Doc. mr.

NINA TERZle

METODICKA ZBIRKA ZADATAKA IZ OTPORNOSTI MATERIJALA

(I 010)

Sarajevo, 1986.

Doc. mr. Nina. Terzi6

r·'IETODOLOSKA ZBIRKA ZADATAKA IZ OTPORNOSTI l'1ATERIJALA - I DIO

RECENZENTI:

Prof. dr Branislav Verbic, dipl.inz. grad. Doc .• Stevan Kebelji6, dipl. inz. grad.

GLA~~I I ODGOVORNI UREDNIK:

Prof. dr Nadezda Knezevi6-Vuksanovic, dipl.inz.grad.

TEHNICKI UREDNIK:

Nermina Lortcarevic

liEKTOR: Iviea Simunovi6

DA~rILOGRAF: Advija Usanovic

IZDAVAC:Gradevinski fakultet u Sarajevu Hasana Brkica 24

TIRAZ: 500 primjeraka

STAMPA: "GRAFUS" Sarajevo

I

PREDGOVOR

OSNOVNE KORIS<::ENB OZNAKE

f. ANALIZA NAPONA I DEFORMACIJA

1.1. TEORIJSKE OSNOVE

1.2. RIJESENI ZADACI

1.2.1. Analiza napona

1.2.2. Analiza deformacija 1.2.3. Veza napona i deformacija

1. 3. Z}I.DACI ZA SAHOSTALNU V,JEZBU 1.3.1. Analiza napona 1.3.2. Analiza deformacija

1. 3.3. Veza napona i deformacij a

/'\

( 2) AKSIJAUW NAPREZANJE

2.1. TEORIJSKE OSNOVE 2.2. RIJESFNI ZADACI

2.2.1. Staticki odredjeni sistemi
2.2.2. Staticki neodredjeni siste)TIi
2.2.3. Spojevi aksijo1no opterecenih e1emenata
2.3. ZAD.?lCI ZA SAMOSTALNU VJEZBtJ
2.3.1. StaticH oaredjeni sistemi
2.3.2. Staticki neodredjeni sistemi
2.3.3. Spojevi aksija1no opterecenih e1emenata 3. TORZIJA ILI UVIJANJE 3.1. TEORIJSlm OSNOVE 3.2. RIJESENI ZADACI

3.2.1. Staticki odredjeni s i s t.er-f 3.2.2. Staticki neocreCijeni sistemi 3.3. ZAD!',CI ZA SAr~OSTALNU VJEZBU

3.3.1. Statir.ki odredjeni sistemi 3.3.2. Staticki neodredjeni sistemi

3.4. PRILOG- TABELA KOEFICr.TE"T.~TA ci, f i 1- Z'ft PRAVOUGLE POPRECNE PRESJEKF

III

1 13 13 48 63 77 77 81 84

87 92 92

U4 161 168 ]68 169 177

181 ] 86 186 203 232 232 234 238

II

(i) SAVIJANJE

4.1. TEORIJSKE OS NOVE . 4.2. RIJESENI ZADACI

4.2.1. Proracun rnomenata: 'lnerqije

4·:)~~··S.!.atickf 6¥~~:.~!·~> (~.3. ~_tgtl~kCr;eO_d..l:'~gj~Il.L~l S~ 4.3. ZADACI ZA SAMOS'PALNU VJE~BU

4.3.1. Proracun momenata inercije

4.3 • .2. Staticki odredjeni sist~rni 4.3.3. Staticki neOd~~d1~~isj,s.temr/·

PRILOG - TABLICE VALJANIH PROFlLA PREMA JUS-u I DIN-u

4.4.

4.5. LITERATURA

Strana

239 258 258 273 373 393 393 396 402

405

414

III

PPEDGOVOP

Metoaicka Zbi.rka zaClataka Lz 0tpornosti ma.teri.j ala sast.avljena je tako d a omoqudd, l.ak se usvajanje i p rak t i.c nu primjenu teorijskih znanja iz ovog predmeta.

