Behar br. 95, Specijalni broj: Tesavvuf

ČASOPIS ZA KULTURU I DRUŠTVENA PITANJA • GODINA XIX • 2010. • BROJ 95 • CIJENA 20 KN

BEHAR

Šejh Edin Urjan Kukavica

SVETA POVIJEST I DUHOVNOVITEŠTVO U BOSNI I HERCEGOVINI

(tekije, evlije, sufje, ratnici, pjesnici)

BEHAR, domjesečn bošnjačk časops zakulturu  društena ptanja

Nakladnik:

Kulturno društo Bošnjaka HratskePREPOROD

Glavni i odgovorni urednik:

Sead BEgOviĆ

Izvršni urednik:

Flp Mursel BEgOviĆ

Uredništvo:

ibrahm KAJAN, Senad NANiĆ, Ern JAHiĆ,Sena KULENOviĆ, Azra ABADŽiĆ NAvAEy

Rukopisi i fotograje se ne vraćajuAdresa:

BEHARKDBH “Preporod”ilca 35, 10000 Zareb, Hratska

Telefon i fax: 00385 (0)1 483-3635e-mail: kdbhpreporod@kdbhpreporod.hrseadbegovic@yahoo.comweb: www.kdbhpreporod.hrCijena po primjerku 20 kn, dvobroj 40 kn,godišnja pretplata 100 knCijena u BiH: 5 KM, dvobroj 10 KM,godišnja pretplata 20 KM.Kunski žiro-račun:ZABA

2360000-1101441490

Devizni žiro-račun: SWIFT ZABA HR 2X:

703000-280-3755185

(S naznakom: Preporod, za Behar)Grački prijelom i tisak:

mt-topraf d.o.o., velka gorca

Tiskano uz nancijsku potporu iz državnogproračuna Republike Hrvatske putem Savjetaza nacionalne manjine Republike Hrvatske.ISSN 1330-5182Mišljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisunužno i stavovi uredništva.

ŠEJH Edin UrJan KUKavica

SvETA POviJEST iDUHOvNO viTEŠTvO UBOSNi i HERCEgOviNi

(tekje, elje, suje, ratnc, pjesnc)

UVODNA RIJEČ ...................................................................................................... 3DERVIŠKE INSTITUCIJE U BOSNI I HERCEGOVINI I SARAJEVU ................................. 6FUNKCIJA I ULOGA DERVIŠKIH INSTITUCIJA ......................................................... 23SVETA GEOGRAFIJA I SVETA HISTORIJA – NAČELA ZA UTEMELJENJE TEKIJE ........ 29ISA-BEG ISHAKOVIĆ: UNUK KATARINE KOSAČE? ................................................. 35ŠEJH –

PRVI MEĐU JEDNAKIMA

, DUHOVNI VODIČ I UČITELJ ............................... 37DUHOVNO VITEŠTVO ........................................................................................... 39EVLIJE, SUFIJE, RATNICI, PJESNICI ........................................................................ 44ZNAMENITI I ZABORAVLJENI BOŠNJACI U OSMANSKOM SULTANATU ................. 52INTERVJU: ŠEJH EDIN URJAN KUKAVICA .............................................................. 74

Na naslonoj stranc:

Zapis o pjesniku i kaligrafu Muhamedu Mejliji, 18. stoljeće

Behar

je prvi slavni bošnjački list tiskan latinicom u Sara- jevu godine 1900., a izlazio je sve do 1911. godine. Prvim mu je urednikom bio Safvet-beg Bašagić, a vlasnik AdemagaMešić. Objavljivao je tekstove “za zabavu i pouku”, izvornei prijevodne književne priloge bosanske i islamske obojen-osti. Beharov se sjaj nije dao integracijom pretopiti u bliskesusjedne kulture, a niti preimenovati. Od 1992. godine izlazizagrebački Behar ocijenjen “najboljim što su Bošnjaci dosadimali”. On je najbolji izraz povezanosti nacionalne manjinesa životnom sredinom, dijasporom u svijetu i matičnim naro-dom u Bosni i Hercegovini. U desetogodišnjem razdoblju(1992.-2002.) glavni i odgovorni urednik zagrebačkog izdanjabio je književnik Ibrahim Kajan, a potom ga je zamijenio dr.Muhamed Ždralović koji je tu službu obnašao do ljeta 2006.godine.

BEHAR

2BEHAR 95

3BEHAR 95

Edin Urjan Kukavica

POJAVA I ORGANIZACIONI OBLICIISLAMSKE DUHOVNOSTI

Historijsko počelo izvjesnih oblika rea-giranja na znakovito negativne tenden-cije unutar islama u vidu najprije indivi-dualnog, a potom i organiziranog dje-lovanja islamske duhovnosti moguće jepratiti i utvrditi, bezmalo 1200 godinaunatrag, dakle do prvog/sedmog i dru-gog/osmog stoljeća (po hidžri/po mila-di Isa, a.s.). Tada se, uslijed iznimnobrzog širenja islama, kao posljedica javlja njegovo izlaganje velikom brojurazličitih etničkih skupina – koje su u njunosile svoje tradicijske vrijednosti, te,vjerovatno još uočljivije, kao rezultatvojnih osvajanja, znakovitog bogaćenjavladajućih slojeva još uvijek mladogislamskog društva. Znakovit utjecajbogatstva u islamu – ali i prvi monarhi-stički i dinastički pristup vladanju –ogleda se ili makar simbolizira pre-mještanjem prijestolnice iz Medine u

kozmopolitskiji

Damask (

Damascus

).Kao reakcija na sve svjetovniji izvanjskiizgled islama pod prvom musliman-skom dinastijom, ummejadskom (

