1

Svrha Œivota

In Croatian
 2

SVRHA ŒIVOTA
PITANJA I ODGOVORI
Kako çesto çujemo to pitanje, povezano sa znatiœeljom i nesigurnoæøu

ÆTO JE SVRHA ŒIVOTA?

Moœda ste vi dragi çitaoçe, taj koji postavljate to pitanje, ili je vama netko
drugi postavio to pitanje. Dali znate æto je svrha œivota? Dali ste mogli dati
pravi odgovor onima koji postavljaju tako vaœno pitanje.
Meni je takoåer bilo postavljeno to pitanje i zato œelim dati odgovor na njega
putem Boœje rijeçi, koja je jedino mjerodavna i ovlaætena da kaœe istinu o
tome.
Molim zato Gospodina Boga da bi dao potrebno svjetlo svojoj dragocjenoj
Rijeçi da nas istinski obavijesti o tako œivotno vaœnoj stvari, to jest o svrsi
œivota .
Mnogo ovisi o tome kako se odnosimo prema tom problemu, jer onda tako
i œivimo. Ne zaboravimo da su naæi dani toçno omeåeni i mogli bismo reøi
zajedno s Jakovom:
“Æto je vaæ œivot? On je para koja se malo pokaœe, a potom je nestane”
(Jakovljeva 4:14). Ili s Jobom: “Ali dani koji biæe brœi od glasnika, pobjegoæe,
ne vidjeæe dobra” (Job 9:25).

Ipak koliko ih god ima, Odreåena im je svrha i vrijeme. Zato je tako vaœno da
ne promaæimo, jer øe naæi dani proøi u svakom sluçaju prebrzo, bez obzira
dali smo upoznali svrhu œivota ili ne!
Molim vas, dragi çitaoçe, razmislite da li vi, kao savræeno Boœje stvorenje,
moœete tvrditi da je jedino ljudski rod stvoren bez svrhe? Sve æto je stvoreno,
od najsitnijih biøa pa do najkompliciranijih, ima svoju odreåenu svrhu. To
vrijedi i za oruåa i pribor: igla ,ækare, klijeæta, çekiø. Svaki majstor mora imati
alat koji sluœi odreåenoj svrsi. Znademo koja je svrha u œivotu pçela - sabirati
med. Konj i vol vuku terete i tako koriste çovjeku. Krave daju mlijeko, koje je
tako potrebna hrana. Isto tako i biljke sluœe svojoj svrsi, pa to predivno cvijeøe
koje ukraæuje okolinu çovjeka i pobuåuje divljenje i çuåenje Boœjoj mudrosti
koji je sve to zamislio i çudesno izveo.
Zatim taj divni pjev ptica, koje tako rano pjevaju u jutro svom Stvoritelju na
slavu i bude çovjeka iz sna. Tko ih uçi i potiçe da to çine u odreåeno vrijeme?
“U poçetku stvori Bog nebo i zemlju.” (Post. 1:1)
“Sve je po njemu stvoreno i niæta æto postoji, nije bez njega stvoreno.” (Ivan
1:3+Kol. 1:16)

Moœete li iz svega ovog vidjeti da je gotovo nemoguøe, da vi, kao Boœje

stvorenje, ne bi imali svrhe, kojemu je dana tako velika mudrost i sposobnost
u usporedbi sa svim spomenutim. Jer çovjek, kojega je Bog stvorio po svom
obliçju i udahnuo mu svoj dah œivota, stvorio za sebe, na svoju sliku i priliku
 3
i da se druœi s njime.
“Na svoju sliku stvori Bog çovjeka, na sliku Boœju on ga stvori, muæko i œensko
stvori ih.”
(Postanak. 1:27) “Bog je stvorio çovjeka od zemljinog praha i udahnuo mu
dah œivota i çovjek je postao œiva duæa. (biøe) (Postanak 2:7)

Bog je htio da çovjek œivi u zajednici sa svojim Stvoriteljem. A kad je çovjek,

Adam sagrijeæio i mi svi po njemu, to zajedniçko druœenje viæe nije bilo
moguøe, jer BOG je pravedan i svet. I tako nakon pada, nastala provalija
izmeåu BOGA i çovjeka.

Budite uvjereni da Bog nije stvorio tako savræeno stvorenje samo zato da
“jede i pije”, kako piæe u Novom Zavjetu, i potom da se vrati u zemlju od koje
je naçinjen. Zar bi se tada isplatilo œivjeti?

Ne varajte se, Bog koji je ljubav i kojemu je stalo za svoje stvorenje odredio
je unaprijed svrhu çovjeku. Kad je çovjek pao i viæe nije mogao œivjeti u
zajednici s Bogom, Bog je ponovo dokazao svoju ljubav i pobrinuo se u istom
trenutku çovjekova pada u grijeh. Grijeh je neposluænost BOGU rascjep,
odvojenje od BOGA, Jer Sveto Pismo kaœe:
“Nema pravednoga, nema niti samo jednog: jer su svi sagrijeæili i liæeni Boœje
slave.” (Rimljanima 3:10,23)
“Nema pravednoga çovjeka na zemlji koji radi dobro i ne grijeæi.” (Propo-
vjednik 7:20)
“Ako mi mislimo da smo bez grijeha, mi varamo sami sebe i ne govorimo
istinu.” (1 Ivanova 1: 8)
“Mi smo svi kao ovce, izgubili se i otiæli svaki na svoju stranu,” (Izaija 53:6)
Ali naæao je Bog naçin kako øe ga otkupiti i kaœe:
“Joæ meøem neprijateljstvo izmeåu tebe i œene i izmeåu sjemena tvojega i
sjemena njezina, ono øe ti na glavu stati, a ti øeæ ga ujesti u petu” (Postanak
3:15)
“Jer kao æto je kroz jednog çovjeka uæao na svijet, grijeh; I kroz njega smrt,
tako je smrt uæla u sve ljude i svi su sagrijeæili.” (Rimljanima 5:12)

Cijena otkupa, bio je njegov jedinoroåeni Sin koji se zauzeo za pali rod ljudski
i uzeo na sebe njihove grijehe i ispaætao za njih na golgotskom kriœu, kao æto
piæe u Boœjoj rijeçi:

Krist je nas iskupio od kletve zakona postavæi za nas kletva, jer je pisano:
proklet svaki koji visi na drvetu” (Galaøanima 3:13) “
Jer onoga koji nije znao za grijeh nas radi uçini grijehom, da mi budemo Boœja
pravda u njemu” (2 Korinøanima 5:21).
“Koji se ne rodiæe od krvi, ni od volje tjelesne...nego od Boga. I rijeç postade
tijelo i useli se u nas puno milosti i istine, i vidjesmo slavu njegovu, slavu, kao
jedinoroåenog od Oca” (Ivan 1:13-14).
 4
“Gle, Jagnje Boœje koje uze na se grijeh svijeta” (Ivan 1:29).
“A ovo sve dolazi od Boga koji nas je po Kristu pomirio sa sobom i povjerio
nam sluœbu pomirenja, Kao æto je sigurno da Bog bijaæe onaj koji je u Kristu
pomirio svijet sa sobom, koji nije uraçunao ljudima njihovih prekræaja i koji je
stavio u nas rijeç pomirenja. Prema tome, mi vræimo poslaniçku sluœbu u ime
Krista, kao da Bog opominje po nama. U ime Krista molimo: Pomirite se sa
Bogom! Njega koji je bio bez ikakva grijeha Bog uçini mjesto nas grijehom,
da mi u njemu postanemo pravednoæøu Boœjom.” 2 Korinøanima 5:18-21
“Pjevali su novu pjesmu: Ti si kadar da uzmeæ knjigu i da otvoriæ njezine
peçate, jer si bio ubijen, i svojom krvlju iskupio nas Bogu od svakog plemena,
jezika, puka i naroda; I uçinio nas za naæega Boga, kraljeve i sveøenike; i oni
øe kraljevati na zemlji.” (Otkrivenje 5:9-10)
I On mi reçe: “Svræeno je! Ja sam Alfa i Omega, Poçetak i Svræetak. Ja øu
dati onome koji je œedan zabadava iz izvora vode œivota. Onaj koji pobjedi
(izdrœi) øe baætiniti sve: Ja øu biti njegov Bog, a on øe biti moj sin.” Otkrivenje
21:6

II POGLAVLJE

PORIJEKLO ÇOVJEKA
Odakle sam doæao?
Prije svega trebamo ustanoviti da u tome nije igrala nikakvu ulogu naæa volja.
U tome je upravo naæe pitanje. Zaæto se nalazim baæ na ovom kontinentu,
u ovoj naciji, u ovoj porodici, moœda siromaænoj, s tako mnogo problema i
nezadovoljstva, u kojoj ima bolesti, tuge i nemira?
Sloœit øete se s tim, da niste imali nimalo udjela u izboru svog dolaska na ovu
zemlju, u odreåeno vrijeme, na odreåeno mjesto i okolinu. To znaçi da œivot
svakog pojedinog od nas nije poçeo po naæoj volji, veø po volji nekog drugog,
a to je Svemoguøi, Bog is Stvoritelj.
Moramo spomenuti neæto da ne budete obeshrabreni obzirom na pitanje
çovjeçje volje. Istina je da naæa pojava na ovoj zemlji nije vezana us naæu
volju svog stvorenja. To çudno zvuçi, ali je tako!
Htjeli bismo vam sada navesti neke stihove iz Boœje rijeçi, te dragocjene
knjige nad knjigama koja nije i nikada neøe zastarjeti. To je œiva Boœja rijeç,
ili moœemo reøi, Boœje pismo svakom çovjeku, putokaz za ovozemaljski œivot
a posebno za vjeçni. Sve æto piæe u toj knjizi ili se zbilo ili øe biti. Niæta u njoj
nije bez znaçenja, ona je uvijek svjeœa i suvremena, a pisali su je sveti Boœji
ljudi voåeni Svetim Duhom. Njezino tumaçenje ne moœe se pobiti nikakvim
argumentima ljudske nauke, koja je proizvod samo ograniçenog uma. U njoj
je sadrœano sve æto çovjeku treøa znati za ovozemaljski i vjeçni œivot. Zato
na posljednjoj stranici piæe tako vaœno upozorenje:
“Proklet svaki koji doda ili oduzme od rijeçi ove knjige” (Otkrivenje 22:18-19).

