata od 18 938 dolara. ScherfF,

koji mu je krajem tjedna pripremio isprave za povrat poreza,
podsjetio je izumitelja da bi ga mogla zahvatiti kazna od 10
tisua dolara, jer ih nije dostavio na vrijeme. A ako je za tu
godinu i postojala neto--dobit, ScherfF o njoj nije govorio u
svom pismu.9
Tesla je svakodnevno kretao na posao iz svog sjedita u
hotelu Bkckstone, nudei na tritu ne samo svoje izume, nego i
samoga sebe kao savjetnika. Najvaniji mu je adut bio
bezlopatini fluidni turbo-generator za rasvjetne sustave -
mali, jednostavan i neuobiajeno uinkovit, i kako se tvrdilo u
prospektu, ureaj nevjerojatne superiornosti.
Licenciju za svoj automobilski brzinomjer prodao je tvrtki
Waltham Watch Compair/, samo zato da bi ubrzo vidio kako se
proizvodnja automobila zaustavlja zbog rata. Usprkos tome,
tijekom 1917. godine samo su mu prava za brzinomjer i
glavno svjedo lokomotive donijela prihod od 17 tisua dolara.
Trsio se i da od Dravnog savjetodavnog odbora za
aeronautiku (NACA) dobije povoljan izvjetaj, nadajui se da
e Vladu opskrbljivati malim motorima za letjelice, koji su bili
pet puta laki od motora Libertv, to su se koristili u ono
vrijeme. No, njegovo dopisivanje s tim odborom, koji je
prethodio NASA-i, nije dovelo do potpisivanja ugovora.
Kad bi pronaao pokoji slobodan trenutak u svom radom
prenatrpanom danu, narkao bi Scherffu kako e njegovo
istraivanje novog beinog odailjaa, koji poruke prenosi uz
njihovu apsolutnu tajnost i zatienost, Sjedinjenim
Dravama osigurati nevjerojatnu 10prednost, kako u nekom
velikom sukobu, tako i u miru... U isto se vrijeme bavio i
promidbom svojih tvrtki Tesla Nitrates Companv, Tesla Electro
Therapeutic Companv i Tesla Propulsion Companv. Ona prva
zasnivala se na elektropostupku kojim se obraivalo duino
gnojivo, pri emu se duik ekstrahirao iz zraka (to je
svojedobno, jo 1900. godine, najavio u lanku za asopis
Century), ali pokazala se ekonomski neisplativom.
Odluan u tome da se konano izvue iz dugova, on se
izdaleka bavio i odravanjem svog laboratorija za rad na
turbinama u

306
 Poasni gost

Bridgeportu, u Connecticutu. Tamo se ugovorom obvezao

tvrtki j4merican & British Manufacturing Company da e izgraditi
dvije beine postaje. Naalost, ni ti pothvati nalik na
Wardenclyffe nisu uspjeli, ponovno uslijed nedostatka
odgovarajueg kapitala.
Vie nitko nije za Teslu mogao ustvrditi da ne zna
prodavati svoje umotvorine. Na nekima od tih poslova stekao
je i poprilian novac - moda ne neke spektakularne iznose, ali
ipak dostatne da, primjerice, konano isplati svoje dugovanje
Scherffu i da moe plaati svoje osoblje.
Johnsonu, kojega su vjerovnici ve opsjedali, pisao je u to
vrijeme: Samo Vi u miru radite na svojim prekrasnim
pjesmama. Ja u Vas osloboditi svih Vaih briga. Vaa se
nadarenost ne moe pretvoriti u novac, budui da su ljudi u
ovoj zemlji posve lieni dara zapaanja, ah zato je moja takva
da se moe
1
pretvoriti u vagone zlata. A na tome upravo i
radim. '
Johnson se razbolio. U pismu Tesli podsjetio je izumitelja
na njegov davni dug od 2 tisue dolara, tako da mu je
izumitelj odmah poslao ek na 500 dolara. Dva tjedna potom
Robert mu se iznova obratio. Ovaj put sredstva su mu trebala
za porez, tako da mu je stigloi sljedeih 500 dolara. Pred kraj
godine Robert mu je opet poslao SOS-poziv, navodei kako
na raunu ima jo samo 19,41 dolara, dok su mu se dugovi
popeli na 1500 dolara. Tesla je jo jednom posegnuo za
svojom ekovnom knjiicom.12
U svom je radnom stolu u NewYorku pohranio ve
nekoliko godina staro pismo Katharine Johnson, jedno od
posljednjih koje je sauvano ili moda i napisano njezinom
oduvijek mualjivom prijatelju. Pisala ga je iz Mainea, gdje
je dio ljeta provela sama, bez djece i supruga.
Stigla sam ovamo posve sama prije mjesec dana, pisala
mu je, u ovaj prepuni hotel, no za mene potpuno prazan, jer
radi se o nekakvom udnom svijetu. Ovdje sam se posve
odvojila od svega i kao da mi nita vie ne pripada, osim
sjeanja. Ponekad sam ispunjena tugom i enjom za onim
ega nema jednako onako snanom kao kad sam kao mlada
djevojka udjela oslukujui zapljuskivanje valova na obali -
za neim jo nepoznatim,

307
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

a ipak nekako opipljivim posvuda uokolo. A Vi? to Vi

radite? Voljela bih dobiti kakvu vijest od Vas, moj oduvijek
najdrai, i oduvijek mualjivi prijatelju, bila ona dobra ili loa.
Ako mi ve ne elite poslati koju rije, tada mi poaljite barem
neku misao, i primit e je jedan vrlo fino ugoeni instrument.
Ne znam zbog ega sam toliko tuna, ali osjeam se kao
da je sve u ivotu jednostavno otklizalo od mene. Moda sam
jednostavno suvie sama, i moda mi samo nedostaje drutvo.
Mislim da bih bila znatno sretnija kad bih saznala neto o
Vama. Vi, koji ste posve nesvjesni bilo ega osim svoga rada,
i koji nemate nikakvih ljudskih potreba. To nije ono to bih
Vam13zapravo eljela rei pa stoga ostajem iskreno Vaa,
KJ.
Dodala je i post scriptum: Sjeate li se onog zlatnog dolara
koji je neprestano kruio izmeu Vas i Roberta? Ovog ljeta
nosim ga kao amajliju za sve nas.
Novac? Dobra srea? Povratak zadovoljstvu i uzbuenjima
iz odavno proteklih dana? Hoe li to biti amajlija za ovu
trojku, koja je ve toliko toga zajedno prola?

308
 23. Golubovi

Ljudi govore o desetljeima kao da su ona prirodne cijeline,

iako njihov kraj rijetko oznaava zavretak jednog razdoblja.
Preivjela ljudska bia jednostavno su gurnuta u jedno novo
razdoblje u kojemu se ne snalaze kako treba i u kojemu su
poesto izloena neshvatljivo brzim promjenama.
To se dogodilo i Tesli kad je nastupila jurnjava dvadesetih
godina dvadesetog stoljea.
Dvadesete su sa sobom donijele licemjerje prohibicije. Pri-
stojan ovjek, kojemu je stalo do vlastita ugleda, nije vie
mogao ui u svoj omiljeni bar i naruiti pie, nego je umjesto
toga bio primoran pribjei nezakonitim izvorima bljutavog
pia koje se pripravljalo po kupaonicama i podrumima.
Nedoputene toionice nicale su posvuda, a gangsteri su trljali
ruke. Neobuzdana mlade po itave je noi divljala uz zvuke
charlestona. Dionice na burzi as su munjevito rasle, a as
strelovito padale dok su pekulanti na njima ostvarivali i
gubili nezamisliva bogatstva. James J. Vvalker, nestani
gradonaelnik NewYorka, bio je jedan od onih kojima su takva
vremena odgovarala. Nikoli Tesli, viktorijancu kako po
odgoju, tako i po izgledu, nisu. Ako ita, tada se samo jo vie
udaljio od udnog svijeta koji ga je odjednom okruio.
Kongresmen Hobson, kojega e za junatvo iskazano
tijekom panjolsko-amerikog rata ubrzo odlikovati i
kongresnom medaljom (a ona sa sobom nosi i in stoernog
admirala), izgubio je na posljednjim izborima za ulazak u
ameriki Senat. No, na Tesli-nu duboku alost, nije izgubio u
kampanji protiv alkohola, koju je zapoeo i uspio ostvariti u
obliku 18. amandmana o prohibiciji. Za Teslu je prohibicija
predstavljala nepodnoljiv birokratski

309
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

napad na osobne slobode ovjeka. Stoga je slobodno i javno

iznio svoje miljenje da e taj amandman skratiti ivot
mnogima, ukljuujui i njega samoga. Vie nije mogao
predviati da e ivjeti do 140. godine ivota. Bez boanske
ambrozije u skromnim, ali zato redovitim koliinama, kome je
uope i stalo do toga?
Ipak, kad se obitelj Hobson iznova nastanila na
Manhattanu, Tesli je bilo drago to su on i negdanji junak
opet postali bliski. Hobson je u svoje ruke zgrabio uzde jo
nekih hvalevrijednih kampanja, ukljuujui i rukovoenje
meunarodnom komisijom za narkotike, ali bi uvijek pronaao
vremena za svog starog prijatelja. U svoj je raspored uveo
njihove redovite susrete najmanje jednom mjeseno, kad bi
posjeivao Teslu u njegovu hotelu i potom ga odvodio na koju
od filmskih matineja. Bio je to pomalo neobian nain zabave
za takav ugledan dvojac. Iz tame kinodvo-rane izronili bi na
bljetavilo sunca to je obasjavalo sve zakudce Times Squarea
te polagano odetali do Tesline omiljene klupe u parku. Tamo
bi razmjenjivali miljenja o svjetskoj politici i znanosti ili bi
se prisjeali starih vremena.
Tesla je ve zaao u drugu polovicu svojih ezdesetih
godina, ali gotovo da nije bolovao. Dodue, ponekad bi ga
znala prikli-jetiti pokoja udna bolest. Poslovi koje je onako
mukotrpno izgraivao u Chicagu pomalo su iezavali.
Wardenclyffe je postao tek tuna uspomena, ah se on nikada
nije prestao zalagati za razvijanje svog svjetskog beinog
sustava. Godine 1920. iznova se sjetio Vvestinghouseovih
inenjera i iznio im svoj prijedlog vezan za beini prijenos.
Odbili su ga i to mu je prizvalo duboko zakopano sjeanje na
nekadanje VVestinghouseove direktore, koji su mu - u doba
kad su dobili prava na njegove patente za izmjeninu struju -
sveano obeali kako nita to biste Vi mogli predloiti tvrtki
Westinghouse nee biti odbijeno. On se bio oslonio na to obe-
anje, rekao im je, znajui da poteni ljudi obino imaju
osjeaj obveze prema pioniru koji je poloio temelje njihova
uspjenog poslovanja...1
Takav stav tvrdce drao je dodatno frustrirajuim, budui da
su oni upravo tada stupah na podruje beinih prijenosa, a
Tesla je

310
 Golubovi

nauo da su isplanirali postavljanje sustava beinog

emitiranja. Prije svega, bio sam zaprepaten i duboko
razoaran, napisao im je, to je itava stvar uope trebala
doi pred Vae inenjere... Ja im nikada ne bih podnio bilo to
drugo osim potpunih nacrta, temeljito obraenih do najsitnijih
pojedinosti... Uprava mu je odvratila ponudom za privremeni
posao savjetnika za to podruje.
Sljedee godine tvrtka Westinghouse nehotice ga je
uvrijedila, javivi mu da su zapoeli s radom postaje i
emitiranjem radiopro-grama u Nevvarku, u New Jersevju, koji
e se sastojati od vijesti, koncerata te burzovnih i trinih
izvjea, i pozivajui ga da se kao poasni gost postaje obrati
njihovim nevidljivim sluateljima.2 Nabusito ih je podsjetio
kako je on dugo radio na razvijanju sustava emitiranja koji bi
obuhvaao cijelu zemaljsku kuglu: Zato mi je drae priekati
da se moj projekt zavri prije nego to se obratim vaim
nevidljivim3 sluateljima te molim da me ovom prigodom
ispriate.
No, u isto je vrijeme rukovoditeljima VVestinghousea
ponudio crtee svoje superiorne turbine, kojom e,
uvjeravao ih je, tvrtki utedjeti milijune dolara. Ali, upozorio
ih je, to moe biti jedino pod njegovim uvjetima. On turbinu
moe proizvesti odmah, 4i nee pristati ni na kakva
eksperimentiranja s njom. Odgovor je bio ve zamorno
poznat. Predsjednik upravnog odbora, Guy E. Tripp, javio mu
je da ne mogu prihvatiti takav dogovor, jer su se njihovi
inenjeri nepovoljno izjasnili o tom pitanju,s a, naravno, mi se
moramo rukovoditi miljenjem naih inenjera.
U tom su razdoblju u Teslin ivot ula dva posebna
prijatelja, jedan kipar i jedan pisac, ije su zavidne nadarenosti
znatno pomogle da se njegovo ime i postignua sauvaju od
zaborava koji moe pogoditi sve slavne osobe ukoliko iza sebe
nemaju nasljednika ili neki korporacijski identitet, koji bi
obnavljali sjeanje javnosti na njih. Naime, na pozornici se
pojavio tada devetnaestogodinji pisac, Kenneth M. Swezey, te
se ubrzo pridruio nizu izu-miteljevih stalnih pratilaca. Drugi je
bio u Europi ve proslavljeni hrvatski kipar Ivan Metrovi,
koji je u svojim srednjim godinama stigao u Ameriku kako bi
joj predstavio svoje radove.

31
 TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Tesla i kipar dijelili su zajednika sjeanja na djetinjstvo

provedeno u Hrvatskoj. Obojica su bili pjesnici u srcu. esto bi
se sastajali u NewYorku priajui o svemu i svaemu. Obojica
bi radili do kasno u no i susretali se sa slinim problemom.
Metrovi je bio primoran seljakati svoje gomile mramora iz
jednog hotela u drugi, jer nije imao vlastitog ateljea. Tesla, na
svoju veliku alost, vie nije mogao snositi trokove
laboratorija. Tako bi odlazili u dugake etnje, raspravljali o
pitanjima Balkana, o svojim radovima te esto znali podijeliti
zadovoljstvo recitirajui jedan drugome pjesnike koje su
voljeli. U tim se etnjama i Metrovi upoznao sa svakidanjim
obredom hranjenja golubova s Manhattana.
Nakon poduljeg razdoblja, kad je kipar ve odavno bio u
svom Splitu, javio mu se Tesla. Robert Johnson neprestano ga
je nagovarao da od kipara zatrai neka izradi njegovo poprsje.
Meutim, sam nije mogao krenuti za Europu, a Metroviu
nije bilo mogue vratiti se u Ameriku. No, unato tome, kipar
mu javi kako ga se sjea 6jako dobro pa e dostajati da mu
Tesla poalje svoju sliku. Tesla mu odgovori kako nema
novca za tako neto, a Metrovi njemu da ga za novac nije ni
pitao. Odravi svoju rije, izradio je i u bronci izlio skulpturu
snane i produhovljene slinosti (danas se nalazi u Muzeju
Nikole Tesle u Beogradu) koja je sjajno odraavala silne
prijeene kilometre, protekle godine i itavu Teslinu stvarnost
te uspjela uhvatiti samu sr njegova genija.*
to se tie mlaahnog Swezeyja, kad se prvi put 1929.
godine upoznao s izumiteljem, s iznenaenjem je otkrio
(barem je tako opisao) da se radi o visokom, mravom
ovjeku vrlo uspravna dranja, koji bi znao sate i sate
provesti u posvemanjoj zadu-bljenosti, ali ija je ljudskost
bila strastvena te koji je znao biti gotovo bolno obuzet
osjeajem zajednitva sa svime to je ivo i to se kree.7
Sam Swezey tada je ivio u unajmljenom stanu u
Brooklvnu i rijetko je bio u vezi sa svojom obitelji ih
prijateljima. Tako je

* Po Metrovievu-je nalogu u bronci izliven i duplikat, danas u Tehnikom

muzeju u Beu. Otkrio ga je 29. lipnja 1952. Teslin neak Sava Kosanovi.

312
 Golubovi

postao znanstvenikov omiljeni novinar i njegov vjerni

tovatelj. Starac i mladi poeli su se esto druiti. Mada je
Tesla naporno radio dok bi drugi spavali, znao se poteno
osvjeiti na svojim dugakim tumaranjima gradom. Swezey bi
mu se esto pridruio na tim izletima u kasne none sate.
I njega je upoznao sa svojim golubovima. Jedne veeri,
dok su ili niz Broadway, a Tesla mu ivahno objanjavao svoj
sustav za beino odailjanje elektrine energije u sve kutke
svijeta, izumitelj je iznenada snizio ton glasa. No, ono zbog
ega ovog trenutka strahujem, tiho je rekao, ona je ptiica
koju sam bolesnu ostavio u svojoj sobi. Ona me zabrinjava
vie od svih mojih beinih problema zajedno.
Naime, golub kojega je prije dva dana pronaao ispred
knjinice imao je nepravilno ukrteni kljun koji mu je poeo
izazivati kancerogenu izraslinu na jeziku pa vie nije mogao
uzimati hranu. Tesla ga je izbavio od polaganog ugibanja i
rekao kako se nada da e uz strpljivo lijeenje ubrzo ojaati.
Ali nije ba sve ptice, koje bi tako pronaao, mogao
smjestiti u svoju hotelsku sobu, jer se posluga ve glasno
alila na prljav-tinu. U velikom kavezu prodavaonice kunih
ljubimaca, pisao je Swezey, nalazilo se jo nekoliko tuceta
njegovih golubova... Neki su imali slomljeno krilo, drugi
slomljenu nogu. Barem jedan od njih izlijeen je od gangrene
za koju je veterinar ustvrdio da je neizljeiva. A ako bi koji
golub bolovao od neega emu Tesla nije znao pristupiti,
predao bi ga u ruke za to obuenog lijenika.
Dok su tako zajedno lunjali, on i Swezey priali bi o Ein-
steinu, zdravoj prehrani, vjebanju, modi i braku. Tesla je
jedini brak sklopio sa svojim radom i sa svijetom, napisao je
mladi, i u tome je slijedio Newtona i Michelangela... sve do
neke udesne podudarnosti misli. On vjeruje, kao to je
vjerovao i Sir Francis Bacon, da su najtrajnija djela i
ostvarenja ljudskih ruku postigli upravo ljudi bez djece...8
Izumitelj je svom mladom prijatelju povjerio da su
mentalna bol, poar, komercijalni neuspjeh i razne nedae
samo provjetrili

313
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

i proistili njegovu produktivnost i kako jo osjea da bi se

mogao suprotstaviti i najveim otporima. Takoer mu je rekao
da je tijekom ivota uspio zaraditi vie od dva milijuna dolara.
Uzmemo li tu tvrdnju kao tonu, to bi znailo da je od
Vvestinghousea ipak primio onih legendarnih milijun dolara
na ime svojih patenata za izmjeninu struju.*
Kako su se ve javljala mnoga udna tumaenja Tesline
neobine opinjenosti golubovima, navodimo sljedee Teslino
pismo djevojici Pauli Foti, keri jugoslavenskog
veleposlanika u Sjedinjenim Dravama, Konstantina Fotia,
jer je u njemu jednostavnim rijeima ocrtao svoju ljubav
prema svim stvorenjima koja su ga podsjeala na djetinjstvo.
Pod naslovom Pria o mladosti koju pripovijeda starost on
joj opisuje zimsku osamu kue u kojoj se rodio te svog
posebnog tamonjeg prijatelja, velianstvenog Maka,
najboljeg od svih maaka na svijetu.9
Upravo je zahvaljujui tom Maku kad su mu bile tri
godine jedne zimske veeri, dok je vani padao gusti snijeg,
prvi put doao u dodir s elektricitetom. Ljudi koji su hodali
po snijegu ostavljali bi za sobom nekakav svijetlei trag,
napisao je, a gruda snijega, baena na kakav predmet,
ostavljala bi dojam svjetlosti poput kockice eera kad no
udari o nju... ak je i u tako ranoj dobi njegov vid bio
hiperosjetljiv na svjetlost. Jer, stope u snijegu nisu uistinu
plaviaste, crvenkaste ili crne sjenke, kakvima ih obino drugi
vide.
Neto me ponukalo da pomilujem Maka po hrptu. A ono
to sam ugledao bilo je udo koje me ostavilo bez rijei...
itava povrina Makovih lea zasjala je od neke svjedosti, a s
moje se ruice zaulo pucketanje iskri koje je bilo dovoljno
glasno da ga uju i ostali u prostoriji.
Otac mu je rekao da je izazvao elektricitet. A majka neka
se prestane igrati s Makom, osim ako jo ne eli izazvati
kakav poar. No, dijete je razmiljalo posve apstraktno.
Mnogo kasnije, nakon izumiteljeve smrti, Swezey je pokuavao potvrditi ovu
priu pomno istraujui razne dokumente po arhivima tvrtke VVestinghouse.
Nije naiao ni na kakav podatak koji bi je podupro.

314
 Golubovi

Je li priroda moda jedna divovska maka? A ako jest, tko

onda nju miluje po leima? To moe biti jedino Bog, zakljuio
sam.
Kasnije, kad je tama ispunila sobu, Maak je ispruio svoje
kande kao da se kree po mokru du, i djearac je s
udaljenosti vidio itavo njegovo tijelo okrueno aurom. Dan za
danom pitao se to li bi mogao biti taj elektricitet i nije nalazio
nikakva odgovora. U vrijeme kad je pisao to pismo proteklo je
ve osamdeset godina, a Tesla je u njemu ustvrdio da jo ne
zna odgovor na to pitanje.
Nasuprot Maku i njegovom ugodnom drutvu, nalazio se
obiteljski gusan udovino runa betija s vratom noja,
ustima krokodila i parom prodornih oiju iz kojih su zraili
pamet i razumijevanje, kao da se radi o ovjeku. U svojim je
poznim godinama Tesla ustvrdio kako jo nosi oujak koji mu
je podarila ta strana ptica. Izuzevi tog gusana, neobino je
volio sva druga stvorenja koja su drali na imanju.
Volio sam hraniti nae golubove, kokoi i drugu ivad, i
uvijek bih uzimao po jednu u ruke da im sam stavim hranu u
kljun ili da ih tetoim. ak mu je i onaj strani gusan, kad bi
u predveerje dovodio kui svoje jato, koje je po potoiu u
dolini klizilo poput labudova, donosio radost i
nadahnue. I tako se sada, u NewYorku, dok se sve vie i
vie povlaio u sebe od ludila koje je zahvaalo svijet u
kojemu je osjeao sve manje sklada, njegova negdanja ljubav
prema golubovima iznova probudila neobinom estinom.
Jednoga dana 1921. godine, iznenada mu je pozlilo u uredu
u 40. ulici, ali je - kao i obino - odbio posjetiti lijenika. No,
kad je postalo oito da nee biti u stanju vratiti se u svoju sobu
u hotel St. Regis, proaputao je svojoj tajnici da nazove hotelsku
spremaicu na etrnaestom katu i kae joj neka nahrani
golubicu u njegovoj sobi - bijelu golubicu, sa sivim pjegama
po krilima.10 Zatraio je od tajnice da prije toga za njim
ponovi tu vanu i urnu poruku. Spremaica treba nastaviti
svaki dan hraniti golubicu, sve dok joj on ne javi drukije. U
sobi e nai dovoljno hrane.
I prije toga, kad god bi izumitelj bio sprijeen otii do
parka Brvant s hranom, platio bi glasniku Western Uniona da
to uini

31 i;
TECI A _ DvjEK 12VAN VREMENA

umjesto njega. Stoga je bilo oito koliko mu je bijela golubica

prirasla srcu. Bio je toliko uznemiren da su tajnice mislile
kako je zapravo u bunilu.
Oporavio se pa se ta zgoda brzo zaboravila sve do dana
kad je nazvao svoju tajnicu, rekavi joj da mu je golubica vrlo
bolesna te da stoga ne moe napustiti hotel. Gospoica
Skerritt prisjetila se da je tom prigodom izostao s posla
nekoliko dana. im se golubica oporavila, odmah se vratio
svojim svakodnevnim navadama - radu, etnji, razmiljanjima
i hranjenju ptica u parku.
No, nakon otprilike godine dana stigao je u ured sav
potresen i posve smuen. Pod rukom je nosio maleni
smotuljak. Pozvao je Juliusa Czita koji je ivio u predgrau i
upitao ga bi li negdje na svom imanju mogao zakopati uginulu
golubicu, negdje gdje bi se taj grobak mogao pristojno
odravati. No, jedva to se strojar vratio kui sa smotuljkom
razmiljajui o udnoj misiji koju je dobio, zazvonio je
telefon. Tesla je promijenio miljenje.
Molim te, donesi je nazad, rekao mu je, uspio sam
dogovoriti neto drugo. Kako je rijeio pitanje uginule
ptiice, njegovi djelatnici nisu nikada saznali.
Tri godine kasnije Tesla je ostao bez ijednog centa, a
njegov raun u hotelu St. Regis ve dugo nije bio podmiren.
Jednog je poslijepodneva u njegovu uredu osvanuo zamjenik
erifa i poeo plijeniti namjetaj da bi se podmirila presuda
protiv njega. Tesla ga je uspio namoliti da mu odobri
produenje roka za plaanje. Kad je ovaj otiao, sjeo je kako
bi razmislio o svojim tajnicama, koje ve dva tjedna nisu
dobile svoju plau. Sve to mu je ostalo u uvijek pomno
zakljuanom sefu bila je zlatna Edisonova medalja, koju je
sada drao u rukama. Vrijedi oko stotinu dolara, rekao je
zbunjenim mladim enama. On e je razrezati napola, i svaka
e od njih dobiti polovinu.
Dorothv Skerritt i Muriel Arbus odbile su to u jedan glas.
Umjesto toga, ponudile su da 11e podijeliti s njim ono to im je
ostalo u vlastitim torbicama. Kad je Tesla nakon nekoliko
tjedana ipak doao do novca, svakoj je u omotnicu stavio i
dodatnu dvotjednu plau. No onoga dana kad je htio razrezati
Edisonovu

316
 Golubovi

medalju, zapravo je u uredu pronaao jo 5 dolara gotovine.

Ali to je odmah namijenio kupnji hrane za golubove, jer je
ostao bez sjemenki. Zamolio je jednu od tajnica da poe kupiti
sjemenke.
Tada je uz pomo Czita, kojemu je takoer dugovao
znatnu svotu novca, preselio svoj uredski namjetaj u drugu
poslovnu zgradu. Ali, ubrzo je stigao sljedei udarac: u hotelu
St. Regis zatraili su da isprazni sobu, dijelom zbog
neplaenih rauna, a dijelom i zbog njegovih prijatelja,
golubova. U jednom je trenutku Tesla utrpao nekoliko
golubova u kutiju i poslao ih svom strpljivom Georgeu
Scherffu, nadajui se da e im promjena i selidba u
Connecticut initi dobro. Ali, avaj, oni su se toliko naviknuli
na svog starog prijatelja i dobrotvora da su tono u vrijeme
veere iznova osvanuli na prozoru njegove hotelske sobe.
Sjetno je zapakirao svoju neveliku imovinu koju je stekao
tijekom nekoliko desedjea i odselio u hotel Pennsylvania.
Golubovi su ga slijedili. Nakon nekoliko godina bio je
primoran odseliti u sljedei hotel, Governor Clinton.
Posljednje godine svoga ivota Nikola i njegove ptice provest
e u hotelu NewYorker.
Neobinu pripovijest o svojoj bijeloj golubici izumitelj je
ispriao O'Neillu i VVilliamu L. Laurenceu, novinaru koji je za
Nm York Times pisao o znanosti. Bilo je to jednog dana dok je
ova trojka sjedila u predvorju hotela NewYorker. John O'Neill,
lan spiritistikog drutva, pronaao je mistinu simboliku u
Teslinom bijelom golubu. On i ostali spiritualisti koji su pisali
o izumitelju radije su, umjesto o golubu, govorili o grlici.
Samo bi je najzadr-tiji promatrai ptica ili strunjaci za ptice
nazivali pravim imenom. No, i sam je Tesla manje bliskim
osobama govorio o njoj samo kao o golubu. Ali, ono to je
ispriao dvojici novinara toga dana u hotelskom predvorju,
kae njegov prvi biograf, bilo je poput ljubavne prie o
golubici njegova ivota.
Godinama sam hranio golubove, tisue golubova, poeo
je. Bilo ih je na tisue, ali tko e ga znati.
No, meu njima se naao jedan golub, prelijepa i posve
bijela ptica s blijedim sivkastim pjegama na krilima - ona je
jednostavno bila drukija. Bila je enka. Prepoznao bih je na
bilo kojem

317
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

mjestu. I bez obzira na to gdje bih se nalazio, ta bi me

golubica pronala. Kada sam htio da doe, samo bih poelio i
zazvao je, i ona bi odnekud doletjela do mene. Ona je
razumjela mene i ja sam razumio nju.
Uistinu sam volio tu golubicu.
Da, volio sam je kao to mukarac voli enu, i ona je
voljela mene. Kad je oboljela, ja sam to odmah znao i shvatio.
Dola mi je u sobu i ostao sam uz nju danima. Taj je golub bio
prava radost moga ivota. Ako me ona trebala, nita mi drugo
nije bilo vano. I tako dugo dok sam je imao, moj je ivot
imao i smisao.
A onda, jedne noi, dok sam kao i obino leao na svojoj
postelji rjeavajui neki problem, ona je doletjela kroz
otvoreni prozor i sletjela ravno na moj stol. Znao sam da me
treba. eljela mi je rei neto vano, stoga sam ustao i krenuo
prema njoj.
im sam je pogledao, znao sam to mi eli rei da
ugiba. I kad sam shvatio njezinu poruku, iz njezinih je oiju
bljesnula svjetlost snane zrake svjedosti.
Tesla je na trenutak zastao, a onda, kao odgovor na
neizreeno pitanje obojice novinara, nastavio.
Da, bilo je to pravo svjetlo, snano, zasljepljujue,
bljetavo svjetlo, snanije od ijednoga koje sam ikada
proizveo svojim najjaim svjetiljkama u laboratoriju.
Kad je taj golub uginuo, neto je zajedno s njime otilo iz
moga ivota. Do tog sam trenutka sa sigurnou znao da u
dovriti svoj rad, ma koliko ambiciozan moj program bio. No,
kad je to neto s njom otilo iz moga ivota, shvatio sam da je
gotov i moj ivotni rad.
Da, hranio sam golubove godinama, i jo ih hranim, na
tisue njih, jer, konano tko e ga znati...
Pisci su ga ostavili u mukloj tiini i bez rijei nastavili
koraati Sedmom avenijom jo nekoliko blokova.
Kasnije je O'Neill zakljuio:
Na prizorima kakav je Tesla doivio kad je golubica iz
ponone tame doletjela u polumrak njegove sobe i preplavila
je bljetavim svjedom, ili pri otkrovenju spoznaje do koje je
doao

318
 Golubovi

pod jarkim zrakama sunca u parku Budimpete, izgradili su se

misteriji vjere. Da Tesla nije onako duboko i otro potisnuo
svoje mistino naslijee, napisao
12
je, on bi i sam shvatio
simboliku svoje Golubice.
Dr. Jule Eisenbud u jednom je lanku za Journal of the
Amencaa Societv for Psychical Research prouavao simboliku
ptice u ivotu izumitelja, povezanu s njegovim neurozama i
odnosom koji je izgradio prema svojoj majci u djetinjstvu,
onoliko koliko se o tome moglo neto saznati. Ptica je prastari
univerzalni simbol majke i njezinih grudi koje su izvorite
hrane, rekao je psiholog. Znaajno je da je Tesla vjerovao
kako svojoj prelijepoj bijeloj golubici moe naloiti da se
pojavi, ma gdje on bio, samom svojom eljom. Znaenje ove
matarije, nastavio je, moe se dokuiti samo kad se sagleda
zajedno s ostalim snanim dokazima iz njegovih biografskih
podataka, koji govore o tome kako je nesvjesna potreba za
majkom koja nestaje te potreba za njezinom kontrolom
dominirala cijelim Teslinim ivotom. Njoj se mogu pripisati
ne samo mnoge njegove, kliniki gledano, neobine navike i
mnogo onoga to je bilo izvan uobiajenog u njegovu odnosu
prema ljudima i stvarima, nego i njegova privatna mitologija
zbog koje je, izgleda, nesvjesno razvio mone unutarnje sile
koje su ga cijelog proimale, toliko snano13 da je svoj ivot
posvetio njihovu suzbijanju i obuzdavanju.
Iz Teslinih zapisa laik ne bi mogao doi do zakljuka da se
ovaj osjeao zakinutim zbog majke koja nestaje. Ali, u
njegovu je ivotu dr. Eisenbud pronaao mnoge znakove
emotivnog i fizikog neispunjenja dok je bio dojene. Tesla je
svjesno idealizirao svoju majku, upinje se dokazati Eisenbud,
ali ipak se uspio osloboditi njezina utjecaja, te je veinu
svoga ivota posvetio neispunjenim predosjeaj ima (to jest,
svi su neispunjeni osim posljednjeg) o njezinoj smrti, o
njezinu konanom nestanku. Ta vrsta ambivalentnosti je neto
to se esto via kod osoba koje su kliniki poznate kao
kompulzivni neurotici, to je Tesla nesumnjivo bio, a to je
obiljeilo sve njegove odnose i stavove prema majinskim
simbolima i zamjenama za majku.

