Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword or section
Like this
8Activity
×
P. 1
Magistraski Rad

Magistraski Rad

Ratings: (0)|Views: 6,167|Likes:
Published by Jadran

More info:

Published by: Jadran on Jun 25, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, DOC, TXT or read online from Scribd
See More
See less

04/12/2013

pdf

text

original

 
UVOD
 Naime, naš Gospodin, u noći u kojoj bijaše izdan, uze kruh, izreče molitvu blagoslova, razlomi idade učenicima svojim govoreći: „Uzmite i jedite! Ovo je tijelo moje koje se za vas daje. To činitemeni na spomen. “ Zatim uze čašu te zahvali i dade im govoreći: „Pijte iz nje svi, jer ovo je mojakrv, krv Saveza, koja se proljeva za sve radi oproštenja grijeha. Ovo činite, svaki put kad pijete,meni na spomen.“
1
Ove riječi većinu čitatelja neposredno evociraju na Večeru Gospodnju. To su riječikojima je naš Gospodin Isus Krist ustanovio
Sakrament stola,
kako ga naziva poznatireformator iz 16 st. dr. Martin Luther. To je jedna od najistaknutijih tema kojima se dr.Luther bavi u svojim teološkim radovima.Večera Gospodnja za kršćanske vjernike predstavlja otajstvo po kojem seokupljena zajednica sjedinjuje sa svojim Stvoriteljem. Ona se sa zahvalnošću prisjećaveličanstvene žrtve koju je Isus Krist podnio za spasenje svih onih koji vjerom prihvaćaju taj dar. U Večeri Gospodnjoj kršćanin obnavlja svoj Savez s Bogom, što ga je Gospodin sklopio sa svima koji su kršteni u Njegovo ime. Na taj način Krist okupljasvoju Crkvu s ciljem da uvijek iznova obnovi svoj Savez s Njim, za zajedničkimstolom, pod prilikama kruha i vina. Stoga je i ova tema za kršćanina oduvijek  predstavljala izazov, jer promišljati o tome ujedno znači promišljati o osobnom susretus Bogom.U praksi euharistijskog slavlja Crkva izražava svoju vjeru, te nastoji što dublje proniknuti otajstvo koje joj je Krist ostavio u nasljeđe po apostolima. Tu praksu danasnazivamo liturgijom, ili jednostavno rečeno javnom službom Bogu. No, uvijek sevalja zapitati, na koji način to činiti? Kako to čine drugi kršćani? Zbog čega?O tome su mnogi teolozi poromišljali i iznosili svoje sudove, još od vremena početaka Crkve. Za nas je od posebne važnosti sud predhodno spomenutog kršćanskogteologa dr. Martina Luthera, te Jeana Calvina i Thomasa Cranmera. Oni su posvetilisvoje živote i rad ovom i sličnim tološkim pitanjima. Pitanje Euharistije ili liturgije u
1
 
Miljenko Žagar,
 Pjesmarica Božjeg naroda
: Kršćansko bogoslužje (Euharistijsko slavlje);(Zagreb, Seniorat Evangeličke crkve, 1981.), 211.
1
 