Um-mayad

), pojavile su se različite skupinei ličnosti koje su insistirale na povratkučistim vrijednostima koje su nalagaliKur’an Časni i njegovo otjelotvorenjeAllahov Poslanik Muhammed (s.a.v.a.).Jedna od takvih ličnosti, Hasan iz Ba-sre (

al-Basri

, 642.-728.), jedan od naj-značajnijih

tabi’ina

za kojega vlada mi-šljenje da je bio učenik samog Imama‘Alija (s.a.), te da je poznavao i učio odpreko dvadeset Poslanikovih Drugova(r.a.), propovijedao je i zagovarao odri-canje i odbacivanje svega ovosvjetov-nog te otvoreno i smjelo kritizirao vla-dajuće strukture kada god bi osjetio dase ne ponašaju i vladaju u skladu saetičkim standardima islama. Drugaznačajna ličnost, Rab’ija Adevija(

Rabi’ah al-Adawiyah

, p. 801.), njego-vala je duhovno nestajanje u Bogu krozljubav prema Njemu (Uzvišen je On!) iBožansku ljubav prema Njegovim stvo-renjima. Treća i najkontroverznija lič-nost, Mensur Grebenar (

al-Hallaj

,857.-922.), živio je kao putujući propo-vjednik koji je svojom karizmom i istin-ski dubokom produhovljenošću okosebe okupljao veliki broj učenika. Zanjega se tvrdi da je izjavio –

Anna al-Haqq!

(Ja sam Istina!) – što je nemi-novno izazvalo reakciju konzervativneuleme, čiji je protest na koncu rezulti-rao Halladževim javnim i iznimno suro-vim pogubljenjem. Halladževa smrtekstremna je rezultanta napetosti koja je uglavnom karakterizirala odnos iz-među ranih suja i konzervativnihislamskih vlasti i uleme koji su se već utom historijskom periodu znakovitoodrodili od povjerenog im ummeta.Prvi oblici organiziranog djelovanja neposjeduju gotovo nijednu od osobenostiduhovnog institucionaliziranja kakvopoznajemo danas u vidu uređene i ela-borirane teorijske potke –

tesavvufa

,organiziranih i etabliranih prakticiraju-ćih

bratstava

– tarikata, odnosno doktri-narno-deniranog učenja i njegovogprakticirajućeg domena. Onovremenoorganiziranje ponajviše podsjeća naskup sljedbenika i učenika okupljenihoko ličnosti ili učenja karizmatičnogučitelja, uglavnom u izvjesnoj neobave-zujućoj, ali čvrstoj vezi uspostavljenojna respektivnom odnosu povjerenja iodanosti. Taj neobavezni odnos i vezaučitelj-učenik, karakterističan za islam-sku duhovnost drugog/osmog i trećeg/devetog stoljeća, postepeno se razvio ina svojevrstan način institucionaliziraou narednim stoljećima, ponajprije kaorezultat potreba koje su nalagale okol-nosti – od potrebe za stacionarnim dje-lovanjem u određenoj sredini do pojavevećeg broja učitelja i neuporedivo većegbroja zainteresiranih učenika, a potom ikao posljedica produbljivanja uzaja-mnih veza i odnosa između učenika injihovih učitelja.Do petog/jedanaestog stoljeća kroni-čari, historiogra, te prvi hagiograbilježe postojanje nekoliko različitihskupina za koje se pouzdano može rećida su bile okupljene oko respektivnih

UVODNA RIJEČ

Edin Urjan Kukavica

, rođen je uSarajevu 1967. godine. Nekolikogodina pohađa predavanja iz k-ha, akaida, Kur’anske logike, ha-disa i tefsira kod šejh Akbar Aydi- ja, a zatim biva pozvan u blizinuSejjida šejh Mesud-ef. Hadžimej-lića. Bejat svome šejhu daje 2001.godine, koji ga 2006. promovira usvog vekila, a 2008. u šejha tari-kat-i nakšibendijje-husejnijje; 2009.godine prima hilafet tarikat-irifa’ijje-sejadijje, te još jedan hila-fet tarikat-i nakšibendijje sa rukuSejjida šejha Husejna Dža’feraTajjara. Šejh Edin Urjan Kukavica je pisac, autor dva romana “Prvo-rođeni Dun’ja” (2001.) i “Beš”(2005.), te nekolicine objavljenihautorskih djela “Bajramijje-mela-mijje – Hamzevijje” (2009.) i knjigaprijevoda, mahom tesavvufske li-terature: Seyyed Hossein Nasr,“Živi suzam” (2004.), “Uvod uislamske kozmološke doktrine”(2007.), “Islamska umjetnost i du-hovnost” (2007.); Titus Burckhar-dt, “Alkemija – znanost o kosmo-su, znanost o duši” (2005.), “Svetaumjetnost na Istoku i na Zapadu”(2005.), Kathleen Seidel, “Sujskikuhar – kako dočekati i ugostitimusara” (2008.), Behauddin Ve-led, “Ma’arif – knjiga iz bunara”(2008.)... te velikog broja tekstova.Još nekoliko njegovih romana,autorskih djela i knjiga prijevodačeka na objavljivanje.