319
TESLA OVJEK VAN VREMENA

I tako, kae Eisenbud, on nije mogao podnijeti glatke oble povrine, pa

bi zbog bisera na enama ak i fiziki obolio. Dalje govori o jednom svom
kompulzivno-opsesivnom pacijentu koji je, prema svjedoenju svoje majke,
zapao u smrtnu depresiju kad ga je u dobi od dva tjedna odbila od glatkih,
oblih grudiju te kasnije u ivotu nije mogao podnijeti ak ni samu rije
kugla.
Dr. Eisenbud uvjeren je da izumiteljev stav prema novcu takoer
ukazuje na njegovu duboko potisnutu predodbu o posjedovanju stvarnog
nadzora nad univerzalnim majinskim simbolom, koji nam svima osigurava
preivljavanje:
On bi svojim velikodunim, a ponekad i udnovatim, gestama rasipao
milijune zbog ega je esto ostajao bez prebijenog centa. Ali, oito je kako
je njime dominiralo utjeno uvjerenje da njegovo uzdravanje i opstanak u
osnovi ne ovisi o sudbini, ni o drugim ljudima, te da sam novac, taj glupi i
sluajni aspekt mehanike ivljenja, uvijek moe pribaviti u dostatnim
koliinama kad god mu zatreba... Ali, najudnije to sam zapazio u toj
Teslinoj igri bez kraja kojom je elio nadzor majke bilo je njegovo stvarno
igranje sa samom hranom, u kojoj je, naalost, na kraju prevladala negativna
strana njegova ambivalentnog stava prema toj najizrav-nijoj zamjeni za
majku...14
Dakle, kae on, pomno razraeni Teslin obred pri jelu, koji se sastojao od
toga da u veernjem odijelu osvane u blagovaonici tono u odreeno
vrijeme, da se svima pokae za svojim pomno odabranim stolom te da na
kraju natkonobara pretvori u skupu zamjenu za majku, sve to predstavlja
simbolini nadzor za kojim nerijetko poseu oni koji se nalaze u kritinom
stanju.
O injenici da je jedno od Teslinih omiljenih jela bilo ni manje ni vie
nego gula od goluba, on kae: U prekrasnom klinikom primjeru ugrizanja
grudi koje ga nisu nahranile (to je samo druga strana medalje njegova
kompulzivnog hranjenja golubova), on bi... iz gulaa odabirao jedino meso
golubinjih prsa.
Kad je kota njegova ivota uinio puni krug, kae Eisenbud, Tesla je
svoju prehranu uglavnom sveo na toplo mlijeko. Tada je i njegova prelijepa
bijela golubica uprla u njega svoju posljednju,

L
320
 Golubovi

bljetavu, zasljepljujuu zraku svjetlosti to je opet simbol

koji treba izjednaiti s mlazom mlijeka iz prepune dojke...15 I
tada se sruio Teslin ivot prepun simbola, zamjena i
kompenzacija. Neto je otilo iz njegova ivota, i on je znao
da je njegov rad zavren.
Dodue, pod utjecajem Freuda i Junga, Bihevioristiki
teoretiari bi se usprotivili takvom gledanju na stvari te bi
radije vjerovali da su odreeni traumatini doivljaji iz
Teslina djetinjstva doveli do potiskivanja osjeaja, zbog ega
su pak izbile njegove opsesivne neuroze.
Naalost, kako vei broj podataka nedostaje, nije nam
mogue ponuditi bilo to vie od nagaanja.

111
24. P r i j e l a z n a razdoblja

Katharine Johnson se razboljela. Tesla je svoju zabrinutost za

nju iskazao propisavi joj osobitu dijetu. No, to se bolest vie
razvijala, to je njezin osjeaj da joj je u najboljim godinama
ivota sve to je uistinu vrijedno nekako kliznulo kroz prste
sve vie jaao. Skupa s time joj je iezavala i svaka volja za
oporavak. Leala je u svojoj kui u Aveniji Lexington br. 327
u zamraenoj sobi i prisjeala se zabava, slavnih osoba,
govorkanja i slave u kojoj su uivali i svi oko njih, ulica
zakrenih prekrasnim koijama i automobilima to bi dolazili
i odlazili bez prestanka, sjajnih sveanih veera koje bi Tesla
prireivao u hotelu Waldorf-Astoria, uzbuenja koje bi je
obuzimalo zbog njegove opinjavajue nazonosti za
njezinim stolom, i koliko su naporno svi oni radili na tome da
za njega pronau bogate mecene. Pamtila je bljetava
okupljanja u njegovu laboratoriju, prikazivanja kojima bi
svoje gledatelje ostavljao bez daha te ushit koji bi osjeali
zbog njegovih slavnih i trijumfalnih pohoda u inozemstvo.
inilo joj se da se itavo njezino bie raslojava u prolosti i
uspomenama. ivot kojim je ivjela kao da nije bio njezin, a
nije znala ni kome on pripada. Kao da je njezin ivot bio tek
odraz rizika, djela i trijumfa drugih. Sad je samoj sebi postala
strankinjom kojoj je posve oduzeta svaka nada i svaki bijes.
Osjeala se razoaranom, prevarenom i beskrajno istroenom.
Tijekom vremena u kojemu je ona tako venula, Tesla se
naao iznenada nadahnut time da razmilja o pisanju jednoga
od svojih udnovatijih proroanstava - o budunosti ena. Bila
je to tema o kojoj je zapravo esto razmiljao, kruio oko nje,
odbacivao je, ali ju ipak, kako izgleda, nije mogao napustiti.
Godinu dana prije nego

322
 Prijelazna razdoblja

to je Kadaarine oboljela, razgovarao je1 s novinarom detroitskog

lista Free Press o problemu ena. Uglaenou kakvu bi
imao i svaki drugi mukarac, naricao je nad njihovim padom s
pijedestala, koje je muki rod tako paljivo izgradio ne bi li
ene uhvatili u krletku. On se itava svog ivota divio enama,
rekao je, s jedne odreene udaljenosti, izdaleka. Ali sad, kad
su ene uzdigle glave i svoje umove poele usporeivati s
umovima mukaraca, kreui tako u otvoreno utrkivanje s
onim to im je Bog izvorno namijenio, nije li time dovedena
u opasnost i sama civilizacija? Odgovor je bio sadran u
pitanju kojim se 1920. godine najvjerojatnije nije zamarao vei
dio itatelja nedjeljnog priloga tog lista: ija civilizacija?
Sada, potaknut mislima i brigama zbog Katharinine
bolesti, iznova se poeo baviti istim pitanjem, iz 2ega je
proizaao jo jedan intervju, ovaj put za list Collier's. Sam je
lanak nosio prijetei naziv Kad je ena glavna, a opisivao
je novi poredak u kojemu su ene intelektualno i umno
superiornije. S jedne se strane inilo da Tesla u cijelosti
podrava takav poredak, a s druge da ga i sama pomisao na
njega nevjerojatno uznemiruje. Je li on ikada shvatio stvarnu
uzaludnost i prazninu Katharinina ivota? Ma kakvi bili
njegovi porivi, lanak je zavrio tmurnim proroanstvom da
e mukarci i ene jednom ivjeti u ljudskim konicama
odraavajui uznemirujue mehanistiko naelo neke vrste
utopijskog racionalnog drutva.
Svakom je iole upuenijem promatrau jasno, rekao je, da
je svijet zauzeo novi stav oko jednakosti spolova, naroito
netom prije Prvog svjetskog rata. Naravno, on nije mogao
predvidjeti da e upravo Drugi svjetski rat obiljeiti pravi
uzlet ena i mnogo pridonijeti drutvenim i gospodarskim
promjenama u kojima se na ene prestalo gledati kao na
tvornice za raanje djece.
Malo bi se feministica usprotivilo prvom dijelu Teslina za-
kljuka: Borba ena za ravnopravnost spolova okonat e se
novim poretkom u kojemu e ene postati nadmonije.
Suvremena ena, koja samo na povrini sudjeluje u procesu
napredovanja njezina spola, povrinski je simptom neega
mnogo dubljeg i monijeg, to sazrijeva u njedrima ljudske
vrste.

323
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Nee se raditi tek o plitkom fizikom oponaanju

mukaraca kad se ene prvo prihvate dokazivanja svojih
kvaliteta, a potom i svoje nadmonosti, nego i o buenju
intelekta u ena.
Kroz bezbroj narataja i od samih poetaka ljudske vrste,
drutvena podlonost ena dovela je, naravno, do djelomine
atrofije ili barem do nasljednog povlaenja njihovih umnih
sposobnosti, kojima su, kako danas znamo, ene obdarene
nita manje od mukaraca.
Ali, enski je um ve pokazao sposobnost za dostizanjem
svih umnih tekovina i postignua mukaraca. Kako e novi
narataji nailaziti, ta e se sposobnost sve vie iriti; prosjena
ena bit e jednako dobro obrazovana koliko i prosjeni
mukarac, a potom i bolje obrazovana od njega, jer e
uspavane sposobnosti njezinoga mozga biti potaknute na
djelatnost koja e biti snanija i monija ve i zbog mnogih
stoljea u kojima su mirovale. ene e zanemariti ono to je
bilo i zapanjiti civilizaciju svojim napretkom.
Samo, idealno drutvo kakvo je Tesla nastavio opisivati,
zasnovano na konici s deseksuaUziranim vojskama radnika,
koji jedini cilj i sreu svoga ivota nalaze u napornom radu,
nije samo odbio mukarce, nego i osvjetene ene.
Nastojanja ena da osvoje nova podruja rada i njihovo
postupno preuzimanje vodstva, rekao je, oslabit e i
konano rasplinuti ensku osjetljivost te uguiti majinske
instinkte, tako da bi im brak i majinstvo mogli postati mrski,
a ljudska bi se civilizacija tako poela sve vie i vie
pribliavati savrenoj civilizaciji pela...3
Savreni ivot pelinje zajednice bio je radikalna slika za
ona vremena, a obeavala je zajedniki ivot drutva u
kojemu sve stvari, ukljuujui i mlade, pripadaju svim
lanovima i svi o njima vode brigu.
No, u istom tom posve otvorenom razgovoru Tesla je iznio
i nekoliko nevjerojatno tonih tehnolokih predvianja: Vie
je nego vjerojatno da e se dnevne novine svakodnevno,
tijekom noi, beinim prijenosom dostavljati po
kuanstvima. Problemi parkiranja automobila i gustog
prometa bit e rijeeni izgrad-

324
 Prijelazna razdoblja

njom posebnih cesta za komercijalni i zabavni promet. Po

naim e velikim gradovima izrasti pravi tornjevi za
parkiranje automobila, a ceste e se nevjerojatno razgranati i
umnoiti iz iste potrebe, ili e se konano pokazati posve
nepotrebnima kada civilizacija jednom kotae zamijeni
krilima.
Za potrebe industrije morat e se stvarati svjetske rezerve
toplinske energije... Solarno grijanje djelomino e
zadovoljavati potrebe kuanstava, beini prijenos energije
pobrinut e se za drugi dio, a u uporabi e biti maleni ureaji
koji se mogu strpati u dep, nevjerojatno jednostavni u
usporedbi s dananjim telefonom. Moi emo svjedoiti i
uti o dogaajima kao to su inauguracija predsjednika,
odravanje sportskih utakmica, uas zemljotresa ili neke bitke
- kao da smo im zaista nazoni.
Katharine je umrla 1925. godine. Teslu nije zaboravila ni u
trenutku svoje smrti, zatraivi od Roberta da ostane s njim u
bliskoj vezi.
Johnson i njegova ki Agnes (budua Agnes Holden)
nastojali su i nakon toga slaviti uobiajene obiteljske
sveanosti i blagdane. Pri tome bi uvijek pozivali Teslu. Tako
su ga pozvali i na dan Katharinina roendana, pri emu mu je
Robert napisao: Bit e glazbe, i bit e to onakva sveanost
kakvu bi ona eljela. Ona je toliko cijenila prijateljstvo meu
vama. Naloila mi je da se nas dvojica ne smijemo prestati
viati. Bez Vas to ne bi bio dan posveen njoj.4
Ubrzo ga je Robert zamolio i za financijsku pomo kako bi
platio porez i zajam banci. Tesla mu je mogao pomoi samo
manjom svotom, nakon to je prikupio sve to je jo dobivao
od svojih tantijema i savjetodavnog rada. Iako se i sam iznova
razbolio, iz postelje mu je zajedno s ekom poslao
ohrabrujue pisamce: Nemojte se zamarati sitnim brigama.
Jo samo malo, i moi ete se uzvinuti u visine na krilima
svog Pegaza.5
Johnson mu je zahvalio i ujedno najavio da s Agnes odlazi
za Europu gdje e ostati dva mjeseca. Na tom je putovanju
upoznao neku vrlo mladu glumicu, koja mu je uljepala
posljednje godine ivota.6

325
TESLA - OVFEK IZVAN VREMENA

U travnju sljedee godine, Tesla je Johnsonu iz ista mira

poslao 500 dolara zajedno s pisamcem sljedeeg sadraja:
Samo neka Vas ovo, molio bih, ne podsjeti 7
na svakojake
vjerovnike, nego si priredite malu proslavu. Johnson mu je
odvratio kako e polovinu te svote utroiti na podizanje
grobnog spomenika KatJia-rini. Takoer mu je javio koliko ga
slatka Marguerite [Churchill] pomlauje, i da jedva eka da
je upozna i izumitelj.
Ubrzo je Johnson zavrio u bolnici, i iz bolnike postelje
napisao Tesli: Kad se vratim, morate doi k nama na veeru s
gospoom Churchill i Margueritom. Pismo je bilo prepuno
pria o mladoj glumici te njegovih nadanja i strahovanja hoe
li biti u 8stanju pratiti je Europom, naravno, u pratnji njezine
majke. Posjetit e domove i boravita Tennvsona, Keatsa,
Shakespearea, Wordswortha. Umjesto toga, sljedee je godine,
a potom opet 1928., krenuo u Europu s kerkom Agnes, oba
puta zahvaljujui Teslinim ekovima.
Francis A. Fitzgerald, Teslin osobni prijatelj jo od radova
izvoenih na Slapovima Nijagare, a trenutno lan Vijea za
elektranu na Nijagari sa sjeditem u Buffalu, pokuao je 1927.
godine pomoi izumitelju oko jedne od njemu najdraih
znanstvenih zamisli. Zatraio je od kanadskog vijea za
elektrane da financira projekt kojim bi se provodio beini
prijenos energije. To se nije ostvarilo, ali je u umovima nekih
znaajnih kanadskih dunosnika posijalo sjeme te se odonda
pa do danas svakih nekoliko godina iznova razmatra
mogunost da se poduzmu napori kako bi se energija iz
njihovih hidroelektrana beino i jeftino prenosila do zabitnih
krajeva kroz zemlju.
Godinama se aputalo da je Tesla izumio vrlo monu,
smrtonosnu zraku, no iz nekog udnovatog razloga on uope
nije elio govoriti o tome. Poetkom 1924. godine itava
lavina novinskih izvjea ustvrdila je kako su takvu zraku
pronali u Europi - prvo Englezi, zatim Nijemci, a potom i
Rusi. Gotovo istodobno je i ameriki znanstvenik, dr. T F
Wall, podnio svoj zahtjev za patent smrtonosne zrake za koju
je ustvrdio da moe zaustaviti zrakoplove i automobile. Uto je
jedan list u Coloradu ponosno objavio

326
 Prijelazna razdoblja

da je Tesla ve odavno izumio prvu smrtonosnu zraku koja je

bila u stanju zaustaviti zrakoplov u letu, i to jo9 dok je u
njihovu kraju 1899. godine obavljao svoje pokuse. Nije ba
tipino za njega, no izumitelj o tome nije elio iznijeti svoj
stav.
Kad je Scherff 1929. godine iznova ispunio obrasce za
povrat poreza za tvrdcu Nikola Tesla Company, priopio je Tesli:
Naalost, tvrtka nije duna platiti nikakav porez. Time je
barem bio u skladu s vremenom, jer se ve poinjala osjeati
velika ekonomska kriza.
Da bi iznova obodrio svog prijatelja Johnsona, Tesla mu je
jo jednom poslao razdragano pisamce, priznavi u njemu
svoja vlastita mala financijska prokletstva. Rekao je:
Naravno, nisam to rekao ostalim prijateljima. Moji su izgledi
bolji... radi se o jo jednom sjajnom i vrlo vrijednom izumu.
Kada bi on bio jedan od onih mladih izumitelja koji su
zapoljavali vlastite glasnogovornike, napisao mu je, o njemu
bi ve brujao itav svijet.10
Zapravo, ve dosta dugo nije prijavio gotovo nikakav
patent. Godine 1922. predao je itav niz patenata vezanih za
fluidnu mehaniku, koji, meutim, nisu bih do kraja obraeni,
ni nadopunjeni. Tako su uli u zastaru i postali opim
vlasnitvom. Jedan od tih patenata bio je od iznimnog znaaja.
Podnio ga je 22. oujka 1922. godine pod nazivom
poboljana metoda za vaku-umiziranje i ureaj za
proizvodnju visokog stupnja vakuumizira-nosti.* Nakon niza
godina, kad su Sjedinjene Drave i Rusija zapoele utrku u
usavravanju suvremenih vrsta oruja koje razaraju i
unitavaju svojim smrtonosnim zrakama, ta se Teslina zamisao
prouavala s iznimnim zanimanjem.
Bila je to prva grupa patenata koju je podnio nakon 1916.
godine. Ali, ako bi to netko shvatio kao dokaz da se Teslin
stvaralaki ivot pribliio svome kraju, jako bi se prevario.
Ostali: metoda i ureaj za komprimiranje elastinih tekuina; metoda i
ureaj za termodinamiku preobrazbu energije; poboljana metoda i
ureaj za balansiranje rotacijskih dijelova strojeva; poboljana metoda i
ureaj za dobivanje pogonske energije od pare; poboljana metoda i ureaj
za ekonominu preobrazbu energije pare pomou turbina; poboljana
metoda dobivanja energije turbinama na elastinu tekuinu; poboljani
ureaji za dobivanje energije turbinama na elastinu tekuinu.

327
25. Roendanske proslave

Roen u pono, pa stoga nikada posve siguran koji bi datum

trebao drati svojim roendanom, Tesla ih obino uope nije
slavio. Oni bi jednostavno prolazili mimo njega i sve dok se
osjeao dobro, ne bi ni zamijetio da je koji od njih ve proao.
Jako se ponosio injenicom to mu je tjelesna teina ista
jo od studentskih dana. O njegovoj su se majoj gipkosti
ispredale prave legende. Tako je jednog ledenog zimskog
dana, dok je iao Petom avenijom iznenada izgubio ravnoteu,
ali se odmah nekako uspio odbaciti te izvesti sako u zraku,
doekavi se na noge te je potom mirno nastavio ulicom.
Zapanjeni pjeaci zaklinjali su se da su neto slino vidjeli jo
samo u cirkusu.
No, u zrelijim je godinama zato poeo nadoknaivati pro-
putene roendane. Svaki je od njih postao dobrim povodom
za proslavu s izvjestiteljima i fotografima. Na tim bi
okupljanjima na veliko oduevljenje svojih, obino znatno
mlaih, gostiju znao objavljivati nevjerojatne i fantastine
izume, te bi se i na njihovo i na vlastito zadovoljstvo ponekad
posve zanio predvianjima. Jedino se trijeznom gospodinu
Kaempffertu, koji je elio ouvati dostojanstvo Timesa, takve
proslave nisu nimalo sviale. Niti to kako se svi pritom
hvataju svake rijei koju bi guru izgovorio dok bi objavljivao
svoje vizionarske gluposti.
1
A najgore od svega, kako svi samo
glume da neto shvaaju!
Posebno upeadjivu roendansku proslavu Tesli je
povodom njegova sedamdeset petog roendana pripremio
Swezey. Taj povueni mladi pisac znanstvenih djela bio je
osoba od malo rijei - oni koji su ga poznavali znali su da
govori gotovo u iframa a ipak je bio iznimno nadaren u
svojoj sposobnosti da znanost jed-

328
 Roendanske proslave

nostavnim rjenikom priblii nestrunim itateljima,

prevodei apstraktne izraze u ive slike. Izraivao je zabavne
igre s pitanjima iz znanosti te osmiljavao zagonetke i
jednostavne pokuse to su oaravali djecu, jer su ih mogla
obavljati i kod kue, za kuhinjskim stolom. Napisao je knjigu
Znanost nakon veere, koja je postigla sveopi uspjeh, posebno
kod roditelja koji su imali kolarce. Pisao je i vrlo zanimljive
lanke za razliita znanstvena glasila.
Tesla je za njega bio junak. Swezey je, naravno, mogao
mnogo lake nego prosjeni ljudi cijeniti izumiteljev znaaj u
povijesti znanosti te ga je, poput Behrenda, silno uzrujavala
zaboravljivost i kratkovidnost javnosti. Stoga je odluio neto
poduzeti.
I tako je 1931. godine, za Teslin sedamdeset peti roendan,
zatraio od poznatih znanstvenika i inenjera diljem svijeta da
svojim prilogom sudjeluju u proslavi. Na to je pristigla prava
bujica estitki i poasnih pisama posveenih Tesli. Meu
onima koji su se odazvali nalo se i nekoliko laureata
Nobelove nagrade, koji su Tesli s potovanjem i zahvalnou
odali priznanja za nadahnue kojim ih je zaduio te2 time
potpomogao njihovim osobnim znanstvenim karijerama.
Robert Milikan pisao je o tome kako je u dobi od dvadeset
pet godina prisustvovao predavanju na kojemu je Tesla prvi
put prikazao svoju zavojnicu. Otada sam, pisao mu je,
velik dio svojih istraivakih radova provodio po naelima
koja sam nauio od Vas te veeri, tako da Vam uistinu ne
aljem tek obinu estiticu, nego i svoju zahvalnost te duboko
potovanje u neizmjerivim koliinama.
Arthur H. Compton je ustvrdio: Prema ljudima kao to ste
Vi, koji su iz prve ruke prouavali tajne prirode i nama
ostalima pokazali kako se njezine zakonitosti mogu primijeniti
u rjeavanju naih svakodnevnih problema, mi iz mlaih
narataja imamo toliki dug da se on uope ne moe platiti...
Priznanje su mu odali i svi dosadanji predsjednici Ame-
rikog instituta elektroinenjera, kao i mnogi vodei strunjaci
na podruju suvremenog radioemitiranja, koje je upravo
doivljavalo procvat.

329
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Lee De Forrest opisao je svoju duboku osobnu obvezu

koju osjea prema Tesli i kao znanstvenik i kao izumitelj:
Nitko nije toliko uzbudio moju mladenaku matu, potaknuo
moje ambicije za pronalascima ili mi posluio kao najsjajniji
primjer briljantnih dostignua na podruju na koje sam tako
arko elio stupiti i sam, kao to ste to uinili Vi... Osjeam se
osobito dunim izraziti svoju duboku zahvalnost ne samo
Vaim otkriima vezanima za visoke frekvencije, to su
postavila osnovne temelje velike industrije radioprijenosa
kojom sam se poeo baviti, nego i Vaim neiscrpnim
nadahnuima iznesenim u ranijim radovima, kao i Vaem
sjajnom primjeru koji ste nam davali.
Dr. Behrend govorio je o uobiajenoj nezahvalnosti
svijeta prema svojim dobrotvorima.
Mi koji smo ivjeli u uznemirujuem i zapanjujuem raz-
doblju razvoja prijenosa energije izmjenine struje, rekao je,
nimalo ne dvojimo o tome kako je na tom podruju ime
Tesla jednako veliko koliko i ime Faradav u otkrivanju pojava
na kojima se zasniva itava elektrotehnika.
Einstein, za kojega se ini da ba i nije bio dobro upoznat
sa zadivljujuim stupnjem Teslinih zasluga, uputio mu je
svoje najbolje elje i posebno mu estitao na njegovu
doprinosu kojim je zaduio podruje struja visoke frekvencije.
Meu Europljanima, koji su poslali svoje srdane i
sveane estitke, bio je i dr. W H. Bragg, jedan od dobitnika
kontroverzne Nobelove nagrade za fiziku 1915. godine. Pisao
mu je iz Kraljevskog drutva u Londonu, prisjeajui se
Teslinih predavanja koja je tamo odrao etrdeset godina
ranije:
Nikad neu zaboraviti osjeaj koji su izazvali Vai
pokusi, ostavivi nas u poetku posve zapanjene, a potom
duboko oduevljene njihovom ljepotom i zanimljivou.
Grof von Arco, pionir njemake radioindustrije, koji je
zajedno s profesorom Slabvjem razvio Slaby-Arco sustav,
napisao mu je: Kad se netko itanja Vaih djela lati danas, u
vrijeme kad je radio... ve postigao svjetski znaaj, a posebno
kad se pozabavi Vaim patentima (koji gotovo odreda
pripadaju proteklom stolje-

330
 Roendanske proslave

u), ostat e iznova zadivljen injenicom koliko je mnogo

Vaih prijedloga kasnije bilo ostvareno, esto i pod nekim
drugim imenima...
Swezey je tim pravim izljevima osjeaja i iskazanog
potovanja, kao njihov katalizator, dodao i svoj vlastiti, vrlo
rjeiti iskaz. Teslin genij dao je poetni zamah radovima
Rontgena, J. J. Thomsona i onima koji su ih slijedili u doba
elektrona. Stojei posve sam, rekao je mladi pisac, on se
bacio u nepoznato. Bio je vrhovni urotnik protiv utvrenog
poretka stvari.
Ako se ove pohvale nekome ine neumjerenima, pored
rijei slavnog urednika znanstvenih listova i izdavaa Huga
Gernsbacka one se ine posve blijede: Ako se govori o
ovjeku koji je uistinu izumio, drugim rijeima, stvorio i otkrio,
a ne samo unaprijedio neto to su ve izumili drugi, tada je
Nikola Tesla bez imalo dvojbi najvei svjetski izumitelj, i to
ne samo u sadanjosti, nego u itavoj povijesti ovjeanstva...
Njegova koliko osnovna, toliko i revolucionarna otkria ve i
zbog same svoje smjelosti nemaju takmaca u analima
misaonog svijeta.
Zahvaljujui obavijesti koju im je Swezey uputio o
prikupljanju roendanskih estitaka, novine i glasila irom
svijeta raspisale su se tim povodom o Tesli. Tako se pria s
naslovnice lista Time bavila prvo tekoama koje su pisci
lanka imah da bi uope pronali izumitelja (visokog lika...
orlovske glave) u njegovu najnovijem boravitu, hotelu
Governor Clinton. Potom su iskreno poalili to ga nisu imali
prilike vidjeti u doba obavljanja njegovih pokusa u
laboratoriju u Colorado Springsu, dok kako je stajalo u
lanku vrluda njime, ili pak poput nekog hladnokrvnog3
Mefista sjedi usred munja, bljeskova, iskrenja i grmljavine...
Umjesto takvog Tesle, naili su na ispijenog i mravog, ali
jo vrlo ivahnog izumitelja. Kosa mu je bila prepuna sjedina,
dok su mu obrve ostale gotovo posve crne. Ali iskra u
njegovim plavim oima i reskost glasa otitrivala im je njegovo
uzbuenje i unutarnju napetost.4
Kad je Swezey izumitelju predao svu silu estitaka,
uvezanih poput spomenara, Teslu je takav poklon iskreno
iznenadio, ali se

33
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

ne bi moglo rei da su ga nadvladali osjeaji. Iako je pomalo

suhoparno progunao da mu nije pretjerano stalo do
komplimenata osoba koje su mu se itava ivota
suprotstavljale, mladi je pisac u Teslinu glasu osjetio koliko
mu je u potaji drago zbog tolikih priznanja. I zaista, kad ih je
Swezey kasnije pokuao nakratico posuditi kako bi ih kopirao
(elio je poslati kopije novootvorenom institutu Tesla u
Beogradu), starac se odluno odbio rastati s njima makar i na
krae vrijeme.
U svom je intervjuu novinarima Timea Tesla otkrio
zamisli koje su ga trenutno zaokupljale. Radio je na dvije
stvari: prvo, na zakljucima kojima je elio oboriti
Einsteinovu opu teoriju rela-tiviteta. Rekao je da su njegova
objanjenja manje zakuasta od Einsteinovih, a kad ih bude
spreman objaviti, vidjet e se da je svoje zakljuke uspio i
dokazati.
Drugo, radio je na razvijanju novog izvora energije. A
kad kaem novi izvor, tada mislim na to da sam se tragajui za
energijom okrenuo izvoru kojemu se, barem koliko znam,
prije mene nije okrenuo ni jedan drugi znanstvenik. Kad mi je
ova zamisao prvi 5put pala na pamet, djelovala je na mene kao
nevjerojatni ok.
Taj e novi izvor energije, kako je rekao, razjasniti mnoge
zbunjujue pojave u svemiru. U jo jednoj enigmatskoj izjavi
koja znanstvenicima i danas predstavlja nerjeivu zagonetku,
Tesla je izjavio kako bi se moglo pokazati da taj izvor energije
ima veliku industrijsku vrijednost, a osobito u stvaranju
novog i doslovno neogranienog trita elika.6
Kad su ga nastavili ispitivati o tome, jo je samo dodao da
bi takva energija dolazila iz sasvim novog i posve
neoekivanog izvora te da bi bila neprestano svima dostupna
dan i no, te tijekom cijele godine.
Dodao je da e se vjerojatno smatrati kako su poetni
trokovi suvie visoki, ali da e se takvo miljenje nadvladati
jer bi njezino uvoenje bilo kako trajno, tako i neunitivo.
Jo u samo rei, naglasio je, da nema nikakve veze s
takozvanom atomskom energijom. To nije energija u smislu u
kojem se obino misli. S

332
 Roendanske proslave

mojim strujama i koristei napone do 15 milijuna volti,

najvee ikada koritene, ja sam uspio razbiti atom, ali nije
dolo ni do kakvog oslobaanja energije...
Pod pritiscima da otkrije svoj novi izvor energije, ljubazno
je odbio, ali je obeao da e svoju izjavu objaviti za nekoliko
mjeseci ili moda nekoliko godina.
I dok su mu oi zablistale pod crnim obrvama, dodao je jo
da je ve osmislio plan za prijenos velikih koliina energije s
jednog planeta na drugi - apsolutno bez ikakva obzira na
udaljenosti koje ih razdvajaju.
Mislim da nema niega vanijeg od meuplanetarnih
komunikacija, rekao im je. Zasigurno e doi dan kad e
ljudi postati sigurni u to da u svemiru postoje i druga ljudska
bia koja rade, pate i bore se poput nas, a to e onda ostaviti
udesan dojam na ovjeanstvo te izgraditi temelje pravog
svemirskog bratstva, to e potrajati koliko i samo
ovjeanstvo.
Kada? Bio je nesiguran.
Vodio sam poprilino samotan ivot, prepun stalnog,
koncentriranog razmiljanja i dubokih meditacija, odgovorio
je. Stoga je prirodno da sam nadoao na velik broj zamisli.
Pitanje je hoe li 7moje fizike snage dostajati da bih ih izveo i
predao svijetu...
U sedamdeset petoj godini Teslina ivota, mjesenik
Everyday Science & Mechanics objavio je podrobne crtee dvaju
izumiteljevih znatno opipljivijih prijedloga - prvi je bio njegov
plan za dobivanje struje iz8 morske vode, a drugi za
geotermalno parno postrojenje.
Geotermalno parno postrojenje bilo je zamiljeno tako da
iskoritava gotovo beskrajne koliine topline iz dubina
Zemlje, s vodom koja bi cirkulirala do dna buotine i potom
se vraala kao para kojom se pokreu turbine, a onda se
iznova u kondenzatoru pretvarala u tekui oblik, i tako u
beskonanim ciklusima. Te ideje nisu bile izvorno Tesline, jer
se o njima nagaalo barem sedamdeset pet godina, ali bile su
meu prvima koje su iznesene u obliku podrobnih crtea.