Ako joæ ne posjedujete tu dragocjenu knjigu - Bibliju, nabavite je dok se

moœe, jer øe doøi vrijeme kad je ma kako œeljeli, neøe biti moguøe naøi.
Sada, dragi çitaoçe, slijedite stihove iz Boœje Rijeçi obzirom na pitanje
 5
otkuda sam doæao:
“Po tom reçe Bog: da naçinimo çovjeka po svojem obliçju, kao æto smo mi,
koji øe biti gospodar... I stvori Bog çovjeka po svojem obliçju, po obliçju
Boœjem stvori ga, muæko i œensko stvori ih” (Postanak 1:26,27)
“A stvori Gospodin Bog çovjeka od praha zemaljskog, i dunu mu u nos dah
œivotni i posta çovjek œiv duæa“ (Postanak 2:7).
“Gle ovo naåoh da je Bog stvorio çovjeka dobra, ali oni izmiæljaju svakojaka
lukavstva” (Propovjednik 7:29)
“Sve koji se zovi se zovu mojim imenom i koje stvorih sebi na slavu, sazdah
i naçinih” (Izaija 43:7)
“Hvalim te, æto sam divno sazdan. Divna su djela tvoja i duæa moja to dobro
zna. Ni jedna se kost moja nije sakrila od tebe, ako i jesam sazdan tajno ...
Zametak moj vidjeæe tvoje oçi, u knjizi je tvojoj to sve zapisano i dani
sabiljeœeni, kad ih joæ nije bilo ni jednoga” (Psalam 139:14-16).
“I uçinio je da od jedne krvi sav rod çovjeçji œivi po svemu licu zemaljskom
i postavio je unaprijed odreåena vremena i meåe njihova œivljenja: da traœe
Gospodina, ne bi li Ga barem opipali i naæli, premda nije daleko ni od jednoga
nas, jer kroz njega œivimo i miçemo se, i jesmo .” (Djela 17:26-28)

Iz ovih citata moœe se vidjeti toçno porijeklo çovjeka. Reçeno je da je

Svemoguøi Bog naçinio da sav rod çovjeçji œivi od jedne krvi i da je On
odredio meåe njihova œivota.
To je çinjenica, koju ne moœe ni znanost pobiti. To ponovo potvråuje da je
Bog stvorio çovjeka i da su svi navodi Boœje rijeçi istiniti i nepromjenjivi.
Mnogi ljudi se ne slaœu s tim da je Bog stvorio çovjeka od zemaljskog praha
i udahnuo mu œivotni dah. Molim, zapazite ove razlike:
“Jer Gospodin Bog stvori od zemlje sve zvijeri poljske i sve ptice nebeske
...” (Postanak 2:19)
Bog je dakle stvorio sve œivotinje “od zemlje”, ali im nije udahnuo svoj dah
œivota, i u tome je ogromna razlika izmeåu çovjeka i œivotinja.
Ljudi çesto i olako poistovjeøuju çovjeka sa œivotinjom, jer neøe da vide æto
Boœja rijeç tako jasno precizira. No, ali ni to nas ne çudi, jer je veø u knjizi
Propovjednik napisano:
“...Bog je stvorio çovjeka dobra, ali oni izmiæljaju svakojaka lukavstva”
(Propovjednik 7:29).

Çovjek bi œelio promijeniti kojeæta. Kako je dobro da je i tome odreåena i

postavljena granica. Inaçe bi çovjek brzo uçinio kaos iz kojega viæe ne bi
mogao izaøi. No svakako, çovjeku je uspjelo mnogo toga pokvariti i izopaçiti,
jer da se çovjek drœao svega æto i kako je Bog odredio i predvidio, ne bi bilo
takvog zla kao æto ga dnevno moœemo sresti.
Kad bi svaki çovjek znao svrhu svog œivota, to jest, da slavi i oboœava svog
Stvoritelja, kao æto smo çitali u Izaiji: “Koje sam stvorio i sazdao sebi na
slavu”.
 6
RASCJEP
Evo æto je Stvoritelj zamiæljao i u çemu je svrha œivota, - ali çovjek je zakazao,
sagrijeæio je i istog çasa bio onesposobljen da oboœava. Åavao, otac laœi,
doæao je i progurao svoju ideju pobune: “ne moraæ ti, çovjeçe, sluæati baæ sve
æto Stvoritelj zapovijeda. Evo, ti uzmi baæ to, æto je Bog rekao ne uzmi, i tada
øete postati kao bogovi.
Æto se desilo? Neposluæni çovjek nije mogao viæe biti u blizini svetog Boga.
Grijeh je razdvojio Boga od çovjeka, i prvobitna Boœja namjera da stvorenje
oboœava Stvoritelja, nije se ostvarila, jer nije viæe bilo sposobnosti za to.
Çovjek se dao nagovoriti da se pokuæa izjednaçiti s Bogom.
Moramo se diviti Boœjem postupku, nakon æto je çovjek zastranio. Bog ga
je morao udaljiti iz edenskog vrta, kako ne bi uzabrao od drveta œivota i na
taj naçin œivio vjeçno, ali u grijehu.
Mnogi smo u œivotu, na œalost, çeæøe iskusili æto znaçi kad hoøe çovjek
çovjeku biti Bog kako to onda izgleda. Çovjek je padom u grijeh izgubio
orijentaciju i zaboravio koja je svrha njegova œivota. Sposobnost ili potreba
koju je Bog stavio u çovjeka da slavi i oboœava, i dalje je prisutna, ali u
obrnutom smislu.
Umjesto da oboœava svog Stvoritelja, on oboœava sebe, djelo svojih ruku, ili
drugog çovjeka. Ako çete biti iskreni, morate priznati da ste sami iskusili i
vidjeti kod drugih da nisu bili sretni, ako nemaju koga da oboœavaju ili mu se
dive. To moœe biti djevojka, ili momak, ili roditelji djeci, ili neki sport, cigarete,
piøe. Sigurno nisu naæli pravu svrhu œivota!
Moœda çete reøi, dragi çitaoçe, kako dakle mogu naøi pravu svrhu œivota, ako
se ona sastoji u tome da çovjek slavi i oboœava svog Stvoritelja, a spomenuli
ste, kad je çovjek sagrijeæio, postao je nesposoban da oboœava i slavi?

LJUBAV BOŒJA
Istina je to, ali Bog se pobrinuo da çovjeku omoguøi povratak u svoju
prisutnost, da moœe ulaziti u svetinju nad svetinjama kroz dragocjenu krv
Gospodina Isusa Krista, kao æto piæe u Ivan 3:16: “Jer je Bog tako ljubio svijet,
da je dao i svog jedinoroåenog Sina da svaki koji vjeruje, ne pogine veø ima
vjeçni œivot.”

“Ali BOG pokazuje svoju ljubav za nas u ovome: Dok smo joæ bili grjeænici,
Isus Krist je umro za nas.” (Rimljanima 5:8)
“U tome nam se oçitovala ljubav Boœja æto je Bog poslao na svijet svoga
jedinoroåenog Sina da œivimo po njemu. U ovome se sastoji ljubav: nismo
mi ljubili Boga, nego je on ljubio nas i poslao Sina svoga kao œrtvu pomirnicu
za naæe grijehe.” (1. Ivanova 4:9,10.)
“Sigurna je rijeç i zasluœuje punu vjeru: Krist Isus doåe na svijet da spasi
grjeænike. Od njih sam prvi ja.” (1. Timotej 1:15)
“On, Bijaæe Boœanske naravi, nije se ljubomorno drœao svoje jednakosti s
Bogom, nego se nje liæio uzevæi narav sluge i postavæi sliçan ljudima. Kad
postade kao çovjek, ponizi sam sebe postavæi posluæan do smrti, i to do smrti
na kriœu.” (Filipljanima 2:6-8)
 7
“Milost vam i mir od Boga, Oca naæega, i Gospodina Isusa Krista, koji je sam
sebe predao za naæe grijehe da nas izbavi od sadaænjega pokvarenog
svijeta, u skladu s voljom Boga, Oca naæega!” (Galaøanima. 1:3-4)
Ako to Boœje otkupljenje moœemo prihvatiti vjerom, to jest, da nam je
dragocjena krv Boœjeg Sina omoguøila da opet œivimo u Boœjoj prisutnosti,
tada smo naæli pravu svrhu œivota. Tada øemo biti sretni i sposobni da
oboœavamo svog Stvoritelja i Iskupitelja i da Mu dademo ono mjesto u svom
œivotu koje Njemu pripada. Od sveg srca øemo tada zahvaliti za takvu
boœansku ljubav i œrtvu, koja nam je omoguøila da zakoraknemo u œivot.
Nema veøe radosti i sreøe, nego otkrivati sve viæe Boœju ljubav prema svom
stvorenju, kao æto piæe:
“Tko vjeruje u Sina ima vjeçni œivot, a tko ne vjeruje u Sina, neøe vidjeti œivota,
veø gnjev Boœji ostaje na njemu.” (Ivan 3:36)

KAMO IDEM?
Govorili smo o problemu naæeg porijekla. Isto tako naveli razloge promaæaja
u tom smislu. Postoji ipak moguønost povratka iz poloœaja grjeænosti u
zajednicu sa svetim Bogom, Prema tome, moœe se naøi pravu svrhu œivota.
Sada bismo naveli stihove koji govore o tome kamo idem, ako ostanem u
stavu grjeænosti.

“Ali zmija bijaæe lukavija od svih poljskih œivotinja, koje stvori Gospodin Bog,
pa reçe œeni: je li istina da je Bog kazao da ne jedete sa svakog drveta u vrtu,
samo roda s onog drveta usred vrta, kazao je Bog: ne jedite i ne dirajte ga
da ne umrete. I zmija reçe œeni: neøete vi umrijeti, nego zna Bog da øe vam
se u onaj dan otvoriti oçi, pa øete postati kao bogovi i znati æto je dobro, æto
je zlo” (Postanak 3:1-5).