Zbirka je zbog velikog broja zCl.dataka i detaljnog opisa njihovog rjesavanja po dd j e Lj en a na ova dijela tako da svaki dio za sebe predstavlja iZ"jesnu cjellnu i bi6e stamplln kao odvojena knjiga.

Radi lakseg koristel'lj'a Zbirke materija je iznesena po poglavljima. Na pocetku svakog poglavlja ukratko su iznese-

ne teorijske osnove , zatim

je detaljno rijesen veci broj

primjera, a na kraju je dat izvjestan broj zadataka za samostalnu vjezbu za koje su same prilozeni rezultati. Pri izradizadataka posebna paznja je posve6ena metodologiji njihovog rjesavanja.

I dio Zbirke obuhvata slijede6a poqlavlja:

1. analizu naponai deformacije,

2. aksij alno naprezanje,

3. torziju ili llvijanje i

4. savijanje.

Na kraju cetvrtog pOglavlja date su kao prilog tablice najces6e koristenih valj anih profila p rema JtJS-u L DIN-u.

II dio Z-birke obuhvata slozena naprezanj II kao i prooleme stabilnosti.

lako saddaj, redoslijed i metodologija izlaganja odgovaraju s ad asn j em programu na Gradjevinskom fakultetu u Sarajew vjerovatno ce Zbirka biH od koristi i studentima c'\rugih tehnickih fakulteta.

Pri pripremanju Zbirke koristena je postoje6a literatura iz koje je, uz dodavanje sopstvenih za ovu Zbirku smisljeni~ i izradjenih zadataka, izabran i obradjen znatan broj primjera.

Autoru je prijatna duznost do. se zahvali recenzentima prof.dr B.Ve;rbicu i ooc.S.Kebeljicu za trud ulozen pri recenziji Zbirke, kao i asistentu S.Meleru koji je pri temeljHom pregledu rUkopisa uocio neke propuste i greske i pomogao ds se one otklone.

IV

Autor ce takodje biti zahvalan svim citaocima Zbirke koji ukazu na uo6ene greske· i nedostatke.

Sarajevo, 1986.god.

ootere6enje

iT

OSNO\l'JE KORI~TRNE' OZNl>KB

F - sila, \:1\], N;

c:r - k.ontinualno optere6enje, kN/m, "lIm.

M - moment sile, k1\]m, Nm;

X - nepoznata sila ili moment, kN, kNm;

Presjecne sHe

N T

M ,M z y

Mx

M

- aksijalna sila, k"1, N;

- transverzalna sila kN, N;

- rromerrc savijanja, kNm, Nrn.

- moment uvijanja, kNm, Nm;

- moment od jedinicnog opterecenja.

Komponente napona i deformaciie

- normalni napon, MFa

- tangeneijalni, ill -smicuci napon ~Wa,

- ekvivalentni ili uporedni napon, MPa.

- relativno izduzenje i1i relativna linearna deformaeija

- relativna ugaona deformaeija ili ugao smieanja

- izduzenje nosaca duzine i, mm;

- pomjeranje presjeka K u praveu ose nos ac a , rom;

- ugao uvijanja poprecnog presjeka K, rad,. 0

- ugib poprecnog presjeka K, rom;

- ugao zaokreta (pri savijanju) popzeonoq presjeka K,

rad, 0;

GElometrijske karakteristike presjeka

A SZ,Sy Ze' Ye Iz' Iy

- povr sf.na pep reonoq presj eka, em2, rom2;

- static!:i moment povr sf.ne za OSU z,y, em3 , rom 3 ;

- koordinata tezista poprecnog presjeka, em, rom,

- moment inereije poprecnog presjeka. za osu z;y ,em4 , rom 4 ;

- otporni moment poprecnog presjek~

3° 3

- polarni otporni moment, ern , mm ,

- torzioni otporni moment poprecnog

3 3. za osu z,y,em ,mm ,

VI

- polarni moment inereije

4 . 4

em , m:rr ,

torzioni moment inereije poprecnog presjeka,

4 4

em , mm ;

Konstante materijala

E - modul elasticnosti, MPa,

G - modul smieanja, MFa,

--oJ - Poasonov koefieijent

0(, - koeficijent linearnog sirepja usljed prirastaja

temperature za 1°C.