333
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Njegovo postrojenje za iskoritavanje morske vode

koristilo bi toplinsku energiju dobivenu iz temperaturne
razlike izmeu slojeva oceanske vode, ime bi se pokretale
velike elektrane. Otiao je ak toliko daleko da je na crteu
prikazao brod koji se pokree propelerom napajanim iz tog
izvora.
Ali, njegovo je istraivanje bilo u najbolju ruku u samim
povojima. Jo je trebao rijeiti iste one probleme koji su
zaustavili i druge pionire na tom podruju - velike tehnoloke
tekoe i nevjerojatno visoke trokove, ak i kad bi osiguravali
jednako nevjerojatne koliine energije. Ipak, nastavio je raditi
na tom nacrtu i unapreivati ga, zamjenjujui cijevi objeene u
podmorskim ponorima tunelom pod nagibom i obloenim
cementom sa svojstvom toplinskog izolatora. Njegovi su
suradnici, rekao je, obavili mjerenja u Meksikom zaljevu i
vodama Kube, gdje bi te razlike u temperaturi odgovarale.
Tesla je ispitivao nekoliko mogunosti - jednu, koja je
radila bez akumulatora za pohranjivanje energije, i drugu, koja
je trebala raditi bez vodenih crpki - no, jo je bio nezadovoljan
svojim postrojenjima za obradu morske vode, drei da su im
kapaciteti premaleni da bi bili konkurentni u odnosu na druge
izvore energije. Ipak je nepokolebljivo nastavio predviati,
izjavivi da su svi tehniki problemi rjeivi i da e se jednoga
dana takva postrojenja pretvoriti u glavne proizvoae
energije.
Tesla nije poivio da bi vidio izgradnju takvog jednog po-
strojenja, osim to ga je kao ve dovrenog zasigurno predoio
u svojoj mati. Ali tijekom 1980-ih godina Vlada SAD-a
odobrila je program istraivanja pod nazivom Postrojenja za
pretvorbu toplinske energije oceana. Ta se istraivanja
obavljaju u Meksikom zaljevu, na Karibima, Havajima, i
posvuda gdje su temperaturne razlike oceanskih slojeva
odgovarajue. Izgleda kako je na tim istraivanjima, koja
zajedniki provode Vlada i privatni poduzetnici, zaposlena
itava jedna mala vojska znanstvenika.
Profesor Warren Rie sa Sveuilita u Arizoni, suvremeni
strunjak za Tesline radove na turbinama i fluidnoj mehanici,
analizirao je njegovu proroansku viziju usporedivi je s
vladinim

334
 Roendanske proslave

projektom iz 80-ih, te ih ocijenio termodinamiki zdravima.

Usto je dodao da je osobno pesimistiki nastrojen prema eko-
nomskoj isplativosti i praktinosti iskoritavanja energije
mora i Zemlje u velikim 9koliinama. Nadam se da sam u
krivu, istaknuo je pritom.
Tesla je u svojoj poznoj dobi ipak doivio velike i brojne
pohvale izuma elektrinih oscilatora koji su se primjenjivali u
medicinskoj terapiji. Na Amerikom kongresu fizioterapeuta,
koji se odrao u NewYorku 6. rujna 1932. godine, dr. Gustave
Koli-scher iz bolnice Mount Sinai te Michael Reese iz Chicaga
objavili su da su elektroterapijama visokih frekvencija
postigli sjajne rezultate, ak i kad se radilo o dijagnozama
poput raka, te da ti rezultati daleko10 nadmauju sve to bi se
moglo postii kirurkim zahvatima.
Naravno, u meuvremenu su suvremeni naini lijeenja
raka znatno unaprijeeni, a potpune mogunosti primjene
Tesline tehnike jo se istrauju. Godine 1980. Ameriko
udruenje za unapreenje znanosti objavilo je podadce o
jednom obeavajuem istraivanju vezanom za
elektromagnetsko stimuliranje stanica, u svrhu regeneracije
amputiranih udova. I prouavanja to se obavljaju na
razliitim sveuilitima takoer su ukazala na to da se pulsiraj
ua struja pokazuje znatno boljom od istosmjerne pri lijeenju
prijeloma kostiju.
Kao to je ve tipino za mnoge Tesline izume,
znanstvenici ni do dananjih dana nisu upoznali itav raspon
njihovih mogunosti primjene, a u nekim sluajevima ak ni
njihovo pravo teoretsko znaenje.

335
26. epovi na povrini vode

George Svlvester Viereck bio je njemaki useljenik,

nezakoniti potomak vladajue kue Hohenzollern. U Ameriku
je stigao jo kao mladi, zapanjio moderniste svojim
briljantnim avangardnim pjesnitvom te postao kontroverzna
osoba kako u politici, tako i u novinarstvu. Intelektualci su ga
drali istinskim genijem. Ali, kad su njegovi intervjui sa
zvijezdama faizma u usponu - Hiderom i Mussolinijem -
razotkrili njegove duboke simpatije prema obojici diktatora,
pjesniki mu se ugled jako srozao, kao to e se to za nekoliko
godina dogoditi i Ezri Poundu. Vrhunac svega bilo je
Viereckovo uhienje tijekom Drugog svjetskog rata, zbog
irenja pronacistike propagande.
On i Tesla sprijateljili su se u razdoblju izmeu dva rata,
pri emu je izumitelj, kao i obino, politiki ostao posve
nekritiki nastrojen. esto bi se dopisivali i druili po
drutvenim kruocima NewYorka. Viereck je pisao vrlo
pronicave lanke o Tesli, a izmeu sebe su razmjenjivali
vlastitu poeziju. Teslu su tom Nijemcu vjerojatno privukle
dvije stvari - njegova navodna povezanost s njemakim
tronom te neosporna pjesnika nadarenost, to se moe vidjeti
iz nekoliko pisama upuenih novome prijatelju, koja su
vrvjela razotkrivanjem njegovih pomno uvanih zamisli.
Jedini sauvani primjerak izumiteljeve poezije napisan je
31. prosinca 1934. godine Teslinim rukopisom, te je pod
nazivom Govorkanja s Olimpa posveen upravo Vierecku,
mom prijatelju i nenadmanom pjesniku. Tada je imao
sedamdeset osam godina, a pjesmu je zapoeo stihovima uh
na telefonu svom svemirskom / i s Olimpa uhvatih rijei
noene vjetrom..., koji nam

336
 epovi na povrini vode

dosta jasno ukazuju na knjievnu vrijednost Teslinih pjesama.

Inae, to je poprilino muiavo djelo, ali ne i bez smisla za
humor te povremenih zgodnih izraajnih sredstava.
Dana 7. travnja Tesla se pismom obratio Vierecku,
zahtijevajui od njega da prestane uzimati taj otrov od
opijuma ukoliko ne eli posve umrtviti svoj dragocjeni
mozak. ini se da jeViereck imao i financijskih nevolja od
kojih je na taj nain nastojao pobjei, jer je Tesla dodao:
Zaista je uasno to najvei pjesnik Amerike nije nita bolje
situiran od izumitelja koji se bori za preivljavanje. Kako bi
bilo da napiete kratak lanak o spiritizmu te da se pritom
pozovete na moje iskustvo, onako kako sam Vam ga opisao u
svom pismu? Spiritisti su toliko ludi da e odmah ustvrditi
kako sam poruku, dodue, primio, ali da sam 1
kao osvjedoeni
materijalist prema njoj imao predrasuda...
U post scriptumu dodao je jo kako je njegovo divljenje
prema Vierecku toliko duboko da je ak i njegov vlastiti
rukopis pomalo poeo nalikovati na rukopis pjesnika.
U prosincu je Vierecku napisao jedno vrlo dugako, i
udno pismo, vraajui se u njemu na davnu smrt svoga brata
i na umiranje majke. U njemu je nastojao objasniti svoje
slutnje i raspraviti svoju djelominu amneziju. To pismo kao
da je bilo pisano iz nekih drukijih vremenskih okvira, bez
ikakvih prijelaza i sa zbunjujuim pogrekama vezanim za
Daninu starost u trenudcu kad je poginuo te s pogreno
navedenim datumom majine smrti. Izgledalo je vie kao da
Tesla opisuje snove, a ne stvarnost.
Govorio je o razdobljima mune koncentracije koja bi na
kraju u njemu izazvala strah od prsnua kakve ile ili do
atrofije mozga, te o tome koliko se borio da iz glave istjera
stare prizore koji su jednostavno iskakali poput plutenih
epova na povrinu vode, koliko god bi ih se nastojalo
potopiti. No, nakon dana, tjedana ili mjeseci oajnikog
umnog naprezanja, konano bih uspio ispuniti svoj mozak
novim predmetima koji bi iskljuivali sve ostalo, a kad bih
ve dospio do tog stupnja, obino vie nisam bio ni daleko od
zacrtanog cilja. Moje su zamisli uvijek bile racionalne, jer sam
ja bio iznimno toan instrument za prijem ili,

337
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

drugim rijeima, vidovnjak. I bilo to tono ili ne, uvijek mi je

bilo drago kad bi prolo, jer nema nimalo dvojbe da su takva
naprezanja 2mozga bila povezana i s velikim opasnostima za
sam ivot.
Viereckovi zapisi - ne toliko oni iz njihovih privatnih dopi-
sivanja, koliko iz djela koja je objavio - takoer nam pruaju
zanimljiv dojam o onome o emu je Tesla mogao razmiljati u
to vrijeme. U lanku objavljenom 1935. godine pod nazivom
Stroj za zaustavljanje rata, Viereck je izvijestio o slici
svijeta 2035. i 2100. godine, onako kako je zamilja Tesla.
Ljudi su uglavnom, mislio je izumitelj, masa koja se
pokree na osnovi sile. A to znai da se na ovjeanstvo mogu
primjenjivati svi opi3
zakoni koji odreuju naine gibanja u
carstvu mehanike.
Vidio je tri naina kojima bi se mogla uveati energija koja
e biti odluujua za napredak ovjeanstva. Prvo, bilo bi
potrebno unaprijediti uvjete za ivot, zdravlje, eugeniku, tj.
nauku o stvaranju zdravog podmlatka, itd. Drugo, suzbijati one
intelektualne sile koje spreavaju napredak kao to su
neznanje, ludilo i religiozni fanatizam. I tree, obuzdati
univerzalne izvore energije kao to su sunce, ocean, vjetrovi i
plime.
Vjerovao je da je njegov mehanistiki koncept ivota isto-
znaan s uenjima Bude i Isusovim propovijedima na gori.
Svemir je jednostavno jedan veliki stroj koji nikada nije
nastao i nikada nee nestati. Ljudska bia nisu nikakva
iznimka u prirodnom poretku. I ovjek je, kao i svemir, tek
obian stroj. U na um ne ulazi nita i nae djelovanje ne
odreuje nita to nije samo izravan ili neizravan odgovor na
vanjske podraaje koji zasipaju nae osjetilne organe.
Zahvaljujui slinosti izmeu nae grae i istosti nae
okoline, mi na slian nain odgovaramo na sline podraaje, a
iz usklaenosti naih reakcija raaju se razumijevanje i
spoznaja. Tijekom vijekova razvili su se beskonano sloeni
mehanizmi, a ono to mi nazivamo duom ili duhom nije
nita vie od jednostavnog zbroja funkcija naega tijela. Kad
tijelo prestane funkcionirati, prestaje funkcionirati i ta dua
ili duh.4

338
 !epovi na povrini vode

Tesla je naglasio da je on ovakve stavove iznio puno prije

biheviorista predvoenih Pavlovom u Rusiji i Watsonom u
Sjedinjenim Dravama te ustvrdio da takav naoko
mehanistiki pogled nije nimalo u sukobu s etikim ili
religioznim pogledom na ivot. Zapravo, vjerovao je da e
religiju ljudskoga roda 2100. godine predstavljati upravo bitna
uenja budizma i kranstva.
Bio je uvjeren da bi eugenika time bila vrsto utemeljena.
U tekim je vremenima preivljavanje najsposobnijih
uspijevalo iskorijeniti manje poeljne rodove, umovao je
Tesla. Tada se novorazvijeni osjeaj suuti kod ovjeka
umijeao u bezobzirno djelovanje prirode, pa su i manje
sposobni preivljavali. Jedina metoda, koja je u skladu s
naim opaanjima o civilizaciji i rasi, bila bi da se
razmnoavanje nesposobnih sprijei njihovim sterili-ziranjem
te usmjerenim upravljanjem njihovih spolnih instinkata.
Nekoliko europskih zemalja i odreeni broj drava unutar
amerikog saveza ve obavlja sterilizacije nad svojim
kriminalcima i umobolnicima.
Koliko je od te nemilosrdne doktrine uistinu pripadalo
ostarjelom Tesli, a koliko samom Vierecku, danas se ne moe
odrediti. Koji god od njih dvojice bio odgovoran za nju, time
je tek dobila poetni zamah. Samo, to ne bi bilo dovoljno,
smatrao je Tesla. Stavovi eugeniara kreu se u smjeru
oteavanja uvjeta za sklapanje brakova. Tako nikome tko ne bi
bio podoban kao roditelj ne bi trebalo dopustiti da ima
potomstvo. Stotinu godina od danas vie se nee moi
dogoditi da se normalna osoba spoji s osobom koja eugeniki
nije pogodna ni za to drugo osim da se vee uz okorjelog
kriminalca. Do 2035. godine ministarstvo zdravstva ili
fizike kulture postat e vanije i od ministarstva obrane.
U nastavku teksta, koji mnogo vie nalikuje na samog
Teslu, zamilja se svijet u kojemu e biti nezamislivo uiniti
bilo to ime bi se zagaivala voda, u kojemu bi proizvodnja
itarica bila dostatna da se nasite milijuni to umiru od gladi
po Indiji i Kini, u kojemu bi se odvijalo sustavno
poumljavanje, a znanstvenici bi upravljali prirodnim
izvorima svih vrsta, ime bi se zauvijek okonale unitavajue
sue i razorni umski poari te poplave.

339
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

I, naravno, beini prijenos struje proizvedene u dalekim

oceanima stao bi na kraj potrebi za sagorijevanjem drugih vrsta
goriva. U dvadeset prvom stoljeu civilizirani e narodi
najvei dio svojih budeta troiti na obrazovanje, a najmanji
na voenje ratova. On je neko vrijeme vjerovao kako bi se
ratove moglo zaustaviti tako da se uine jo razornijima. Ali,
bila je to moja pogreka. Podcijenio sam borbeni instinkt
ovjeka, kojemu e trebati vie od jednog stoljea da se posve
iskorijeni... Rat se moe zaustaviti, ali ne tako da moni budu
oslabljeni, nego da se svi narodi, bili oni snani ili slabi,
osposobe da obrane sami sebe.5
Time je mislio na svoje novo otkrie koje bi svaku
zemlju, veliku ih malu, uinilo neosvojivom za vojske,
zrakoplove i sva druga sredstva napada. To bi zahtijevalo
izgradnju velikog postrojenja, ali kad bi ono jednom bilo
postavljeno, bilo bi sposobno unititi sve, ljude ili strojeve,
koji se priblie na promjer od 300 kilometara. Ono bi, moglo
bi se rei, stvorilo pravi moni zid koji bi predstavljao
nesavladivu zapreku bilo kakvoj uinkovitoj agresiji.
No, izriito je naveo da pod tim odcriem ne misli ni na
kakve smrtonosne zrake. Na velikim se udaljenostima zrake
raspruju. Moj ureaj, rekao je, zrai estice koje mogu
biti relativno velike ih pak mikroskopskih veliina, te nam
omoguuje da na manja podruja i na velike udaljenosti
usmjeravamo trilijun puta vie energije, nego to bi to bilo
mogue s bilo kakvim zrakama. Tako bi se mogle prenositi
mnoge tisue konjskih snaga zrakama tanjim od vlasi kose,
emu se nita ne bi moglo oduprijeti. Ovo sjajno svojstvo
omoguit e, izmeu ostalog, da se postignu neslueni
rezultati kod televizije, jer praktiki nee postojati granice
6
za
intenzitet svjetlosti, veliinu shke ih domet emitiranja.
To nije trebala biti neka vrsta zraenja nego zraka
nabijenih estica. Gotovo pola stoljea kasnije, dvije
najmonije nacije svijeta poet e utrku u usavravanju oruja
te vrste.
Tesla je takoer predvidio da e prekooceanski brodovi
moi prelaziti Adantik velikom brzinom, zahvaljujui struji
visokog napona, koju e elektrane s obale kroz gornje slojeve
atmosfere

340
 epovi na povrini vode

projicirati na plovila to se nalaze na puini. Time je mislio

na jednu od svojih najranijih zamisli. Takve struje, koje bi
prolazile stratosferom, osvjetljavale bi nebo te do odreenog
stupnja no pretvarale u dan. Njegova je ideja bila da se takve
elektrane izgrade na povienim meutokama, kakve bi
primjerice bile iznad Azora i Bermuda.
Produbljivanje politikih nevolja u Europi sredinom 1930-ih
nije zaobilo ni Jugoslaviju. Kralja Aleksandra, koji je uveo
diktaturu nakon nastojanja Hrvatske da se odvoji, u Marseilleu
je 1934. godine ubio jedan od boraca za osamostaljenje
Hrvatske.
Tesla je odmah poslao lanak New York Timesu u obranu tog
muenikog vladara. Nastojei to je mogue vie umanjiti
povijesne razlike koje su razdvajale Srbe i Hrvate, opisao je
kralja Aleksandra kao junaku pojavu to ulijeva potovanje,
koja je za Jugoslaviju istodobno predstavljala i Vvashingtona,
i Lincolna... mudrog i domoljubnog vou, to je proao kroz
pravo mueni-tvo.7 Dodue, bilo je tono da na tom
podruju do ujedinjenja Slavena nije dolo sve dok im ga
Aleksandar nije nametnuo, ali da bi se ono neko vrijeme
odralo, trebala se pojaviti jo jedna snana osoba (Tito).
Aleksandra je na prijestolju naslijedio njegov sin, mladi
kralj Petar II., kojemu su za regenta odabrali princa Pavla. Tako
je Tesla svoju privrenost odmah prenio na djeaka-kralja, koji
e biti primoran brzo sazrijeti u ratnom vihoru to je nailazio.
U meuvremenu, u Sjedinjenim Dravama za predsjednika
je izabran Franklin Delano Roosevelt. Objavivi svoj program
New Deal i sazvavi izvanrednu sjednicu Kongresa (slavnih
100 dana), postigao je da se u vrlo kratkom roku donijelo
vie dugoronih i trajnih socijalnih zakona nego ikada prije.
Time je na sebe navukao bijes svojih politikih protivnika i
njihove optube da eli podiniti Vrhovni sud. Tesla je
pripadao onima koji su, dodue, glasali za Roosevelta, ali su
ubrzo doli do zakljuka da njegovi nazori prepuni
socijalistikih natruha zvone na uzbunu.

341
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Izgleda kako je izumitelj u to vrijeme vie nego ikada bio

opsjednut svojim tajanstvenim obrambenim orujem. U svojoj
posljednjoj molbi J. P. Morganu mlaem, da mu se odobri
potreban kapital, napisao je: Letei strojevi posve su
demoralizirali svijet, i to u tolikoj mjeri da u nekim
gradovima, kao primjerice u Londonu i Parizu, ljudi ve ive u
smrtnom strahu od zranih bombardiranja. Novo sredstvo koje
sam izumio i usavrio omoguava apsolutnu zatitu protiv
takvih i drugih oblika napada...
Nova otkria, koja sam eksperimentalno mogao provjeriti
samo u vrlo ogranienoj mjeri, ostavila su nevjerojatan i
dubok dojam. ini se da je jedan od naj urnijih problema
koje treba rijeiti postala zatita Londona, pa sam pisao nekim
svojim utjecajnim prijateljima u Engleskoj, nadajui se da e
moji obrambeni planovi biti prihvaeni. I Rusi bi silno eljeli
osigurati svoje granice od Japanaca i njihove invazije, te sam i
njima poslao svoj prijedlog koji se tamo ve ozbiljno
razmatra.
Naime, ondje sam stekao mnoge potovatelje, osobito zbog
uvoenja mojeg sustava izmjeninih struja... Prije nekoliko
godina Lenjin mi je dva puta poslao vrlo primamljive ponude
da doem u Rusiju, ali nisam se mogao odijeliti od svog...
rada.8
Tesla je nastavio objanjavati kako se rijeima ne moe
opisati koliko bi mu sad iznova trebao vlastiti laboratorij te
kako bi to bila sjajna prilika da svoj raun rastereti duga koji je
imao prema Morganu starijem. Ja vie nisam sanjar nego vrlo
praktian ovjek velika iskustva, steena dugotrajnim i gorkim
nedaama. Kad bih sada imao 25 tisua dolara za osiguranje
svojih prava i izvoenje uvjerljivih pokusa, u kradcom bih
vremenu mogao raspolagati kolosalnim bogatstvom. Biste li
stoga razmislili o tome da mi odobrite ovaj iznos, ukoliko bih
Vam jamio prijenosom prava na izume?
Zakljuio je pismo napadom na Rooseveltov program, to
je bez sumnje bilo usmjereno na to da omeka Morgana:
'New Deal' je shema koja se bez prestanka mijenja i koja
nikako ne moe uspjeti, jer je smiljena zbog toga da se narodu
uinkovito oduzme kapital. Veina mjera poduzima se samo
radi prikupljanja birakih glasova, a neke od njih, osim to su
oigledno socijalis-

342
 epovi na povrini vode

tike, jednostavno su za ve ustaljene industrije i razorne.

Sljedei bi korak mogao biti raspodjela bogatstva9 kroz
strahovita porezna optereenja, ako ne i konfiskacija...
Morgan, koji se i sam koprcao u problemima vezanim za
gospodarsku krizu, nije se dao uhvatiti na ovakav mamac. Za
nekoga tko nije bio na svom podruju kad bi se govorilo o
znanosti bilo mu je naprosto nemogue odrediti imaju li
Tesline zamisli smisla ili su te njegove prie iste besmislice.
Tog je proljea slinu ponudu za svoje zrake estica
Tesla poslao i tvrdci Westinghouse. Njezin potpredsjednik S. M.
Kintner odgovorio mu je da je o openitom prijedlogu za
stvaranje zraka koje Vi spominjete razgovarao s
istraivakim strunjakom na tom podruju. Ali, ovaj je bio
skeptian, i to u tolikoj mjeri da sam se naao u poloaju da
sad oklijevam izai pred gospodina Merricka s Vaim
prijedlogom o estomjesenom plaanju unaprijed,
10
to bi Vam
omoguilo podnoenje zahtjeva za patente.
Iako ovjek neprestano dolazi u iskuenje da Teslu
proglasi prorokom kojemu nisu bile ukazane poasti koje je u
cijelosti zasluivao, razumljivo je da je taj istraivaki
strunjak bio u pravu u vezi zraka estica. Jer, Tesla je bio
posve sposoban istrati pred rudo, kako to pokazuje i
njegov svojedobni izlet u metalurgiju (on je dijelom bio
rezultat njegova nezadovoljstva postojeim metalima dok je
radio na svojoj turbini).
Naime, tada je osmislio postupak takozvanog otplinjavanja
bakra (uklanjanje mjehuria kako bi se dobio kvalitetniji
metal), za koji je zanimanje pokazala tvrtka i4merican Smelting
and Refining Companv. Dr. Albert J. Phillips, tadanji glavni
nadzornik sredinjeg istraivakog odjela u kompaniji,
prisjetio se svojih susreta s Teslom dok su radili na tom
projektu. Usred gospodarske krize koja je posvuda vladala,
Tesla bi se iz hotela McAlpin u NewYorku, u kojemu je tada
ivio, do laboratorija njihove tvrtke u Perth Ambovju,
dovezao u prelijepoj iznajmljenoj limuzini s vozaem. Obino
bi bio odjeven u crni ogrta i sivo odijelo na pruge, koje su
bile posve u skladu sa sivim cipelama te bi se oslanjao na fini
tap s pozlaenim vrkom.

315
TESLA OVJEK IZVAN VREMENA

Dr. Tesla bio je vrlo otmjen gospodin koji mi je osobno

bio vrlo drag, povjerio mi je dr. Phillips. Vjerojatno je u to
doba bio najvei teoretiar elektrotehnike na svijetu. Meutim,
on nije bio metalurg i jednostavno je odbijao shvatiti da se o
metalima ve znaju mnoge injenice koje njemu nisu bile
poznate. Zato su njegovi pokusi na podruju metalurgije bakra
bili loe zamiljeni i posve bezuspjeni. No, bez obzira na to,
mnogo sam nauio 1!druei se s njim te mi je ostao u zaista
ugodnoj uspomeni.
Izumiteljeva se teorija zasnivala na tome da se mjehurii
plina u otopljenom metalu raspruju i pritom nalaze pod
mnogo veim pritiskom od onoga izraunatog prema vaeim
teorijama, pa je vjerovao da bi takvi depovi zraka ili duika,
ako su dovoljno sitni, imali jednaku gustou kao i sam bakar u
tekuem obliku. Stoga je u tvornicu stigao s dovrenim
nacrtima za ureaj koji je elio izgraditi kako bi potvrdio svoju
teoriju.
Ja sam ga odmah obavijestio, prisjea se dr. Phillips, da
ureaj koji je tako pomno razradio u svojim nacrtima nee biti
u stanju rastaliti bakar i da nije mogue tekui bakar
podvrgnuti bombardiranju u vakuumu kako bi se iz njega
izvukli nekakvi izmiljeni mjehurii. Takoer sam uputio dr.
Teslu i u to da ve raspolaemo mnogim dokazima kako
njegovi hipotetini mjehurii ne bi ni mogli postojati u
rastopljenom bakru u nekim veim koliinama.
O svojim su razliitim stavovima obojica raspravljala na
prijateljski, znanstveni nain, ali, Teslu se nije dalo uvjeriti ni
jednim prigovorom struke koji bih iznio... I tako su nastavili
s izgradnjom ureaja tono prema Teslinoj zamisli i nacrtima.
Dolo se do onakvog rezultata kakav je glavni nadzornik i
predvidio. Na kraju, prije nego to je rastaljeni bakar bio uliven
u pripremljene kalupe, bio je podvrgnut bombardiranju u
uvjetima visokog vakuuma.
Konano nam je uspjelo dobiti nekoliko uzoraka bakra
putenog kroz ovakvu strojnu obradu, prisjea se Phillips,
koji su umjesto da budu zgusnuti bili poprilino plinoviti i ni
na koji se nain nisu razlikovali od bakra koji nije bio
podvrgnut Teslinu postupku.

344
 epovi na povrini vode

A tada su, budui da je odobreni budet ve bio znatno

prekoraen, pokuse morali okonati. Koliko je dr. Phillips
znao .American Smelting and Refining Company u poetku je
odobrio 25 tisua dolara za ovo istraivanje (... 1933. godine
bio je to golem novac do kojega se inae dolazilo tekom
mukom),
12
no budet se kasnije poveao za otprilike slian
iznos.
Iz njegovih prisjeanja dola sam i do neobine
pojedinosti. Naime, Tesla je dr. Phillipsu pokazao sliku
ponitenog eka na iznos od milijun dolara, ako se tono
sjeam, koji je primio od tvrtke Vvestinghouse Electric Companv
za jedan od njegovih patenata ili izuma. Budui da se nigdje nije
moglo pronai traga tom eku, tajna isplate njegovih patenata
za izmjeninu struju ostat e i dalje nerazjanjenom.
Zahvaljujui manjim povremenim poslovima koje je
obavljao kao savjetnik, Tesla je nekako uspio preivjeti
razdoblje velike gospodarske krize, pa ak i posuivati manje
svote prijateljima koji su bili u teim nedaama. U jednom
stvarno tekom trenutku otiao je u tvrtku VVestinghouse i
tamo, u ime dobrih starih vremena, dobio posli koji mu je
neko krae vrijeme donosio 125 dolara mjeseno. Drugi put se
za pomo u mojoj privremenoj financijskoj nesvjestici
obratio Robertu Johnsonu, a ovaj mu je odgovorio: U banci
imam svega 178 dolara pa Vam ovim putem aljem 100.
Nadam se da e dostajati. Neka Vas nebo blagoslovi!
Ubrzo potom Johnson oboli. Na svoj novi-stari nain
javi se Tesli: U svojoj osamdeset treoj upravo sam objavio
knjigu Tvoj put slave. ...Neu doivjeti da vidim Vae poprsje u
Dvorani slavnih... ali, ono e se tamo nalaziti, bez imalo
sumnje, moj veliki i dobri prijatelju...
Moje srce jo pripada Vama, jer mi je tijekom svih ovih
godina svaki dan naega prijateljstva bio prava dragocjenost.
Rekli su mi da se oporavljam, no pravi e oporavak
donijeti ono dugo vrijeme koje tek nailazi...13
Tom se prigodom uistinu i oporavio, iako samo
privremeno. U tom je razdoblju Tesli poslao pozivnicu kojom
je valjda jo jednom elio doarati bljetavilo proteklih dana
blagostanja: Nae

345
TESLA OVFEK IZVAN VREMENA

e dame odjenuti svoje najljepe veernje haljine, a i gospoda

e se sutra sveano urediti Vama u ast. Stoga predlaem da se
i Vi uistinu sjajno dotjerate za nae dame! elio bih da Vas
vide u Vaem najboljem izdanju...
Zauvijek Va s uspomenama na sretna stara vremena, Luka
J. Filipov14
Potom je doao red na Teslu da se razboli. Postao je
ispijen, posve je posijedio, rijetko je naputao svoj hotel i ivio
na mlijeku i krekerima. Hotelsku je sobu pretvorio u pravo
skladite praznih limenih kutija od krekera, uredno posloenih
na policama u nizovima i obiljeenih brojevima. Sluile su
mu kao spremita za sve i svata, kako je to zamijetio Swezey
tijekom svojih redovitih i estih posjeta. Swezeyja je
uznemirilo naglo tjelesno propadanje izumitelja.
Johnson mu je pisao: Neka Vas Bog blagoslovi i
pomogne Vam, dragi Tesla, da se oporavite. Dopustite da Vas
doemo posjetiti. Agnes e Vam mnogo pomoi. Trebate nam
samo telefonirati. Uinite to ve i zbog uspomene na gospou
Johnson...15 Ali, nekako je u to vrijeme i sam pao u postelju i
shvatio da je kraj ovaj put blizu. Ni jedan od nas dvojice ne
moe raunati na to da e poiv-jeti jo mnogo godina,
napisao mu je. Vi, osim Hobsona i nas, imate malo prijatelja
koji bi se mogli brinuti o Vama. Stoga dopustite da Agnes
doe do Vas. Ja ne mogu. Ne uiniti to, dragi Nikola, bilo bi
ravno samoubojstvu.16 No, izumitelj je ubrzo ozdravio.
Godina 1937. donijela je Tesli bolne i tune gubitke.
Hobson, njegov pouzdani prijatelj dugi niz godina, iznenada
je umro 16. oujka u dobi od ezdeset est godina, a Roberta
Johnsona ispratio je na njegovo posljednje poivalite 14.
listopada.
Ubrzo nakon toga, jedne hladne veeri, Tesla je napustio
hotel NewYorker kako bi krenuo u redovitu etnju do svojih
golubova i nahranio ih. Samo dva bloka od hotela oborio ga je
taksi i snano odbacio na ulicu. Odbivi bilo kakvu lijeniku
pomo, zatraio je jedino da ga odvedu nazad u njegovu
hotelsku sobu.
Iako u stanju oka, telefonom je naloio potanskom
glasniku Williamu Kerriganu da kupi hranu za ptice i obavi
njegovu ne-

346
 epovi na povrini vode

ispunjenu misiju. Tako je sljedeih est mjeseci Kerrigan

svakodnevno odlazio nahraniti golubove to su se skupljali
kod katedrale St. Patrick i u parku Brvant.
Otkriveno je da su Tesli slomljena tri rebra te da mu je
naruena kraljenica. Potom je uslijedila i upala plua s
podosta komplikacija, tako da je ostao vezan za postelju sve do
proljea. Iako se oporavio, nakon toga mu je zdravlje bilo vrlo
krhko, a postao
17
je podloan ak i razdobljima krae
nesuvislosti.
Od svojih starih znanaca iz tvrdce Hfetinghouse primio je
vijest da je Institut Tesla, koji je dvije godine ranije
osnovan u Beogradu zatraio podadce o njegovim ranim
izumima pa je odobrio da ga slikaju kraj njegovog originalnog
motora za viefaznu izmjeninu struju za njihov istraivaki
laboratorij, to su ga njenru u ast opremili unutar instituta.18
Jugoslavenska Vlada mu je u znak zahvalnosti izglasala
stalnu dotaciju, koja je iznosila 7200 dolara godinje. I tako,
zahvaljujui svojim zemljacima, najvei izumiteljski genij
svih vremena nee, barem u svojim posljednjim godinama,
skapavati od gladi.