 potpunosti sublimaira glavna obilježja teološkog nasljeđa koje su nam ostavili kao baštinu nakon svoje smrti. No, sami se nikada nisu postavljali iznad tog pitanja, tenudili konačane odgovore. Oni su dali poticaj svim generacijama vjernika da o tomeaktivno promišljaju, te da pronađu najbolji način slavljenja Boga za svoje zajednice – onaj koji je Krist pripremio za njih.Upravo sam na temelju njihovog poticaja bio motiviran da izaberem temu:
 Polžaj i važnosti liturgije u Evangeličkim crkvama Helvetske i Augsbukevjeroispovijesti.
2
 I sam sam pripadnik jedne od spomenutih crkava u kojoj služim kao pastor. U ovoj radnji ćemo na izvjestan nčin prezentirati liturgiju Protestantskereformirane crkvene općine Šibenik. Učinit čemo to kako bi na praktičan način izraziliskrb i brigu o istinskom slavljenu i ispravnom štovanju Boga. Također je poznato daove crkve u mnogim zemljama svijeta imaju interkomuniju ili međusobno zajedništvo po pitanjima vjere i praktične pobožnosti.Cilj ovoga rada zbog toga i jest predstaviti čitatelju kršćansko bogoslužje, s posebnim naglaskom na bogoslužje u Evangeličkim crkvama. U cilju ostvarivanja ovogzadatka koristit ćemo teološke radove poznatih svjetskih teologa i liturgičara, a posebno djela dr. Martina Luthera zbog toga što su nam njegovi radovi primjereni zaovu temu trenutno najdostupniji, te iznimno korisni.
 Naime, ne bih želio ovim zahtjevati da oni koji već imaju dobru
Službu,
koja im je Božjom milošćudana, da bi je trebali napustiti i prilagoditi se nama. Niti je moje mišljenje da bi se cijela Njemačkatrebala prilagoditi
Službi
u Wittenbergu. Nikada nije bio slučaj da su službenici, redovnici i župnici bili jedinstveni u svemu. Ali bi bila velika stvar kada bi na svakih nekoliko grofovija Božanskaliturgija bila provođena na jedan način i kada bi susjedni gradići i sela zajedno plakali s gradovima.Sako gospodarstvo bi trebalo ipak imati pravo na slobodan izbor kako će urediti svoje bogoslužje, inebi trebalo biti kažnjavanja zbog prilagođavanja bogoslužja.
3
Gore navedeni tekst će nam poslužiti kao osnovni princip, te referentni okvir u kojemnaša teza
O položaju i važnosti liturgije u Evangeličkim crkvama...
dobiva svojlegitimitet ,slobodu i jasnu orjentaciju. Iz tog rakursa pogled na Euharistiju razvija se u
2
U ovom slučaju se radi o crkvama koje su nam poznate pod nazivima: Kalvinske crkve iLuteranske crkve. No u daljnjem tekstu koristit ćemo skraćeni naziv
Evangeličke crkve.
3
Order of Divine Service: The Preface of Matin Luther (Oxford: Clarendon Press, 1911), 193-202,dostupno na, :htpp://history.hanover.edu.//texts/luthserv/htlmn
 
, pristupljeno 17. travnja 2009.
2
 
 paraktičan poticaj za promišljane o položaju i važnosti Euharistije u mjesnim crkvamagdje služimo.Analizom teoloških dispozicija i postojećih liturgijskih obrazaca u Zaključku ćemo postići zadani cilj.Razmatrajući povijest razvoja Euharistije u Evangeličkim crkvama istaknut ćemoneke od tradiconalnih molitvenih i pedagoških obrazaca liturgije. Objasniti njihovuvažnost u liturgiji, te razliku u odnosu na liturgijske obrasce koji su aktualni uspomenutim crkvama. Također ćemo jsano artikulirati da to nipošto nisu konceptualnerazlike koje bi predstavljale izvjestan disparitet u liturgijskoj praksi Evangeličkihcrkava. Euharistija je u oba slučaja sastavljena od četiri elementarne cjeline
(„Uvodniobred“, „Služba Riječi“, „Euharistijski obred“ i „Završni obred“)
. Ta razlika ujednosvjedoči o uspješnom pokušaju teologa da liturgiju prilagode vremenu i prostoru ukojem crkva egzistira.Tijekom vremen pojedini komplementarni obrasci liturgije su izostavljeni iznedjeljnog liturgijskog obrazca. To je zbog toga jer su se isti prakticirali tijekom ostalihdana u tjednu u okviru crkvene kateheze. Kako u novije vrijeme u praksi manjihEvangeličkih crkava ne nailazimo na svakodnevno zborno okupljanje vjernika, pojavilase potreba da se odreni liturgijski obrasci isatknu i revitaliziraju iz pedagoškihrazloga. Također je korisno neke od obrazaca koje ćemo navesti interpolirati usuvremeni liturgijski koncept župne crkve gdje služimo što smo u ovom slučaju iučinili.Tim činom se ne događa dekonstrukcija liturgije već se ona na taj način obogaćuje.U liturgiju se unosi duh tradicije koja nipošto nije konzervativna ili pak odbojna, većneophodna. Bilo bi neumjesno predlagati novi koncept liturgije, osobito ukoliko bi pokušali dispozicionirati neke od molitvenih i drugih obrazaca iz jednog segmentaliturgije u drugi. Time bi narušili sam smisao liturgije i obezvrijedili njenu drevnost, a3

Activity (8)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
zlatko5 liked this
zlatko5 liked this
Jadran liked this
Jadran liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->