Zapazite, molim, pitanje zmije: “Dali je istina? Æto je Bog rekao?” Najprije
ubacuje sumnju prema Stvoritelju. Œena odgovara mi sve jedemo, samo ovo
jedno ne, da ne umremo. Eto, iza sumnje uslijedila je neposluænost. Zmija je
rekla: “Ne, neøete vi umrijeti.” Æto znaçi, nije Bog tako okrutan da bi radi
neposluænosti morali umrijeti. Ne tjelesno, nisu oni odmah umrli, nego
duhovno su odmah umrli i bili rastavljeni od Boga Stvoritelja. Ne marite za
to æto je Bog zabranio. Ako ne posluæate i budete jeli s drveta, postat øete
bogovi.

Kako su brzo morali uvidjeti svoj grijeh i pad, (æto je duhovna smrt), kad su
posluæali zmiju i prihvatili njenu zamku. Bilo je prekasno sada. Prvi pokret æto
je uslijedio iza toga jest - sakriti se! Bog je svet i ne moœemo ostati takvi u
Njegovoj prisutnosti. Saznanje da su prevareni nije im pomoglo, bogovi nisu
postali, kao æto im je zmija rekla. Kamo sada? Moœemo li sagrijeæiti i onda se
sakrivati? Da, to se moœe samo pred ljudima, i to za kratko vrijeme.

Morali su Adam i Eva pomisliti, kad bismo samo mogli umrijeti, kako je Bog
rekao, bilo bi sve rijeæeno. Ostalo im je sada straæno çekanje sa Stvoriteljem
 8
pod teretom krivice. Nisu znali da se onog trenutka upravo ostvarilo ono æto
je Bog rekao - nastupila je smrt, ne tjelesna, veø duhovna, æto je mnogo viæe
i straænije od tjelesne smrti. Mnogi misle kad nastupi tjelesna smrt da je
gotovo sve, ali se varaju, jer ne znaju Svetog Pisma i Boœje sile.
Oni su onog çasa stvarno postali mrtvi za Boga i Njegovu prisutnost. Udaljeni
od Boga i istjerani iz raja, morali su obraåivati zemlju, da se, nakon æto isteçe
vrijeme njihova zemaljskog œivota, opet vrate u nju. Tome smo i mi, na œalost,
svjedoci i sudionici.
U tome ipak ima neæta dobra, tu se oçitovala Boœja milost, jer tko bi volio
œivjeti vjeçno u ovom slabom tijelu, sklonom bolestima, nevoljama, jadu, da
u muci i znoju svog lica jede hljeb.
Bila bi zaista straæna veø sama ta ta pomisao da u tome moraæ vjeçno œivjeti.
Çesto nailazimo na bolesnike, ili smo sami pogoåeni nekom teækom boleæøu.
Kako vapimo da se æto prije svræe dani naæe muke na ovoj zemlji. Kako smo
sretni da se Bog pobrinuo da çovjeku daruje vjeçni œivot, ali ne u ovom
raspadljivom tijelu, nego u neraspadljivom, koje jedino moœe uøi u nebeski
raj.
“Da øe se i samo stvorenje osloboditi ropstva raspadljivosti da sudjeluje u
slobodi slave djece Boœje.” (Rimljanima 8:21)
Jer treba da se ovo raspadljivo tijelo obuøe u neraspadljivost i da se ovo
smrtno tijelo obuøe u besmrtnost. A kad se ovo raspadljivo tijelo obuøe u
neraspadljivost i ovo smrtno tijelo u besmrtnost, tada øe se ispuniti pisana
rijeç: ‘Pobjeda proguta smrt.’ Gdje je, smrti, tvoja pobjeda? Gdje je, smrti,
tvoj œalac? (1 Korinøanima 15:53-55)
“Tako je i s uskrsnuøem od mrtvih: sije se u raspadljivosti, a uskrsava u
neraspadljivosti; Sije se u sramoti, uskræava u slavi; sije se u slabosti,
uskrsava sa silom; Sije se tijelo zemaljsko, uskrsava tijelo duhovno. Ako
postoji zemaljsko tijelo, postoji i duhovno. Tako i stoji zapisano: Prvi çovjek,
Adam, je postao œiva duæa, a novi Adam œivotvorni duh. Ali ne dolazi prije
ono æto je duhovno, veø ono æto je zemaljsko; a poslije ono æto je duhovno.
Prvi je çovjek Adam od zemlje, zemljan; drugi je çovjek Gospodin Isus sa
neba. Kakav je zemljani, takvi su i svi koji su zemljani; kakav je nebeski, takvi
su i svi koji su nebeski. I kako smo nosili sliku onoga zemljanoga, nositi øemo
isto i sliku ovoga nebeskoga. Ovo, braøo, tvrdim: tijelo i krv ne mogu baætiniti
kraljevstvo Boœje; niti raspadljivo baætiniti neraspadljivo. (1 Korinøanima
15:42- 50)

III POGLAVLJE

KAKO MOGU DOBITI OPROÆTENJE GRIJEHA I VJEÇNI ŒIVOT?

To je najvaœnije pitanje, ako ga postavljamo iz potrebe nutrine svog srca.
Dragi prijatelju, ako je to vaæe iskreno pitanje, onda ste blizu da stvarno
dobijete oproætenje vaæih grijeha, a to onda znaçi dobiti vjeçni œivot. Postoje
naime, sinovi i kçeri nebeskog Oca. U Bibliji je to zapisano, zagarantirano,
jer to je dogaåaj, çudo Boœje, æto se desi svakome tko uçini to, taj korak
molitve s vjerom.
 9
Moramo naglasiti vaœnost istinitosti vaæeg poziva da se zaista vidite ugroœ-
enim i optereøenim a uviåate da postoji i moguønost dobiti oproætenje. U tom
sluçaju nema zapreke, jer Boœja rijeç nema zapreke. Sve otkako je Isus umro
na kriœu, i otiæao k svome Ocu, i sjedi njemu sa desne strane, On preko Duha
Svetoga kuca na vrata srca, svakoga çovjeka. Boœja rijeç kaœe:
“Molite, i dati øe vam se! Traœite, i naøi øete! Kucajte, i otvoriti øe vam se!
“Jer svaki onaj koji moli, prima, onaj koji traœi nalazi, i onaj koji kuca, otvara
mu se. (Matej 7:7-8) + (Po Luki 11:9,10)

On ovog momenta kuca na vaæa vrata, kad mu otvorite, onog momenta vi

øete biti novo biøe sa novim srcem jer On øe biti u njemu i vi øete znati da
je On tamo. Sveti Bog pripremio je sve i izvræio sa svoje strane, da bi vama
i meni mogao oprostiti.
Tu sada odluçnu rijeç ima vaæa volja, ili vjerom prihvatiti Boœje iskupljenje,
koje je Bog ugotovio kroz svog jedinoroåenog Sina, koga je dao u œrtvu i
otkup naæih grijeha. Kad to vjerom prisvojimo, otvorene su nam sve
moguçnosti spasenja. Bog je dao svog ljubljenog Sina za otkupnu œrtvu da
bi svaki grjeænik koji se kaje i vjeruje u stvarnost te velike Boœanske œrtve za
grijeh, koristio Boœji dar vjeçnog œivota. To znaçi da je djelo spasenja s Boœje
strane veø gotovo. Zato grjeænik sada nema viæe nikakve isprike. Treba
vjerom prihvatiti djelo otkupa i vjerovati Boœjoj rijeçi.
Œelimo sada navesti redom citate iz Boœje rijeçi koji vam mogu pomoøi da
doåete do spasonosne vjere.
Sam Gospodin Isus je rekao: “No da znate da vlast ima Sin çovjeçji na zemlji
opraætati grijehe” (Marko 2:10).
Plaøa za grijeh je smrt, ali dar od BOGA je vjeçni œivot, kroz ISUSA KRISTA
Gospodara naæega. (Rimljanima 6:23)
Prema tome, nema suåenja onima koji su u ISUSU KRISTU, koji ne idu po
uœitku tijela, nego po Duhu Svetom. (Rimljanima 8:1)

Mnogi misle da kad umremo onda øemo rjeæavati pitanje svojih grijeha. To
miæljenje je pogreæno i suprotno Boœjoj rijeçi. Za Boga nema mrtvih, On je
Bog œivih. On vam œeli oprostiti dok ste svjesni svoje grjeænosti. Ako umrete
kao grjeænik, onda ostaje same straæno çekanje Boœjeg suda, jer niste marili
za Boœje nukanje da se pokajete, kad vas je opominjao na razliçite naçine.
Kad jednom otiåemo s ove zemlje, onda prestaje svaka moguønost i nada
za sve vjekove. Viæe nema mjesta ni molitvi ni usliæanju. O tome çitamo:
“I povikavæi reçe: oçe Abrahame! Smiluj se na me i poæalji mi Lazara neka
umoçi u ovom plamenu. A Abraham reçe: sinko! opomeni se da si ti primio
dobra svoja u œivotu svome, a Lazar opet zla, a sada se on tjeæi, a ti se muçiæ.
I preko svega toga postavljena je meåu nama i vama velika provalija, da oni
koji bi htjeli odavde k vama proøi ne mogu, niti oni otuda k nama da prelaze.
Tada reçe: molim te dakle, oçe, da ga poæaljeæ kuøi mojega oca, jer imam
petero braøe: neka im posvjedoçi da ne bi i oni doæli na ovo mjesto muçenja.
“Reçe mu Abraham: oni imaju Mojsija proroke, neka njih sluæaju.” (Luka
16:24-29).
 10
Kad se bogataæ molio, ni jedna molitva nije bila usliæana, ni za sebe, ni za
svoju braøu. Tamo prestaje moguønost rjeæavanja pitanja grjeænosti, zato
æto vam Bog nudi ovdje ruku pomirenja kroz jedinog Posrednika izmeåu
Boga i ljudi, Krista Isusa:
“Jer je jedan Bog i jedan posrednik Boga i ljudi, çovjek Krist Isus” (1 Timoteju
2:5).