347
27. Pobratimstvo sa svemirom

O njemu se moe uti mnogo udnih stvari, izjavila je

Agnes J. Holden, ki Roberta i Katharine Johnson. Nije
poteno prosuivati ovjeka koji je ve proao osamdesetu po
onome to ini u svojim osamdesetima. Pamtim Teslu iz
vremena kad mu je bilo trideset pet godina, kad je bio mlad,
veseo i zabavan.
AU, izumitelj je iji svojim osamdesetima jo znao uivati
u ivotu te je, zapravo, i dalje nastojao zaokruiti svoju
sveobuhvatnu i dalekosenu izjavu o svemiru. Radujui se
svakoj od svojih roendanskih zabava, pripremao bi
mjesecima prije zapise koje e tom prigodom objelodaniti te
planirao okantne novinske naslove za svoje prijatelje iz
izdavatva. Ti su mu prijemi sve vie postajali mjestom na
kojemu bi osporavao Einsteina, branio Nevvtona, te
unapreivao i razraivao svoje teorije o svemiru kojima se
toliko dugo bavio.
Tako je za svoj osamdeseti roendan 1936. godine
pripravio izjavu na punih deset stranica; ona, meutim, nikada
nije bila objavljena u cijelosti. U njoj, kao i u pismima koja je
poslao Timesu, odvaio se na beskrajnu raspravu s vodeim
fiziarima zemlje o prirodi kozmikih zraka.1
esto se pozivao na vlastitu dinamiku teoriju sile tee, za
koju je rekao da objanjava kretanja nebeskih tijela, koja su
pod njezinim utjecajem, na tako potpun i zadovoljavajui
nain da e okonati sve besplodne rasprave i pogrene
zamisli poput one o zakrivljenosti svemira. No, ovu teoriju
gravitacije nije rasvijedio ni u svojim zapaenim zapisima o
astrofizici i nebeskoj mehanici.
Zakrivljenost svemira, ustvrdio je, jednostavno je
nemogua zato to istodobno postoje akcija i reakcija. Na
zakrivljenje bi se

348
 Pobratimstvo sa svemirom

djelovalo suprotno, izravnavanjem. Osim toga, nikakvo

objanjenje svemira ne bi ni bilo mogue kad se prije toga ne
bi priznalo postojanje etera i njegova nezamjenjiva funkcija.
Bez obzira na revoluciju koju je izazvao Einstein, ostao je
duboko uvjeren kako ne postoji energija u tvari, osim one
koju bi ona mogla primiti iz okoline. A to je, drao je, strogo
primjenjivo, koliko na molekule i atome, toliko i na najvea
nebeska tijela.
Kratko reeno, u tome je temeljito pogrijeio.
Prigodom svog osamdesetog roendana govorio je i o
novim izumima vezanim za meuzvjezdane komunikacije i
prijenos energije.
Ubrzo u Francuskom institutu iznijeti toan opis ureaja
sa svim podacima i izraunima te od njega zatraiti nagradu
'Pierre Guzman' u visini od 100 tisua franaka, raspisanu za
izum sredstva namijenjenog komuniciranju s drugim
svjetovima. Potpuno sam uvjeren da e ta nagrada pripasti
meni, izjavio je. Naravno, novac je tome primamljiva
nadopuna, ali bio bih spreman dati i ivot za veliku povijesnu
ast da postanem prvi koji je postigao to udo.2 No, nakon
mnogih godina Francuski institut zanijekao je da je ikada
primio bilo kakve Tesline podneske pa tako nagrada jo eka
osobu kojoj e biti dodijeljena.
Moj najvaniji izum s praktinog stajalita, nastavio je
Tesla, novi je koncept cijevi s djelotvornim sustavom za
njezino pokretanje. Jo davne 1896. godine izumio sam
visokonaponsku cijev s kojom sam uspjeno radio uz napone
do 4 milijuna volta... U jednom kasnijem razdoblju dobio sam
i mnogo vee napone, do 18 milijuna volti, ali odmah sam se
susreo s nepremostivim tekoama koje su me uvjerile da je
nuno izumiti posve drukiji oblik cijevi kako bi se uspjeno
izvele neke od zamisli koje sam imao. Naao sam da je ta
zadaa daleko sloenija nego to sam oekivao, ne toliko pri
konstruiranju same cijevi, ve pri samom njezinom radu. To
me godinama zbunjivalo... iako sam neprestano radio na
malim poboljanjima. I konano - dolo je do potpunog
uspjeha.
Proizveo sam cijev koja se teko moe unaprijediti na bilo
koji nain. Savreno je jednostavna, nije podlona habanju, a
moe

349
 TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

raditi sa svim naponima, ma koliko visoki oni bili... Ona e

prenositi jake struje, pretvarati sve eljene koliine energije
unutar praktinih granica, a istodobno omoguavati da se
njome lagano upravlja i da se jednostavno kontrolira.
Oekujem rezultate o kojima dosad nismo ni sanjali. Izmeu
ostalog, ona e omoguiti i proizvodnju jeftinijih zamjena za
radij u svim eljenim koliinama te e openito biti daleko
uinkovitija u razbijanju atoma i trans-mutaciji tvari. No,
ipak je neto opreznije spomenuo da cijev ne bi mogla otvoriti
put koritenju atomske energije, poto su ga njegova
istraivanja uvjerila u to kako atomska energija ne postoji.3
Priznao je da mu u posljednje vrijeme dosta dosauju, jer
su neke novine najavile da je pripravan objaviti cjelovit opis
svoje nevjerojatne cijevi. To bi bilo jednostavno nemogue.
Zbog nekih obveza koje sam preuzeo u vezi s primjenom
ove cijevi na razliitim vanim podrujima, objasnio je, sad
nisam u mogunosti sve potpuno razotkriti. No, im budem
osloboen obveza ove vrste, ja u znanstvenim institucijama
predati tehniki opis tog ureaja i svih prateih aparata.
Zahtjev za odobrenje patenta za takav izum nikad nije pod-
nesen, niti je prikazan ikakav prototip. Drugo otkrie, koje je
takoer elio objaviti tijekom svoje proslave, sastojalo se od
nove metode i ureaja za vakuumiziranje koji mnogostruko
nadilazi najbolje dosad postignute rezultate na tom podruju.
Mislim da se moe doi i do milijarditog dijela mikrona. Sve
ono to se moe postii sredstvima za ovakvo
vakuumiziranje... uinit e moguim stvaranje mnogo
intenzivnijih uinaka u elektronskim cijevima.*
Tijekom stanke gostima je ponueno vino da bi se
nazdravilo slavljeniku. Potom je starac objasnio da se ne slae
s pretpostavkama koje se u posljednje vrijeme javljaju u vezi s
elektronima. On je vjerovao da elektron kad naputa elektrodu
iznimno visokog napona i u visoko vakuumiziranim uvjetima
sa sobom nosi elektrostatski naboj koji je mnogo puta vei od
uobiajenog.
* Ovo bi se moglo odnositi na unapreenje patenta podnesenog 1922.
godine, koje Tesla nije do kraja upotpunio.

350
 Pobratimstvo sa svemirom

To bi moglo zapanjiti neke od onih koji misle da estica

ima isti naboj kad se nalazi u cijevi i izvan nje, u zraku,
rekao je. Prekrasan i pouan pokus koji sam izveo pokazao
je da to nije sluaj, jer im se estica izbaci u atmosferu, ona
se pretvara u plamteu zvijezdu koja se nastoji rijeiti
suvinog naboja...*
Tesla je moda uistinu naiao na neto drugo. etiri
desetljea kasnije jo nije bilo poznato sve o elektrinom
naboju elektrona. Fiziari su godinama nastojali izraunati
naboje subatomskih i veih estica. Usprkos zbunjujuim
rezultatima do kojih su dospijevali, nitko od njih, osim Tesle,
nije bio voljan predloiti da bi moda mogao postojati i takav
elektrini naboj koji nije jednak naboju samog elektrona ili
njegovim umnocima tj. nitko, sve do 1977. godine, kad su
tri amerika fiziara izvijestila o tome da su odcrili dokaze o
djelominom naboju.
Takav rezultat, ako bude potvren, mogao bi postati
jednim od najvanijih rezultata u fizici u ovom ili bilo
4
kojem
drugom stoljeu, izvijestio je list Science Nevvs. Bile ove
subestice koje se nazivaju slobodnim kvarkovima ukljuene
u tu ezoterinu tajnu ili ne, ipak bi se moglo pokazati da se
upravo one nalaze u samom srcu itavog tog problema. Iako
nije razlikovao kvark od gluona i mada nije raspolagao
istraivakom opremom znanstvenika dananjice, Tesla je
imao ono to je Hobson jednom nazvao njegovom
kozmikom intuicijom.
Osamdeset prvi roendan bio je ponavljanje onoga iz pret-
hodne godine, barem to se tie izuma objavljenih gostima, ah
je tom prigodom dobio vie meunarodnih priznanja.
Njegov stari prijatelj, veleposlanik Konstantin Foti,
uruio mu je, u ime mladog kralja Petra II. i regenta Pavla
nagradu Veliki vijenac bijeloga orla, najveu poast u
Jugoslaviji. Potom mu je ministar iz ehoslovake, da ne bi
zaostao, u ime predsjednika
* Maurice Stahl misli da bi se kod ove plamtee zvijezde iz Tesline
visoko vakuumizirane cijevi za izboj moglo raditi o Leonardovim
zrakama, to su zapravo elektroni strahovite brzine koji za sobom
ostavljaju svijetlei trag zbog ionizacije molekula zraka. Ovaj pokus ne
mora nuno umnaati nabijene elektrone. No, sam Tesla nije mislio da se
kod efekta koji je on zamijetio radi o tom uinku.

351
TESLA - CMEK IZVAN VREMENA

Eduarda Benea predao Veliki vijenac bijeloga lava. Uza sva

ova odlikovanja stigao je i poasni doktorat sa Sveuilita u
Pragu.
Tom prigodom novinari su Teslu nastojali malo poblie
ispitati o njegovoj ponovljenoj tvrdnji kako je usavrio sustav
meuplanetarnog komuniciranja. Jo je jednom naglasio da
namjerava zatraiti francusku nagradu Pierre Guzman za
svoje postignue.
Jer, ovaj je izum, izjavio je, u potpunosti razvijen.
Ne bih mogao nita sigurnije jamiti za prijenos energije
na udaljenost od 150 kilometara, nego to to mogu jamiti za
prijenos na 1,5 milijuna kilometara u svemir, rekao je. Kao
nekada, poeo je govoriti o drukijim oblicima energije,
koja bi putovala kanalom uim od polovice milijuntog dijela
centimetra.5
ivot na drugim planetima za njega je bio izvjesnost.
Jedini problem koji ga je muio, rekao je, bila je opasnost od
toga da bi impulsom te strahovite energije mogao pogoditi
druge planete, no nadao se kako bi mu astronomi mogli
pomoi da rijei i taj problem.
Njegovim fokusiranim energetskim valom, objasnio je
izumitelj, lako bi se mogao naciljati i Mjesec, pa bi Zemljani
tada mogli sami vidjeti uinke - rasprskavanje i isparivanje
tvari. Nagovijestio je ak i da bi napredni mislioci na drugim
planetima mogli zamijeniti njegovu zraku energije za neki
oblik kozmike zrake.
Jo je jednom spomenuo svoju elektronsku cijev za
razbijanje atoma kojom bi se mogao proizvoditi jeftini radij.
Ja sam je izgradio, prikazao i koristio. Jo mi treba samo
malo vremena da bih je mogao predati svijetu.
Jesu li sve to bila tek nesuvisla trabunjanja starca koji se
grevito hvatao svojih mladenakih snova? Razni su ga
profesori ismijali, no znanstveni novinari su ga, kao i obino,
shvatih ozbiljno. Svijet se nalazio na rubu sveopeg rata.
VVilliam L. Laurence iz New YorkTimesa naveo je 1940.
godine Tesline izjave o mogunostima da se oko Sjedinjenih
Drava podigne svojevrsni Kineski zid pomou njegovih
daljinskih obrambenih zraka koje bi mogle rastaliti
zrakoplove na udaljenosti od 400 kilometara. S dva milijuna
dolara, potrebna za izgradnju postrojenja za njihovo projici-

352
 Pobratimstvo sa svemirom

ranje (je li to bilo ono neogranieno trite elika o kojemu

je Tesla ranije govorio?), on je jo ustvrdio da bi se to moglo
izvesti za samo tri mjeseca. Laurence je predloio da Vlada
prihvati njegovu ponudu. No Ministarstvo rata, kao i obino,
nije se obratilo izumitelju.
Daljinska obrana, govorio je Tesla, zasniva se na etiri
nova izuma, od kojih su dva ve testirana. To su: 1. metoda
dobivanja zraka projiciranih u slobodni zrani prostor bez
vakuuma; 2. metoda dobivanja iznimno velike elektrine
snage; 3. metoda pojaavanja tako dobivene snage te 4. nova
metoda za dobivanje strahovite elektrine pogonske sile.6
Godinama Teslini biografi nisu bili u stanju pronai
dokaze kojima bi potkrijepili postojanje ikakvih radnih zapisa
o tim pronalascima. Sigurnosni organi i agencije Sjedinjenih
Drava vrlo su ustrajno odbijale svaku, pa i najmanju,
pomisao da raspolau bilo kakvim saznanjima o tim
predmetima. Samo, upravo se to i inilo udnim, jer je njegov
biograf O'Neill objavio da su federalni agenti iz njegove kue
odnijeli ak posve prazne Tesline papire, te kako nikad vie
nakon toga nije bio u stanju otkriti tko je zapravo posudio
njegove radove.
Obojica njegovih prijatelja, O'Neill i Swezey, zakljuili su
da je Teslino takozvano tajno naoruanje bilo hrpa
besmislica. O'Neill je rekao: Jedino u to sam bio vrsto
uvjeren je da su njegove teorije, koje nikada nije dostatno
razotkrio da bi mogle predstavljati osnovu za neku prosudbu,
bile u potpunosti nepraktine. Ali, istodobno je priznao i
kako nikad nije pripadao osobama upuenima u bilo koji od
Teslinih neobjavljenih zapisa, kao i da su ga nastojanja da od
samog izumitelja doe do nekih podataka uvijek dovodila do
toga da na kraju digne ruke od takvih pokuaja.
Jo jedna neobina injenica bila je ta to su iz svih
federalnih arhiva isparili ak i Teslini zapisi o njegovoj turbini
i letjelici.
Jedno od posljednjih priznanja dodijeljenih izumitelju zateklo
ga je u postelji, suvie slabog da bi ga osobno primio. Institut
za

353
TESLA - OVJEK IZVAN VREM]

pomo useljenicima pozvao ga je 1938. godine kao poasnog

gosta na sveanu veeru u hotel Baltimore. Teslin prijatelj, dr.
Rado, nazonima je proitao njegov govor u kojemu je
posebno istaknuo koliko duboko potuje Georgea
VVestinghousea, kojemu ovjeanstvo duguje golemu
zahvalnost. ak je i u odsutnosti Tesla jo jednom poruio
da je upravo on osoba kojoj e se za rad na kozmikom
komuniciranju dodijeliti nagrada Guzman.
Posljednje godine ivota ipak nije posve usredotoio na
zbivanja u svemiru, niti su bile potpuno posveene umnim
naporima. Neki od njegovih prijatelja intelektualaca bili su
iznenaeni, pa ak i postieni, kad se s vidljivim zadovoljstvom
zbliio s izvjesnim povuenim, krnim gospodinom, nosa
slomljena u boksakom ringu. Ta, u poznim godinama
iskazana, opinjenost boksom i spomenutim boksaem posve
je zbunila i Swezeyja i O'Neilla.
Mozak se hrani miiima glasio je naziv otisnut
ispod jedne objavljene fotografije na kojoj je za stolom sjedio
ozareni Tesla s ugodnom braom ivi: Dana 18. prosinca
dr. Nikola Tesla, slavni izumitelj, prekrio je svoj
petogodinji egzil koji je sam sebi nametnuo u hotelu
NewYorker, kad se pojavio na ruku kao domain svjetskog
ampiona u vvelter-kategoriji, Fritzieja ivica... Dr. Tesla,
inae veliki ljubitelj sporta, predvidio je kako e ivi
pobijediti Lewa Jenkinsa u borbi koja ipak ne odluuje o
naslovu... O'Neill, koji mu se inae oduvijek duboko divio i
koji je igrom sluaja prisustvovao jednom od tih rukova,
ustvrdio je da se doslovno najeio od silne psihike energije
to je oevidno kolala izmeu Tesle i brae. I drugi pisac, koji
se tu zatekao, potvrdio je da je imao isti udan dojam.
Iako se posve udaljio od dogaanja u Europi, ratne
tragedije nisu potedjele Teslu u njegovim posljednjim
godinama ivota. Odlikovanja koja su mu bila dodijeljena u
Jugoslaviji i ehoslo-vakoj bila su izrazi poasti pristigli iz
zemalja koje su uivale u svojim posljednjim udisajima
intelektualnih sloboda. Hitler je ubrzo potom anektirao
Austriju, a njegov zahtjev da Nijemci u Sudetu trebaju dobiti
svoju autonomiju doveo je i do krize vlade u ehoslovakoj.
Predsjednik Eduard Bene podnio je ostavku

1^4.
 Pobratimstvo sa svemirom

nakon to su Britanija, Francuska i Italija pristale na njemaku

okupaciju Sudeta bez ikakvih dogovora s njegovom vladom.
Doe je regent Pavle u Jugoslaviji uspio razjariti sve
narode svoje zemlje, pristavi na kompromis s Hitlerom na
temelju kojega su se juni Slaveni trebali pridruiti silama
Osovine. Konano su se razliite struje u Jugoslaviji uspjele
suglasiti u zajednikoj obrani - vojska, crkva i seljaci, Srbi,
Hrvati i Slovenci. Istovremeno su srpski vojni elementi,
skloniji saveznicima, izvrili vojni pu te regenta Pavla
zamijenili tada sedamnaestogodinjim kraljem Petrom II.
Mladi je kralj sjeo na svoje prijestolje 28. oujka 1941.
godine.
Tesli je bilo drago to je sin kralja Aleksandra, kojemu se
toliko divio, sada postao monarhom. Njegovi su se najblii
prijatelji iz slavenskih zajednica NevvTorka i Vvashingtona pod
vodstvom veleposlanika Fotia okupljali u jugoslavenskom
veleposlanstvu koje je odisalo velikosrpskim ozrajem. U to je
vrijeme jedini Hrvat meu djelatnicima veleposlanstva bio
Bogdan Radia, mlai konzul (kasnije profesor na Sveuilitu
Fairleigh Dickson, gdje je predavao Povijest Balkana). No,
ubrzo je u Ameriku doao Teslin neak, Sava Kosanovi, Srbin
roen u Hrvatskoj, da bi u svemu tome odigrao ulogu koja se
krhkom i ve boleljivom starcu inila zagonetna i
zabrinjavajua.
Tada su se dogaaji poeli prebrzo nizati. Izumitelj,
uglavnom svjestan napetosti koja je vladala meu slavenskim
stanovnitvom u SAD-u, jedva da je pojmio injenicu kako je
upravo njega, kao najveeg ivueg junaka jugoslavenskih
naroda, sudbina odabrala da postane ideolokim pijunom
izmeu Istoka i Zapada.

355
28. Smrt i preobraaj

Nova vlada kralja Petra, koja je posvuda ponjela podrku

narodnih masa, suprotstavila se Nijemcima i odbila ratificirati
kompromitirajui sporazum to ga je s Hitlerom sklopio
regent Pavle. Odmazda je zapoela gotovo odmah.
Na Cvjetnu nedjelju 1941. godine tristotinjak bombardera
njemakog ratnog zrakoplovstva obruilo se na glavni grad
Jugoslavije, Beograd. Sustavno su za svoje ciljeve odabirali
ulicu po ulicu, kanjavajui tako sve to je disalo. Do podneva
je ve izbrojeno 25 tisua mrtvih, dok su posvuda po ulicama
zapomagali ranjenici. Veina dravnih i javnih zdanja bila je
pretvorena u ruevine, ukljuujui i suvremeni laboratorij
poznat pod nazivom Institut Tesla.
Potom su u tu unaprijed osuenu zemlju ule do zuba
naoruane zajednike trupe Njemake, Italije, Maarske i
Bugarske. U roku samo nekoliko dana jugoslavenska je vojska
bila slomljena, a kralj Petar II. izbjegao je u sigurnost
Engleske. Njegova je vlada tijekom itavog Drugog svjetskog
rata nastojala iz egzila u Londonu upravljati zemljom.
Meutim, tako je izgledao samo poetak rata u Jugoslaviji.
Tamonji narodi, ve tisuu godina navikli na brojne invazije
naj-razliitijih neprijatelja, brzo su oblikovali grupe koje nisu
pristajale na okupaciju. Ostaci jugoslavenske vojske i komunisti
povukli su se u planine iz kojih su pokretali gerilske napade na
okupatore. Tim su naoruanim borcima mukarcima i
enama - hranu nabavljali stariji i djeca koji su ostali u
nebranjenim selima i gradovima.
Stoga su se nacisti i faisti svojim krvolonim odmazdama
oborili upravo na njih. U ribarskim mjestima i du kamenite

356
 Smrt i preobraaj

obale Jadrana sustavno je bila strijeljana gotovo polovina sta-

novnitva iz tamonjih zaselaka.
Ali, ubrzo je vojnim stratezima u Sjedinjenim Dravama i
Engleskoj postalo jasno da ta ubojstva ne izvravaju samo sile
Osovine, nego i razne grupe domaih pristaa monarhije.
Stoga su se komunisti obratili saveznicima za pomo te se
poeli boriti protiv spomenutih grupa koliko i protiv stranih
neprijatelja.
Pukovnik Draa Mihajlovi, asnik srpske vojske,
predvodio je etnike, ili punim nazivom Jugoslavensku
domovinsku vojsku, koja se uglavnom sastojala od srpskih i
bosanskih monarhista. Bila je u uskoj vezi s kraljem Petrom pa
je stoga postala prvim slubeno priznatim pokretom otpora u
itavoj Europi.' Zato su prve poiljke pomoi, koju je Engleska
uputila Jugoslaviji, bile dostavljene upravo etnicima. Ali to
nije bilo duga vijeka jer je narodno-oslobodilaka vojska,
sastavljena od partizana i pod vodstvom Josipa Broza Tita iz
Komunistike partije, ubrzano dobivala na meunarodnom
znaaju.
Savezniki stratezi nisu mnogo znali o Titu. Govorkalo se da
je 1917. godine nakon jedne bitke ostao leati ranjen na
bojinici i tako pao u rusko zarobljenitvo. Tamo su ga neko
vrijeme obuavali za komunistikog vou te ga tijekom
panjolskog graanskog rata poslali u Francusku, odakle je
organizirao pomo lojalistima ili republikancima.
Rodom Hrvat, Tito nije imao razloga pristajati uz
monarhiju, koja ga je osim toga utamniila im se vratio u
Jugoslaviju. Kad je puten, zduno se prihvatio organiziranja
sindikalnog radnikog pokreta meu metalurkim radnicima te
pomagao u njegovu irenju na razini cijele zemlje. Kao roeni
voa stao je na elo partizanskog otpora tijekom Drugog
svjetskog rata kao snana osoba koja je istodobno uspijevala
nadahnuti svoje borce i uvesti meu njima strogu stegu. On je
ve zamiljao budunost u kojoj e svi slavenski narodi
zajedniki izgraivati slobodnu i ujedinjenu zemlju, bez bilo
ijeg ugnjetavanja, dolazilo ono od stranih sila ili domaih
kraljeva.
Tito je kao svoj prvi cilj odabrao osnivanje
narodnooslobodila-kih odbora prema ruskom uzoru, dok su
Mihajloviu i njegovim

357
 TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

etnicima bili drai mjesni organi vlasti pod upravom monarhije. Obje su se
grupacije i dalje borile2 protiv Nijemaca i Talijana, ali su naalost nastavile i svoj
rat jedna protiv druge.
Profesor Bogdan Radia*, tadanji voditelj informativne slube u
jugoslavenskom veleposlanstvu u VVashingtonu, prisjea se tih dana: Situacija je
postala vrlo sloenom kad je 1941. godine dolo do sloma Jugoslavije, i kad je u
zemlju krajem te godine stigla Kraljevska jugoslavenska misija. inili su je
lanovi vlade kralja Petra i hrvatski ban, dr. Ivan ubai. Sava Kosanovi, Teslin
neak i pripadnik Demokratske partije, takoer je bio jedan od njezinih lanova
kao ministar vlade u egzilu.
im je Kosanovi doao u Ameriku, rekao je profesor Radia, pokuao je
odvratiti Teslu od iskljuivo srpskog naboja i politike te u tome ubrzo i uspio.
Dodue, Tesla se ni ranije nikad nije osjeao nekim velikosrpskim ovinistom.
Obiavao je rei: 'Ja jesam Srbin, ali je moja domovina Hrvatska.'3
No, kako se rat nastavljao, tako se i sukob izmeu Srba i Hrvata u egzilu sve
vie razbuktavao. To je paraliziralo kako svakodnevne diplomatske djelatnosti
veleposlanstva u "VVashingtonu i NewYorku, tako i rad vlade u Londonu.
Iako Srbin, Kosanovi je, nastavio je Radia, predvodio bitku za
razvijanje bratstva meu Srbima i Hrvatima protiv Fotia i mnogih drugih Srba
koji su bili lanovi raznih jugoslavenskih misija. Tako je poeo koristiti Teslu za
politiku usmjerenu protiv pobornika zamisli o Velikoj Srbiji.
Sam Tesla... nije bio svjestan dubokog sukoba koji se razvijao izmeu Srba i
Hrvata, a kako je u osnovi bio znanstvenik i ve u poznoj dobi, govorei o
politici nastupao je iskreno i poteno.
Radia kae da se Tesla inio vrlo sretnim to konano kraj sebe, u NewYorku,
ima nekoga vlastite krvi, te je zamijetio da se starac u svemu poinje sve vie
oslanjati na Kosanovievo miljenje. Tijekom tog razdoblja, izumitelj je na ime
dotacije kraljevske vlade primao oko 500 dolara mjeseno.
* Radia je pripadao obitelji iz june Hrvatske, koja se oduvijek drala pobornikom zajednitva i
ujedinjenja Hrvata i Srba.
 Smrt i preobraaj

Razne politike poruke to ih je Tesla toboe odailjao za

domau uporabu zapravo je napisao Kosanovi, ustvrdio je
Radia.4
Krajem 1942. godine u NewYorku je, u okviru sjedita
Kraljevske misije na Petoj aveniji, bilo otvoreno
Jugoslavensko informativno sredite. U tom su uredu skupa
radili Radia i Kosanovi, tiskajui broure s raznim podacima
i obavijestima. Ali, kriza je izbila kad su do njih dospjele
novosti o borbama koje se vode izmeu Drae Mihajlovia i
Tita.
Kosanovi se, prisjea se Radia, odluio za Tita i
poeo promicati svoje stavove te podravati
narodnooslobodilaki pokret, kojemu je cilj bio stvaranje nove
Jugoslavije. Bilo mu je vrlo teko uvjeriti Teslu da je
monarhija gubitnik u Jugoslaviji te da se iz bratoubilakog
graanskog rata poinje pomaljati jedna nova Jugoslavija.
Kako se najvei dio Srba u Hrvatskoj priklonio Titu,
Kosanovi je ipak uspio uvjeriti Teslu da bi se i on morao
pridruiti pokretu kojemu su teile narodne mase, kako meu
Srbima, tako i meu Hrvatima. I tako je nastala Teslina
poruka Srbima i Hrvatima koju je opet napisao Kosanovi.5
Na zidovima Muzeja Nikole Tesle u Beogradu moe se
proitati mnogo puta uveana preslika rijei koje je navodno
Tesla poslao svojim teko iskuavanim zemljacima samo
nekoliko mjeseci prije vlastite smrti. U njihovo je sastavljanje
svoje prste umijeao i tadanji ameriki dopredsjednik, Henry
A. Wallace. Otipkana pisaim strojem, poruka sadri mnogo
iskrianih rijei, podcrtavan] a i ispravaka Teslinim
rukopisom, ali se iz samog njezina stila moe vidjeti da
pripada ideologiji koja nimalo ne nalikuje na izumitelj evu:
Iz ovog rata... mora se iznjedriti novi svijet, svijet koji e
opravdati rtve to ih je pretrpjelo ovjeanstvo. To... mora biti
svijet u kojemu snani nee iskoritavati slabe, zli one dobre,
gdje nee biti poniavanja siromanih nasiljem koje sprovode
bogati; gdje e plodovi uma, znanosti i umjetnosti sluiti
drutvu zbog unapreenja i uljepavanja ivota, a

359
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

ne pojedincima zbog stjecanja bogatstva. Taj novi svijet nee biti

svijet podjarmljenih i ponienih, ve slobodnih ljudi i
slobodnih naroda, izjednaenih u dostojanstvu i potovanju
prema ovjeku.
Izumiteljevo se ime pojavilo na jo jednoj poruci koja je
bila poslana sovjetskoj Akademiji znanosti 12. listopada 1941.
Njome se zahtijevalo udruivanje Rusije, Velike Britanije i
Amerike u borbi protiv sila Osovine te pruanje pomoi
revolucionarnoj borbi jugoslavenskih naroda. Poruka nije
izloena u muzeju, vjerojatno zato to je ubrzo nakon rata
nostalgija prema ruskom stilu prestala biti slubenom
politikom zemlje.
Kosanovi je postao predsjednikom Jugoslavenske gospo-
darske misije koja je zastupala novu federaciju jugoslavenskih
naroda, nasuprot predratnoj i centralistikoj kraljevini
Jugoslaviji. Ta je nova organizacija poela raditi i na stvaranju
nove federacije zemalja sredinje i istone Europe. I Radia je
postao lanom Titova pokreta.
Kralj Petar je za to vrijeme oajniki pokuavao pribaviti
podrku za Drau Mihajlovia od amerikog predsjednika
Franklina Roosevelta i engleskog premijera Winstona
Churchilla, te od vlastitog roaka Bertieja, odnosno engleskog
kralja Georgea VI. Britanci, koji su na poetku rata imali
razumijevanja za etnike, promijenili su miljenje kad su im
poela pristizati izvjea o ratnim operacijama Titovih
partizana.
Godine 1942. kralj Petar II. posjetio je Washington da bi
se susreo s Rooseveltom. U Tennesseeju su se tada ve poeli
obuavati jugoslavenski piloti. Roosevelt mu je rekao kako bi
Amerika mogla poslati zrakoplove etnicima im se budu
mogli izdvojiti iz akcija poduzimanih u ratu na Srednjem
istoku. Potom je monarh posjetio NewYork, gdje mu je u
klubu Colony Drutvo ameriko--jugoslavenskih prijatelja
priredilo sveani prijem. Inae, klub Colonv bio je prvi klub u
Americi namijenjen enama i njihovu druenju, a osnovan je
zahvaljujui nadahnuu energine Anne Morgan. I ona je
prisustvovala dogaaju, skupa s kraljevom

3*0
 Smrt i preobraaj

majkom, kraljicom Marijom te gospoom Roosevelt. To je

bilo neto ime bi se Tesla zasigurno oduevio samo da nije
bio odve slab i bolestan. Stoga je kralj Petar morao doi k
njemu.
U svojim dnevnicima (objavljenima pod nazivom Kraljevo
naslijee), pod datumom 8. srpnja 1942. godine, mladi je Petar
II. zapisao: Posjetio sam dr. Nikolu Teslu, slavnog
jugoslavensko--amerikog znanstvenika, u njegovu apartmanu
u hotelu New Yorker. Kad sam ga pozdravio, stari mi je
znanstvenik rekao: 'Izuzetno sam poaen. Drago mi je to ste
jo tako mladi i radujem se to ete jednom postati velik
vladar. Vjerujem da u poivjeti do Vaeg povratka u
osloboenu Jugoslaviju. Od svojega ste oca naslijedili njegove
posljednje rijei: uvajte mi Jugoslaviju. Ponosan sam to
sam Srbin, i to sam Jugoslaven. Na narod ne moe
izumrijeti. uvajte zato jedinstvo svih Jugoslavena - Srba,
Hrvata i Slovenaca.'
Kralj je uz to opisao koliko su ga duboko ganule stareve
rijei te da su obojica nakon toga zaplakali. Potom je jo
posjetio Sveuilite Columbia gdje ga je toplo pozdravio
njegov predsjednik, Nicholas Murrav Buder, i gdje je
pronaao jo jednu vezu s vlastitom zemljom - Pupinov
laboratorij za fiziku.
Vrativi se u VVashington, dobio je Rooseveltovo obeanje
da e se nad Jugoslavijom iz zrakoplova poeti bacati traena
pomo u hrani, odjei, oruju i streljivu. Meutim, 1943.
godine doivio je pravi ok kad je britanska misija u
Jugoslaviji uspostavila slubene kontakte s Titom. Petar je
zatraio da ga padobranom spuste u vlastitu zemlju, ali je to
Churchill glatko odbio. A tada6
je Tito otvoreno optuio Drau
Mihajlovia za izdaju zemlje.
Na konferenciji u Teheranu, odranoj u studenome, dolo
je uvelike zahvaljujui Churchillu do onoga to je kralj u
svojim biljekama opisao kao fatalni zaokret u politici
saveznika. Odlueno je kako je temeljna snaga koja se u
Jugoslaviji bori protiv Nijemaca i koju saveznici priznaju
Narodnooslobodilaka vojska pod Titovim zapovjednitvom
te da se time partizanske snage u cijelosti priznaju dijelom
saveznike vojske.7 Tako je Mihajloviev etniki pokret bio
odbaen i naputen.

