You are on page 1of 19

Utjecaj poljoprivredne

tehnologije na okoliš

Fra Velimir Valjan


Franjevačka teologija
Aleja Bosne Srebrene 111, Sarajevo
Plug – simbol napretka poljoprivrede i čovjeka
Plug je čovječanstvu nanio više štete
nego sablja.
(Hillel, 1991)

 Prvo drveno ili kameno ratilo pred oko 10 000 godina.

 Johan Deere 1837. - čelični plug vučen konjima. S.A.D.

 Parna mašina sredinom 19. stoljeća za vuču pluga (Britanija).

 1930. preko milijun benzinskih traktora povlači plug širom


Amerike.
T L O
Izvor: Fatal Harvest – The Tragedy of Industrial Agriculture (2002.)

 Broj živih vrsta pod zemljom daleko je veći


od onoga nad zemljom.

 Složenost mreže tla veća je od složenosti


tkiva ljudskog mozga.

 U čajnoj žličici plodnog tla ima više


mikroorganizama no što je ljudi na kugli
zemaljskoj.
Kvadratni metar površinskog sloja
bogatog plodnog tla sadrži još oko:

 tisuću kukaca i njihovih larvi;

 tisuću zemljišnih glista i stonoga;

 8 tisuća pužića;

 40 tisuća skokunaca;

 120 tisuća grinja i


12 milijuna nematoda
Povijest nas uči:

 Propast nacija nije posljedica samo


društveno-političkih promašaja, već
i promašaja poljoprivredne politike.
Paul Branden

Primjeri:
Civilizacije Mezopotamije do SAD-a danas
SAD - danas najveći izvoznik
poljoprivrednih proizvoda …

Prihvatljivo je svako postupanje s tlom koje,


uz nižu cijenu koštanja, uvećava njegove urode.
(Warshal, 2002)
SAD - navodnjavanje:

• 11% površina se navodnjava s

• 10 000 t vode po ha
i time dodaje tlu

• 2-5 t/ha različitih soli

• učinak: salinizacija tla


i neplodnost
SAD - uklanjanje vjetrozaštitnih pojaseva ubrzana erozija tla vjetrom

Po toni poljoprivrednih proizvoda SAD gube


2,5 tona najplodnijeg površinskog sloja tla
(oko 15 t tla po ha)

Gotovo 1/3 poljoprivrednih površina svijeta izgubljena je erozijom.


Wes Jackson (2002.)
Hrvatska – vodena erozija tla

Jaružna vodena erozija tla


od 10 do 14 t/ha
(Kisić i sur.
2005.)
Biološka različitost – bogatstvo života
U XX stoljeću SAD su izgubile ¾ biološke različitosti.
Wes Jackson (2005.)

ZELENA REVOLUCUJA Normana Bourlaga


1970. dobitnika Nobelove nagrade za mir

Pozitivni učinak:
• povećana proizvodnja riže i pšenice
(od uvoznika Indija postaje izvoznik žitarica)

Negativni učinci:
• Smanjena biološka različitost – mali broj visokorodnih sorata
na velikim proizvodnim površinama;

• Bogati postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji;


Hibridi i monokultura
kukuruza i drugih stranooplodnih vrsta

 Malen broj visokorodnih genotipova


 Biološka različitost maksimalno smanjena
 Pamuk u Alabami – u monokulturi već 150 godina

CIMYT: Hibridi = monopol nad prometom sjemena


 Da je onoliko financijskih sredstava i rada uloženo u

oplemenjivanje sorata kukuruza, koliko je utrošeno


u oplemenjivanje hibrida, rodnost bi bila ista, a
farmeri ne bi morali kupovati sjeme korporacija.
Industrijska poljoprivreda je rat protiv prirode
Ron Kroese (2002.)

Kemijska industrija:
 u II svjetskom ratu: bojni otrovi (1939. god.= 39 pesticida)
 nakon rata - pesticidi (1999. god = 22 000 pesticida),
- mineralna NPK gnojiva.

Posljedice:
 Insekti, biljni patogeni i korovi razvili otpornost;
 Tlo i podzemne vode zagađene teškim metalima,
nitritima i nitratima.
Genetčko inženjerstvo danas

 Nema čvrste znanstvene temelje niti


ostvarena obećanja;

 Sredstvo sve manjeg broja, sve moćnijih


korporacija da ostvare kontrolu nad
proizvodnjom hrane u svijetu globalizacije.
U tome im pomažu WTO, IMF i WB.
LAŽI KORPORACIJA ili
7 obećanja industrijske poljoprivrede:

1. Industrijska hrana je sigurna, zdrava i hranidbeno vrijedna.

2. Industrijska hrana je jeftinija.

3. Industrijska poljoprivreda je efikasnija.

4. Industrijska poljoprivreda daje veći izbor.

5. Industrijska poljoprivreda pogoduje okolišu i divljem svijetu.

6. Biotehnologija će riješiti sve probleme industrijske poljoprivr.

7. Industrijska poljoprivreda će hraniti svijet.


Nedostaje li hrane?

Danas se po glavi stanovnika kugle


zemaljske proizvodi više hrane no
što je potrebno, ali dok jedni imaju
suviše, drugi gladuju.

Najviše po
glavi stan. Danska (122 stan./km2)
________________________________________________________________________________

Najmanje po
glavi stan. Somalija (15 stan./km2)
________________________________
Pulitzerova nagrada 1994. za snimku iz Sudana.
Fotograf Kevin Carter nakon par mjeseci počinio samoubistvo.
Može li razvoj biti održiv?

Poglavica Medvjed koji stoji:

“Samo za bijeloga čovjeka


PRIRODA je divljina.”
HVALA NA POZORNOSTI!

You might also like