Molimo vas, dragi prijatelju, çuvajte se da ne dospijete u takav poloœaj, kad

øe biti sve prekasno i promaæena svaka prilika za uvijek. Ne budite mirni, dok
ne rijeæite pitanje oproætenja grijeha is primanje vjeçnog œivota. Vidite, Bog
se pobrinuo da van na neki naçin ponudi i daruje vjeçni œivot. Ne znamo da
li van je to prvo i novo da çujete istinitu Boœju rijeç i da vas Bog ljubi i œeli
spasiti.
“Sin Boœji mi je iskazao ljubav i samoga sebe za mene predao.” (Galaøanima
2:20)
Ali Bog pokaza svoju ljubav prema nama time æto je Krist, dok smo joæ bili
grjeænici, umro za nas. (Rimljanima 5:8)
Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svog jedinoroåenog Sina da ne pogine
ni jedan koji u njega vjeruje, veø da ima œivot vjeçni. (Ivan 3:16)

Potsjetite se na to da Bog govori dva do tri puta çovjeku. Kasnije moœda

neøete biti u stanju posluæati, ako bi i htjeli. Nemojte se ogluæiti ovaj put, Bog
vas œeli spasiti sada dok ovo çitate. Njemu nije mila smrt grjeænika. On œeli
da Ga slijedite i budete veø ovdje pripadnik Boœjeg carstva i nosioc nebeskog
svjetla, da dovedete k Njemu i druge izgubljene, kao æto je rekao Gospodin
onom çovjeku nakon æto ga je oslobodio i oprostio mu:
“Idi kuøi i kaœi æto ti je Gospodin uçinio i kako te pomilova” (Matej 5:19).

IV POGLAVLJE

ÇOVJEKOVA SLOBODNA VOLJA

Bog je dao çovjeku slobodnu volju, odnosno pravo izbora. Dragi çitaoçe,
znadete li kakva je to odgovornost?
Moœete se opredijeliti i çiniti sve æto hoøete i æto vam je volja za vrijeme svog
ovozemaljskog œivota. Spomenuli smo veø naæi dani unaprijed odreåeni. To
je Svemoguøi Bog zadrœao u svojoj vlasti. Ali vam je dao na volju da u tom
vremenu moœete reøi svom Stvoritelju, ovo hoøu, ovo neøu. Samo morate
znati da Bogu nije svejedno, æto çinite i kojim putem idete. Zato piæe u Boœjoj
rijeçi:
“... nije mi milo da umre bezboœnik, nego da se vrati bezboœnik sa svog puta
i bude œiv. Vratite se, vratite se, sa zlih putova svojih, jer zaæto da umirete,
dome Izraelov?” (Ezekiel 33:11).
Zato vas Stvoritelj nije ostavio bez obavjeætenja o svemu æto je osnovno da
znate:
 11
Prvo, kroz vaæu savjest, ili ljude i kroz Boœju rijeç, govori vam se da ste u
Boœjim oçima grjeænik.

Drugo, istim tim naçinom i sredstvima, javlja vam se da vas ljubi i da je dao
svog jedinoroåenog Sina Isusa Krista kao œrtvu za izmirenje, te na temelju
dragocjene svete krvi prolivene na Golgoti, moœe vam oprostiti.
Naglaæavam, tu sada igra veliku ulogu vaæa volja. Radi se o tome da li
prihvaøate ili odbijate ponuåenu Boœju milost.

Treøe, postoje smo dva puta, jedan æiroki, i drugi uski.

Æiroki put vodi u vjeçnu pogibao, i mnogo ih ima koji njim idu. Æirokim se
putem ide mnogo lakæe, jer tu nema nikakvih ograniçenja. moœete iøi sad
ovamo, sad onamo, ponaæati se i çiniti sve æto vam je volja, ali kraj mu je
vjeçna pogibao.
“Neki se put çini çovjeku pravi ali njegov kraj je pakao.” (Priçe Solomonove
16:25 +14:12)
Uz to vas moramo potsjetiti na onu staru uzreçicu, “çovjeçe çini æto hoøeæ,
ali neøeæ dokle hoøeæ” U knjizi Propovjednika ovako piæe:
“Raduj se mladiøu, za mladosti svoje, i neka te veseli srce tvoje, dok si mlad,
i hodi kuda te srce tvoje vodi i kuda oçi tvoje gledaju, ali znaj, da øe te za sve
to Bog izvesti na sud” (Prop. 11:9).

PRAVI PUT I ULAZ

Boœja rijeç govori o putu, o ulazu, o naçinu ulaza, o vratima u nebo, œivot
vjeçni.
Uski put je onaj drugi put, i taj put vodi u vjeçni œivot. Napisano da ih je malo
koji ga nalaze. Malo ih je koji øe ga naøi, jer veøina ljudi raåe idu æirokim
putem koji vodi u sigurnu propast. Ali Boœja rijeç kaœe ovo. ISUS je
odgovorio:
“JA sam put istina i œivot. Nitko ne moœe doøi Ocu mome osim preko mene.”
(Ivan 14:6)
Idite vi i ulazite na uska vrata, jer su æiroka vrata i prostran put koji vodi u
propast, i mnogo ih ima koji po njemu idu. Jer poæto su uska vrata, i tijesan
put koji vodi u œivot, i malo ih je koji øe ga naøi.” (Matej 7:13,14 + Luka 13:24).

Ali onaj koji odabere uski put, œivi u zajednici sa Sveviænjim Bogom i nikada
nije sam na svom œivotnom putu ovim svijetom, jer ima Voåu i Uçitelja,
Svetog Duha, prema obeøanju, prema obeøanju Gospodina Isusa Krista:
“Ja øu moliti Oca, i On øe vam dati drugog Tjeæitelja da bude s vama za
uvijek, Duha Istine, kojega svijet ne moœe primiti, jer ga ne vidi, niti ga
poznaje, a vi ga poznajete, jer u vama stoji i u vama øe biti” (Ivan 14:16,17).

Tu se misli na naæ svakodnevni œivot po ovoj zemlji, sa svim problemima i

nevoljama koje nas snaåu, a to je dragocjena stvarnost i iskustvo mnogih.
To je zapravo posebna tema u vezi stalne prisutnosti Voåe i Uçitelja u svakoj
prilici œivota. Naroçito to vrijedi kad smo se naæli pred problemom iz kojega
 12
ne kojega ne vidimo i ne znamo izlaz. Koliko vrijedi to iskustvo kad doåu dani
da trebamo ostaviti ovu zemaljsku kuøu tijela. Ali i dalje, kad se naæ duh
preseljava u vjeçni œivot. Psalmista je to ovako izrazio:
“Kad poåem i dolinom smrtne sjene, neøu se bojati zla, jer si ti sa mnom”
(Psalam 23:4)!

U tom çasu znaçi vrlo mnogo imati çvrstu ruku naæeg Gospodina i Iskupitelja
naæe duæe koji øe je prenijeti na mjesto odmaranja u prisutnosti svog
ljubljenog Gospodina. Sve to ovisi o tome da li ste se ovdje dragovoljno
opredijelili za Gospodina i Njega izabrali za cilj vaæeg œivota.
Tada se moœe vidjeti pravu vrijednost tog izbora i ako ste to stvarno uçinili,
tada slavite u svojoj nutrini cijenu dragocjene krvi Kristove kojom smo
otkupljeni.
Ta iskustva teæko se mogu opisati. To se moœe samo vidjeti i doœivjeti, kad
stojite pored kreveta u neposrednoj blizini, u trenucima kad se duh i duæa
odvajaju od tijela, vidjeti taj blagoslovljeni izraz mira i radosti na licu na kojem
se odraœava nebeska sigurnost, jer odlazeøa duæa veø ima uvid u predjele
neba.

Dragi prijatelju, da li iz ovog moœete vidjeti jasno, kakvu ulogu igra pri tome
vaæa volja? To jest, svjesno opredijeljenje veø ovdje, ako œelite stiøi u nebo.
Za padao, vjeçnu pogibao, za to se ne treba odluçivati, tamo se sigurno doåe
i bez naæe suglasnosti, ako nismo za vrijeme œivota traœili izmirenje s Bogom
kroz zaslugu Gospodina Isusa, Boœjeg Sina.

Dragi çitaoçe, molimo vas, dobro razmislite æto øete izabrati, kojim putem
øete putovati dok traju vaæi dani na zemlji. Upamtite, moœete iøi samo jednim
putem od dva gore spomenuta. Ili mislite da se moœe malo jednim, malo
drugim? Onda vas œalimo, jer piæe jasno u Boœjoj rijeçi:
“Nitko ne moœe sluœiti dva gospodara: jer ili øe na jednoga mrziti, a drugoga
ljubiti, ili jednome voljeti, a za drugoga ne mariti. Ne moœete sluœiti Bogu i
mamonu (bogatstvu)” (Matej 6:24).