361
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

VVinston Churchill preko noi je postao slavljeni junak

suvremene Jugoslavije. A kad je mladi monarh u pisanom
obliku izbezumljeno zatraio pomo Amerike i Rooseveltovu
podrku, predsjednik mu je suho odgovorio neka se samo
povinuje Chur-chillovim savjetima kao da su moji vlastiti.
Nekoliko mjeseci potom Roosevelt je preminuo.
Teslinu neaku Kosanoviu, kao i nekolicini drugih
diplomatskih predstavnika kralja Petra, uruen je otiaz koji je
potpisao mladi monarh, i to na samom vrhuncu krize 1942.
godine. Tih je dana esto opisivao Bogdanu Radii koliko je
Teslu uasnulo iskljuenje njegova neaka iz kraljevske vlade.
Zapravo, Kosanovi je bio uvjeren kako je tim neuspjehom
osobno ubrzao izumiteljevu smrt.
On je mislio, Kosanovi je rekao Radii nekoliko puta,
da me time kanjavaju i da u na kraju biti uhien ili neto
slino, ali uspio sam ga uvjeriti kako su takve stvari
neizbjene u politici.8
Tijekom tog razdoblja, iskreno mu je priznao Kosanovi,
nastojao je lanove kraljevske vlade drati podalje od Tesle.
Veleposlanik Foti postao mu je neprijateljem zato to je jo
uvijek podravao velikosrpsku politiku, unato promjenama
koje su se nazirale. Tako se Teslina veza sa starim prijateljem
ohladila.
Nema nikakve sumnje, naglasio je profesor Radia, da
je cjelokupna krvava tragedija Jugoslavije od 1941. do 1943.
godine morala utjecati na Teslu i da je zbog toga bio utuen.
On bi me esto znao upitati mogu li mu objasniti to se to
zapravo dogaa meu nama i zbog ega se ne moemo
sloiti...
Nakon rata, Mihajloviu je presudio Narodni sud zbog
navodne suradnje s neprijateljem. Proglaena je Federativna
Narodna Republika Jugoslavija s Titom kao predsjednikom i
komunistima koji e vrsto upravljati zemljom.
Krajem Drugog svjetskog rata popisivanje jugoslavenskih
rtava otkrilo je da je u zemlji poginulo dva milijuna ljudi. Da
tragedija bude vea, mnoge tisue ubili su vlastiti zemljaci.
Nakon rata, sjea se profesor Radia, Kosanovi je
postao ministar u vladi Tita i Subaia, a ja njegov pomonik u
ministarstvu informiranja. Tamo sam radio od 1944. do 1945.
godine, a

362
 Smrt i preobraaj

potom sam u listopadu 1945. napustio zemlju, jer nisam

mogao postati komunistom. Kasnije, 1946. godine, Kosanovi
je kao Titov veleposlanik stigao u Washington, ali se nakon
mog odlaska iz Beograda vie nikada nismo sreli. Kosanovi je
u cijelosti prihvatio komunistiki sustav u Jugoslaviji i ostao
mu vjeran sve do smrti.
U dugom razdoblju od deset stoljea nije bilo trenutka u
kojemu podrujem tadanje Jugoslavije nisu vladali ili je pak
gazili razni zavojevai - Rimljani, Mleani, Turci, Bugari,
Austrijanci, Maari, Nijemci, Talijani. Nije bilo razdoblja u
kojemu ti narodi nisu ivjeli pod prijetnjom muenja, tamnica
ili nasilne smrti. Sad im je poela svitati predivna istina: da su
slobodni.
Tesla nee poivjeti dovoljno dugo da to vidi. Stoga se i ne
moe odgovoriti na pitanje bi li on ikada prihvatio novu vladu
ustrojenu prema ustavu sovjetskog tipa i, barem u poetku, u
bliskoj suradnji sa Sovjetima, te bi li se ikada pomirio s
trajnim progonstvom svog voljenog monarha.
No naalost, sve se to odrazilo i na nain na koji e ga se
jednoga dana sjeati na Zapadu. Njegov utjecaj znanstvenika,
sad ve posve izblijedio, a i zaboravljivost Amerikanaca koja
ih je opila u pobjedniko poratno vrijeme, u velikoj su mjeri
proizali iz injenice to je veina njegovih znanstvenih
zapisa, nacrta i biljeaka nestala s nailaskom novog, Hladnog
rata, iza takozvane eljezne zavjese.
Ve 1948. godine Jugoslavija je prestala biti jedna od
zemalja iza eljezne zavjese, objavivi svoju neovisnost i
udaljivi se od sovjetske doktrine ogranienog suvereniteta.
Amerika i njezini saveznici postali su znatno dareljiviji u
slanju gospodarske i vojne pomoi junim Slavenima. No
teta je ve bila uinjena. U ratnim vremenima Amerika nije
onako ustro podravala Tita poput Churchilla. Stoga
amerikim znanstvenicima ubudue nee biti lako doprijeti do
jugoslavenskih izvora koji bi im pomogli potkrijepiti sve ono
to je ostvario Nikola Tesla.
Zima 1942. godine zatekla je izumitelja posve iscrpljenog i
slabog. Njegov strah od bakterija pretvorio se u gotovo suludu

363
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

opsjednutost zbog koje bi i od najbliih prijatelja zahtijevao da

mu se ne pribliavaju previe, poput neurotinog engleskog
kralja Tudora. (Izgleda kako ga bolesti kojima su ga mogli
zaraziti golubovi nisu zabrinjavale.) Imao je sranih tegoba, a
povremeno bi ga znala obuzeti i nesvjestica. Vie nije bio u
stanju hraniti svoje drage golubove pa se u tome posve
pouzdao u jednog mladia, Charlesa Hauslera, koji je i sam
bio zaljubljenik u golubove te se bavio njihovim uzgojem.
Hausler je za Teslu radio od 1928. godine, a posao mu se
sastojao u tome da svaki dan u podne ode do Gradske
knjinice NevvTorka sa zrnjem za ptice te da potom obie
zdanje tragajui po njegovim prozorima ili iza velikih kipova
u parku za mladim, ozlijeenim ili bolesnim pticama. Tada bi
ih donio u Teslinu hotelsku sobu na oporavak. A kad bi
ozdravile, sjea se on, morao bih ptice za njega iznova
odnijeti do knjinice i ondje ih pustiti na slobodu. Prisjetio se
i kako je Tesla tragao za najboljim majstorom da bi kod njega
naruio fine kaveze za ptice koji su morali biti izraeni kako
treba, kao uostalom i sve drugo to bi gospodin Tesla inio.
Za golubove je u sobi postojala ak i posebna posuda sa
zavjesom radi njihova kupanja.
Hausler i Tesla provodili su sate i sate zajedno, uglavnom
razgovarajui o golubima. Tako mu je Tesla jednom prigodom
povjerio kako se Thomasu Edisonu ne moe vjerovati.
Mladi se svog poslodavca sjeao kao vrlo ljubazne i brine
osobe, a u posebnoj uspomeni ostao mu je sljedei dogaaj.
U svojoj je sobi, u blizini kaveza s golubovima, drao
nekakvu veliku kutiju ili spremnik te me posebno upozorio na
to da se ona ne smije pomicati, ispriao je Hausler, jer se u
njoj nalazi neto to bi moglo unititi ak i zrakoplov na nebu.
Rekao mi je da se nada kako e je moi predstaviti svijetu.
Smatrao je da je kutija kasnije vjerojatno
9
pohranjena negdje u
podrumskim prostorijama hotela.
Jednog posebno tekog dana poetkom sijenja 1943. go-
dine, Tesla je pozvao svog potanskog glasnika Kerrigana i
predao mu omotnicu naslovljenu na gospodina Samuela
Clemensa, adresiranu na Junu petu aveniju broj 35 u
NewYorku. Momak se

364
 Smrt i preobraaj

tog vjetrovitog dana uputio na spomenutu adresu i tamo

uzalud tragao za takvim brojem zgrade i navedenim
naslovnikom. Kako se ispostavilo, bila je to adresa Teslina
prvog laboratorija. Meutim, sada se Juna peta avenija zvala
West Broadway, i na tom podruju nije ivio nikakav Samuel
Clemens.
Kerrigan se vratio u hotel i podnio izvjee oronulom
bolesniku. Tesla mu je slabim glasom objasnio da je Clemens
zapravo slavni Mark Tvvain i da ga tamo zasigurno svatko
poznaje. Stoga je jo jednom odaslao Kerrigana naloivi mu
jo da se usput pobrine za golubove. Zbunjeni je glasnik
nahranio golube, a potom nazvao svog nadzornika u sredinjici.
Konano mu je ovaj objasnio da je Mark Tvvain mrtav ve
dvadeset pet godina. Tog se hladnog poslijepodneva Kerrigan
trei put naao u Teslinoj sobi, nastojei mu sve objasniti i
vratiti omotnicu.
Ali, izumitelj je sad ve bio bijesan te je odbio i samu po-
misao na to da bi slavni humorist mogao biti mrtav. Pa sino
je bio ovdje, u mojoj sobi, rekao je. Sjedio je na onom
stolcu i priali smo vie od sat vremena. Imao je nekih
financijskih tekoa pa mu je zatrebala moja pomo. I zato -
ne vraajte se dok mu ne predate tu omotnicu. Ovaj put
glasnik se odmah uputio ravno svom nadzorniku te su zajedno
otvorili omotnicu. Sadravala je isti list papira u koji su bile
uloene novanice od dvadeset pet dolara - dostatno da bi se
pomoglo starom prijatelju u trenutku nestaice.
Dana 4. sijenja izumitelj je, iako vrlo slab, krenuo u svoj
ured da bi tamo izvrio pokus za koji se zanimao George
Scherff. I sam je Scherff svratio da bi mu pomogao oko
pripremnih radnji. No, rad je prekinut kad je Tesla poeo
osjeati otre bolove u prsnom kou.
Odbivi bilo kakvu medicinsku pomo vratio se u svoj
hotel. Sljedeeg je dana spremaica ula da bi mu oistila
sobu. Kad je izlazila, zamolio ju je da na vrata ovjesi ploicu s
natpisom Ne smetaj. Nije elio nikakve posjetitelje, niti je ona
vie trebala dolaziti radi ienja. Ploica je ostala na vratima i
sljedeeg dana, a i dan nakon toga.

365
TESLA - OVFEK IZVAN VREMENA

U ranim jutarnjim satima 8. sijenja spremaica Alice

Monaghan zanemarila je poruku na ploici i otvorila sobu.
Izumitelj je leao mrtav u svojoj postelji, a njegovo je upalo,
mueniko lice izgledalo posve oputeno i smireno.10
Mrtvozornik dr. H. W Wembly pregledao je tijelo i kao
vrijeme smrti upisao u obrazac 7. sijenja 1943. godine u
22:30 sati, a kao uzrok smrti naveo je kako je po njegovu
miljenju dolo do srane tromboze. Tesla je umro u snu, a
lijenik je nakon pregleda tijela jo dopisao: Nema sumnjivih
okolnosti. Izumitelju je bilo osamdeset est godina.
O svemu su odmah obavijestili Kennetha Swezeyja, a on
se ve u deset sati istoga jutra telefonom uo s dr. Radom na
Sveuilitu NewYork. Sjeditu kralja Petra, koje se tada
nalazilo u Petoj aveniji na broju 745, tunu je vijest javio
profesor. Teslin neak Kosanovi, koji je tada bio predsjednik
Odbora za zemlje istone i sredinje Europe te Balkan,
takoer je obavijeten.
Tada je pozvan FBI. Swezey i Kosanovi naruili su i
bravara zbog otvaranja Teslina sefa i pregledavanja njegova
sadraja.
Tijelo je otpremljeno u pogrebniku tvrtku Frank E.
Campbell na Aveniji Madison, a Hugo Gernsback naruio je
kipara kako bi se pripremila posmrtna maska izumitelja.
Malo prije Tesline smrti Eleanor Roosevelt pokuala je kod
predsjednika Roosevelta uiniti togod za njega - moda je
imala zamisao o dodjeli kakvog odlija. U Muzeju Nikole
Tesle u Beogradu to njezino nastojanje dokazuju tri kratka
dopisa sa zaglavljem Bijele kue. U prvom, od 1. sijenja, na
zahtjev pisca Louisa Adamia, gospoa Roosevelt obeava
kako e predsjednika zamoliti da osobno uputi pismo Tesli,
kao i da e ga sama nazvati, na svom prvom sljedeem
putovanju u NewYork. Druga je zabiljeka naslovljena Za
gospou Roosevelt, a potpisao ju je predsjednik Roosevelt:
Ovo se upravo nalo preda mnom na stolu, kad su novine
objavile vijest da je dr. Tesla umro. Stoga vraam zahtjev za-
jedno s prilozima. A treim je pismom 11. sijenja 1943.
godine gospoa Roosevelt obavijestila Adamia o
predsjednikovoj poruci i dodala da ju je rastuila obavijest o
izumitelj evo j smrti.

366
 Smrt i preobraaj

Adami je napisao ganutljiv govor u slavu Tesli, koji je 10.

sijenja 1943. na radiopostaji proitao gradonaelnik
NewYorka, Fiorello H. LaGuardia.11 U meuvremenu su
iznimne napetosti izmeu Srba i Hrvata u Americi narasle, to
je oteavalo provedbu priprema za pogrebne sveanosti.
Tijelo je neko vrijeme bilo izloeno, ali - prema jednom
neobjavljenom O'Neillovu pismu -samo je dvanaest osoba,
od kojih su neke bile iz novinarske struke dolo kako bi
izumitelju odalo posljednju poast.
Ipak, kad se 12. sijenja u 16 sati odralo pravoslavno
opijelo u katedrali Sv. Ivana, u nju je nagrnulo vie od dvije
tisue ljudi. Srbi i Hrvati smjestili su se uz suprotne zidine
crkve, a biskup Vvllliam T. Manning zatraio je od obiju
strana obeanje da e se suzdrati od bilo kakvih politikih
govorancija. Slubu je na engleskom jeziku zapoeo sam
biskup Manning, a na srpskom ju je jeziku okonao prota
Duan ukletovi.
Od balkanskih su diplomata bili prisutni: veleposlanik
Foti, hrvatski ban ubai, bivi premijer Jugoslavije te
ministar poljoprivrede i obnove. U prvoj klupi je uz
Kosanovia, kao lana tugu-jue obitelji, sjedio i Swezey.
Doktora Radu bolest je sprijeila da im se pridrui.
Meu ljudima koji su bili od znaaja za ameriku znanost i
industriju, u poasnoj pratnji lijesa mogli su se vidjeti
profesor Edwin H. Armstrong, dr. E. F. W Alexanderson iz
tvrtke General Electrics, dr. Harvev Rentschler iz tvrtke
Westinghouse, inenjer Gano Dunn te W H. Barton, kustos
planetarija Havden u Amerikom prirodoslovnom muzeju. Tu
je grupu predvodio Nevvbold Morris, tadanji predsjednik
gradskog vijea NevvTorka.
Kad je vijest o Teslinoj smrti prohujala Europom zaarenom
od ratnih plamenova, u New York i Vvashington poeli su se
slijevati telegrami suuti, kako od europskih znanstvenika,
tako od politiara i vlada. U Sjedinjenim Amerikim Dravama
tri su dobitnika Nobelove nagrade za fiziku - Millikan,
Compton i James Franck -zajedniki napisali posmrtni govor u
poast izumitelju kao jednom od istaknutih umova svijeta,
koji je mnogima utirao put do najznaajnijih tehnolokih
rjeenja suvremenoga doba.

367
 TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Predsjednik i gospoa Roosevelt izrazili su svoju zahvalnost

za Teslin doprinos znanosti, industriji i cijeloj zemlji.
Dopredsjednik VVallace je, posve u duhu nove Jugoslavije,
izjavio kako Teslinom smru obian ovjek gubi jednog od
svojih najboljih prijatelja.
Iako je Adami u svom posmrtnom hvalospjevu pogreno
naveo kako Tesli nije bilo nimalo stalo do novca, nije mogao
pogoditi tonije kad je ustvrdio da Tesla zapravo nije mrtav:
Pravi, vaan dio Tesle ivi u njegovim postignuima, a ona
su golema, gotovo da se ne mogu sagledati ni izmjeriti, jer su
odavno postala sastavnim dijelom nae civilizacije i
svakodnevicom naih ivota, naih trenutnih ratnih
nastojanja... Njegov ivot je trijumf...12
Meu priznanjima koja su Tesli stigla za ivota bile su
mnoge poasne akademske titule amerikih i europskih
sveuilita, medalja John Scott, Edisonova medalja te razliite
nagrade europskih vlada. U rujnu 1943. godine dolo je do
sveanog porinua broda nazvanog Nikola Tesla, poasti koja
bi se izumitelju zasigurno svidjela. Ali, njegov se lik nije
pojavio u Dvorani slavnih, meu kipovima ostalih izumitelja,
sve do 1975. godine.
Osam mjeseci nakon Tesline smrti, Vrhovni sud
Sjedinjenih Amerikih Drava donio je presudu za koju je
Tesla bio uvjeren da e jednom biti donesena - odlueno je da
je Tesla pravi izumitelj radija.
Jednog hladnog poslijepodneva prenijeli su njegovo tijelo
na groblje Ferncliffe u gradi Ardsley-on-the-Hudson. U
automobilu koji je pratio pogrebno vozilo nalazili su se Swezey
i Kosanovi. Izumiteljevi ostaci bih su kremirani, a njegov
pepeo poslije je prenesen u Beograd.*
A estoke borbe i umiranja i dalje su se nastavljala u
gotovo svim zemljama svijeta.

* Charlotte Muar, biva tajnica Save N. Kosanovia, prenijela je 1957.

godine Teslinu urnu u Muzej Nikole Tesle u Beogradu. Kosanovi je
godinama govorio kako e njegov pepeo ostaviti u Americi, jer se nadao
da e Sjedinjene Amerike Drave podii odgovarajui spomenik
izumitelju na mjestu na kojemu su poivali njegovi ostaci. -Arhiv
Memorijalnog drutva Tesla.)

368
 29. Nestali papiri

Osim priznatih i poznatih ostvarenja, Tesla je za sobom

ostavio i naslijee prepuno zagonetaka. Navodimo samo tri
glavne: je li njegova zamisao beinog prijenosa energije kroz
Zemlju bila valjana sa znanstvenog gledita? ime se zapravo
bavio dok je izvodio pokuse s orujem sa smrtonosnim,
razarajuim zrakama? I, to se dogodilo s njegovim
istraivakim zapisima i papirima koje nije patentirao, kao i s
ostalim osjetljivim ispravama u onih nekoliko dana
neposredno nakon njegove smrti?
U kategoriji potpitanja bilo bi: koji je to preokret dogaaja
krajem 1940-ih godina ponovo probudio pojaano zanimanje
amerikih obavjetajnih slubi za Teslin rad (jer, neto ga je
sigurno potaklo) ?
Bio je stranac poput Einsteina, a svestran poput Edisona.
Kako je sam svojedobno rekao, posjedovao je drskost
neznanja. Tamo gdje bi se ostali zaustavljali, svjesni da neto
nije izvedivo, on bi nastavio s radom. Izgleda kako dananji
znanstveni cehovi ne podupiru preivljavanje takvih
svestranih i interdisciplinarnih ljudi'kakav je bio Tesla. Veliko
je pitanje bi li takvi poput njega ili Edisona uope procvjetali
da su djelovali u ozraju kakvo postoji danas.
Teslin primjer oduvijek je bio posebno izvorite nadahnua
svima onima koji su bili samotnjaki nastrojeni. No, u isto su
vrijeme njegovo naslijee i njegova istraivanja, iako ponekad
i ezoterina, postavila temelje mnogim znanostima. Njegov je
doprinos bio sutinski a ne tek nadopunjujui. Sa svojom
turbinom nije postigao uspjeh velikim dijelom zato to bi
njezino uvoenje zahtijevalo ogromne promjene u industriji.
A s izmjeninom

369
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

strujom trijumfirao je tek kad je uz pomo drugih uspio

nadvladati silan otpor koji joj je pruala itava industrija.
Meutim, Tesline samotnjake bitke sa znanstveno-
industrij-skim poretkom nesretno su zavrile. Kako nije
pripadao ni jednoj grupaciji i instituciji, nije imao ni
suradnike s kojima bimogao raspravljati o napredovanju
postignutom u pojedinim radovima i istraivanjima, a niti
kakvo slubeno mjesto na kojemu bi se pohranjivali njegovi
papiri i istraivake zabiljeke. Ne samo to je radio posve
povueno i privatno, nego unato njegovoj oevidnoj
sklonosti prema suradnji s novinarima i razmedjivim objava-
ma - i u tajnosti. Zbog svega toga su svi oni izumi, koje nije
patentirao ili poklonio svijetu, bili vie ili manje obavljeni
velom tajne. A zbog onoga to se dogaalo s papirima koje je
nakon svoje smrti ostavio za sobom, znatan dio njegovih
ostvarenja i dalje nam ostaje, barem ponekim svojim dijelom,
zastrt tajan-stvenou.
Ako je to i frustriralo znanstvenike koji su naslijedili Teslu,
to im je ujedno predstavljalo poticaj za nastavak njegova rada.
Nakon poduljeg razdoblja tiine, stota obljetnica njegova
roenja u srpnju 1956. godine iznova je meunarodnu javnost
podsjetila na vanost izumiteljeva ivota i genija. Zanimanje
za njegov rad, osobito pobueno svijeu o zagonetkama koje
ga okruuju, otada je neprestano raslo. Kao da se iznova rodio
u svom, psiholoki gledano, pravom vremenu.
U Americi i Europi odrane su brojne sveanosti u znak
obiljeavanja stote godinjice Teslina roenja. Ameriki
institut elek-troinenjera posvetio mu je svoju godinju
skuptinu odranu u Chicagu te na njoj temeljito obradio
njegov ivot i otkrivene izume. Komemoracijske programe
najavili su i Institut radioine-njera, Muzej znanosti i
industrije u Chicagu, Institut Franklin te razna sveuilita, pri
emu je Drutvo Tesla igralo vanu ulogu u organiziranju
dogaanja. Predloena su osnivanja fondova za dodjelu raznih
stipendija i omoguavanje kolovanja, koji bi nosili njegovo
ime, ih pak ustanovljavanje Tesline medalje, dok su se po
znanstvenim muzejima otvarale izlobe kojima je glavna

370
 Nestali papiri

tema bio Tesla. Na Slapovima Nijagare odrana je

najvea^sve-anost na kojoj je Tesli u ast otkriven kip na
Goat Islandu, poklon pristigao od naroda Jugoslavije. Grad
Chicago - koji je pisac Elmer Gertz podsjetio kako bi trebao
biti vjeito zahvalan Tesli za velianstvenost i bljetavilo
Kolumbove izlobe, koja je ondje odrana 1893. godine, kada
je ak prozvana osmim udom svijeta - posvetio je naziv
nove Otvorene tehnike kole uspomeni na Teslu.
Izumiteljevi stari prijatelji iz Amerikog instituta
elektroine-njera otputovali su u Europu da bi i tamo
prisustvovali raznim sveanostima, otkrivanjima njegovih
poprsja i kipova te tematskim programima prireenima njemu
u ast. Meunarodna elektrotehnika komisija u Munchenu
uspjela je isposlovati da se njegovim imenom nazove
meunarodna znanstvena mjerna jedinica, tesla, kojom se
mjeri gustoa magnetskog toka ili magnetska indukcija, i koja
se tako pridruila povijesnim 1 elektrotehnikim simbolima
kakvi su farad, volt, amper i om.
to se vie zahuktavalo istraivanje svemira, to je vie
raslo zanimanje za Teslu, posebno s aspekta rada na
mikrovalovima i na oruju za izboj zraka. U Americi, Rusiji,
Kanadi i drugim zemljama pozornost znanstvenika poeli su
zaokupljati projekti pod njegovim imenom ili oni koji su
proizali iz njegovih pionirskih istraivanja, a posebno iz
njegovih objava vezanih za nadziranje vremena ili nuklearnu
fuziju. Ponekad bi to bila tek nastojanja osamljenih
pojedinaca u vlastitim, slabo opremljenim laboratorijima.
Drugi put bi imali oznaku strogo povjerljivo te bi im bila
odobravana nevjerojatno visoka novana sredstva.
Godina Teslinih tajnih istraivanja obavljanih 1899. u
Colo-rado Springsu dala je osnovni poticaj za veinu novih
prouavanja. Njegove Biljeke iz Colorado Springsa,* koje su se u
izdanju Muzeja Nikole Tesle-iz Beograda pojavile na
engleskom jeziku tek 1978. godine, eljno su oekivali mnogi
znanstvenici. No, ak je i ta knjiica mnoga vana pitanja
ostavila bez odgovora.

Knjigu je objavila izdavaka kua Nolit iz Beograda.

37
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Najvei dio njegovih papira nestao je iz Amerike, do pouzdanih

se informacija moglo doi sve tee, a sve vie su kolale glasine
kako se tu radilo o uroti, pijunai, pa ak i o krai patenata.
Znanstvenike je udilo to se neki aspekti njegovih istraivanja iz
Colorado Springsa, za koje se znalo iz njegovih ostalih objavljenih
lanaka i djela, ne mogu pronai u knjiici objavljenoj u
Jugoslaviji. Velianstvenost i opseg njegovih pokusa mogli su se u
cijelosti pojmiti jedino dugotrajnim prikupljanjem ratrkanih
informacija i podataka.
Oko 1928. godine O'Neill je posve sluajno zamijetio oglas,
objavljen u nekim njujorkim novinama, kojim se najavljivalo da
e est kutija, koje je u njihovu skladitu pohranio gospodin Nikola
Tesla, biti prodano na drabi da bi se namirili neplaeni trokovi
uskladitenja. Znajui da bi ove materijale trebalo sauvati, otiao
je do izumitelja i zatraio njegovo odobrenje da krene u
prikupljanje sredstava za njihov otkup.
Tesla je gotovo pobjesnio, sjea se O'Neill. Poeo me
uvjeravati kako je posve sposoban voditi rauna o svojim poslovi-
ma... Zabranio mi je da ih kupim ili uinim bilo to u vezi s
njima.
Ubrzo nakon izumiteljeve smrti O'Neill je potraio Savu
Kosanovica, ispriao mu priu o kutijama i zatraio od njega da ih
pokua zatititi. Nikada nakon toga nije od Kosanovica uspio
dobiti potvrdu je li uope pronaao spomenute kutije ili istraio
njihov sadraj. Samo mi je neprestano ponavljao i uvjeravao me
kako nema nikakvih razloga za zabrinutost...
I drugi su se zanimah za te papire. Mladi ameriki inenjer koji
je sudjelovao u ratnim zbivanjima doao se posavjetovati s Teslom
o problemu balistikog inenjeringa, jer traene rezultate nisu
nikako mogli dobiti pomou raunalnih strojeva, a Teslin je um bio
poznat po tome da nudi rjeenja najblia onima dobivenim na taj
nain. Ubrzo su ga oduevili i opinili Teslini znanstveni zapisi pa
mu je bilo doputeno da dio po dio odnosi preko noi u svoju
hotelsku sobu, gdje bi ih s jo jednim amerikim inenjerom
prouavao cijelu no. Uvjet je bio da ih

372
 Nestali papiri

sutradan ujutro vrati. Taj je postupak trajao puna dva tjedna

prije izumiteljeve smrti.
Tesli su svojedobno stigle i ponude da radi za Njemaku i
Rusiju. Kad je izumitelj umro, oba su se spomenuta amerika
inenjera zabrinula da bi neke vrlo vane informacije mogle
pasti u strane ruke pa su uzbunili amerike sigurnosne slube i
visoke vladine dunosnike.
Zapisi koje sam uspjela pribaviti od saveznih agencija,
pozivajui se na zakon o slobodi informiranja, otkrili su
neobjanjive nepodudarnosti i iskrivljavanja u obavijestima
koje su govorile o raspolaganju izumiteljevom imovinom.
Tesla je ostavio tone papira u pretrpanim bavama i kutijama.
Samo, nije ostavio i oporuku. Od njegove ga je obitelji
nadivjelo pet neakinja i neaka, a u vrijeme njegove smrti
dvoje ih je ivjelo u Americi.
Zaudo, FBI je njegovu imovinu prepustio Uredu za
imovinu stranaca, koji je odmah zapeatio sadraj svega to
mu je bilo predano. Kako je Tesla bio ameriki dravljanin,
postavilo se pitanje je li taj ured uope bio nadlean i po kojoj
je osnovi preuzeo te materijale. Bilo je to teko procijeniti.
No, nakon sudskog sasluanja, imovina je preputena
veleposlaniku Savi Kosanoviu, jednom od Teslinih
nasljednika.
Swezey, koji je ivio u nadi da e takoer napisati Teslinu
biografiju, dobio je 1963. godine obavijest od nekadanje
pomonice veleposlanika Kosanovia:
Davne 1943. godine... kad je Tesla umro, gospodin K. je
u vrlo kratkom roku uspio pribaviti potvrdu koju je ispostavio
Ured za imovinu stranaca te sudsku odluku kojom mu se
odobrava preuzimanje njegovih papira i ostale imovine... On
ih je sve dobro zapakirao i poslao tvrtki Manhattan Storage
Companv, gdje su se nalazili sve do 1952. godine, kad su bili
otpremljeni za Jugoslaviju. Gospodin K. podmirio je trokove
uskladitenja... Cijelo to vrijeme potvrda Ureda za imovinu
stranaca nalazila se kod mene (za sluaj kakve potrebe)...
Vi ete se moda prisjetiti kako je gospodin K. mnogo
puta spominjao injenicu da mu je uvar u skladitu priao o
nekim

373
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

ljudima iz vlade koji su dolazili kako bi na mikrofilmove

snimili neke od tih papira... Kad smo ovdje (u dananjoj
zgradi muzeja u Beogradu) otvorili sef, sveanj kljueva -
posljednje to je gospodin K. stavio u sefu hotelu NewYorker,
prije nego to je kombinacija za njegovo otvaranje bila
promijenjena - nije pronaen u sefu nego u jednoj od kutija...
Takoer, u sefu vie nije bilo ni zlatne medalje (Edisonove
medalje)... U svakom sluaju, gospodina K. godinama je
muila injenica da je netko prekopavao po Teslinim papirima.
Malo prije svog odlaska iz Vvashingtona, 1949. ili 1950.
godine, odluio je posluati moj savjet i nazvati Edgara J.
Hoovera [sic] te ga upitati zna li neto o tome. Gospodin
Hoover kategoriki je odbio i samu pomisao da je FBI ikada
pregledavao te papire...
Pomonica je dodala kako je jednom prigodom Tesla rekao
svom neaku da svoje radove, imovinu i drugo elim ostaviti
zemlji u kojoj sam roen. (To zapravo nije posve pouzdano,
pogotovo to su svi ovi papiri bili na engleskom jeziku.)
Odmah nakon Tesline smrti dolo je do uestale izmjene
telegrama izmeu agenta FBI-a, Foxwortha, koji je radio na
terenu u NewYorku, i direktora njujorkog odjela FBI-a. Dan
nakon to je pronaeno izumitelj evo tijelo, agent Foxwortii je
izvijestio:
Pokusi i istraivanja Nikole Tesle, preminulog. pijunaa
-G. Nikola Tesla, jedan od svjetski poznatih znanstvenika na
podruju elektrotehnike, umro je 7. sijenja 1943. u hotelu
New Yorker, NewYork. Za svog ivota bavio se mnogim
pokusima vezanim za beini prijenos elektrine struje i...
onim to se obino naziva smrtonosnim zrakama. Prema
obavijestima dobivenim od X [ime izbrisano] iz New Yorka,
Tesline biljeke, opisi pokusa, formule, kao i nacrti raznih
strojeva... nalaze se meu njegovim osobnim stvarima i nisu
poduzete nikakve mjere kako bi ih se sauvalo ili sprijeilo da
padnu u ruke ljudi... neprijateljski nastrojenih prema ratnim
nastojanjima Ujedinjenih naroda... (No, FBI-u je iz ureda
dopredsjednika Henrvja A. Vvallacea javljeno kako je vlada
izrazito zainteresirana za ouvanje Teslinih papira.)