1 • .II.NALIZA Nl>.PONA I DEFORMACIJA

1. 1. TEORIJSKE OSNOVE

Anal iza napona

cvrsto tijelo proizvoljnog oblika izlozeno djelovanju sistema spoljnih sila se deformiSe i u njemu se pOjavljuju na odredjen nacin rasporedjene unutrasnje sile.

Granicna vrijednost prirastaja vektora unutrasnjih sila na jedinicu povrsine presjeka u nekoj tacki, za odredjeni presjek kroz tu tacku, naziva se ukupni. napon. Kako se kroz tacku napregnutog tijela moze povuci beskonacno mnogo ravni,

u toj tacki postoji beskonacno mnogo vektora ukupnog napona. Skup svih tih vektora naziva se stanje napona u nekoj tacki i odredjeno je sa sest medjusobno nezavisnih velicina koje se zovu komponentalni naponi.

U Dekartovom kocrdinatnom sistemu te kompcnente prikazujemo matricom tenzora napona ili, kratko, tenzorom napona koji ima oblik:

Gx r-cxy l:' :,:z
S=b . i(:;yx C;;y ~yz
iJ
r., 'T zy Gz , ••• (1.1)
s tim da je:
rc: -L r., = 'Czx' ~z ='0
xy - yx' zy Gx' c, i Gz su norma1ni naponi, a tXY' r., i't'yz su tangencijalni ili smicuci naponi.

Na 81.1.1. prikazani su pozitivni komponentalni naponi na elementarnom kvaderu isjecenom U okolini izabrane tacke opterecenog tijela.

l:xy} ...

6y

••• (1.2),

- 2 -

Dirnenzija napona je sila/povrSjna (uobicajena jedinica je MPa= 106 Pa = 106 ~l.

y

dy

z

81.1.1.

Najopstije stanje napona u tacki naziva se prostorno,

a postoje i specijalni slucajevi kao sto je ravno stanje i linearno stanje napona.

Ravno stanje napona

8tanje napona u nekoj tacki je ravno, ako naponi za bi- 10 koju presjecnu ravan kroz tu tacku djeluju u jednoj ravni. Ako usvojirno da je u ravni sa norrnalorn z, G =0, t:: =0 i t:: =0,

z zx zy,

tada tenzor napona irna oblik:

- 3 -

a e1emenat isjecen iz tije1a u kome vlada ravno stanje napona sa komponentalnim naponima prikazan je na Sl.1.2.

y

)(

z

81.1.2.

Uobicajeno je, radi jednostavnosti, da se ravno stanje napona u tacki prikazuje kako je dato naB!.!.3.

",\

)(

81.1.3.

Ako su nam poznati komponentalrii naponi Gx' Gy i 'CXy' (stanje napona u tacki je poznato) mozemo izracunati normalni i tangencij alni napon za b I l.o koju pres jecnu ravan, kroz tu tacku,

- 4 -

cija norma1a n zak1apa sa x osom ugaof,(S1.1.4) koristeci sljedece obrasce:

G -G f <:r' f

t = - x y sin2 + u cos2

n1 2 xy

(1.3. )

Presjeci na koji~a dje1uju ekstremni norma1ni naponi nazivaju se glavne ravni i nj!hov po1ozaj je odredjen ug1om:

(1.4.)

Jednacina (1.4.) ima dva korijena, od kojih jedan odredjuje ravan najveceg, a drugi ravan najmanjeg norma1nog napona. Najveci normalni 'n apon obi1jezava se sa G l' a najmanji sa 82

i nazivaju se glavni naponi, a njihova vrijednost dobija se po obrascu:

x

81.1.4.

eJ.,.!l.)

- 5 -

I'ravci djelovanja g1avnih napon a nazivaju se ob Lcn o glavni pravci ili glavne ase i obiljezavaju se sa (1) i (2) (51. 1. 5.) •

y

(2)

x

81.1. 5.