Sveti Bog je sve uçinio sa Zato piæe istinito u Boœjoj rijeçi:

“Jer øeæ se svojim rijeçima opravdati i svojim rijeçima øeæ se osuditi” (Matej
12:37)
Nameøe se pitanje zaæto je Bog dao çovjeku slobodnu volju i pravo
odluçivanja, kad je unaprijed znao da øe to çovjek zloupotrijebiti? Odgovor
na to pitanje je jasan, ako shvatimo da bez slobodne volje, çovjek ne bi bio
çovjek. To znaçi Bog je dao çovjeku neæto od svoga, æto On posjeduje, kao
æto je veø reçeno, u namjeri da çovjek œivi u zajednici s Njim.
Biti jedno s Njim, to je Boœja zamisao kod stvaranja çovjeka. Izrazio je to
Gospodin Isus ovim rijeçima:
“Da svi jedno budu, kao æto si Ti Oçe u meni, i ja u Tebi, da i oni jednom budu
u nama, da i svijet vjeruje da si me Ti poslao. I slavu koju si mi dao, ja dadoh
njima, da budu jedno kao æto smo mi jedno” (Ivan 17:21-22).
 13

Dragi prijatelju, uviåate li æto je Boœja volja za vas? Neka bi i vaæa œelja i vaæa
volja bila usmjerena u istom smjeru. Mislite na to, jer posjedujete i tako samo
jedan œivot i samo u ovom vremenu dok ste na zemlji imate moguønost da
odluçite i uçinite po svojoj volji gdje œelite sprovesti svoju vjeçnost.
Nije li to velika prilika za svakoga od nas koji smo smrtni i prolazni ljudi na
ovom svijetu. Tko bi nam drugi mogao zagarantirati ljepæu vjeçnost s toliko
moguønosti i œivota u bliskoj zajednici sa svojim Stvoriteljem i Bogom. Osim
toga i unutraænji nepobitni svjedok:
“Svaki onaj tko vjeruje u Sina Boœjega, to svjedoçanstvo on ima u sebi; tko
ne vjeruje u Boga, pravi ga laæcem, jer ne vjeruje svjedoçanstvu koje Bog
daje o svom Sinu. A ovo je to svjedoçanstvo, da nam je Bog dao œivot vjeçni,
i taj je œivot u njegovom Sinu. Tko ima Sina, ima œivot; tko nema Sina
Boœjega, nema œivota. Ovo piæem vama koji vjerujete u ime Sina Boœjega,
da sa sigurnoæøu znate da imate vjeçni œivot, i da nastavite vjerovati u ime
Sina Boœjega.” (1. Ivanova 5:10-13)
Za njega svjedoçe svi proroci da po imenu njegovu prima oproætenje grijeha
svaki koji u njega vjeruje. (Djela Apostolska 10:43)

V POGLAVLJE

JESTE LI NAÆLI ODGOVOR?

Dotaknuli smo se najvaœnijih pitanja œivota s namjerom da bi svim iskrenim
duæama pomogli naøi pravi odgovor o svrsi œivota. Nismo to promatrali s
filozofskog stanoviæta ovog ili onog smjera, veø u potpunoj jednostavnosti
çovjeka koji œeli da naåe svoj cilj.

Ne znamo koliko smo u tome uspjeli, a to nam je bio osnovni motiv, a podlogu
nalazimo u Boœjoj rijeçi. U knjizi proroka Danijela moœemo naøi pozitivni stav
prema tom problemu kad kaœe:
“Mnogi øe se oçistiti i ubijeliti i okuæati, a bezboœnici øe raditi bezboœno: niti
øe koji bezboœnik razumjeti, ali øe mudri razumjeti” (Danijel 12:10).

Sveto Pismo spominje “mnoge” koji øe se oçistiti i ubijeliti, Pogledajte kako

Bog pronalazi duæe koje nisu zatvorile svoje srce prema Njegovoj rijeçi. Nije
reçeno da øe to biti svi ljudi, ali da øe biti “mnogi”.
Hoøete li se i vi naøi u tom broju, dragi prijatelju, ili je vaæe srce zatvoreno?

Rekli smo da çovjeku nije priroåena vjera, on se ne raåa s vjerom, ali mu se

pruœa moguønost da dobiju vjeru kao nebeski dar. Pavle govori o tome u
svojoj poslanici Korinøanima i kaœe:
“Ali prirodni çovjek ne prima æto je od Boœjeg Duha: jer mu je ludost: niti moœe
da to pozna, jer treba duhovno razlikovati” (1 Korinøanima 2:14).
To je stav prirodnog çovjeka, jer ne shvaøa svojim umom i odmah odbacuje.
Neka nas ne obeshrabri ako naiåemo u Svetom Pismu kad ga çitamo, neka
mjesta koja nam nisu odmah razumljiva.
 14
Sigurno je da u Boœjoj rijeçi ima tajni! Kao æto govori o ovome i u svim svojim
poslanicama, u kojima se neke stvari teæko razumiju, koje nenauçeni i
nestalni izvrøu, kao i ostala pisma, na svoju pogibao.
“A vi, dakle ljubazni, znajuøi unaprijed ovo, çuvajte se da ne budete odvedeni
zabludom bezakonika i ne otpadnete od svoje çvrstoøe. Rastite naime u
milosti i poznavanju naæeg Gospodina i Spasitelja Isusa Krista. Njemu slava
sada i zauvijek. Amen” (2 Petrova 3: 16-18)
Odluçno prihvatite Boœju rijeç, upoznajte Boga - to se moœe! Mnogi ljudi u
svom ponosu ne œele autoritet Boœje rijeçi i kaœu: “Zaæto da prihvatim Bibliju
kao konaçni autoritet?” Odgovor na to pitanje je ovaj: Biblija je nadœivjela sve
nevjernike.
“A æto, ako neki ne vjerovaæe? da li øe njihova nevjera uçiniti vjeru u Boga bez
uçinka? Boœe saçuvaj: nego, neka bude Bog istinit, a svaki çovjek laœac ...”
(Rimljanima 3:3-4)

POSINJENJE
Ako smo doæli do tog vaœnog pitanja: “Æto trebam çiniti da se spasim?
Odgovor je ovo: Vaæ dio je da “primite”, a Boœji dio je da vam dade “silu da
postanete djeca Boœja.”

Stvara se novi rodbinski odnos:

A koji su ga primili dao im je silu da postanu Boœji sinovi, onima koji vjeruju
u njegovo ime” (Ivan 1:12).
Æaljem te da im otvoriæ oçi, da se obrate od tame k
svjetlu, i od sotonine vlasti k Bogu, da sa vjerom u
mene postignu oproætenje grijeha i baætinu meåu onima koji su posveøeni.
(Djela 26:18)
“Znademo da smo preæli iz smrti u œivot, jer ljubimo braøu” (1 Ivanova 3:14).
Svi su oni koje vodi Boœji Duh sinovi Boœji. (Rimljanima 8:14)

Sada osjeøate drugaçije prema Boœjoj djeci i svjesni ste œivotne povezanosti
s njima. Duhovne stvari postaju vam domaøe. Ova duhovna veza postaje
çvræøa od bilo kakve porodiçne veze
.
Oblikuje se novi lik, novo roåenje
“Zato ako je tko u Kristu, novo je stvorenje: staro je proælo, gle, sve je novo
postalo” (2 Korinøanima 5:17)

Obraøenje i novo roåenje idu zajedno. Kad se obratite Bogu On øe vam dati
œivot. Novo roåenje je duhovno, od duha Svetoga. Prvo roåenje je odozdo
od tijela, a drugo roåenje je odozgo od Duha Svetoga.

Boœji dio isto je tako vaœan kao i vaæ. Spasonosna vjera prihvaøa i vjeruje
ono æto kaœe Boœja rijeç o vama.
Jer ste ponovo roåeni, ne iz raspadljivog, nego iz neraspadljivog sjemena;
rijeçju œivoga i vjeçnog Boga. (1 Petrova 1:23)
 15
“Zaista, zaista, vam kaœem, tko moju rijeç sluæa i vjeruje onome koji je mene
poslao, ima vjeçni œivot, i ne dolazi na sud, veø je preæao iz smrti u œivot” (Ivan
5:24)
“Bio je jedan çovjek meåu Farizejima po imenu Nikodem, vladar Œidova. Isti
je doæao k Isusu po noøi, I reçe mu Uçitelju! mi znamo da si ti Uçitelj doæao
od Boga; Jer nitko ne moœe praviti ova uda koja ti praviæ, ako nije Bog s njime.
Odgovori mu Isus i reçe, Zaista ti kaœem: Ukoliko se tko ponovo ne rodi, neøe
vidjeti Kraljevstva nebeskog. Nikodem mu kaœe: kako se çovjek moœe roditi
kad je star? Moœe li on uøi po drugi puta u utrobu matere svoje i roditi se? Isus
mu odgovori: Zaista, zaista Ja ti kaœem: ako se tko ne rodi sa vodom i sa
duhom on ne moœe uøi u Kraljevstvo nebesko. Ono æto je roåeno od tijela je
tijelo a ono æto je roåeno od Duha je Duh. Nemoj se tome çuditi æto sam ti
rekao; treba se ponovo roditi.” (Ivan 3:1-7)
Tako stoji pisano da Krist mora trpjeti i treøi dan uskrsnuti od mrtvih, da se
na temelju njegovog imena mora propovijedati obraøenje i oproætenje
grijeha svim narodima, poçeøi od Jeruzalema. (Luka 24:46,47)

To su velike istine koje mogu vrijediti i za vas, ako poklonite vjeru Boœjoj rijeçi
i srcem œelite postiøi to æto su i mnogi drugi veø doœivjeli i stekli u svom œivotu.

To ipak nisu tako teæki uslovi i nedostiœivi, jer ima ljudi su upoznali Boga i
doœivjeli stvarnu promjenu u svom œivotu.

Zaæto to ne bi bila i vaæa stvarnost i iskustvo? Istina je, da smo mi ljudi skloni
isprikama i opravdanjima, kad nam se neæto ne sviåa, ili nismo sigurni. Çesto
se to susreøe i u stvarima duhovnog œivota.

Boœji Sin, kad je bio ovdje na zemlji, znao je za tu ljudsku osobinu i izrekao
je na izvanredan naçin:
“A on mu reçe: jedan çovjek zgotovi veliku veçeru i pozva mnoge. I kad bi
vrijeme veçeri, posla svojega slugu da kaœe pozvanima: doåite, jer je veø sve
gotovo. I poçeæe se svi jednoduæno izgovarati. Prvi mu reçe: kupio sam njivu
i nuœno je potrebno da idem da je vidim, molim te, ispriçaj me. A drugi reçe:
kupio sam pet pari volova i idem da ih isprobam, molim te, ispriçaj me. I treøi
reçe: oœenio sam se i zbog toga ne mogu doøi. I kad se sluga vratio, kazao
je to svom gospodaru. Tada se rasrdi domaøin i reçe svom sluzi: idi brzo na
ulice i uliçice grada, i dovedi amo siromahe, i kljaste i slijepe i hrome. I reçe
sluga: gospodaru, uçinio sam kako si zapovijedio, i joæ mjesta ima. I reçe
gospodar sluzi: iziåi na putove i meåu œivice, te natjeraj da doåu da mi se ni
jedan od onih pozvanih ljudi neøe okusiti moje veçere.” (Luka 14:16-24)

Mjesta joæ uvijek ima i oni koji se daju “natjerati” ti øe biti blagoslovljeni i “na
veçeri”. Nato im Isus odgovori i reçe;
“Ne treba lijeçnik onima koji su zdravi, nego onima koji su bolesni. Ja nisam
doæao da pozovem na obraøenje pravednike, nego grjeænike.” (Luka 5:31-
32) (Marko 2:17)
 16
“Da, Sin Çovjeçji doæao je da traœi i spasi ono æto je izgubljeno.” (Luka 19:10)
Novozavjetni kræøanin nije stvar krpanja, ili popravljeni grjeænik. Sada postoji
nova volja, postoje nove sklonosti, postoji nova namjera, jer postoji nova
priroda, nova narav.
Jalovo je i nesretno nastojanje prikazati se kræøaninom, ako to stvarno niste.
Ne moœete postepeno prestati krasti, Jednostavno ne kradete viæe. To je
çudo Boœje, a ne magija, niti çak religija.