374
 Nestali papiri

Blovce D. Fitzgerald, elektroinenjer koji je bio blizak

Tesli tijekom njegova ivota, nastavio je agent Foxworth,
javio je naem njujorkom uredu da su 7. sijenja 1943. Sava
Kosanovi, George Clark, koji je zaduen za muzej i
laboratorij u Radio Corporation of America, te Kenneth
Swezey... otili u Teslinu sobu u hotelu NewYorker [napomena
autorice: toan bi datum bio 8. sijenja] te su tamo uz pomo
bravara otvorili sef koji je Tesla drao u svojoj sobi, a u kojem
je uvao neke od svojih dragocjenih papira... Tijekom
proteklog mjeseca Tesla je rekao Fitzgeraldu da su njegovi
pokusi vezani za beini prijenos elektrine energije do kraja
dovreni i usavreni.
Fitzgerald takoer zna da je Tesla izumio i napravio crtee
za revolucionarnu vrstu torpeda, koju trenutno ne koristi ni
jedna nacija. Fitzgerald vjeruje da ti nacrti nisu do dananjeg
dana predani na raspolaganje ni jednoj drugoj naciji. Iz izjava
koje je Tesla davao Fitzgeraldu, on zna da se kompletni
planovi, specifikacije i objanjenja osnovnih teorija za te
stvari nalaze meu Teslinom osobnom imovinom. On takoer
zna da postoji i Teslin radni model, ija je izrada stajala vie
od deset tisua dolara, te da se nalazi u sigurnosnom sefu pod
Teslinim imenom u hotelu Governor Clinton, pa Fitzgerald
vjeruje da bi taj model morao imati veze s proizvodnjom
takozvanih smrtonosnih zraka ili s beinim prijenosom
elektrine struje.
U ranijim je razgovorima Tesla rekao Fitzgeraldu da je na
razliitim mjestima pohranio gotovo osamdesetak sanduka u
koje je sloio svoje transkripte i planove, a vezani su za
pokuse koje je obavljao. Stoga traim da sredinjica FBI-a
odmah javi kakvu akciju treba poduzeti terenski njujorki
odjel, ako je potrebno, u vezi s tim predmetom.2
Kasnije je Kosanovi rekao slubeniku Ureda za imovinu
stranaca u NewYorku,Walteru Gorsuchu, da je u Teslinu sobu
otiao s drugim ljudima u potrazi za oporukom. Kad su tamo
uspjeli otvoriti sef, Swezey je iz njega prvo izvukao knjigu
priznanja i estitaka, koje su na njegov poticaj Tesli stigle
prigodom sedamdeset petog roendana sa svih strana svijeta,
dok je Kosanovi iz

37S
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

sobe uzeo tri Tesline slike. Prema rijeima upravitelja hotela

Nevv Yorker i Kosanovia, oni nisu dirali nita drugo. Sef je
iznova zatvoren novom kombinacijom i ifru je sada imao
jedino Kosanovi.
Dana 9. sijenja Gorsuch i Fitzgerald otili su u hotel
NewYorker te uzeli svu Teslinu imovinu, koja se sastojala od
otprilike dva kamiona njegovih materijala. Materijali su
zapeaeni i poslani tvrtki Manhattan Storage and VVarehouse
Company na pohranu. Sve je to bilo smjeteno uz tridesetak
drugih bavi i paketa koji su se tamo nalazili jo od 1934.
godine, pa su i oni zapeaeni po nalogu Ureda za imovinu
stranaca.
Osim pitanja o ovlasti tog ureda i njegova mijeanja u ovaj
sluaj, pitanje je i zbog ega je Kosanoviu bio doputen
pristup sefu, iz kojega je kasnije, kako je tvrdio, nestala
Edisonova medalja. U sefu su se jo nalazili i Teslini
dokumenti o amerikom dravljanstvu, koje je tako
ljubomorno uvao da ih nikad nije ni vadio iz sefa. Danas se
mogu vidjeti u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Nije poznato
to se jo nalazilo u sefu.
Ured FBI-a u Vvashingtonu otiao je toliko daleko da je
naloio njujorkom uredu neka diskretno preuzme stvar u
svoje ruke preko dravnog tuitelja u NewYorku, te ako je
potrebno neka uhiti Kosanovia pod optubom za provalu
kako bi doli do raznih papira za koje je dojavljeno da ih je
uzeo iz Teslina sefa. Uredu u NewYorku takoer je reeno da
stupi u vezu sa sudom i ishodi zaustavljanje svakog daljnjeg
baratanja Teslinom imovinom kako nitko vie ne bi mogao
doi do nje bez nazonosti agenta FBI-a. NewYork je takoer
morao nastaviti s3 obavjetavanjem VVashingtona o buduem
razvoju dogaaja.
Zamisao o uhienju jugoslavenskog veleposlanika bila je
brzo odbaena. Nedugo nakon toga, sredinjica u
Vvashingtonu donijela je udnu odluku. Edward A. Tamm iz
sredinjeg ureda FBI-a u Vvashingtonu naloio je D. M.
Laddu iz istog ureda da itavu stvar radi daljnjeg postupanja
iznova vrati Uredu za imovinu stranaca. Tamm je tom nalogu
dodao i napomenu:
4
ini se kako nema potrebe da se dalje
time bavimo.

376
 Nestali papiri

Ubrzo je od dobro poznatog elektroinenjera, dr. Johna G.

Trumpa, koji je kao tehniki savjetnik radio u Dravnom
vijeu za istraivanje, pri Odsjeku za istraivanje obrambenih
sredstava, zatraeno da sudjeluje u pregledavanju Teslinih
znanstvenih spisa. Pregled se obavljao u skladitu tvrtke Manhattan
Storage and Warehouse Company. Osim dr. Trumpa
prisustvovali su mu Willis George iz Ureda mornarike
obavjetajne slube, Edward Palmer, mornariki doasnik i
glavni skladitar, te John J. Corbett, njegov pomonik.
Kasnije je dr. Trump izjavio da nije obavljen pregled
ogromne koliine Tesline imovine, koja je bila u podrumu
hotela NewYorker punih deset godina prije njegove smrti, niti
bilo kojih drugih Teslinih spisa osim onih koje je imao kod
sebe kad je umro. Treba napomenuti da je Teslin znanstveni
ugled bio u padu ve podulji niz godina te da je u to vrijeme
bilo mnogo nastojanja da se ospore njegovi izumi radija,
robotizacije i izmjenine struje. Osim toga, dr. Trump je bio
vrlo zaposlen ovjek, kao uostalom i FBI koji je jedva
uspijevao nai dovoljno ljudi za svoje brojne istrage oko
moguih sabotaa.
Kao rezultat pregleda, napisao je dr. Trump, moje je
miljenje da meu papirima i u imovini dr. Tesle nema takvih
znanstvenih biljeaka, opisa neobjavljenih metoda,
nepatentiranih aparata niti gotovih ureaja koji bi mogli imati
neku veu vanost za ovu zemlju ili bi mogli predstavljati
rizik kad bi pali u neprijateljske ruke. Stoga ne vidim nikakvih
tehnikih ili vojnih razloga zbog kojih bi se imovina trebala i
dalje drati zaplijenjenom.
Dodao je: Za vae je potrebe ipak pripremljen svezak
razliitih materijala koje je napisao dr. Tesla te je predan
Vaem uredu. On pokriva tipine i gotovo sve zamisli kojima
se bavio tijekom posljednjih godina. Ti su papiri numerirani i
kratko opisani u privitku ovog dopisa.
A u svom zakljuku dr. Trump pie: Ne bi trebalo nauditi
ugledu cijenjenog inenjera i znanstvenika, iji su konkretni
doprinosi elektrotehnici uinjeni poetkom ovog stoljea, ako
izvijestim da su njegove misli i nastojanja tijekom posljednjih

377
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

petnaestak godina bili prije svega spekulativne, filozofske, a

pomalo i promidbene naravi - esto se u njima bavio
proizvodnjom beinog prijenosa energije - ali bez
ukljuivanja novih, zdravih i izvedivih naela ili metoda za
postizanje takvih rezultata.
ini se da su se dokumenti (za koje dr. Trump pie da ih je
numerirao i ukratko opisao) sastojali od fotostatskih snimki ili
su ih na mikrofilm snimili nazoni mornariki doasnici, dok
su izvorni dokumenti ostali i nadalje u skladitu, kako bi
kasnije bili preneseni u Jugoslaviju. Pregledom nije otkrivena
nikakva strana imovina koja bi potpadala pod odredbe zakona
o trgovini s neprijateljem. Stoga je Teslina imovina - papiri,,
osobni dokumenti, nacrti i ostalo - u veljai 1943. godine bila
predana na raspolaganje Kosanoviu koji je upravljao
njegovom ostavtinom.
U privitku svom izvjeu dr. Trump je naveo sljedee
kradce opise Teslinih radova:
Telegeodinamika ili daljinsko izazivanje pomicanja Zemlje -
ovim dokumentom u obliku pisma od 12. lipnja 1940.
naslovljenog na Westinghouse Electric & Manufacturing
Compam/, Tesla predlae tvrtki metodu za prijenos golemih
koliina energije na velike udaljenosti pomou mehanikih
vibracija Zemljine kore. Izvor energije je mehaniki ili
elektromehaniki ureaj koji treba postaviti uz stjenovitu
izboinu, a u radu emitira energiju ugoenu na rezonantnu
frekvenciju Zemljine kore. Predloena shema zvui kao posve
vizionarska i neizvediva. U Vvestinghouseu su ga ljubazno
odbili...
Novi nain projiciranja koncentrirane nerasprene energije kroz
prirodne medije - ovaj Teslin dokument bez datuma opisuje
elektrostatiku metodu proizvodnje vrlo visokih napona,
sposobnu za dobivanje nevjerojatno velikih koliina energije.
Ovaj se generator koristi za ubrzanje nabijenih estica,
pretpostavljam elektrona. Takav mlaz elektrona visoko
nabijenih energijom, koji prolaze kroz zrak ini
koncentrirano nerasprujue sredstvo, kojim se energija
prenosi kroz prirodne medije. Kao jedna od komponenata tog
ureaja opisuje se otvorena vakuumska cijev, unutar koje
elektroni prvo dobivaju na ubrzanju.

378
 Nestali papiri

Predloena shema moe se povezati sa sadanjim

sredstvima za proizvodnju katodnih zraka visoke energije, uz
istodobnu uporabu visokonaponskog elektrostatikog
generatora i cijevi za ubrzanje osloboenih elektrona.
Meutim, dobro je poznato kako takvi ureaji, iako imaju
znanstveni i medicinski znaaj, nisu sposobni za prijenos
velikih koliina energije na vee udaljenosti, a da pritom ne
doe do rasprivanja. Teslini opisi u ovom zapisu ne bi mogli
omoguiti konstruiranje uinkovitih kombinacija generatora i
cijevi, ak ni ograniene energije, iako su opi elementi takve
kombinacije ovdje jezgrovito opisani.
Metoda proizvodnje snanih zraenja - Teslin dokument u
rukopisu, bez datuma, a opisuje novi postupak dobivanja zraka
ili zraenja. Zapis poinje pregledom radova Lenarda i
Crookesa, opisuje Teslin rad na dobivanju visokih napona, da
bi na kraju, u posljednjem odlomku, dao jedini kratak opis
izuma vezanog za naslov... Ukratko, kod mojeg novog
pojednostavljenog postupka radi se o generiranju mlaza
odgovarajueg fluida visoke brzine, usmjerenog, u vakuumu,
kroz strujni krug koji se napaja strujom odgovarajue jaine i
napona.
Dugo nakon svega toga, u jednom pismu prijatelju, dr.
Trump je opisao to se dogaalo kad je otiao u hotel Governer
Clinton da bi pregledao ureaj pohranjen u njegovu
podrumu, vjerojatno istu onu kutiju koje se iz Tesline sobe
tako dobro sjeao glasnik koji je nije smio ni dodirnuti.
Tesla je upravu hotela upozorio kako je taj 'ureaj'
zapravo tajno oruje, pisao je dr. Trump, te da bi mogao
eksplodirati ako bi ga otvorila neovlatena osoba. Zato su
odmah, im su mi otvorili podrum i pokazali gdje se kutija
nalazi, upravitelj i itavo osoblje urno napustili prostoriju.
Federalni agenti, koji su doli u pratnji dr. Trumpa, takoer su
se povukli u dno podruma, navodno da bi mu olakali pristup
sanduku.
Kutija je bila umotana u tvrdi smei papir i itavom
duinom uvezana vrpcom. Prisjetio se kako je i sam oklijevao,
pomislivi da je stvarno prekrasno vrijeme i pitajui se zbog
ega i on sad nije negdje vani.

37Q
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Odloio je paket na stol i, provjeravajui vlastitu hrabrost,

poeo depnim noiem oprezno rezuckati vrpcu. Uklonio je
omot. Bila je to samo jo jedna lijepo ulatena drvena kutija,
na pokrovu ureena mjedenim zatvaraem. Morao je skupiti
svu preostalu snagu i hrabrost da konano oslobodi zatvara i
podigne pokrov.
Unutra se nalazila desetljeima stara naprava za mjerenje
otpora, kakvom su se sluili u svakom malo boljem
elektrolabo-ratoriju prije prijelaza stoljea! Bio je to, dakle,
posve uobiajen i standardni mjerni instrument...
Zbog ega je Tesla mislio da je zgodno itav niz godina
djelatnike tog hotela i njegovu upravu nagoniti u strepnju i
uas tim bezazlenim predmetom? Moda je toliko navikao na
to da mu se hotelski rauni plaaju iza lea (vjerujui da su
hoteli u kojima je ivio poaeni ve i samim time to njega
imaju kao gosta, te da su stoga jednostavno otpisivali njegove
raune), da se naao silno uvrijeen injenicom da je hotel
Governor Clinton od njega drsko zatraio da podmiri neplaeni
raun od 400 dolara.
Iako je FBI predmet Tesla zatvorio 1943. godine, on
sam kao da nije elio ostati zatvoren. Iznova je otvoren 1957.
godine, kad se neki dounik poalio kako NewYorkom hara
jedan par koji uokolo dijeli letke s informacijama o leteim
tanjurima i drugim meuplanetarnim pitanjima, obilato
pritom u letku iskoritavajui izumiteljevo ime i slavu. Tvrdili
su da su Teslini inenjeri nakon njegove smrti usavrili
takozvani Teslin set, to jest radioureaj za meuplanetarno
komuniciranje, da taj ureaj radi jo od 1950. godine i da su
otada Teslini inenjeri u bliskom dodiru sa svemirskim
brodovima izvanzemaljaca. FBI je jo jednom odluio kako
nema potrebe djelovati, pa je predmet iznova zatvoren.
Swezey nije nikad previe vjerovao glasinama o tajnom
oruju pa je na to pitanje odgovorio: Kako je Tesla bio
povuen ovjek, a posljednjih godina svoga ivota osobito je
volio razgovarati o raznim tajnovitim pojmovima, mislim da
se isprelo mnogo legendi oko itavog niza njegovih zamisli
koje je, dodue, razvijao, ali mu drugi nisu dopustili da
ugledaju svjetlost dana.

380
 Nestali papiri

Rekao je i da je izumitelja vrlo dobro poznavao gotovo

puna dva desedjea prije njegove smrti: Teslin se genij
najvie iskazao i zaplamtio tijekom dvanaestak godina prije
prijelaza stoljea te netom nakon njega. A ono to je radio
kasnije sadravalo je zametke razvoja nekih postignua
kojima smo svjedoci danas, ali ni jedan od njih nije razvio -
barem ne na papiru ili u bilo kakvom drugom opipljivom
obliku - do praktine upotrebljivosti...
Moda i jest tako, ali, izmeu 1945. i 1947. godine dolo je
do zanimljive razmjene pisama i telegrama izmeu tehnikog
odjela Zrakoplovnog zapovjednitva u Wright Fieldu, u dravi
Ohio, unutar ijih se laboratorija obavilo mnogo istraivanja s
oznakom strogo povjerljivo te izmeu Vojne obavjetajne
slube u VVashingtonu i Ureda za imovinu stranaca. Tema im
je bila spisi pokojnog Nikole Tesle.
Dana 21. kolovoza 1945. tehniki odjel Zrakoplovnog
zapovjednitva zatraio je od glavnog zapovjednika
Amerikog vojnog zrakoplovstva u "VVashingtonu odobrenje
da se doasniku Blovceu D. Fitzgeraldu omogui slubeni put
od sedam dana u Vvashing-ton zbog osiguravanja imovine
koja je bila zaplijenjena da ne bi dola u ruke neprijatelju.
Dana 5. rujna 1945. godine pukovnik Hollidav iz
Laboratorija za ispitivanje opreme, u pododjelu za pogonsko
istraivanje i opremanje, pismom se obratio Llovdu L. Shaulisu
u Uredu za imovinu stranaca potvrujui mu svoj razgovor s
Fitzgeraldom i zahtijevajui fotostatske kopije koje je dr.
Trump poimence naveo kao Teslinu imovinu. Pritom je
ustvrdio da e traeni materijali biti iskoriteni u vezi s
projektima za narodnu obranu na kojima ovaj odjel radi, te da
e se sve primljeno vratiti u razumnom roku.
Bilo je to posljednji put da je Ured za imovinu stranaca ili
bilo koja druga federalna agencija u Sjedinjenim Amerikim
Dravama priznala da posjeduje Tesline papire koji su
sadravali podadce o njegovom istraivanju o naoruanju sa
smrtonosnim zrakama. Shaulis je 11. rujna 1945. ovako
odgovorio pukovniku Holli-dayju: Materijali koje ste
zatraili poslani su tehnikom odjelu Zrakoplovnog
zapovjednitva na ruke porunika Roberta E.

381
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA

Houlea. Te je priloge na ured predao na raspolaganje

Vojnom zrakoplovstvu radi njihove uporabe u pokusima.
Molimo da se potom vrate. Materijali nisu nikada bili
vraeni.
Radilo se o cjelovitim fotostatskim kopijama, a ne tek o
skraenim opisima dr. Trumpa. Ured za imovinu stranaca nije
imao zaveden podatak o tome koliko su kopija napravili oni koji
su pregledavali papire zajedno s dr. Trumpom. Mornarica
takoer nema podataka o Teslinim papirima, kao uostalom ni
jedan od federalnih arhiva.
Zaudo, samo etiri mjeseca nakon to su fotokopije bile
odaslane za Wright Field, pukovnik Ralph Doty, naelnik
Vojno--obavjetajne slube u Vvashingtonu, pismenim je
putem javio Jamesu Markhamu iz Ureda za imovinu stranaca
kako poslane fotokopije nisu nikada ni primili: Ovaj ured
ima potvrdu da se s vama stupilo u vezu iz stoera, tonije, iz
tehnikog odjela Zrakoplovnog zapovjednitva u Wright
Fieldu, te zahtijeva da pronaete materijale pokojnog
znanstvenika, dr. Nichole [sic] Tesle, jer bi mogli sadravati
podatke od velike vrijednosti za stoer. Reeno nam je da bi
va ured mogao imati te materijale. Ako je to tono, eljeli
bismo da nam dostavite svoj pristanak za posjet predstavnika
tehnikog odjela Zrakoplovnog zapovjednitva koji bi ih doao
pregledati. Kako su navedeni materijali od velikog znaaja za
zapovjednitvo, zahtijevamo da nas obavijestite o bilo kojem drugom
pokuaju bilo koje druge agencije da doe do njih. [Kurziv
naknadno dodan.]
Zbog urnosti predmeta dopis aljemo po asniku za vezu
iz naeg ureda, nadajui se da ete nam takoer urno
dostaviti traene obavijesti.
Ova druga agencija koja je itav predmet imala u
svojim rukama, ili ga je barem trebala imati, bio je sam
tehniki odjel Zrakoplovnog zapovjednitva! Dopis
pukovnika Dotvja nosio je na sebi oznaku dravne tajne na
temelju zakona o pijunai, ah je ona uklonjena s njega 8.
svibnja 1980. godine.
U postojeim evidencijama nije se nalo objanjenje za tu
neugodnu i neoekivanu nepriliku. Moda je to bilo
razjanjeno usmenim putem kada je asnik za vezu stigao na
lice mjesta.

382
 Nestali papiri

No 24. listopada 1947. godine David L. Bazelon, pomonik

naelnika pravne slube i ravnatelj Ureda za imovinu stranaca,
javio se slubenim dopisom zapovjedniku tehnikog odjela
Zrakoplovnog zapovjednitva u Wright Fieldu u vezi s
Teslinim foto-statskim kopijama, koje su kao preporuena
poiljka na njegov zahtjev bile odaslane pukovniku Hollidavju
11. rujna 1945.
Naa evidencija pokazala je da materijal jo nije vraen,
pisao je Bazelon. Poslao je i njezin opis te zatraio da se papiri
vrate.
Oigledno je barem dio Teslinih materijala ipak stigao do
Wright Fielda, jer je 25. studenoga 1947. pukovnik Duffy,
naelnik Odjela za elektroniko planiranje, pododjel
elektronike u odsjeku za inenjering u Wright Fieldu poslao
odgovor Uredu za imovinu stranaca: Materijali se sada nalaze
u naem pododjelu elektronike, gdje se procjenjuje njihova
valjanost. Vjerovao je kako e taj posao biti obavljen do 1.
sijenja 1948. godine te emo tada stupiti u kontakt s Vaim
Uredom, kako biste nam javili na koju ih adresu trebamo
dostaviti.
Nema pisanih dokaza o tome je li ured ikada vie zatraio
povrat dokumentacije, ali ona nije bila vraena.
Godinama se govorkalo kako nepatentirani Teslini izumi
nisu doprli samo do Vojnog zrakoplovstva Sjedinjenih
Amerikih Drava, nego i do Rusije te privatnih amerikih
tvrtki koje su radile u obrambenoj industriji, a na kraju ak i
do nekih sveuilinih istraivakih laboratorija koji su
prouavali naoruanje sa smrtonosnim zrakama.
Ured za imovinu stranaca susretao se tijekom godina s
velikim problemom, objanjavajui svoju ulogu i nadlenost
nad Teslinom imovinom. Izmeu 1948. i 1978. godine dovijali
su se razliitim nainima, ne bi li odgovorili na mnoge upite.
Evo i nekih pojedinosti tih odgovora:
Iako je ovaj ured sudjelovao u pregledavanju nekih
materijala koji su bili vlasnitvo pokojnog dr. Tesle, naa
evidencija ne pokazuje da je bilo koji od njih bio predan ili da
se sada nalazi pod nadlenou ovog ureda...

383
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Ovaj ured nikada nije imao pohranjenu... bilo kakvu imo-

vinu Nikole Tesle...
Dok su se Teslini papiri nalazili kod nas na pohrani...
Fotostatske kopije odreenih dokumenata, izraene u vri-
jeme kad su se papiri nalazili pod naim peatom...
Godine 1943. na je ured svojim peatom zatvorio imovi-
nu...
U vrijeme kad su Teslini papiri bili kod nas na
uvanju... itd.
Onome to je danas Stoerni odjel aeronautskih sustava u
zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson u dravi Ohio, ured je
odgovorio ovako: Organizacija (Laboratorij za istraivanje
opreme) koja je obavljala procjenu valjanosti Teslinih papira ve
nekoliko godina ne postoji. Nakon to smo intenzivno tragali
po inventurnom popisu koji je bio napravljen prigodom njezina
rasputanja, u njemu nismo nali ni spomena o bilo kakvim Teslinim
papirima. Stoga smo zakljuili da su ovi
5
dokumenti bili uniteni u
vrijeme kad se laboratorij zatvarao. (Kurziv naknadno dodan.
Odgovor sam ishodila pozivajui se na zakon o slobodi
informiranja dana 30. srpnja 1980.)
Izvorni Teslini materijali i papiri, kao i preivjeli modeli
njegovih izuma pojaalo-odailja, daljinski upravljani
brodovi, prva cjevasta svjetla, indukcijski motori, turbina,
izloci koje je prikazao na Svjetskoj izlobi u Chicagu 1893.
godine, kao to je takozvano Kolumbovo jaje, i drugi - sve
je to napustilo Ameriku 1952. godine i otilo u Jugoslaviju.
Tamo je kasnije poslan i njegov pepeo. Sve se to danas moe
pogledati u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, dostojanstvenoj
zgradi iroka i lijepo ureena proelja, koja se nalazi u Ulici
proleterskih brigada na broju 81. Ulica je ime dobila odmah
nakon rata, dok se u doba monarhije nazivala Kraljevskom
ulicom. Na proelju niskoga zida ispred muzeja nalazi se
kome-morativna ploa, pisana kienim irilinim pismom.
Ovdje su Teslini zapisi s engleskog prevedeni na
takozvani srpsko-hrvatski jezik svi, priznaje kustos, osim
nevanih materijala koji su ostali na jeziku zemlje u kojoj je
Tesla proveo najvei dio ivota.

384
 30. Ostavtina

injenica da Teslini materijali, istraivake biljeke i papiri

nisu bili lako dostupni znanstvenicima na Zapadu ne znai,
naravno, da se njihovo istraivanje posve ugasilo. Naprotiv,
ve i sama tajanstvenost, koja je okruivala neke njegove
nedokazane tvrdnje posluila je brojnim znanstvenicima i
istraivaima kao poticaj da pokuaju ponoviti ili oponaati
njegova nastojanja i pokuse. A budui da se njima doslovce
nije moglo nai ni kraja ni konca, uvijek je postojala
mogunost da trud bude nagraen znaajnim uspjehom. No,
najvei poticaj da se nastoji kroiti Teslinim stopama bez
ikakve je sumnje bio sam izumitelj sa svojim zapanjujuim
popisom dostignua i trajnim divljenjem koje je njegov
briljantni um i zasluio. Kako je to sroio jedan njemaki
pisac, inae veliki potovatelj Teslina djela i rada: Tesla je
nadiao granice svoje egzaktne znanosti da bi nam prorekao
ono to nas eka u budunosti... suvremeni Prometej koji se
usudio posegnuti za zvijezdama...1
Iako bi nevjerojatno opsean rad, koji bi trebalo obaviti da
bi se pregledalo dananje stanje u istraivanjima nadahnutima
Teslinim izumima, znatno nadilazio kako ciljeve ove knjige,
tako i namjere spisateljice, izumiteljev ivotopis ne bi bio
potpun a da se barem ne ukae na sve to se dalje dogaalo
makar s nekoliko glavnih djelatnosti koje su ga toliko
zaokupljale. Takav krnji pregled, kako se moe i oekivati,
istovremeno je mjeovit i nepotpun, ali zato nita manje
dojmljiv.
Ponimo stoga s Teslinim pokusima vezanim za kuglastu
munju. Kad se s njom prvi put susreo u Colorado Springsu,
nije imao ni priblinu zamisao o tome emu bi ta vatrena lopta
uope

385
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

mogla posluiti. Njemu je predstavljala tek iznenadnu

nepriliku, jer je zahtijevala objanjenje. I tako je sjeo te poeo
mozgati o nainu oblikovanja takvih udnih vatrenih lopti,
da bi ih na kraju nauio sam proizvoditi, na umjetni nain i po
vlastitoj volji.
Tehniko objanjenje glasi: u visokofrekventnom
transformatoru s pojaalom u sekundarnom krugu, cjelokupna
se energija -pretvorena iz statike u kinetiku oslobaa u
mnogo kraem vremenu, dajui tako snagu od stotina tisua
konjskih snaga. Tesla je, primjerice, proizvodio umjetne
kuglaste munje tako da bi naglo poveavao frekvencije u
primarnom krugu, ime bi jainu struje podizao do
maksimuma. To bi opet izazvalo pojavu njegove kuglaste
munje koja je znala sunuti velikom brzinom i na veliku
udaljenost.
Stoga je doista udno to suvremeni fiziari, kojima su se
na raspolaganju nalazili sjajno opremljeni laboratoriji, nisu
uspijevali proizvesti te plazmoide makar pribline
postojanosti onih pravih, strelovitih kuglastih munja kakve je
stvarao Tesla.
Zbog ega taj problem uope ikoga opinjava? Prije svega
zato to se nalazi tamo negdje, u nepoznatom. A potom i zato
to bi u ovim loptama, izmeu mnogih naina njihova
koritenja, moda mogao leati glavni klju za pobjedu u
meunarodnoj utrci za postizanjem nadzirane i kontrolirane
nuklearne fuzije -potencijalno najveeg izvora energije u
povijesti ovjeanstva. Meu onima koji se ve odavno
zanimaju za istraivanje kuglastih munja su Piotr Kapitza,
veliki ruski fiziar, Lambert Dolphin i njegovi suradnici u
laboratoriju za radiofizikalna istraivanja tvrtke SRI
International, dr. RobertW Bass sa Sveuilita BrighamYoung te
Robert Golka s kojim je Bass suraivao u tim istraivanjima.
Golka, fiziar iz Massachusettsa, Teslin uenik i istraiva
svjetlosnih pojava, progonio je svoju kratkotrajnu kuglastu
munju gorljivou lovca na duhove. Poput Tesle u Coloradu,
svoja je istraivanja i pokuse provodio u osami, u dalekoj
zabiti svojega laboratorija u Utahu, borei se takoer poput
Tesle da doe do

386
 Ostavtina

onakve potpore drave, kakva se inae odobrava velikim i

znaajnim institucijama ili korporacijama.
Iz najveeg hangara smjetenog na samom kraju njegove
sablasne baze u VVendoveru, u Utahu, koji je tijekom Drugog
svjetskog rata izgradila amerika vojska, esto bi se mogli
vidjeti plaviasti bljeskovi i sijevanje kad bi se Golka prihvatio
svojih pokusa i ispitivanja svjetlosti. Tu je, pod najveim
mjerama osiguranja, 1940. godine bio smjeten i zrakoplov B-
29 Enola Gay, opremljen za bacanje prve atomske bombe koja
je opustoila Hiroimu.
Dva puta je Golka putovao u Beograd samo da bi posjetio
Muzej Nikole Tesle i tamo se nadvio nad Tesline tada jo
neobjavljene biljeke. Potom se usredotoio na to da, koliko je
god tonije mogue, u hangaru stare zrane baze pokua
ponoviti izvedbu Teslina odailjaa s pojaalom, koji je
izumitelj konstruirao davne 1899. godine, dok je na brdu Pike's
Peak istraivao oluje prepune gromova i bljeskova munja.
On [Tesla] je svojom opremom, koju je sam izradio, bio
daleko ispred svega to danas imamo, ustvrdio je Golka.
Osmislio je prekidae za visoki napon i prekidae za iskrite.
Sve to bismo mogli znati o tome otilo je s njim. Ne znamo
kako je u tome uspijevao. Poneto se moglo pronai u
dnevnicima, ali on je mnogo toga drao jedino u svojoj glavi.
Golka je uspio izgraditi Teslino pojaalo-odailja nakon
dugotrajnog rada na svom Projektu Tesla. Njime je uspio
postii izboje od 22 milijuna volti, to je izazivalo gotovo
dvostruko snanije lanane munje i oluje od onih koje je
dobivao sam majstor u Colorado Springsu.
Znaaj kuglastih munja kod istraivanja fuzije ima veze s
problemom kontrole plazme. Sama bit najuobiajenije vrste
eksperimentalne fuzijske reakcije predstavlja uzimanje
izotopskog plina vodika, koji istodobno treba ubrzavati i super-
zagrijavati, sve dok se jezgre vodika ne fuzioniraju tako da
oblikuju jezgre helija, oslobaajui u tom postupku strahovite
koliine energije. Za to vrijeme, dok se vodik nabija ogromnim
koliinama kinetike i

387
 TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

toplinske energije, on prelazi u jo nerazjanjeno stanje

materije poznato pod nazivom plazma*. U zavrnim
stupnjevima postupka, pred samo stvaranje fuzije, javlja se
najvei problem: odrati plazmu povezanom, koherentnom,
ograniiti je i obuzdati kao unutar neke vrste nevidljive
elektromagnetske boce.**
Budui da je kugla najstabilnije geometrijsko tijelo, Golka
vjeruje da te kuglaste munje imaju najbolje mogunosti za to
da jednom postanu spremnicima za takve nepostojane
mase. On neobine svjetlosne pojave opisuje kao uarene
kugle najrazli-itijih boja, promjera od 1,5 cm pa do veliine
grejpa, koje usto slie i luku, sa svojim bezbrojnim
slojevima estica pozitivnih i negativnih naboja. One mogu
juriti i odskakivati du zidova, a padnu li u vodu, ona e
prokljuati. Ponekad, kao to je to vidio u svojoj brdskoj
zrakoplovnoj bazi u Utahu, mogu onesposobiti i
najsofisticiraniju elektronsku opremu. U ljeto 1978. godine,
koristei pritom laserske zrake ugljinog dioksida, konano
mu je uspjelo proizvesti kuglice svjetlosti, za koje vjeruje da
predstavljaju jedan oblik kuglastih munja. Uspio ih je i snimiti
dok su se pojavljivale jedna za drugom, 2
u fotografijama
prema redoslijedu njihova pojavljivanja.
U tom je trenutku zatraio podrku amerikog Ministarstva
za energetiku radi velikog istraivanja. Predloio je da pritom
koristi ureaj koji je nazvao pirosfera, a sastojao se od pet
laserskih zraka kojima je elio postii termonuklearnu fuziju.
U takozvanom reaktoru za fuziju kuglastih munja stvarat e
se jedino
* Sve do prije nekoliko godina plazma nije imala nikakvu veu industrijsku
vanost, nego se naprosto drala jednom od laboratorijskih neobinosti.
Richard L. Bersin, izvrni potpredsjednik tvrtke International Plasma
Corporation, vjeruje da se s prvom praktinom primjenom plazme
zapoelo jo u 19. stoljeu, kad se uarena plazma koju je proizvodila
Teslina zavojnica poela koristiti da bi se utvrdila mjesta proputanja u
vakuumiziranim staklenim laboratorijskim tikvicama.
** Tesline ideje utkane su i u druge aspekte istraivanja fuzije.
Suprasprovodne magnetske zavojnice, rashlaene na svega nekoliko
stupnjeva iznad apsolutne nule, koriste se u magnetskim ureajima, a u
postupku koji je takmac spomenutom, pogonska zrnca vodika
bombardiraju se zrakama estica visoke energije.

388
 Ostavtina

neradioaktivni helij, a - prema Golkinu miljenju - matematiki

modeli ukazuju na to da se tako mogu postii temperature
iznad milijarde stupnjeva.
Golka je i Vojnom zrakoplovstvu predloio jednu Teslinu
zamisao - zrake nabijenih estica. No i njih je zamislio tako da
koriste lasersku tehnologiju. Takvo oruje na zrake, vjeruje on,
imalo bi domet od 9500 kilometara, a u zraku bi moglo unita-
vati i rastapati neprijateljske projektile. Golka je vjerovao da bi
mogao proizvesti struje napona i do 200 milijuna volti pomou
Tesline zavojnice, samo tri puta vee od njegovih
kombiniranih zavojnica.
Ali, kao vuk samotnjak naslijedio je i Tesline probleme.
Zato je jednom prigodom izjavio: Kad radim za kakvu
korporaciju, osjeam kao da se njezini zidovi obruavaju na
mene. Njegov je rad doao do toke kad vie nije mogao
napredovati sa svojom improviziranom opremom. Za nastavak
istraivanja bila su mu potrebna golema investicijska sredstva.
Takmaci su mu bile velike korporacije i vodea sveuilita koja
su se meusobno utrkivala na podruju nuklearne fuzije. A
nekim od tih sveuilita ak je uskraena dravna novana
potpora. Svi su oni ve duboko ogrezli u laserskoj tehnologiji,
iako je Golka uporno tvrdio da je njegov sustav drukiji i
jedinstven. Bez ikakve sumnje, Golka je jedini znanstvenik koji
je ozbiljno i otvoreno pokuavao nastaviti Teslin rad s
kuglastim munjama, a istodobno je nedvojbeno bio i
najuporniji meu njima.*
I ruski fiziar Kapitza, koji je 1978. godine podijelio
Nobelo-vu nagradu za fiziku s Arnom Penziasom i Robertom
W Wilso-nom iz Amerike za svoj rad o magnetizmu i
ponaanju tvari u uvjetima ekstremno niskih temperatura, bio
je jedan od onih koji su priznali svoj dug Tesli. Djelotvorno
stvaranje oscilacija iznimno

Lambert Dolphin za Golkin uspjeh u ponavljanju Tesline zavojnice iz

Colorado Springsa kae: To je uistinu spektakularno, radilo se o znan-
stveniku ili nestrunjaku. Nadam se da e jednom zavriti u nekom ugled-
nom muzeju, gdje bi ga potovali onako kako zasluuje. I on je kasnije
bio jedan od pobornika nastavka rada na istraivanju kuglastih munja.

