Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
47Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
ETIKA..

ETIKA..

Ratings: (0)|Views: 7,849|Likes:
Published by xhemo_e904093

More info:

Published by: xhemo_e904093 on Jun 22, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, DOC, TXT or read online from Scribd
See More
See less

05/04/2013

pdf

text

original

 
ETIKA (pojam, utemeljenje, predmet i sadržaj)I.Pred-razumijevanje moralnostiU običnom razgovoru upotrebljavamo
mnoge riječi
koje su povezane s moralnošću, kao npr. dobar,zao, treba činiti, ne smije se, mora se, dužnost, savjest, odgovornost i sl.
Prvi element
pred-razumijevanja jest
moralno vrednovanje
. Mi svojim i tuđim postupcima uvijek dajemo neku moralnu vrijednost.
Drugi element
 pred-razumijevanja jest
savjest
. Kad ljude moralno vrednujemo, uvijek  pretpostavljamo da imaju
uporabu razuma
, i da znaju što je dobro, a što zlo.Ovo opće znanje o dobru i o zlu u svakodnevnom govoru naziva se savjest.II.Elementi iskustva i razumijevanja moralne zbilje u svakodnevnom životu
Prvi element
jest
sloboda volje
. Uvijek pretpostavljamo da je čovjek gospodar svoga djelovanja, pakažemo da je čovjek uračunljiv. Tako sebe i druge možemo smatrati krivim za neko loše djelovanje.
 Drugi element
 jest
odgovornost.
U samoj pojmu sadržana je riječ odgovor. Od čovjeka očekujemoda može razumno, argumentirano odgovoriti na pitanje o svom djelovanju, objasniti ga. Mi pretpostavljamo da je čovjek odgovoran.
Treći element
 jest
socijalna povezanost
. Budući da je čovjek ne samo individualno već i društveno biće, naše moralno djelovanje većinom se tiče i drugih ljudi, posebno onih s kojima živimo.
Četvrti element
 jest
svijest o vlastitoj vrijednosti.
Moralna kvalifikacija čovjeka kao dobrog ilizlog, ima bitno drugačije značenje od drugih kvalifikacija (npr. inteligentan, bogat itd.).III. POJAM I PREDMET ETIKEPojam etika izveden je od grčke riječi ήτos-pisan s eta) (boravište, stalno mjesto, karakter), a ne odέτοσ-pisan s epsilon (običaj, navika). Izvedeno značenje je nutarnje raspoloženje, na koncu moralnost po čemu je neki čin dobar ili zao.Etiku definiramo: normativno filozofsko učenje o ljudskom djelovanju ukoliko ono stoji podmoralnom diferencijom dobra i zla i obligacije koje iz te razlike proizlaze.Aristotel je bio prvi koji je etiku obrađivao kao samostalnu filozofsku disciplinu.Pored riječi etika imamo i riječ moral, moralnost (lat. mos=običaj), koja je zapravo prijevod grčkeriječi etika….1. Normativna refleksija praksePredmet etike je ljudsko djelovanje. Pod ljudskim djelovanjem podrazumijevamo čine za koje jeodlučujući princip ljudski moment: um i sloboda (po čemu je čovjek ono što jest).Razlikujemo actus hominis i actus humanus….Kriterij za svaki čin, koliko je ljudski=humanus, jest koliko je on uman i slobodan.
 
Važna je dimenzija
općevaljanosti
- to je kriterij za moralnost: je li neki čin vrijedan, općevaljan zasve ljude.
 
Posve je jasno da nije moguć svijet u kojem bi svatko imao svoj vlastiti princip djelovanja, različit oddrugih. Zato ljudsko djelovanje može biti smisleno ili besmisleno, ljudski život može biti ispunjen ili promašen, uspio ili neuspio.
 
Dobro i zlo su dijametralno suprotne kvalifikacije, koje jedna drugu isključuju. Stoga je moralnostnormativna - obvezujuća.
2. Etika, moral, moralnost
 U svakodnevnom životu postoji nejasnoća u značenju pojmova: etički, moralan i sl.Svako društvo ima svoju vrijednosnu predodžbu. 
Cjelokupnost
vrijednosni predodžbi u nekom društvu, norme koje u njemu vrijede, nazivamo
moralili etos.
Ono zadnje što je moralnost jest umnost ljudskog čina. Zato svako društvo nastoji tu moralnostkonkretizirati u moralnim normama.Pored ovog pitanja, što trebam činiti, dolazi i temeljno pitanje: Zašto trebam činiti tako? Zašto trebamnpr. biti pravedan?
 