Evo, stigli smo do kraja naæih razmatranja. Ako postoje neka pitanja na koja
biste œeljeli çuti odgovor, a u vezi duhovnih problema, obratite se na izdavaça
pa øe vam se rado dati odgovor prema moguønostima.

EVO JOÆ NEKOLIKO CITATA IZ BOŒJE RIJEÇI U TOM SMISLU:

VJEROVANJE
“A bez vjere nemoguøe mu je ugoditi, jer onaj koji œeli pristupiti Bogu mora
vjerovati da postoji Bog i da nagraåuje one koji ga traœe. (Hebrejima 11:6)
Gospodo, æto mi treba çiniti da se spasim? Vjeruj u Gospodina Isusa Krista
— odgovoriæe mu oni — pa øeæ se spasiti ti i tvoj dom.” (Djela Apostolska
16:30,31)
Çovjek u Kristu ima pobjedu: “Jer sve æto je od Boga roåeno pobjeåuje svijet,
a ovo je sredstvo pobjede koje pobjeåuje svijet, naæa vjera” (1 Ivanova 5:4).
“Tko moju rijeç sluæa i vjeruje onome koji je mene poslao, ima vjeçni œivot i
ne dolazi na sud, veø je preæao iz smrti u œivot” (Ivan 5:24)
“Svaki onaj koga mi dade Otac, doøi øe k meni. A tko doåe k meni, sigurno
ga neøu izbaciti van,” (Ivan 6:37).
“Jer tko u NJEGA vjeruje ne sudi mu se, a tko ne vjeruje veø je osuåen, jer
ne vjeruje u jedinoroåenoga sina Boœjega.” (Ivan 3-18)

Zaista i zaista vam kaœem; tko god u mene vjeruje imati øe œivot vjeçni. (Ivan
6:47)
“A bez vjere nije moguøe Bogu ugoditi, jer onaj koji hoøe da doåe k Bogu,
treba da vjeruje da ima Bog i da plaøa onima koji ga traœe” (Hebrejima 11:6)
“Ako priznajemo svoje grijehe, vjeran je i pravedan da nam oprosti grijehe
naæe, i oçisti nas od svake nepravde” (1 Ivanova 1:9)
“ Tko vjeruje u Isusa Krista biti øe spaæen, çak i onaj koji vjeruje u njegovo
ime.” (Ivan 1:12)
“Da svatko tko vjeruje u njega neøe poginuti nego ima œivot vjeçni. Da, Bog
je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroåenog Sina da ne pogine ni jedan
koji u njega vjeruje, veø da ima œivot vjeçni. Jer Bog nije poslao svoga Sina
na svijet da sudi svijetu; nego da se svijet moœe spasiti po njemu. Onaj tko
vjeruje u njega, taj nije osuåen; ali onaj tko ne vjeruje veø je osuåen, jer
nije vjerovao u ime jedinoroåenoga Sina Boœjega.” (Ivan 3:15-18)
“Pa æto kanim reøi? Blizu je tebi rijeç: u tvojim ustima i u tvom srcu, to je rijeç
vjere koju mi propovijedamo. Da ako sa ustima svojim priznajeæ Isusa
Gospodina i da sa srcem svojim vjerujeæ da ga je Bog uskrsnuo od mrtvih,
 17
biti øeæ spaæen. Jer çovjek sa srcem vjeruje u pravednost, a sa ustima se
pravi priznanje za spasenje, Jer Pismo veli: Tko god vjeruje u njega, neøe
se razoçarati. Ali nema razlike izmeåu Œidova i Grka; isti je Gospodin sviju,
bogat za sve koji ga zazivlju, Jer: Tko god zazove ime Gospodina, spasit
øe se. Ali kako øe zazivati onoga u koga nisu vjerovali? I kako li øe vjerovati
u onoga za koga nisu çuli? Kako li øe çuti bez propovjednika? Kako øe
propovijedati ako nisu poslani? Kao æto stoji zapisano, kako su krasne noge
onih koji propovijedaju Evanåelja mira donose Radosnu vijest vijest dobra!
Prema tome, vjera dolazi od propovijedanja, a propovijedanje rijeçju
Boœjom.” (Rimljanima 10:8-17)
“Tko vjeruje u Sina, ima œivot vjeçni; a tko ne vjeruje u Sina neøe vidjeti
œivota, veø gnjev Boœji ostaje na njemu. (Ivan 3:36)

OTKUPLJENJE I OPRAVDANJE
“Uistinu, ja se ne stidim Evanåelja, Kristova jer je ono sila Boœja za spasenje
svakomu vjerniku, kako, u prvom redu, Œidovu tako Grku. Jer u njemu se
oçituje pravednost Boœja, iz vjere u vjeru, kao æto stoji pisano: Pravednik øe
œivjeti od vjere.” (Rimljanima 1:16-17)
“A sada se nezavisno od Zakona oçitovala Boœja pravednost za koju
svjedoçe Zakon i Proroci;, I to pravednost Boœja koja je po vjeri u Isusa Krista
za sve i svima onima koji vjeruju, jer nema razlike, Jer su svi sagrijeæili i liæeni
Boœje slave; I svi su opravdani darom njegove milosti, otkupljenjem u Kristu
Isusu. Njega je Bog izloœio da svojom krvlju bude pomiriliæte po vjeri, da uçini
oçitom svoju pravednost, jer je ostavio nekaœnjene proæle grijehe u vrijeme
Boœje strpljivosti. Da uçini oçitom svoju pravednost u sadaænje vrijeme i da
dokaœe da je pravedan i da opravdava onoga koji vjeruje u Isusa. Gdje je
dakle hvalisanje? Iskljuçeno je. Po kojem zakonu? Po zakonu djela? Ne,
veø po zakonu vjere.” (Rimljanima 3:21-27)
U kome imamo otkupljenje njegovom krvlju. Oproætenje grijeha prema
izobilju njegove milosti. (Efeœanima 1:7)
“Jer ste skupo otkupleni. Prema tome slavite BOGA u svome tijelu, i duœi
svojoj.” (1 Korinøanima 6:20)
Ili zar ne znate da je vaæe tijelo Hram Duha Svetoga, koji stanuje u vama i
koji vam je dan od Boga? Ne znate li da ne pripadate sami sebi, jer ste
kupljeni? Proslavite, dakle, Boga svojim tijelom! (1. Korinøanima 6:19,20)
Ne œalostite Duha Svetoga Boœjega, kojim ste zapeçaøeni za dan otkuplje-
nja! (Efeœanima 4:30)
“Dakle: opravdani vjerom u miru smo s Bogom po naæem Gospodinu Isusu
Kristu, Po komu smo i pristupili vjerom k ovoj milosti u kojoj se nalazimo i
kojom se ponosimo, oslonjeni na nadu u slavu Boœju.” Rimljanima 5:1,2
“O jadan ti sam ja çovjek! Tko øe me izbaviti od ovoga smrtonosnoga tijela?
Hvala Bogu po Isusu Kristu, Gospodinu naæemu! Dakle: ja sam umom
svojim sluœim zakonu Boœjem, a tijelom zakonu grijeha.” (Rimljanima
7:24,25)
Gospodin Isus je bio predan zbog naæih grijeha i uskrsnuo je radi naæeg
opravdanja. (Rimlja. 4:25)
 18
I oni su pjevali novu pjesmu: “Ti si dostojan da uzmeæ knjigu, i otvoriæ njezine
peçate; jer ti si ubijen, i sa tvom krvlju ti si otkupio ljude BOGU, od svakoga
plemena, jezika i naroda.” (Otkrive. 5:9)

SPASENJE
Spasenje vam je sigurno samo ako uçinite onako kako vam ovdje kaœe na
kraju ove knjiœice.
Ne mora se çekati dok çovjek umre, da znade dali je spaæen ili nije, dali øe
biti u paklu ili u nebu, kao æto mnogi misle. Svaki od nas moœe znati sada,
jer poslije smrti je prekasno.
“Jer tko god se pozove na ime Isusovo spasiti øe se.” (Rimljanima 10-13 ).
“Jer sin çovjeçji je doæao da naåe i spasi izgubljene.” (Matej 18-11)
“Niti ima drugoga spasenja; Jer nema drugoga imena pod nebom datog
ljudima, pod kojim bi se mogli spasiti.” (Djela 4-12 )
Kako øemo izbjeøi kazni ako zanemarimo takvo i toliko spasenje? Ovo je
Gospodin poçeo propovijedati, a utvrdili za nas oni koji su çuli. (Hebre. 2:3)
Jedan je Bog, jedan je i posrednik izmeåu Boga i ljudi: çovjek Isus Krist koji
dade samog sebe kao otkup, mjesto sviju nas. (1. Timotej 2:5,6)
Ja sam put, istina i œivot, reçe Isus. Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni. (Ivan
14:6)
Za naæe grijehe probodoæe njega, za opaçine naæe njega satrijeæe. Na njega
pade kazna– radi naæega mira, njegove nas rane iscijeliæe. Poput ovaca svi
smo lutali, i svaki svojim putem je hodio. A Bog je svalio na njega bezakonje
sviju nas.(Izaija 53:5,6)
Bog ga je uskrsnuo treøi dan i dopustio mu da se pokaœe. (Djela 10:40)
Njima je poslije svoje muke takoåer pruœio mnoge dokaze da je œiv: ukazivao
im se çetrdeset dana i govorio im o Kraljevstvu Boœjem. Kad to reçe, bi na
njihove oçi, uzdignut u zrak, i oblak ga oteo oçima njihovim.” (Djela 1:3,9).