389
TESi.A - OVJEKrzv^NVUiiMrfNM

visokih. frekvencija i njihovo ponovno pretvaranje u istosmjernu

struju, pie on, otkriva mogua rjeenja problema prijenosa
elektrine energije,., u slobodni svemirski prostor. Prijenosni ure-
aji bit e. naravno, nalik na one o kojima se ve razmiljalo,
sama io e se umjesto vodia valova morati koristi u" snano
usmjeravana zraka koja e se opet, kako ve znanio, malo
iskrivljavati samo na kratkim valnim duinama, O takvom se
ureaju za prijenos elektrine energije, koji je prije mnogo godina
prvi osmislio N. Tesla, ve raspravljalo... Iako.,, je u naelu
mogu, vezan je za niz sloenih problema sa stajalita
inenjeringa pa bi se stoga mogao primijeniti u praksi jedino u
nekim iznimnim situacijama u kojima druge metode prijenosa
energije ne bi bile primjenjive (primjerice, kad se energija treba
poslati do satelita). # *
Na podruju beinog prijenosa energije, koji je tako usko
povezan s utrkom u istraivanju svemira, dolo je do napretka u
Kaliforniji. Ridiard Dickinson, voditelj Projekta za prijenos
energije mikrovalovima, koji je financirao tehniki laboratorij za
prouavanje mlaznog pogona u pustinji blizu Barstovva, sjea se
koliko su ga nadahnjivali Tcslini raniji radovi. Zamisao o dovo-
enju struje na Zemlju iz orbitalnog solarnog sustava putem
mikrovaiova je drska, skupa, romantina i posve u stilu staroga
majstora.
Energiju smo zrakama iz naeg odailjaa u Goldstoneu
poslali na udaljenost od 1,5 km, izjavio je Dickinson za projekt
koji je NASA vodila sredinom sedamdesetiJi godina dvadesetog
stoljea. Cjelokupnu mikrovalnu energiju koja je pala unutar
naeg cilja (od koje smo postojeim ureajem mogli prikupiti tek
jedan njezin dio), uspjeli smo u koliini od 82,S posto pretvoriti u
korisnu, istosmjernu struju. Tih 34 tisue vata istosmjerne struje
uspjelo je prijei udaljenost od 1,5 km. Bili smo vrlo zaovolj ni.
Sljedei je korak da se pobrinemo za bolju tehnologiju i za potrebe
satelitskog energetskog sustava koji e postojati u budunosti.+
VViliiam C Brown iz tvrtke Rdvlheon Compcinv, koji je razvio
takozvanu rektenu. to se koristila u istraivanju energije mikro-

390
 Ostavtina

valova, zamisao o odailjanju energije radiovalovima takoer

pripisuje Teslinim pionirskim radovima na osnovama
radioodai-ljanja i na beinom prijenosu energije.
Teoretski, grad veliine New Yorka mogao bi se u
zimskim danima napajati energijom od pet milijardi vata, koja
bi stizala s ogromnih satelitskih struktura smjetenih na nebu,
ija bi orbita bila sinkronizirana sa Zemljinom na visinama od
35 km. Naravno, priznajemo, trokovi takvih lebdeih
elektrana iznosili bi mnoge milijarde dolara, a u sluaju rata
nale bi se izloene na milost i nemilost neprijateljskim
ureajima za unitavanje satelita.
Dravni laboratorij Brookhaven, smjeten u Shorehamu,
neto sjeverozapadni je od poloaja Teslina starog
Wardenclyffea, takoer se moe usko povezati s izumiteljem
kroz svoj uznapredovali rad na energiji visokih napona. Tako
mu je 1976. godine taj laboratorij odao poast sveanim
okupljanjem, a tadanja je jugoslavenska Vlada poslala
komemorativnu plou koja je postavljena na mjesto gdje je
stajao njegov laboratorij u WardenclyfFeu.
I Kanada je ve dugo vremena pravi bastion arkih
poklonika Tesle i zagovornika njegova energetskog sustava,
jer je zemlja bogata vodom i hidroelektrinim izvorima. Tamo
stoga misle da bi prijenos energije kroz zemlju mogao strujom
opskrbljivati ona podruja u kojima postoji manjak energije.
No - hoe li to uope uspjeti? Planirano je ve nekoliko
projekata, a neki od njih djelomice su se primijenili u Kanadi,
sredinjem dijelu Minnesote i nedavno u junoj Kaliforniji -
tamo se hidroelektrina energija beino ubrizgava u
zemlju i odailje na podruja u kojima je potrebna, pri emu
se Teslin sustav koristi onako kako su ga znanstvenici
shvatili.5 Ameriko Ministarstvo energetike sve ee prima
zahtjeve za financiranje projekata zasnovanih na Teslinu
sustavu.
Naalost, ne postoje dokazi da je taj sustav Tesla ikada
uspio pokrenuti, a niti da bi to moglo uspjeti nekome drugom.
Jedan od problema s kojim se susreo izumitelj bio je taj to je
na podruje elektromagnetizma pogreno primijenio
zakonitosti koje vae za tekuine i mehaniku tekuina. Teslin
patent br. 787 412

391
TESLA - OVJEKIZVANVREMENA

pretpostavlja da se zemlja pobuuje valovima oprezno

procijenjenih duina da bi se postiglo stabilno kretanje valova.
Tesla je vjerovao da putanja irenja valova pada du dijametra.
No, prema saznanjima do kojih se dolo nakon daleke 1899.
godine, putanja valova ne bi ila tako, nego prije du
elipsoidnog luka, negdje izmeu dijametra i zaobljene
povrine.
Osnovni aspekt irenja valova energije je taj da ne dolazi ni
do kakvog prijenosa energije ukoliko val miruje. Energija se prenosi
jedino s komponentom kretanja. Zamisao o kretanju na
graninim slojevima, to jest o nainu kretanja valova bez
gubitaka energije na granici izmeu dva razliita medija
(kakvi su zemlja i nebo), posve je odriva. Meutim, ta
granina ploha mora biti glatka, a valovi se moraju ispravno
odailjati. Na frekvencijama koje je koristio Tesla takav ureaj
za odailjanje morao bi biti zaista golem. Prouavajui
fotografije njegove ispitne postaje u Colorado Springsu,
strunjacima je postalo jasno da on tamo nije koristio ureaj
koji bi mogao odailjati takve valove.
Tesla je vjerojatno pogrijeio u Colorado Springsu u svom
tumaenju oluja prepunih munja, koje su se udaljavale od
njega (prema istoku) preko ravnica, izazivajui pritom slabije
ili snanije reakcije na njegovim ureajima. On je to
protumaio kao stojne valove, izazvane u zemlji munjama iz
putujue oluje, s vrhuncima valova koji su prolazili kroz
njegovu lokaciju kako se oluja kretala dalje.Vjeruje se da je on
tada zapravo zabiljeio interferenciju do koje je dolo uslijed
odbijanja munja od frontalnog dijela planinskih vrhunaca u
smjeru zapada, gledano s poloaja njegove postaje. Na
njegovim bi instrumentima ova pojava izazvala iste takve
rezultate.
Dr. Wait, bivi rukovoditelj znanstvenika u Laboratorijima
za istraivanje okoline unutar Dravne uprave za oceane i
atmosferu sa sjeditem u Coloradu, opisuje sebe kao
uvjerenog skeptika kada se radi o Teslinoj teoriji. On tvrdi:
Zamisao da elektromagnetska energija prodire 'kroz zemlju'
valjana je samo ako je frekvencija dostatno niska te ako se radi
o malim udaljenostima. Sve je to povezano s pojavom 'slojnog
efekta', a to znai da je podruje

392
 Ostavtina

ogranieno povrinom koju zauzimaju dobri vodii, kao kod

metalnih vodia valova.6
Dr. Wait otiao je ak toliko daleko da je izjavio kako Tesla
zapravo nikada nije uistinu prihvatio injenicu da bi
elektromagnetski valovi mogli prenositi energiju kroz zrak.
Umjesto toga, on je mislio o samoj zemlji kao vodiu te je
takoer razmiljao o mogunosti povratnog vodia na
visinama od oko '25 kilometara iznad razine mora'. Oevidna
je usporedba ove zamisli sa spro-voenjem valova zemlja -
ionosfera na iznimno niskim frekvencijama (vidi Journals of
Ocean Engineering, svezak OE-2, br.2 iz travnja 1977. godine).
Takoer, njegova bi se predloena rezonancija sustava mogla
tumaiti kao prvo otkrie oscilacija u prostoru izmeu zemlje i
ionosfere, koje su se onda povezale s teorijama to su ih,
izmeu ostalih, poetkom 1960-ih 7godina iznosili W O. Schu-
mman, N. Christofilos i J. Galejs.
U vezi s beinim komunikacijama, projekt amerike mor-
narice pod nazivom Sanguine/Seafarer na kojemu se sve
donedavna radilo, proizaao je izravno iz Teslinih pokusa i
ispitivanja u Coloradu. U zamiljenom bi termonuklearnom
ratu uobiajene mogunosti radiokomuniciranja najvjerojatnije
bile ometane na odreenim visinama i duinama valova. Tada
bi flota amerikih podmornica mogla ostati bez sredstava i
naina za primanje poruka. Uvidjevi tu opasnost, amerika
mornarica okrenula se Teslinu prijedlogu iz devetnaestog
stoljea da se koriste signali od 10 herca (ELF ili iznimno
niska frekvencija), koji bi kruili oko Zemljine kugle te
prodirali i u najvee morske dubine.
Jedna od svojeglavijih spekulacija vezanih za Tesline
izume bila je pretpostavka da je Rusija iskoristila njegove
teorije o nainu utjecanja na promjene vremena, koju se
povezalo s pojavom sua i ekstremno toplih ili hladnih
vremenskih razdoblja. Ma koliko nevjerojatnom zvuala ova
tvrdnja, tono je da je Tesla velik dio svojih teorija (no vrlo
mali broj ispitivanja i pokusa) posvetio upravo pitanju
nadziranja vremenskih uvjeta.
Pisao je, primjerice, o moguoj uporabi radioupravljanih
projektila i eksploziva kojima bi se prije nailaska mogao
razoriti

393
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

tornado ili pak o uporabi neke vrste munja koje bi se

odailjale u oblak da se izazove prolom kie. Za ono prvo
rekao je: Ne bi trebalo biti teko osmisliti posebni automatski
ureaj za ove svrhe koji bi nosio eksplozivni naboj, tekui
zrak ili neki drugi plin. On bi se ukljuivao automatski ili
nekako drukije, a to bi izazvalo nagli pritisak ili usisavanje,
to bi razbilo kovitlac. Sami projektili mogli bi biti izraeni od
materijala sposobnih za spontano zapa-ljenje. Ovaj8 je njegov
prijedlog ukljuivao i poduu matematiku formulu.
Kao i kod mnogih drugih znanstvenih istraivanja koja je
nadahnuo ovaj uitelj, ni na podruju istraivanja promjena i
utjecanja na vrijeme nije dolo do veih pomaka. Znanstvenik
Frederic Jueneman, kolumnist mjesenika Industrial Research,
upozorio je na injenicu da su dr. Robert Helliwell i John
Katsufrakis iz znanstvenog radiolaboratorija Sveuilita
Stanford prikazali kako radiovalovi vrlo niskih frekvencija
mogu izazvati promjene u magnetosferi. Pomou antene
dugake 20 km i odailjaa od 5 kHz smjetenog na
Antarktiku oni su otkrili da se magnetosfera Zemlje moe tako
modulirati da izazove iskakanje estica nabijenih visokim
naponom u nau atmosferu te su obinim ukljuivanjem ili
iskljuivanjem signala mogli pokrenuti protok energije ili ga
zaustaviti.
Teoretske implikacije na koje je njihov rad ukazao, kae
Jueneman, govore nam kako bi se uistinu moglo postii
globalno nadziranje vremena ubrizgavanjem relativno slabih
'signala' u Van Allenove pojase neto poput
supertranzistorskog efekta.
No, Juenemanove spekulacije idu jo dalje, do krajnosti
dostojnih Tesle: Ako Teslini efekti rezonancije uistinu mogu
nadzirati ogromne koliine energije obinim prekidaem za
signale, kako je to pokazao dvojac iz Stanforda, tada bismo
proirenjem tih naela morali biti u stanju utjecati ak i na
okolinu zvijezda... Moda emo jednoga dana s boanskom9
arogancijom biti u stanju odreivati ak putanje tih zvijezda.
Ni jedna Teslina biografija ne bi bila potpuna kad se ne bi
spomenuo i velik broj fiziara-amatera, koji sami konstruiraju
Tesline zavojnice za potrebe vlastitih istraivanja, nastojei
ponoviti nje-

394
 Ostavtino

govu elektrinu magiju, ili pak niz mladih izumitelja koji se i

danas nadvijaju nad njegovim osnovnim izumima i jo u njima
pronalaze vlastito nadahnue.
Durlin C. Cox, fiziar iz Wisconsina i sjajan poznavatelj
svih Teslinih objavljenih zapisa, konstruirao je dvije Tesline
zavojnice, a druga je postizala i 10 milijuna volti. Naveo je
razloge koji su ga na to nagnali: Moje osobno zanimanje za
inenjering visokih napona, a posebno na podruju pretvaraa
visokih frekvencija. Nadalje, unapreivanje mojih istraivanja
vezanih za laboratorijsku proizvodnju kuglastih munja. I na
kraju zato to je Sveuilite Madison iz VVisconsina u
proljee 1981. godine zatrailo od mene da im izgradim
Teslinu zavojnicu za izlobu inenjera, koja se odrava svake
dvije godine. On i prijatelji izgradili su i jednu Teslinu
zavojnicu koju je naruio studio u Hollywoodu radi dobivanja
eljenih svjetlosnih efekata. Uostalom, to je predstavljalo
jedan od uobiajenih naina njihove uporabe.
Elektroinenjer Leland Anderson saeo je u nekoliko
toaka kako itanje Teslinih Biljeaka iz Colorado Springsa moe
pomoi svakom izvoau Tesline zavojnice pri njezinoj izradi:
1. Elektrina kvantiteta primara i sekundara mora biti to je
mogue via, ali tako da to bude praktino za rad.
2. Elektrine kvantitete primara i sekundara moraju biti
jednake.
3. Duina sekundarnog namotaj a treba iznositi etvrtinu radne
valne duljine.
4. U sekundarnom namotaju treba koristiti tehniku dodatne
zavojnice (ili njezine varijacije), kako bi se poveala voltaa.
Imajui te toke na umu, kae on, konstruktor e
uvidjeti da na sekundarnom navoju nisu potrebne stotine
namota da bi se postigla visoka voltaa.
I na kraju, mada ne i manje vano, to se dogaalo s Teslinim
smrtonosnim i unitavajuim zrakama? Jesu li njegove zamisli
bile u redu? Ako ih je istraivaki tim Amerikog vojnog
zrakoplovstva -za iji se zatieni projekt govorkalo da je
dobio ifrirani naziv

395
TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Projekt Nick - ocijenio korisnima, onda se sa sigurnou

moe pretpostaviti da Teslini spisi nisu bih uniteni, kao to je
reeno u njihovom izvjeu, nego da se jo uvijek nalaze kod
njih, i to pod oznakom stroge tajne.
Meutim, procjena dr. Trumpa i Swezeyjeva ocjena
Teslina tajnog oruja ipak su nedavno dobili takmaca u
Lambertu Dolphinu, pomoniku ravnatelja radiofizikalnog
laboratorija u tvrtki SRI International. On je, naime, puna dva
desetljea prouavao izumiteljev rad i njegovo istraivanje
kuglastih munja. Stoga je upozorio na to da je podruje
spoznaja, osobito u fizici i elektrotehnici, nevjerojatno
napredovalo od 1930-ih godina.
Sad je potrebno imati prostoriju golemu poput knjinice
samo da bi se ostalo u tijeku sa svim onim teorijama koje su
se razvile od Teslinih vremena, kae on. Nae matematiko
i praktino razumijevanje elektriciteta, magnetizma,
elektromagnetske teorije i radiokomunikacija eksplozivno je
nastavilo rasti od 1950. ili bi bilo bolje rei od 1970-ih!
Dolphin vjeruje da je Tesla moda stekao intuitivni uvid
u lasere i zrake estica visokog naboja, kao i u pojavu
ultravisokih napona, ali danas, kad fiziku razumijemo mnogo
vie, lako moemo donijeti ocjenu o mnogima od njegovih
ekstravagantnih tvrdnji koje je iznio u svojoj poznijoj dobi.10
Zapravo, nema nikakvog pouzdanog dokaza da je Tesla
razvio pretee laserske tehnologije. Jer, ini se da se kod svojih
snanih daljinskih zraka bavio jedino zraenjem estica
visokog naboja. Jo nam nije poznato kako je tono zamiljao
da e one raditi, iako, prema Dolphinu, raspoloivi dokazi
ukazuju na to da je Tesla podosta zanemario koliko bi snano
molekule i atomi u zraku mogli apsorbirati ili raspriti takve
zrake. U svakom sluaju, ak i kad bismo jasnije razumijevali
Teslina nastojanja i namjere, bilo bi nam vrlo teko usporediti
ih s trenutno postojeim stanjem, jer se ono velikim svojim
dijelom prikriva iza oznaka o strogoj tajnosti i povjerljivosti.
Unato tome, Teslin rad s visokim naponima kojima je
elio ubrzati nabijene estice uistinu izgleda odluujuim za
ono to se

396
 Ostavtina

danas naziva glavnim predmetom fizikalnih istraivanja.

Dolphin kae: Na ovom je podruju on uistinu prethodio
pojavi suvremenih linearnih i krunih nuklearnih akceleratora.
Takvi ureaji danas imaju razine energije desetaka milijardi
elektronvolta ili su barem tisuu puta veih razina energije od
onih koje je Tesla ikada dosegao.
Siguran sam da su njegova pojaala odailjai bili
spektakularni ureaji... Njima je vjerojatno uspio dobiti
zanimljive lukove munja i iskre koje danas prouavamo kao
plazme. Obuzdavanje plazmi danas predstavlja golemo
podruje rada u suvremenoj fizici. Primjerice... da bi se
vidjelo mogu U se male koliine tvari pretvoriti u velike
koliine elektrine energije unutar paljivo kontroliranih
plazmi. No, zakljuuje on, Teslina su rana otkria i izumi
uistinu bili
J
djelo genija, koji je bio daleko ispred svoga
vremena.'
U trenutku kad sam ovu knjigu ve trebala predati tiskari,
Pentagon je objavio kako se razmilja o osnivanju novog roda
vojske koji je ve postao poznat pod nazivom Ameriko
svemirsko zapovjednitvo. Njegov bi se arsenal prije svega
sastojao od lasera i oruja na zrake estica, koje bi se
ispaljivale iz svemirskih ratnih brodova. Izjavama koje nisu
daleko od Teslinih, Ministarstvo obrane objanjava da su
zrake estica usmjereni vatreni bljeskovi, iako pritom jo ne
priznaje da je takvo oruje zapravo ve proizvedeno.
Teko je procijeniti trenutno stanje programa naoruanja
sa zrakama estica, jer se doslovno sve to je u vezi s tim dri
vrhunskom tajnom. Oito je da se tehnologija koja je u to
ukljuena pokazala sloenom i tekom, da izaziva jo mnoga
pitanja o isplativosti itavog tog projekta, ali i da usprkos
tome mnogi strunjaci ve odavno rade na ovom problemu.
Istovremeno, Vladine federalne agencije pozorno prate
djelatnosti drugih zemalja na tom podruju. Zaista, u ovoj se
zemlji posljednjih dvadeset pet godina vrlo ozbiljno raspravlja
o mogunostima stvaranja itavih obitelji oruja na zrake
estica. Po mom skromnom miljenju, nije beznaajna ni
injenica to je amerika vojno-obavjetajna

397
TESLA - OVIEK IZVAN VREMENA

sluba jo davne 1943. godine Tesline zapise o zrakama

estica, pronaene u njegovim papirima, obiljeila oznakom
od iznimne vanosti.
Budui da u svojim poznijim godinama vie nije imao
vlastita laboratorija, Tesla nije ni bio u mogunosti razvijati i
provjeravati sve svoje ideje. No, ne moe se porei da je prije
punih pola stoljea openitim pojmovima opisao ono to bi se
moglo pokazati glavnim orujem svemirskoga doba. I sve do
svog posljednjeg daha pacifistiki nastrojeni Tesla nadao se
da se takve spoznaje nee koristiti za rat meu Zemljanima,
nego za meuplanetarno komuniciranje s naim susjedima u
svemiru, u ije je postojanje bio duboko uvieren.

398
 Napomene

POGLAVLJE 1. SUVREMENI PROMETEJ

1. John O'Neill, Nenodmani genij (NewYork, 1944.), str. 93-95,
283; Inez Hunt i W W Draper, Munja u njegovoj ruci (Havvthorne,
Kalifornija, 1964., 1977.), str. 54-55
2. Pisma na mikrofilmu, Mark Twain Tesli; Kongresna
knjinica
3. Chauncev McGovern, Novi arobnjak Zapada, Pearsons
Magazine, London, svibanj 1899.
4. O'Neill, Genij, str. 158

POGLAVLJE 2. KOCKAR
1. Nikola Tesla, Moji pronalasci, Electrical Experimenter, svibanj,
lipanj, srpanj, listopad 1919., ponovljeno izdanje kolske
knjige, Zagreb, Jugoslavija, 1977., str. 30
2. Isto, str. 30-31
3. Isto, str. 26
4. Isto, str. 8-9
5. Isto, str. 17
6. Isto, str. 18
7. Isto, str. 9-10
8. Isto, str. 10-12
9. Isto, str. 12-13
10. Isto, str. 12
11. Isto, str. 13
12. Isto, str. 13
13. Isto, str. 14
14. Isto. str. 16

399
 TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

15. Isto, str. 14

16. Isto, str. 35-36
17. Isto
18. O'Neill, Genij, str. 36-37
19. Tesla, Pronalascii, str. 41
20. Nikola Trbojevi, Spomenica (knjiga objavljena povodom ob-
ljetnice Srpske Narodne Federacije), 1901.-51., Pittsburgh,
str. 172; izvor -Arhivi useljenika, knjinica Sveuilita Min-
nesota)
21. Tesla, Pronalasci, str. 18

POGLAVLJE 3. ISTAKNUTI DOSELJENICI

1. Tesla, Pronalasci, str. 42-44
2. Isto, str. 43
3. Isto, str. 44
4. Kennetii M. Swezey, Nikola Tesla, Science, tom 127, br. 3307
(16. svibnja 1956.), str. 1148; O'Neill, Genij, str. 48-51.
5. Tesla, Pronalasci, str. 46
6. Isto, str. 46
7. Isto, str. 48
8. Isto, str. 50
9. Isto. str. 50

POGLAVLJE 4. PRED EDISONOVIM SUDOM

1. Mathevv Josephson, Edison (NewYork, 1959.
2. Isto
3. O'Neill, Genij, str. 60
4. Tesla, Pronalasci, str. 51
5. Isto, str. 54
6. O'Neill, Genij, str. 60
7. Josephson, Edison, str. 87-88
8. NewYorkTimes, 19. listopada 1931
9. Josephson, Edison

400
 NdDomene

0. O'Neill, Genij, str. 64

[ 1. MathewJosephson, The Robber Barons (NewYork, 1934.,
1962.)
12. Isto
.3. O'Neill, Genij, str. 64; Electrical Revievv, NewYork, 14.
kolovoza
1886., str. 12 4. O'Neill, Genij, str. 66

POGLAVLJE 5. RAT STRUJA POINJE

1. Electrical Revievv, NewYork, 12. svibnja 1888., str. 1; Nikola
Tesla, Swezey, str.l 149; O'Neill, Genij, str. 67-68
2. O'Neill, Genij, str. 69
3. B. A. Behrend, Zapisnici, Godinja skuptina AIEE, New York,
18. svibnja 1917., Smithsonian Institution
4. Josephson, Edison
5. Isto, str. 346
6. Isto, str. 346
7. Isto, str. 349
8. Isto, str. 347
9. Isto, str. 349
10.Josephson, The Robber Barons
11.Isto
12.Isto
13.O'Neill, Genij, str. 84
14.Isto, str. 81
15.Isto, str. 82
16.Govori, Institut za useljenike, Hotel Biltmore, NewYork, 12.
svibnja 1938.; proitano u odsutnosti.
17.Pismo Mihajla Pupina Tesli, 19. prosinca 1891., Muzej Nikole
Tesle, Beograd
18.Hunt i Draper, Munje sijevaju

POGLAVLJE 6. RED OGNJENOG MAA 1. Ispitivanja

izmjenine struje vrlo visokih frekvencija,

401
 TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

Teslino predavanje odrano na Sveuilitu Columbia 20. svib-

nja 1891. godine
2. T. C. Martin, Izumi, istraivanja i zapisi Nikole Tesle (Havvthorne,
Kalifornija, 1977.), str. 200-201
3. Isto, str. 236
4. Isto, str. 245-264; takoer O'Neill, Genij, str. 150-154
5. O'Neill, Genij, str. 146-149
6. Isto, str. 152-153
7. Isto, str. 150-151. Vidi takoer i Teslino predavanje iz veljae
1892., odrano pred Kraljevskim drutvom Velike Britanije te
pred Drutvom elektroinenjera Francuske, Pariz
8. Martin, Izumi, str. 261 mv
9. The Story of Science in America (NevvTork, 1967.)
10. Poasna nagrada bojnika Edwina H. Armstronga u povodu
Teslina sedamdeset petog roendana; Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija
11. Pismo J. A. Fleminga Tesli, 1892., Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija
12. O'Neill, Genij, str. 88
13. Nikola Tesla: Masaa pomou struja visoke frekvencije,
Electrical Engineer, 23. prosinca 1891., str. 697; Martin, Izumi,
str. 394; O'Neill, Genij, str. 91; Nikola Tesla - predavanja, patenti,
lanci -Muzej Nikole Tesle, 1956.; ponovljeno izdanje 1973.
izdano u Kaliforniji; Predavanje Udruenju amerikih
fizikalnih terapeuta u Buffalu, 13. rujna 1898.

POGLAVLJE 7. RADIO
1. Tesla, Pronalasci, str. 69
2. Isto, str. 62
3. Pismo Sir Williama Crookesa Tesli, 8. oujka 1892., Muzej
Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
4. Tesla, Pronalasci, str. 80.
5. Isto, str. 81
6. Isto, str. 82

402
 Napomene

7. O'Neill, Genij,^tr. 264

8. Tesla, Pronalasci, str. 62
9. O'Neill, Genij, str. 131-134; United States Reports: Sluajevi i pre-
sude Vrhovnog suda SAD-a iz 1942.; predmet Marconi Wireless
Telegraph Companv of America protiv SAD-a, str. 1-80; L. I.
Anderson, Prvenstvo u izumu radija; Tesla protiv Marconija;
monografija Poeci beinog prijenosa, oujak 1980.; vidi i skraeni
prijevod iz Glasa kanadskih Srba, Chicago, 16. srpnja 1980.
10. United States Reports: Transkripti zapisnika, str. 979; takoer:
Anderson, Prvenstvo
11. Martin, Izumi, str. 477-485
12. Tesline biljeke pripremljene za jednu od roendanskih kon-
ferencija za tisak, oko 1938. Vidi i Teslino predavanje u
Udruenju amerikih fizikalnih terapeuta u Buffalu, 13. rujna
1898. i u NewYorku 15. rujna 1898.
13. Martin, Izumi, str. 486-493

POGLAVLJE 8. VISOKO DRUTVO

1. Bernard Baruch, My Own Story, NevvTork, 1957.
2. Papiri Juliana Havvthornea, knjinica Bankroft, Sveuilite
California, Berkelev
3. Arthur Brisbane, Our Foremost Electrician, NewYork World, 22.
srpnja 1894., str. 17; takoer Electrical VVbrld, 4. kolovoza 1894.,
str. 27
4. O'Neill, Genij
5. O'Neill, Genij, str. 288-289
6. Papiri Juliana Havvthornea
7. VValdemar Kaempffert, Electrical Sorcerer, NewYork Times, 4.
veljae 1945. str. 6, 22
8. O'Neill, Genij, str. 167
9. Margaret Storm, Povratak golubice (Baltimore, Marvland,
1959.)
10. Tesla, Pronalasci, str.78
11. Swezey, Nikola Tesla, str. 1158
12. Hunt i Draper, Munje sijevaju, str. 199

4-ni
 TESLA OVJEK IZVAN VREMENA

3. O'Neill, Genij, str. 302-303

4. Isto, str. 303

POGLAVLJE 9. USPON I PAD

1. Swezey, Nikola Tesla, str. 2; takoer, O'Neill, Genij, str. 103-
106
2. Swezey, Nikola Tesla, str. 3
3. B. A. Behrend, Pokretaki elektrini strojevi i njihov razvoj,
Westem Electrician, rujan 1907.
4. Tesla, Pronalasci, str. 63
5. O'Neill, Genij, str. 238-243
6. Martin, Izumi, str. 292
7. Pismo Katharine Johnson Tesli, veljaa 1894., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
8. Teslino pismo Katharini Johnson, 11. svibanj 1894., knjinica
Sveuilita Columbia Butler, Rijetka pisma & rukopisi
9. Pismo Katharine Johnson Tesli, 15. lipnja 1894., Muzej
Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
10. NewYork Times, 14. oujka 1895., str. 9; NewYork Herald, 14.
oujka 1895.; Electrical Review, 20. oujka 1895.
11. Electrical Review, London, 15. oujka 1895.
12. Charles Dana, NewYork Sun, 14. oujka 1895., str. 6
13. Pismo Katharine Johnson Tesli, 14. lipnja 1895., muzej
Tesla, Beograd, Jugoslavija

POGLAVLJE 10. POGRENA PROCJENA

1. Pismo na mikrofilmu, Tesla Alfredu Schmidu, 30. oujka
1895., Kongresna knjinica
2. Pismo na mikrofilmu, Tesla Alfredu Schmidu, 3. travnja
1895., Kongresna knjinica
3. Mihajlo Pupin, Od useljenika do izumitelja, NewYork, 1922.
4. Isto; vidi i Josephson, Edison, str. 381-383; Nikola Tesla, O
roentgenskim zrakama, Electrical Revievv, 11. oujka 1896., str.
131-135; isto izdanje, Teslini radiografi, str. 134; takoer

4-04-
 Napomene

18. oujka, str. 146-147; 8. travnja 1896., str. 180, 183, 186.
Vidi i Electrical World, 28. oujka 1896., str. 343-344
5. Pupin, Useljenik
6. Electrical Revievv, NewYork, 14. travnja 1897., str. 175; vidi i
Nikola Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, 1899-1900.;
komentari, Aleksandar Marini, str. 398, Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija
7. Pismo prof. Waltera Thumma sa Sveuilita Queens, Ontario,
Canada, Nicku Basuri od 23. svibnja 1975., str. 2
8. Electrical Revievv, NewYork, 11. oujka 1896., 18. travnja
1896.
9. Josephson, Edison, str. 382
10. Robert Conot, Streakof Luck (NewYork, 1979.)
11. Pismo dr. Lauristona S. Tavlora autorici, 1980.
12. Tesla, 0 roentgenskim zrakama, str. A-31
13. NewYork Times, 12. oujka 1896., str. 9
14. Nikola Tesla, Tesla o bolnom djelovanju Lenardovih i
Roentgenovih zraka, Electrical Revievv, NewYork, 5. svibnja
1897., str. 207-211
15. NewYork Herald, bez datuma, anonimni lanak napisan dvije
godine nakon velikog poara u Teslinu laboratoriju 13. oujka
1895., knjinica Butler Sveuilita Columbia
16. Isto

POGLAVLJE 11. DO MARSA

1. Pismo Katharine Johnson Tesli, 3. travnja 1896., Muzej
Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
2. Pismo Katharine Johnson Tesli, ljeto 1896., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
3. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli, 10. sijenja 1896., knjinica
Butler Sveuilita Columbia
4. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na niikrofilniu, 25. listopada
1895., Kongresna knjinica
5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 13. oujka 1896.,
knjinica Buder Sveuilita Columbia

40";
 TESLA OVFEK IZVAN VREMENA

6. Pismo Katharine Johnson Tesli, 26. prosinca 1896., Muzej

Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
7. Electrical Revievv, NevvTork, 11. kolovoza 1897., vidi i
NewYork Sun, 4. kolovoza 1897.
8. Anderson, Prvenstvo
9. Electrical Revievv, NevvTork, 11. kolovoza 1897.; vidi i NevvTork
Sun, 4. kolovoza 1897.
10. Electrical Engineer, London, 20. kolovoza 1897., str. 225; Iz New
York Journal, 4. kolovoza 1897.
11. Electrical Revievv, NevvTork, 11. kolovoza 1897., Electrical Engineer,
NewYork, 23. lipnja 1897, str. 713
12. Electrical Revievv, 11. kolovoza 1897.
13. Electrical Revievv, 29. oujka 1899., str. 197
14. Isto
15. Pismo Katharine Johnson Tesli, 12. sijenja 896., Muzej
Nikole Tesle, Beograd, Jugoslavija
16. O'Neill, Genij, str. 161-162
17. A. L. Benson, The VVbrldToday, tom XXI, br. 8 (veljaa
1912.)