Postavlja se pitanje, ima li moralnost obvezujuću snagu u sebi ili izvana. Treba li, naime, slijediti putkreposti samo zato što je to korisno (utilitarizam?
 
Utilitarističko opravdanje moralnosti naravno da nije ispravno. U tom slučaju moralnost nemaautentičnost, kategoričnost, bezuvjetnost. Etika upravo utemeljuje kategoričnost moralnosti.
 
Pojam moralnosti (ili manje rabljen etičnosti)U udžbenicima susrećemo sljedeće definicije:moralnost je, u užem smislu, moralno stanje neke osobe, svijest o dobru i zlu po kojoj se čovjek osjeća odgovornim za izvršen ili propušten čin;moralnost, u teoretskom smislu, ukazuje na temeljna načela moralaK tomu, kao osobnu dimenziju, moralnost ne treba shvatiti statično već dinamično. Stoga, namjestoda govorimo o 'moralnosti' bolje je govoriti o 'rastu moralne svijesti.Bez obzira na spomenuta etimološka značenja, uobičajeno je rabiti:- grecizam
"êthos" 
za skup normi i moralnih vrednota što ih je usvojila neka civilizacija, nekinarod, neka društvena klasa, neka profesionalna skupina, ili neka osoba. Tako se govori o etosudruštvenom, profesionalnom, liječničkom, zdravstvenih radnika, osobnom, itd.- imenice
etika
i
moral 
označavaju znanost koja se odnosi na moralnu dimenziju ljudskoga ili,drugim riječima, na "sustavno istraživanje vrednota koje mogu nadahnuti, privući i voditi djelatnost".
II. Točno značenje moralne razine
 
Do moralne razine najlakše je doći preko dviju razina koje su joj bliske, ali joj prethode: sociološke i juridičke.
1. "Običaji" (sociološka razina) i moralna razina
Moral nekoga društva najjasnije se pokazuje u "običajima" (mores). Skup moralnih običaja koje je prihvatila neka skupina, kako smo rekli, jest njezin êthos. Nužna je povezanost između moralne i sociološke razine, ali i jasna razlika:Sociološko znanje – a još više statističko – odgovara svijetu
 faktičnih sudova
, dok se etika kreće usvijetu
vrijednosnih sudova
. Opis i analiza "onoga što jest" ne poklapa se sa studijem "onoga što treba biti".
2. "Dopušteno" (juridička razina) i moralna razina
Juridički poredak je važan faktor u oblikovanju aktualnog društva. Društveni život priznaje snaguzakona: kao zaštitu, uređenje, prisilu, kaznenu prijetnju, itd. Iz juridičkog poretka rađa se svijest o"dopuštenom"-"nedopuštenom".Postoji također povezanost između juridičke i moralne razine, ali i jasna razlika: Neko ljudsko ponašanje može biti vrednovano s gledišta savjesti i u tom smislu ima moralnu razinu;može biti vrednovano također s motrišta juridičkog uređenja i u tom smislu ima juridičku razinu.Moralnost i slobodaMoralnost
 - pretpostavlja da smo slobodni
, drugim riječima da možemo dobro činiti a zlo izbjegavati.
 -
ako nemamo mogućnosti za to oboje, odnosno za izbor između toga dvoga, onda
nismo niodgovorni
.
 
Ovaj bitni odnos između moralnosti i slobode prvi je uočio već Aristotel i raspravio u 3. knjizi svoje
Nikomahove etike
.2. Zadnji odredbeni razlog ljudskog djelovanjaVažno je pitanje: što sve određuje ljudsko djelovanje?
 Antička
etika u biti je postavila dva učenja o zadnjem cilju kao zadnjem odredbenom razlogu svegaljudskog djelovanja:
Užitak 
(hedonizam)
Životna sreća
(eudajmonizam).
Hedonizam
 Jedan od odgovora na pitanje što je dobro za čovjeka jest ono što je ugodno.Utemeljitelj hedinizma je Aristip.
 
Dvije su varijante ove teorije:

Activity (47)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Zina Musinovic liked this
Ldp Kursumlija liked this
Van Damke liked this
Milan Vujic liked this
Amila Muhić liked this
Mateo Novoselac liked this
Amar Kabasi liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->