LJUBAV BOŒJA
Doåite k meni svi koji ste umorni i optereøeni, i ja øu vas okrijepiti. (Matej
11:28)
“Sin Boœji mi je iskazao ljubav i samoga sebe za mene predao.” (Galaøanima
2:20)
Ali Bog pokaza svoju ljubav prema nama time æto je Krist, dok smo joæ bili
grjeænici, umro za nas. (Rim. 5:8)
Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svog jedinoroåenog Sina da ne pogine
ni jedan koji u njega vjeruje, veø da ima œivot vjeçni. (Ivan 3:16)

MILOST BOŒJA
“Ali Bog koji je bogat milosråem, iz svoje velike ljubavi kojom nas je ljubio,
Nas, koji smo bili mrtvi zbog grijeha, s Kristom nas oœivio, sa miloæøu ste
spaæeni! S njim nas i uskrsnu i s njim postavi na nebesima, u Kristu Isusu,
Da u vjekovima koji nadolaze pokaœe izvanredno bogatstvo svoje milosti
dobrotom prema nama u Kristu Isusu. Da, miloæøu ste spaæeni, po vjeri. To
ne dolazi od vas samih; veø je dar Boœji! To ne dolazi od djela, da se tko ne
 19
bi time hvalisao. Njegovo smo, naime, stvorenje, stvoreni u Kristu Isusu radi
djela ljubavi, koja Bog unaprijed pripremi da u njima œivimo. Zato se sjeøajte
da ste vi nekoø bili pogani po tijelu. Nazivali su vas neobrezanima takozvani
obrezani, obrezani rukom na tijelu! Sjeøajte se da ste u ono vrijeme bez
Krista bili otuåeni od Izraelskoga graåanstva, bez dijela u Savezima obeøa-
nja, bez nade i bez Boga u ovom svijetu! Ali sada, u Kristu Isusu, vi koji ste
nekoø bili daleko postadoste blizu sa krvlju Kristovom.” (Efeœanima 2:4-13)
“Zatim ih izvede van i reçe; Gospodo, æto mi treba çiniti da se spasim? Vjeruj
u Gospodina Isusa, odgovoriæe mu, pa øeæ se spasiti ti i tvoj dom.” (Djela
16:30-31)
Jer je plaøa grijeha je smrt, a milosni dar Boœji jest œivot vjeçni u Kristu Isusu,
Gospodinu naæemu. (Rimljanima 6:23)

SVJETLO
Isus je naæe svjetlo i danas preko Duha Svetoga, jer tko vjeruje dobije to
svjetlo taj vid i taj razum, tako da razumije ono æto je zapisano u Svetom
Pismu.
“Ako vi idete po svjetlu, kao æto je i On u svjetlu, mi se druœimo jedan sa
drugim, i krv od Isusa Krista çisti nas od svakoga grijeha.” (1 Ivan 1:7)
Isus im ponovo reçe; “Ja sam svjetlo svijeta I tko mene slijedi, neøe hodati
po mraku, nego øe imati svjetlo œivota.” (Ivan 8:12)
“Dokle sam Ja na svijetu Ja sam svjetlo svijeta.” (Ivan (9:5)
“Ako li u svjetlu hodimo kao æto je On sam u svjetlu, imamo zajednicu jedan
s drugim i krv Isusa Krista Sina Njegova oçiæøava nas od svakog grijeha” (1
Ivanova 1:17)

VRATA
Konaçno, sam Isus je rekao:
“Ja sam vrata, tko uåe kroz mene, biøe spaæen” (Ivan 10:9).
Samo su jedna VRATA, glavna vrata, glavni ulaz. Nema vrata sa strane ili
vrata otraga, samo je jedan GLAVNI ULAZ. Rijeç je o vratima, jednim jedinim
vratima, jednom GLAVNOM ULAZU. Sva ostala vrata su pravljena od
çovjeka i vode u propast. “Onaj koji ne ulazi na vrata u ovçji tor, nego prelazi
na drugom mjestu on je lupeœ i razbojnik” (Ivan 10:1).
“A ovo je volja od onoga koji me je poslao, da svaki koji vidi sina i vjeruje mu,
imati øe œivot vjeçni; i Ja øu ga uskrsnuti u poslednji dan.” ( Ivan 6:40)
“Doåite k meni svi vi koji ste umorni i optereøeni, i ja øu vas okrijepiti. Uzmite
jaram moj na sebe i uçite se od mene, jer Ja sam krotka i ponizna srca. Tako
øete naøi pokoj i odmor svojim duæama, Jer jaram je moj blag, (udobniji) a
moje breme je lagano.” (Matej 11:28-30) çujuøi rijeçi Isus im reçe, “Zdravi
ne trebaju lijeçnika, nego bolesni. Ja nisam doæao zvati pravedne, nego
grjeænike na pokajanje.” (Marko 2:17)

POSINJENJE
A svima koji ga primiæe dade vlast da postanu djeca Boœja: pa i oni koji vjeruju
u ime njegovo. (Ivan 1:12)
 20
“Ovaj Duh svjedoçi naæem duhu da smo Boœja djeca” (Rimljanima 8:16)
“Ja øu vam biti Otac, a vi øete mi biti sinovi i kçeri, veli Gospodin, Svemoguøi.”
2 Korinøanima 6:8
“I predodredi nas sebi za prisvojene sinove po Isusu Kristu, prema ugodnoj
odluci svoje volje, Na hvalu slave svoje milosti. S njom nas dobrostivo obdari
u Ljubljenome, U kome imamo otkupljenje njegovom krvlju, oproætenje
grijeha, prema bogatstvu njegove milosti. Nju nam obilno udijeli sa svom
mudroæøu i razumijevanjem, Saopøivæi nam tajnu svoje volje, prema njego-
voj ugodnosti, onome æto je prije u njemu odluçio: Za provedbu punine
svræetka vremena: obuhvatiti sve pod jednu glavu u Kristu, sve æto je na
nebesima i æto je na zemlji, çak i u njemu. U njemu smo i mi primili svoju
baætinu, (nasljedstvo) poæto smo predodreåeni s nakanom onoga koji sve
radi prema odluci svoje volje, Da budemo na hvalu slave njegove, mi koji
smo veø prije postavili nadu u Krista. U njega i vi vjerujete, poæto ste çuli rijeç
istine, Radosnu vijest svoga spasenja, u njemu ste, prigrlivæi vjeru, i
zapeçaøeni sa onim Duhom svetim, obeçanim, Koji je zalog naæe baætine za
otkupljenje onih æto su postali Boœje vlasniætvo, na hvalu slave njegove.”
Efeœanima 1:5-14)
“Pobjednik, onaj koji ustraje øe baætiniti sve ovo: ‘I Ja øu mu biti Bog, a on
øe mi biti sin’. Æto se tiçe nevjernika, kukavica, otpadnika, odurnih stvorenja,
ubojica, bludnika, vraçara, idolopoklonika i svih laœaca, njihova je sudbina u
jezeru koje gori ognjem i sumporom. A to je druga smrt.” (Otkrivenje 21:6-
8)

TREBA SE ODLUÇITI
Treba se svaki odluçiti sada, danas, dok smo joæ œivi koga øemo sluœiti.
Potreba za izgovoriti to sa svojim ustima i jezikom, je radi toga, jer se treba
obvezati i priznati, da je to tako i da ta osoba ozbiljno misli. Jer ako vi njega
priznate, pred ljudima On øe vas priznati pred ocem svojim. Jer Isus reçe;
“Tko god mene prizna pred ljudima, priznat øu i ja njega pred svojim Ocem
nebeskim. Tko se mene odreçe pred ljudima, i ja øu se njega odreøi pred
svojim Ocem nebeskim.” (Matej 10:32, 33)
“Ako ustima svojim priznajeæ Isusa Gospodina i srcem svojim vjerujeæ da ga
je Bog uskrsnuo od mrtvih, biti øeæ spaæen. Jer vjera srca postiœe pravednost,
a priznanje usta spasenje.” (Rimljanima 10:9,10)
“Jer su svi sagrijeæili i liæeni su Boœje slave!” (Rimljanima 3:23)
Odgovori im Isus: “A tko doåe k meni, sigurno ga neøu izbaciti van!” (Ivanu
6:37)
“Svima koji su ga primili, i njima koji vjeruju u njegovo ime, On je dao pravo
da postanu djeca Boœja.” (Ivan 1:12)
“Ali Bog je pokazao svoju ljubav prema nama time æto je Krist, dok smo joæ
bili grjeænici, umro za nas.” (Rimljanima 5:8)
Ako priznajemo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostiti øe nam
grijehe i oçistiti nas od svake nepravednosti. (1 Ivanova 1:8)
 21

OSOBNA ODLUKA I PRIZNANJE KRISTA

U vjeri se obraøam Isusu Kristu! Uvijek øu biti spreman priznati uskrslog

Isusa pred Gospodinom Bogom i pred drugim ljudima! Priznat øu pred
Bogom svoju grjeænost! Priznajem Isusa Krista kao svog osobnog Spa-
sitelja!
“Zaista, kaœem vam, ako ponovo ne postanete kao mala djeca, sigurno
neøete uøi u kraljevstvo nebesko. Dakle prema tome: najveøi je u kraljevstvu
nebeskom onaj koji se ponizi kao ovo malo dijete.” (Matej 18:3-4)
“Da, Sin Çovjeçji je doæao da traœi i spasi æto je izgubljeno.” (Luka 19:10)

Svakodnevno øu nastojati œivjeti dostojno Gospodina i çiniti njegovu volju u

svemu.
“Tako da œivite dostojno Gospodina, da mu budete ugodni u svemu; da
budete plodonosni svakom vrstom dobrih djela i da napredujete u spoznaji
Boga.” (Koloæanima 1:10)

OBEØANJE ISUSOVO

“Mnogo ima domova u kuøi Oca mojega. A da nije tako, ja bi vam rekao: Ja
idem tamo da pripremim mjesto za vas.” (Ivana 14:2)
“I kad ja idem da pripremim mjesto za vas Ja øu opet doøi i uzeti øu vas k sebi
da vi budete tamo gdje sam i Ja.” (Ivan 14:3)
“Ja vam ostavljam mir, moj mir Ja vam dajem: ne kako ga svijet daje, Ja vam
ga dajem. Neka vas vaæe srce ne muøi, i neka se ne boji.” (Ivan 14.27

OBEØANJE BOGU

IZMOLITE OVU MOLITVU!