POGLAVLJE 12. ROBOTI

1. Mining &Scientific Press, 15. sijenja 1898., str. 60
2. McGovern, Novi arobnjak
3. Mjesenik Centurv, Teslin oscilator i drugi izumi, str. 922,
travanj 1895. Vidi i Electrical Revievv, br. 13 (29. oujka 1899.)
4. NevvTork Times, 6. sijenja 1898., str. 5
5. Electrical Revievv, NevvTork, 5. sijenja 1898.
6. WA. Svvanberg, Citizen Hearst (NevvTork, 1961.)
7. Isto
8. Philadelphia Press, 1. svibnja 1898.
9. Isto
10. Kapetan E. J. Quinby, Amerika mornarica, Komunikacije
ifrirane, deifrirane, bez ifre, Dots and Dashes, br. 1, Lincoln,
Nebrasca, sijeanj - oujak 1976.
11. Svvezev. Nikola Tesla, str. 1155-1156

406
 Napomene

12. O'Neill, Genij, str. 166-174

13. Pismo Marka Tvvaina Tesli na mikrofilmu, 17. studenog
1898., Kongresna knjinica
14. Teslino pismo Katharini Johnson, 3. studenoga 1898.,
knjinica Sveuilita Columbia Buder
15. N. G. Worth, O Teslinom daljinski upravljanom plovilu,
Electrical Revievv, NewYork, 30. studenog 1898., str. 343
16. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 1. prosinca 1898.,
Kongresna knjinica
17. Znanost i senzacionalizam, Public Opinion, 1. prosinca 1898.,
str. 684, 685
18. Tesla, Pronalasci, str. 84. Vidi i Electrical Experimenter od
sijenja--svibnja 1919.
19. Tesla, Pronalasci, str. 84-85
20. Isto, str. 85
21. Isto, str. 85
22. Teslino pismo B. F. Meissneru, Kongresna knjinica, 29. rujna
1915.
23. Pismo L. Andersona Nicku Basuri, 4. oujka 1977.
24. Isto
25. NewYork Times, 1. veljae 1944, uvodnik
26. Teslino pismo Leonardu Curtisu, 1899.

POGIAVLJE13. BLJESAK MUNJE

1. O'Neill, Genij, str. 175-176
2. Teslino pismo Katharini Johnson, 9. oujka 1899., knjinica
Sveuilita Columbia Buder
3. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 25. oujka 1899.,
knjinica Sveuilita Columbia Buder
4. Tesla, Pronalasci, str. 66-67; Electrical Experimenter, lipanj 1919.,
str. 112-176
5. Isto
6. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 127-133, 165, Muzej
Nikole Tesle i Nolit, Beograd, Jugoslavija, 1978.

407
 TESLA 3VJEK VAN VREMENA

7. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 167, 168; Leland I.

Anderson, Wardenclyffe - preuranjeni san, Long Island Forum,
kolovoz i rujan 1968. Vidi i The Teslian, studeni 1955.,
knjinica Sveuilita Columbia Buder
8. James R. Wait, Kretanje ELF elektromagnetskih valova i pro-
jekt Sanguine / Seafarer, glasilo IEEE Journal of Oceanic
Engineering, iz travnja 1977.
9. Pismo Georgea Scherffa Tesli na mikrofilmu, poetak 1899.,
Kongresna knjinica
10. Teslino pismo Georgeu Scherfiu na mikrofilmu, 13. travnja
1899., Kongresna knjinica
11. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu, 16. kolovoza 1899.,
Kongresna knjinica
12. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 127-133
13. Nikola Tesla, Beini prijenos energije, Scientific American
Supplement, 4. lipnja 1904., str. 23760-23761. (ponovljeno iz-
danje Electrical Vvbrld & Engineering, 5. oujka 1904; opis pokusa
izvoenih u Colorado Springsu)
14. Isto. Vidi i O'Neill. Genii. str. 179-181

POGLAVLJE 14. ZAMRAENJE U COLORADO SPRINGSU

1. Tesla, Prijenos; O'Neill, Genij, str. 180
2. Tesla, Prijenos; Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 62
3. Isto
4. Isto
5. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa. Teslino pismo Georgeu West-
inghouseu, 22. sijenja 1900., Kongresna knjinica.
6. O'Neill, Genij, str. 183-187
7. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 29
8. Nikola Tesla, Zapisnik s dodjele Edisonove medalje. AIEE, 18. svibnja
1917., Smithsonian Institution
9. Isto
10. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 16. kolo-
voza 1899., Kongresna knjinica

408
 Napomene

1. Isto
2. O'Neill, Genij, str. 189
3. Nikola Tesla, Problem poveanja energije za ovjeanstvo,
mjesenik Century, lipanj 1900., str. 210
4. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 368-370
5. Isto
6. Nikola Tesla, Razgovarati s planetima, Current Literature
oujak 1901., str. 359; takoer i dnevni list Colorado Springs, 9
oujka 1901., str. 4
7. Dnevni list Colorado Springs, 9. oujka 1901., str. 4

POGLAVLJE 15. VELIANSTVEN I PROKLET

1. Tesla, Biljeke iz Colorado Springsa, str. 367
2. Isto, str. 370
3. Isto
4. Teslino pismo Georgeu VVestinghouseu na mikrofilmu, 22.
sijenja 1900., Kongresna knjinica
5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, poetak
1900., Kongresna knjinica
6. Teslino pismo J. P. Pierpontu Morganu, 26. studenoga 1900.,
na niikrofilmu, Kongresna knjinica
7. Teslino pismo Morganu, 12. prosinca 1900., na mikrofilmu,
Kongresna knjinica
8. Morganovo pismo Tesli, 15. veljae 1901., na mikrofilmu,
Kongresna knjinica
9. Anderson, WardenclyfFe
10. Isto
11. Teslino pismo Stanfordu VVhiteu, 13. rujna 1901., na mikro-
filmu, Kongresna knjinica

POGLAVLJE 16. ISMIJAVAN, OSUIVAN, OSPORAVAN 1.

Seatde Sundav Times, Don Duncan: Driftvvood Days, srpanj
1972.

+09
 TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

2. Isto
3. Philadelphia North .American, Lord Kelvin vjeruje da Mars alje
signale Americi; Tesla misli da bi se snaga vjetra danas tre-
bala vie koristiti; 18. svibnja 1902.
4. Isto
5. Philadelphia North American; Papiri Juliana Hawthornea,
knjinica Bancroft Sveuilita California
6. Isto
7. Pismo Tesle Havvthorneu, Papiri Juliana Hawthornea,
knjinica Bancroft Sveuilita California
8. NewYork Times, Sud oslobaa Teslu, 16. listopada 1902.
9. Teslino pismo Georgeu Scherffu na mikrofilmu, Kongresna
knjinica
10. Teslino pismo J. Pierpontu Morganu na mikrofilmu, 8. travnja
1903., Kongresna knjinica
11. Teslino pismo Morganu na mikrofilmu, 3. srpnja 1903.,
Kongresna knjinica
12. Morganovo pismo Tesli na mikrofilmu, 14. srpnja 1903.,
Kongresna knjinica
13. Pismo Richmonda Pearsona Hobsona Tesli (spominje
Hobsonovo pismo od 6. svibnja 1902.) Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija
14. Teslino pismo Georgeu Scherffu od 18. srpnja 1905., knji-
nica Butler Sveuilita Columbia
15. Razgovori, L. Anderson i Dorothv F. Skerritt, 24. oujka
1955.
16. Pismo Katharine Johnson Tesli, knjinica Butler Sveuilita
Columbia, posebna zbirka
17. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli, knjinica Butler
Sveuilita Columbia, posebna zbirka
18. Pismo R. P. Hobsona Tesli, 1. svibnja 1905., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
19. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd,
Jugoslavija
20.Teslino pismo Katharini Johnson, Muzej Nikole Tesle,
Beograd, Jugoslavija

410
 NaDomene

21. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd

Jugoslavija
22. Teslino pismo Georgeu Scherffu, 26. listopada 1905.
knjinica Butler Sveuilita Columbia, posebna zbirka
23. Swezey, Nikola Tesla
24. Teslino pismo Georgeu Vvestinghouseu, 11. sijenja 1906.,
knjinica Butler Sveuilita Columbia, posebna zbirka
25. Anderson, Wardenclyffe
26. Brooklvn Eagle, 26. oujka 1916.
27. Anderson, >>Wardenclyffe
28. Electrical Experimenter, SAD die u zrak Teslin radiotoranj
rujan 1917., str. 293; Literary Digest, pijuni i beini prije-
nos, 1. rujna 1917., str. 24
29. Teslino pismo Georgeu Scherffu na mikrofilmu, 13. srpnja
1913., Kongresna knjinica
30. Teslino pismo Morganu na mikrofilmu, 13. srpnja 1913.,
Kongresna knjinica

POGLAVLJE 17. VELIKA RASPRAVA 0 RADIJU

1. Charles Susskind, Dictionary ot American Biography, New York,
1941. 1945., str. 767-770
2. Wait, Kretanje ELF elektromagnetskih valova
3. Anderson, Prvenstvo
4. Isto
5. Isto
6. General T O. Mauborgne, arobnjak Tesla, RadioEIectronics,
veljaa 1943.
7. Brooklvn Standard Union, 12. svibnja 1910.
8. Kapetan E. J. Quinby, pismo spisateljici, 19. studenoga 1977.
Vidi i Quinby, Nikola Tesla, Zapisnici, Radio Club of America,
jesen 1971.
9. Los Angeles, Examiner, 13. svibnja 1915., Profesor Pupin sada
tvrdi kako je beini prijenos - njegov izum
10. Isto
 TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

11. Pismo Armstronga Andersonu, 16. studeni 1953., knjinica

Butler Sveuilita Columbia; vidi i Edwin Armstrong, Na-
predak znanosti, Scientific Monthly, travanj 1943., str. 378-381
12. Pismo Andersona spisateljici, 5. studenoga 1977.
13. Haraden Pratt, Nikola Tesla, 1856.-1943., Zapisnici IRE, rujan
1956.
14. Dragislav I. Petkovi, U posjetu Nikoli Tesli, Politika,
Beograd, 27. travnja 1927., str. 6824

POGLAVLJE 18. UGROAVANJE POSTIGNUTOG

1. Joseph S. Ames, Najnoviji trijumf elektrotehnikih izuma,
Revievv of Reviews, lipanj 1901.
2. F. P. Stockbridge, Teslina turbina, The Wbrlds Wbrk, oujak
1912., str. 534-548. Vidi i Nikola Tesla, Teslina nova metoda
i pogonski ureaj za tekuine, Electrical Revievv & Western Elec-
trician, 9. rujna 1911., str. 515-517; NewYork Times, Teslin
novi stroj, 13. rujna 1911. Ameriki ured za patente, patent.
Br. 1,061.142, Pogonski ureaj za tekuine, 6. svibnja 1913.;
1,061.206, Turbina, 6. svibnja 1913.; 1,329.559, Odvodna
cijev sa zaporkom, 3. veljae 1920.
3. Stockbridge, Turbina.

POGLAVLJE 19. AFERA S NOBELOVOM NAGRADOM

1. Pismo tvrtke J. P. Morgan Companv Tesli na mikrofilmu,
25. svibnja 1913., Kongresna knjinica
2. Teslino pismo J. P. Morganu na mikrofilmu, 19. svibnja
1913., Kongresna knjinica
3. Teslino pismo J. P. Morganu na mikrofilmu, 19. lipnja 1913.,
Kongresna knjinica
4. Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na mikrofilmu, 22. travnja
1913., Kongresna knjinica
5. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 9. svibnja
1913., Kongresna knjinica

412
 Napomene

6. Cleveland Moffett, Beino upravljati s udaljenosti, dopi-

sivanje Tesle i Hammonda od 1910. do 1914., zbirka L.
Andersona; McClures Magazine, oujak 1914.
7. The Goldschmidt Radio Tower, Electrical Experimenter, veljaa
1914., str. 154; isti broj, H.VVinfieldSecor, Struje ultravisoke
frekvencije, str. 151-154
8. NevvTork Times, Edison i Tesla dobit e Nobelove nagrade, 6.
studenoga 1915., str. 1; NevvTork Times, 7. studeni 1915., str. 17
9. Isto. NewYork Times, 7. studeni 1915., str. 17
10. NevvTork Times, 14. studeni 1915.
11. Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 29. stu-
denoga 1919., Kongresna knjinica
12. Libraiy Digest, Tri Nobelove nagrade za Amerikance, prosinac
1915., str. 1426
13. Nobelova nagrada, Electrical VVbrld, 13. studenoga 1915.
14. O'Neill, Genij, str. 229
15. Hunt i Draper, Munje sijevaju, str. 170

POGLAVLJE 20. LETEI TEDNJAK

1. Teslino pismo tvrtki Vvestinghouse na mikrofilmu, 7. srp-
nja 1912., Kongresna knjinica
2. Teslin ventilni vod i fluidika, prof. Tugomir urina, Simpozij o
Nikoli Tesli, Jugoslavija, 1976.
3. Vvarren Rie, Analitiko i eksperimentalno ispitivanje
viestrukih crpki s diskovima i turbina, Journal of Engineering for
Power. Trans.ASME, tom 85, serijaA, br. 3 (srpanj 1963.), papir
br. 62-WA-191, str. 191-198; takoer tom 87, serijaA, br. 1
(sijeanj 1965.), papir br. 62-VVA-67, str. 29-36. Vidi i
Transakcije ASME iz 1970.
4. SunWind Ltd., obavijest glasilima br. 10, 12. oujka 1979.,
Sebastopol, Kalifornija
5. Teslino pismo NevvTork Timesu, 15. rujna 1908. Vidi i New
York Herald Tribune, 12. srpnja 1927., Tesla prorekao zrakoplov
bez goriva

4i i
 TESLA 3VIEK IZVAN VREMENA

6. Tesla, NewYork Times, 15. rujna 1908.

7. NewYork Times, Tesli odobren patent za helikopter-zrako-
plov, 22. veljae 1928., str. 18, u kolumni Science & Inventions,
lipanj 1928.,str.ll6
8. Revievv, TheYugoslav Monthly Magazine, srpanj - kolovoz 1964.,
Helicopter in Hansom Cab Days, str. 31-33
9. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, 1. srpnja 1909.,
Kongresna knjinica
10. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, Kongresna
knjinica.
11. Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, 15. listopada 1918., i
Scherffov odgovor Tesli, listopad 1918., Kongresna knjinica
12. Teslino pismo Anni Morgan, 31. oujka 1913., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
13. Pismo Anne Morgan Tesli, 3. svibnja 1913., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
14. Teslino pismo Anni Morgan, 7. svibnja 1913., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
15. Pismo Anne Morgan Tesli, 26. travnja 1926., Muzej Nikole
Tesle, Beograd, Jugoslavija
16. Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd,
Jugoslavija

POGLAVLJE 21. RADAR

1. NewYork Times, 18. oujka 1916., str. 8
2. Millikanov govor u Klubu kemiara, NewYork, 7. listopada
1928.
3. Kraljevska banka Kanade, Mjeseni izvodi, tom 59, str. 11 (stu-
deni 1978.)
4. NewYork Times, 8. prosinca 1915., str. 8; vidi i NewYork
Herald, 15. travnja 1917.
5. Dr. Emil Girardeau, Nikola Tesla - pionir radara, prijevod s
francuskog, promocija na Kongresu o Nikoli Tesli, Be, rujan
1QC!

A1 zL
 Napomene

6. Isto. Vidi i Nikola Tesla, Problem porasta energije za ovjeanstvo,

mjesenik Century, lipanj 1900., str. 208-209; New York Times,
Ameriki nevidljivi zrakoplov, 7. rujna 1980., str. 20E

POGLAVLJE 22. POASNI GOST

1. O'Neill, Genij, str. 230
2. Isto, str. 231
3. Zapisnici, Dodjela Edisonove medalje, AIEE, 18. svibnja 1917., Smithsonian
Institution
4. Isto
5. Isto
6. Isto
i 7. Petkovi, U posjeti Nikoli Tesli
8. Teslino pismo Scherfru, 3. oujka 1918., knjinica Butler
Sveuilite Columbia
9. Scherffovo pismo Tesli, 23. lipnja 1916., knjinica Butler
Sveuilite Columbia
10.Teslino pismo Scherffu na mikrofilmu, 15. listopada 1918.,
Kongresna knjinica
11.Teslino pismo Robertu U. Johnsonu na mikrofilmu, 27. prosinca
1914., Kongresna knjinica
12.Pismo Roberta U. Johnsona Tesli na mikrofilmu, 30. prosinca 1919.,
Kongresna knjinica
13.Pismo Katharine Johnson Tesli, Muzej Nikole Tesle, Beograd,
Jugoslavija

POGLAVLJE 23. GOLUBOVI

1. Teslino pismo E. M. Herru, predsjedniku tvrtke VVesting-house, na
mikrofilmu, 13. studenog 1920., Kongresna knjinica
2. Pismo tvrtke Vvestinghouse Electric Companv Tesli na
mikrofilmu, 28. studenog 1921., Kongresna knjinica

415
 TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

3. Teslino pismo tvrtki Vvestinghouse Electric Companv na

mikrofilmu, 1921., Kongresna knjinica
4. Teslino pismo Westinghouseu na mikrofilmu, 22. sijenja
1922., Kongresna knjinica; takoer i od 23. veljae ili.
oujka 1922.
5. Pismo na mikrofilmu, posjet Tesli, poetak 1922., Kongresna
knjinica
6. Stota obljetnica za Nikolu Teslu i Ivana Metrovia, Zajed-
niar, Srpsko obrazovno-kulturno drutvo hrvatskih Srba, Zagreb, Jugo-
slavija, 11. travnja 1956., str. 1-2
7. Sjeanja na Teslu Keneta Suizija (Kenneth Swezey's
Recollections of Nikola Tesla), Muzej Nikole Tesle, Beograd,
1957., str. 38-39, 45-48
8. K. M. Swezey, Nikola Tesla, Psychology, listopad 1927., str.
60
9. Nikola Tesla, Pria o mladosti koju pripovijeda starost,
Smithsonian Institution
10.O'Neill, Genij, str. 309-310
11.Isto, str. 311-312
12.Isto, str. 315-317
13.Jule Eisenbud, Dva pristupa spontano doivljenim predod-
bama, Journal of theAmerican Societv for Psvchical Research, srpanj
1963.
14.Isto
15.Isto

POGLAVLJE 24. PRIJELAZNA RAZDOBLJA

1. Detroit Free Press, 10. kolovoza 1924., str.4;Vidi i Colliers Kad
je ena glavna, 30. sijenja 1926.
2. Colliers, isto.
3. Isto
4. Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, 9. travnja 1925.,
Kongresna knjinica
5. Teslino pismo Johnsonu na mikrofilmu, 3. lipnja 1925.,
Kongresna knjinica
6. Pismo Johnsona Tesli, proljee 1926., knjinica Butler

416
 Napomene

Sveuilita Columbia
7. Teslino pismo Johnsonu, 6. travnja 1926., knjinica Butler
Sveuilita Columbia
8. Pismo Johnsona Tesli, 1926., knjinica Butler Sveuilita
Columbia
9. Colorado Springs Gazette, 30. svibnja 1924., str. 1
10. Teslino pismo Johnsonu, 1929., Kongresna knjinica

POGLAVLJE 25. ROENDANSKE PROSLAVE

1. Kaempffert, Electrical Sorcerer
2. Teslinih 75 godina, Time, 20. srpnja 1931., str. 27, 30; New
York Times, 5. srpnja 1931., str. 1; Tesla - elektrotehniki a-
robnjak, Montreal Herald, 10. srpnja 1931.; Otac radija slavi
75. roendan, Detroit News, 10. srpnja 1931.; Kota Kulii,
Sedamdesetpetogodinjica Nikole Tesle, Politika, Beograd,
11., 20., 21. srpnja 1931.
3. Time, 20. srpnja 1931.
4. Isto
5. Isto
6. Isto
7. Isto
8. Nikola Tesla, Naa pogonska energija u budunosti, Everyday
Science and Mechanics, prosinac 1931., str. 26
9. Pismo prof. Vvarrena Ricea spisateljici, 5. rujna 1980.
10. Dr. Gustave Kolischer, Nova razmiljanja o dijatermiji i
malignosti, Archives oi Phvsical Therapv, X-Ray, Radium, tom 13
(prosinac 1932.), str. 780-781

POGLAVLJE 26. EPOVI NA POVRINI VODE

1. Teslino pismo Vierecku, 7. travnja 1934.
2. Teslino pismo Vierecku, 17. prosinca 1934.
3. Nikola Tesla, Stroj kojim se okonava rat, Libertv Magazine,
veljaa 1935.

417
 TESLA 3VIEK IZVAN VREMENA

4. Isto
5. Isto
6. Isto. Vidi i NewYork Sun, Izumio zrake mirotvorstva - Tesla
opisuje zraku razarajue energije, 10. srpnja 1934.; New
York Times, Tesla stvorio novu 'smrtonosnu zraku', 11. srp-
nja 1934.; Time, Tesline zrake, 23. srpnja 1934.; NewYork
Herald Tribune, 11. srpnja 1934., NewYork VVorld Telegram, 10.
srpnja 1937.
7. Teslino pismo New York Timesu, U poast kralju Aleksan-
dru, 21. listopada 1934., str. 5
8. Teslino pismo J. P. Morganu, 29. studenog 1934. na mikrofil-
mu, Kongresna knjinica
9. Isto
10.Pismo Kintnera Tesli, 5. travnja 1934. na mikrofilmu, Kon-
gresna knjinica
11.Pismo dr. Alberta J. Phillipsa spisateljici, 10. veljae 1979.
12.Isto
13.Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, Kongresna knjinica
14.Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, Kongresna knjinica
15.Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu (sredinom 1930.-ih),
Kongresna knjinica
16.Pismo Johnsona Tesli na mikrofilmu, Kongresna knjinica.
17.O'Neill, Genij, str. 313
18.Pisma tvrtke VVestinghouse Companv Tesli na mikrofilmu,
29. travnja 1938., Kongresna knjinica. Vidi i: Nikola Tesla.
Spomenica povodom njegove 80. godinjice (tiskano na francuskom,
njemakom i engleskom jeziku), Beograd, Drutvo m podizanje
Instituta Nikole Tesle

POGLAVLJE 27. POBRATIMSTVO SA SVEMIROM

1. Nikola Tesla, neobjavljeni materijali, 1936. Dio se pojavio
u
NewYork HeraldTribuneu, 9. srpnja 1937., Tesla izumio vaku-
umizirani cijevni ureaj za razbijanje atoma. Nikola Tesla,
Upitna njemaka teorija kozmikih zraka, pismo NewYork

418
 Napomene

HeraldTribuneu, 3. oujka, 1935. Vidi takoer Tesla, 79 ... Novi

izumi, NewYork Times, 7. srpnja 1935., str. 4
2. Tesla planira poslati signale na Mars, NewYork Sun, 12. srp-
nja 1937., str. 6; Odailjanje poruka planetima, NewYork
Times, 11. srpnja 1937., str. 1; Detroit News, 11. srpnja 1937.
3. Isto, NewYork Sun
4. Science News, 30. travnja 1977., tom III.
5. NewYork Herald Tribune, 11. srpnja 1937.; NewYork Times, 11.
srpnja 1937., str. 1
6. William L. Laurence, NewYork Times. 22. mina 1940.. str.
7

POGLAVLJE 28. SMRT I PREOBRAAJ

1. Petar II., kralj Jugoslavije, Kraljevo naslijee (NewYork, 1954.).
Vidi takoer i The Balkans, Life NewYork Librarv (NewYork Ti-
me, 1964.); Jugoslavija, Poblii podaci, slubeno glasilo SAD-a,
br. 7773, veljaa 1978., Informativni odjel SAD-a. M. ilas,
Uspomene revolucionara (NewYork, 1973.).
2. NewYork Times, 9. sijenja 1945., 1. svibnja 1945., 7. lipnja
1947.
3. Pismo prof. Bogdana Radie spisateljici, 19. veljae 1979.
4. Isto
5. Isto
6. Petar II, Kraljevo naslijee
7. Isto
8. Pismo prof. Radie spisateljici
9. Pismo Charlesa Hauslera Lelandu I. Andersonu, 12. travnja i
16. srpnja 1979.
10. Izvjee o smrti. Mrtvozornika lijenika sluba grada New
Yorka, 8. sijenja 1943. Vidi i New York Times, 8. sijenja
1943., str. 19; NewYork Herald Tribune, 8. sijenja 1943., str. 18;
NewYork Telegram, 8. sijenja, 1943., str. 36; NewYork Wbrld,
8. sijenja, 1943., str. 36; NewYork Sun, 8. sijenja, 1943.;
NewYork Times, 8. sijenja 1943., uvodni lanak, str. 12

419
 TESLA - OVJEK IZVAN VREMENA

11. New York Herald Tribune, 11. sijenja 1943

12. Isto

POGLAVLJE 29. NESTALI PAPIRI

1. Sporazum Meunarodne elektrotehnike komisije, u Miinche-
nu, 29. lipnja i 7. srpnja 1956. Vidi i Swezey, Nikola Tesla
2. Dopis FBI-agenta Foxwortha na FBI-memorandumu
rukovoditelju njujorkog Ureda FBI, 9. sijenja 1943.
3. Dopis pripadnika FBI, D. M. Ladda, na FBI-memorandumu, E.
A. Tammu, Vvashington, 11. sijenja 1943.
4. Rukom pisane obavijesti, Edvvard A. Tamm pie D. M. Laddu,
na FBI-memorandumu, od 11. sijenja 1943.
5. Pismo Stoernog odjela aeronautskih sustava zrakoplovne
baze"VVright-Patterson spisateljici, od 30. srpnja 1980.

POGLAVLJE 30. OSTAVTINA

1. Ing. Lambert von Binder, Portret jednog arobnjaka tehnike,
Mensch und Schicksal (ovjek i sudbina), 15. sijenja 1952.,
Be, Austrija, str. 3-5
2. Robert Golka, Projekt Tesla, RadioElectronics, veljaa 1981.
Vidi takoer, Charles Hillinger, Munje kao novi izvor ener-
gije, Los Angeles Times, 29. travnja 1979.; San Francisco
Chronicle-Examiner, 20. svibnja 1979.; R. K. Golka i R. W Bass,
Teslina teorija o vatrenoj lopti, predstavljena na Konfe-
renciji o teorijama za nadziranje fuzije, 4.-6. svibnja 1977.,
San Diego, Kalifornije; Reed Blake, arobnjak iz Vvendo-
vera, Mountain West, studeni 1977., str. 26-29
3. P. L. Kapitza, Elektronika visokog napona, rusko glasilo
Uspekhi Fizicheskih. Nauk, tom 78 (2. studenog 1962.), str. 181-
- 2 6 5; Life magazine, 16. lipnja 1961. Vidi i Jerzy R. Koniecznv,
Novo oruje X - gromovi u obliku lopte (globusoidne vatrene
lopte), poljsko glasilo Wbjskowy Przeglad Lotniczv, 2. studenog
1963., str. 72-75

420
 Napomene

4. New York Times, 10. listopada 1975., str. 40. Vidi i Peter E.
Glaser, Solarna energija od satelita, Physics Today, veljaa
1977., str. 30-37
5. Teslina zavojnica gotovo dovrena, St. Cloud (Minnesota),
Daily Times, 19. kolovoza 1977., str. 1, 19, 20. Vidi i R. J.
Schadevvald, Energija bi mogla biti bezobrazno jeftina,
Minneapolis Star, 6. lipnja 1978.;Yvonne Baskin, Energija iz
Zemlje, San Diego Union, 23. srpnja 1980., str. A-l, A-12.
6. Pismo Jamesa R.VVaita spisateljici, 14. studenog 1979.
7. Jamesa R. Wait, IEEE Spectrum, tom. 16, br. 8 (kolovoz 1979.),
Pregled knjiga, str. 29.
8. Nikola Tesla, Breaking Up Tomadoes, Everyday Science and
Mechanics, prosinac 1933., str. 870-922. Vidi i Nikola Tesla,
Zapisnici o dodjeli Edisonove medalje, AIEE, 26. svibnja 1917.,
Smithsonian Institution, str. 29
9. Frederic Jueneman, Biljenica za inovacije, Industrial Research,
veljaa 1974.
10. Pismo Lamberta Dolphina spisateljici, 15. rujna 1980.
11. Isto

4-"H
 Post scriptum: Zavretak potjere za
papirima

Kad je knjiga ve bila spremna za tisak, uspjela sam saznati jo

poneto o izvornim Teslinim materijalima i papirima, koje je u
poetku pohranio Ured za imovinu stranaca, pa dopustite da i
to podijelim s vama.
Saznala sam da se pozamaan predmet pod Teslinim imenom
nalazi u treoj od tri knjinice jedne dobro poznate dravne
sigurnosne agencije, koja se bavi i istraivanjima vezanim za
obranu zemlje. Jedna od te tri knjinice otvorena je za javnost,
druga je poluotvorena, a trea uva materijale koje mogu
vidjeti jedino pripadnici obavjetajnih krugova. Tesline
zamisli koje su sadrane u njegovim istraivakim papirima i
koje je vojno-obavjetajna sluba tako ustro i urno
zahtijevala 1947. godine uistinu su i do danas ostali od
velikog znaaja.
Kad je Muzej Nikole Tesle u Beogradu 1978. godine prvi
put objavio njegove Biljeke iz Colorado Springsa, 1899. 1900.,
djelatnici obavjetajne slube odmah su se bacili na pomno
usporeivanje takozvanog srpsko-hrvatskog izdanja i
engleskih tekstova vezanih za to razdoblje Teslina ivota. Tako
su odcrili, kako mi je reeno iz upuenih i pouzdanih izvora, da
su iz Biljeaka isputene glavne Tesline praktine zamisli koje
bi mogle imati izgleda za patentiranje. Ipak, ini se da su
njegova osnovna istraivanja vezana za irenje valova, beini
prijenos, radio i prijenos energije, kao i kuglaste munje bila
uglavnom ista i u Biljekama i u predmetu Tesla amerike
obavjetajne slube.

423
TESLA 'TEK .VAN VREMENA

Ali spomenuti predmet, oito, sadri puno vie nego same

Biljeke. On gotovo sigurno sadri kompletne materijale i
papire iz kojih je dr. Trump svojedobno po vlastitoj procjeni
poneto odabirao, kako je ve ranije spomenuto. Nesumnjivo
sadri i one materijale zbog kojih, su dva mlada amerika
inenjera noima probdjela, mozgajui nad njima u hotelskoj
sobi, i to samo nekoliko tjedana prije Tesline smrti.
Vjerojatno sadri i materijale za koje je John J. O' Neill rekao
da su mu ih savezni agenti oduzeli i kojima nakon toga vie
nije mogao ui u trag.
to bi se jo moglo nalaziti u tom tajanstvenom predmetu,
ne znam. Neu otkriti tono ime istraivake agencije koja ga
posjeduje, ali ne stoga da bih muila svoje itatelje. Jedini je
razlog taj da amerika Vlada i danas taj materijal dri
znaajnim za dravnu sigurnost, a vjerujte - bilo je poprilino
teko doi ak i do podatka da on uope negdje postoji.
Dananje primjene znanstvenih spoznaja odvijaju se
gotovo vrtoglavom brzinom. Hoemo li se iznova susresti s
Nikolom Teslom jednoga dana kad jo vie uznapredujemo na
tom putu? U to sam posve sigurna.

424
 Literatura koritena prigodom prevoenja

Nikola Tesla: Moji izumi My inventions, dvojezino

izdanje, Zagreb, kolska knjiga, 1991.
Nikola Tesla: Dnevnik istraivanja - Biljeke iz Colorado Springsa
1899.--1900.,Nolit, 1976.
John J. O'Neill: Nenadmani genije, Jugoslovensko drutvo
za unapreenje nauke i tehnike, Beograd, 1956.
Milovan Mati: Teslino proroanstvo, Beograd, 1989.
V. N. Njegovan: Nikola Tesla 1856.-1956., Zagreb, 1956.
Ciril Petei: Genij s naeg kamenjara, Zagreb, 1976.
ore M. Stanojevi: Nikola Tesla i njegova otkric'a, Beograd,
1976.

425