Isuse Kriste ti si Sin Boœji, umro si za moje grijehe, ja sam ja priznajem da

sam grjeænik, i otiæao sam svojim putem i ja sam izgubljen. Ja sam spreman
da se odvratim, od mojega grijeha, i povratim k tebi. Boœe ja te molim za
oproætenje, mojih grijeha i budi GOSPODAR moga tijela i duæe i daj mi
duhovne oçi i uæi da te upoznam. Uåi u moje srce i moj œivot, vodi me svojim
putem i uçini me onakvim kakvim Ti hoøeæ da budem. Hvala Ti Boœe na tvom
milostivom daru spasenja. Amen

Ako œelite potvrditi svoju odluku za Krista, ispiæite svoje ime i prezime unutar
navedenog stiha, da bi vam to ostalo kao potsjetnik, kad god çitate Sveto
Pismo.
 22
“Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroåenog Sina, da ne
pogine

(Ime i prezime)...........................................................

..........................................................................................
koji u njega vjeruje, veø da ima œivot vjeçni. ”(Ivan 3:16)

Datum .......................................................................

Zahvaljujem se tebi Gospodine Isuse Kriste æto si me spasio od grijeha i na

tvome milostivom daru vjeçnog œivota! AMEN!

A BOG, izvor nade, neka vas ispuni sa svakom radoæøu i mirom u vjeri, da
napredujete u nadi silom Duha Svetoga. (Rimljanima 15:13) AMEN

NA ZAVRÆETKU EVO JOÆ NEKOLIKO

CITATA IZ SVETOG PISMA

MOØ MOLITVE

“Ako ostanete u meni i ako moje rijeçi ostanu u vama, traœite æto god hoøete,
i bit øe vam, ”(Ivan 15:7)

“Ne brinite se tjeskobno ni za æto, veø u svemu iznesite svoje potrebe Bogu
proænjom i molitvom, sve u zahvalnosti. I mir øe Boœji, koji nadilazi svaki
razum, çuvati øe srca vaæa i misli vaæe u Kristu Isusu.” (Filipljanima 4:6,7)
“Tako, prije svega, molim da se upravljaju proænje, molitve, zazivi, zahvalji-
vanja za sve ljude, za kraljeve i za sve koji su na viæem poloœaju, da
mognemo provoditi tih i miran œivot u punoj poboœnosti i dostojanstvu. To je
dobro i ugodno pred Bogom, Spasiteljem naæim, koji hoøe da se svi ljudi
spase i doåu do potpune spoznaje istine.” (1 Timoteju 2:1-4)
Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana radi mene, tu sam ja meåu njima. (Matej
18:20)

UTJEHA

Bog nam je zaklon i utvrda, pomoønik spreman u nevolji. (Psalam 46:1)

Ne boj se, jer ja sam s tobom; ne obaziri se plaho, jer ja sam Bog tvoj. Ja te
krijepim i pomaœem ti, Ja øu te poduprijeti s mojom pravedniçkom desnicom.
(Izaija 41:10)
Svu svoju brigu bacite na njega, jer se on brine za vas. (1. Petrova 5:7)
Znamo da Bog çini da sve pridonosi dobru onih koji ga ljube; onih koji su
odlukom Boœjom pozvani. (Rimljanima 8:28)
 23
Siguran sam da nas neøe ni smrt, ni œivot, ni anåeli, ni poglavarstva, ni
sadaænjost, ni buduønost, ni sile, ni visina, ni dubina, ni bilo koje drugo
stvorenje moøi rastaviti od ljubavi Boœje, koja je u Kristu Isusu, Gospodaru
naæemu. (Rimljanima 8:38,39)
“Uçite ih da vræe sve ono æto sam vam zapovijedio! I evo, Ja sam sa vama
uvijek, dapaçe, sve do svræetka svijeta.” (Matej 28:20)
Neka vaæe vladanje bude bez pohlepe za novcem! Budite zadovoljni sa
onim æto imate, jer je on sam rekao: “Sigurno te neøu ostaviti; nipoæto te neøu
zapustiti!” (Hebrejima 13:5)

SILA BOŒJA

“Tada se pribliœi Isus uçenicima te im reçe; Dana mi je sva vlast, nebeska

i zemaljska. Zato idite i uçinite sve narode uçenicima mojim! Krstite ih u ime
Oca i Sina i Duha Svetoga! Uçite ih da vræe sve ono æto sam vam zapovijedio!
I znajte, Ja sam s vama u sve vrijeme do svræetka svijeta. Amen. ” (Matej
28:18-20)
Govor i propovijedanje o Kristu ludost je za one koji propadaju, a za nas koji
smo spaæeni sila je Boœja. Buduøi da svijet nije priznao Boga u Boœjoj
mudrosti, odluçi Bog one koji vjeruju, spasiti ludoæøu propovijedanja. (1.
Korinøanima 1:18,21)
“Jer tvoje misli, nisu moje misli, niti su tvoji putevi, (naçin rada) moji putevi.
”Rekao je BOG. (Izaija 55:8,9)
“Jer ti tvrdiæ: Bogat sam, nagomilao sam bogatstvo, niæta mi ne treba, a ne
znaæ da si upravo ti nesretan, i bijedan, i siromaæan, i slijep, i gol. Savjetujem
ti da od mene kupiæ u vatri œeœenog zlata, da se obogatiæ; i bijele haljine, da
se obuøeæ, pa da se ne pokaœe sramota golotinje tvoje; zatim pomasti, da
pomaœeæ svoje oçi, da bi mogao vidjeti. Ja korim i karam sve one koje ljubim.
Prema tome, budi revan i obrati se, evo, Ja stojim na vratima i kucam: Ako
tko çuje moj glas i otvori vrata, uøi øu k njemu i veçerati s njim, i on sa mnom.
Onome koji pobijedi øu dati da sjedne sa mnom na mome prijestolju, kao æto
i ja pobijedih i sjedoh sa svojim Ocem na njegovom prijestolju. Tko ima uho,
neka çuje æto Duh poruçuje crkvama.” (Otkriv. 3:17-22)

KRISTOV POVRATAK

I rekoæe im: Galilejci, zaæto stojite i gledate u nebo? Ovaj isti Isus koji je
uznesen na nebo izmeåu vas opet øe se vratiti isto onako kako ste ga vidjeli
da odlazi na nebo. (Djela 1:11)
Dakle, bdijte jer ne znate u koji dan dolazi vaæ Gospodin! (Matej 24:42)
“Jer øe sam Gospodin sa zapovjedniçkim zovom, s glasom Arkanåela i sa
zvukom trube Boœje siøi s neba i najprije øe uskrsnuti umrli u Kristu. Zatim
øemo mi œivi, mi preostali, biti skupa s njima odneseni u zrak na oblacima u
susret Gospodinu. I tako øemo zauvijek biti sa Gospodinom.” (1. Solunja-
nima 4:16,17)
 24

VJEÇNA DOMOVINA

“Gospodin øe me izbaviti od svakog opakog pothvata i saçuvat øe me za

svoje, nebesko, kraljevstvo. Njemu slava u vijeke vjekova! Amen! ” (2.
Timoteju 4:18)
“A sad, oni teœe za boljom, to jest za nebeskom (domovinom). Zato ih se Bog
ne stidi, ne stidi se nazvati se njihovim Bogom. Zbilja im je pripravio grad.”
(Hebrejima 11:16)
“Neøe biti viæe niæta prokleto. Prijestolje Boœje Janjetovo bit øe u gradu.
Sluge Boœje klanjati øe se Bogu i gledati øe njegovo lice. A njegovo øe ime
biti na njihovim çelima. Neøe viæe biti noøi; i neøe trebati svjetla od svjetiljke,
ni svjetla od sunca, jer øe nad njima svijetliti Gospodin, Bog i oni øe kraljevati
u vijeke vjekova. ”(Otkrivenje 22:3-5)
“Tada çuh jaki glas koji dolazi od nebeskog prijestolja, govoreøi: Gle, evo
stana Boœjeg meåu ljudima! I On øe stanovati s njima: i oni øe biti njegov
narod, i sam Bog, biti øe s njima, i biti øe njihov Bog. I Bog øe otrti svaku suzu
s njihovih oçiju, i smrti viæe neøe biti; neøe viæe biti ni tuge, ni jauka, ni øe viæe
biti boli, jer stari svijet proåe. (Otkrivenje 21:3,4)

ÇOVJEKOVA SREØA

Blago çovjeku koji ne slijedi savjeta bezboœnika, ne staje na putu

grjeæniçkom i ne sjeda u zbor podrugljivaca, veø uœiva u Zakonu Boœjem; o
Zakonu njegovom misli dan i noø. On øe biti kao stablo zasaåeno pokraj voda
tekuøica æto u svoje vrijeme plod donosi, liæøe mu nikad neøe uvenuti, i sve
æto god radi dobrim øe uroditi. Nisu bezboœnici takovi ne, nisu takovi! Oni su
kao pljeva æto je vjetar raznosi. Stoga se bezboœnici neøe odrœati na sudu,
ni grjeænici u zajednici pravednih. Jer Bog zna put pravednih, a put
bezboœnih øe propasti. (Psalam 1)

Jedino Biblija moœe dati odgovor na slijedeøa vaœna pitanja!

ODAKLE SAM?
ZAÆTO SAM NA SVIJETU?
KAMO ØU POSLIJE SMRTI?

“Æto, dakle, koristi çovjeku ako dobije cijeli svijet, a izgubi svoj œivot? Æto li
moœe çovjek dati kao otkupninu za svoj œivot?” (Marko 8:36.37)

>AMEN<