Tangencijalnl naponi u glavnim ravniro<l su jednaki nuli, a polozaj ravni u kojima se javljaju ekstreroni tangencijaIni naponi dobija 5e iz izraza:

~ -6

tg 2 f 2= - 2;; y (1. 6 • )

xy

I jednacina (1.6.) ima dva kOrijeria koji odredjuju. dvije roedjusobno okomite ravni sa norroalama I i II. Ekstremne vrijednosti tangencijalnog napona dobijaju se po obrascu:

t'max min

(1. 7.)

a normalni napon koji djeluje u ravnima ekstreronih smicucih napona 1e:

(1.8. )

- 6 -

(1.9. )

Takodje se maksimalni, odnosno minimalni tangencijalni nap on moze, ako su poznati glavni naponi, odrediti po obrascu:

~ max min

Kako je vee receno, za tacku napregnutog tijela, ko-

ja se nalazi u ravno.m stanju napona, stanje napona je poznato, ako suzadane tri medjusobno nezavisne komponente tenzora napona. Promjena normalnog itangencijalnog napona u proizvoljnoj tacki, u zavisnosti od presjecne ravni, moze se i graficki interpretiarati pomo6u Morovog . (Mohr) k ruqa riapona cija je jednacina:

y "

Ii

... (1.10.)

Primjena obrazaca za p ro r acun i graficko odredjivanje komponentalnih napona pomoeu Morovog krug~ biee detaljno prikazan,\ na p r'Lmj e r'Lma ,

x

81.1.6.

- 7 -

prostorno stanje napona

U bilo kom koso~ presjeku kroz tacKU prostorno napregnutog tijela mozemo odrediti komponentalne napone ako nam je poznato sest medjusobno nezavisnih komponenata tenzora napona

{G x ' Gy' C;z' ~Xy' It'yz' ttxz} ko r Ls t.ed i, obrasce:

G =G cos2J+G cos2j3+G cos2{ +2(t cosoLcos,4+~ cospcosS +

n x y z xy r yz

'G nl= Gxcos olcos ..L.l + G yCOS fcos /\ + G zCos f cos [1+ T xy (cos Jcosfl + + cos(6cos ell) + rtyZ (cos/Jcos r 1 +cos [COS j!J 1) + tC xz (cos Jcos 1'1 + + cos (cos Jl)

(l.ll. )

gdj e su uql.ovf J ,j:Ji f uglovi koje normal a 11 na posmatrani presjek zaklapa sa koordina_!:JliI'\ osama x y z, a ug10vi 11,(31.. i61 su uglovi koje tangenta l zaklapa sa odgovarajucim koordinatnim osamaxy z ,

Ekstremne vrijednosti normclnih napon~, glavne napone Gl, G2 i <33, pri cemu je G 1?G2#G3, dobijamo kao rjesenje kubne jednacine:

o

... (1.12)

gdje su Il, I2 i I3 invarijante napona, koje seodredjuju po obrascima:

Il = Gx+ Gy+Gz· =Gl+G2+ G3

~ 2 '2 2

I2 = I..::>xGy + Gx Gz 4-GyG z- 1:' xy'" lxz -"Cyz =

= 61 G2+G2~ 3+GIG 3.

(1.16)

- 8 -

(1.13)

Ekstremne vrijedriosti tangencijalnog napona o4redjuju se po formu1ama:

t; 1 = G2~G3,r2= Gl~G\ 't 3= Gl~~2

.... (1.14}

pri cemu je najve6i

T max = '[;2

... (1.lS}

Analiza deformacija

Pod uticajem spoljnih. sila tije1amijenjaju svoj oblik

i zapreminu, tj. deformi$u see Deformacija tije1a mMe se ppisati s jedne strane pomo6u pomjeranja njegovih tac~kat a s druge strane, usljed deformisanja tije1a, mijenja se razdaljina izmed.j.u dvije uoe ene tacke tijela kao i pravac duzi koj a spajate dvije tacke. Podaci 0 promjeni velicine duzi u okolini posmatrane tacke tijela izrazavaju se specificnim izduzenjem odnbsno, linijskom deformaci jom i11 dilatacijoIll E pri cemu. je poj am dilatacije vezan za tacku i pravackroz tu taaku~ tj.:

Podaci 0 'promjeni pravca bilo koje duzi kroz tacku,tj.

o promjeni ugla izmedju uccend.h pra-vacaizrazavaju SEl ugaonom . deformacijom iIi uglom smicanja ~. Ugaona deformacija se defini-

< • •

se kao promjena .... ugla unekoj tacki izmedju dva P:t":''Qt;)i'l:;!10 okomi-

ta pravca crt i 1) i u razlicitim tackama za razlicite pravce je razlicita:

- 9 -

t:~ = t nl (x,y,z)

(1.17. )

Rao pozitivna linijska deformacija (to je bezdimenzionalna velicina) smatra se pove6anje duzi, a kao pozitivna ugaon a deformacija smanjenje pravog ugla, pri cemu se skup linijskih i ugaonih deformacij a z a sve mogu6e pravce kroz posmatranu tacku tijela naziva stanje deformacije u tacki. Tri dilatac1je ex' Cy iCz i tri ugla smicanja «: Jxz i /;zy nazivaju se komponentalne deformacije u sistemu xyz koordinatnih osa i u potpunosti odredjuju stanje deforrnacije u tack!. Tenzor deformacije ima oblik;

ex ~(xy ~ t' xz
D 1:.( c.y ~ t;z (1.18. )
? yx
~. y: zx ~rZy Cz Veze izrnedju pornjeranja u,v i w u pravcu koordinatnih osa i kornponentalnih deforrnacija date su relacijama:

c = 0w

z -ez

Poseban slucaj stanja deforrnacije u tacki je ravno stanje. deformacije.

Ravno stanje deforrnacije

Ako je u nekoj tacki pomjeranje u pravcu jedne koordinatne ose jednako nuli, a drugadva pomjeranja ne .zavise od te koordinate, onda u toj tacki Lmamo ravno stanje deformacije.

(1. 23.)

- 10-

Ako usvojimo da je pomjeranje u pravcu z ose jednako nuli, posmatracemo pomjeranje tacaka u OXY.ravni, au skladu s tim tenzor deformacije ima oblik:

D =

jr yx

... (1.20.)

Dak1e, za odredjivanje stanja deformacije u tacki, u kojoj vlada ravno stanje deformacija, potrebno je znati tii medjusobno nezavisne kornponente tenzora deformacije C:x,~y i Jixy ili neka tri njima ekvivalentna podatka. Izrazi za linijsku i

. .

ugaonu deformaciju proizvoljnog pravca.n (kroz posmatranu tacku)

pod uglom I prema x osi glase:

(1.21. )

Ekstremne vrijednosti dilatacija u nekoj tacki zovu se glavne dilatacije i date su izrazima:

(1.22.)

gdje ae znak(-f) odnosi namaksimalnu dilatacijuC l,a znak(:-) na minimalnuC2• Polozaj glavnih osaili glavni pravci defo:rmacije (koji ostajumedjusobno upravni i poslije deformacije) odredjuju,se po obrascu:

Treba naglasiti da se kod izotropnog tijela pravci glavnih deformacija i glavnih napona poklapaju.

- 11 -

Kod eksperimentalnog odredj ivanj a stanj a deformaci je najcesce se mjere dilatacije u tri unaprijed data pravca,pa

se rjesavanjem tri linearne jednacine sa tri nepoznate Lz r acunavaju komponentalne deformacije E y;_,Cy i 6xy ill pakCli c2•

I ravno stanje deformacije u nekoj tacki tijela prikazuje se grafic~ipOmocu~orovog kruga qeformacije u koordinatnom sistemuC, i8: i za zadato stanje deformacije mozemo pomo cu Morovog kruga deformacije naci linijske i ugaone deformacije za p~oizvoljne pravce.

Veze napona i deformacije

U slucaju Lzoti.ropnoq idealno elasticnog tijela sve veze izmedju napona i deformacije mogu se izraziti sarno pomocu elasticnih konstanti E i~ gdje je E modul elasticnosti, a-\l

je Puasonov (Poisson) koeficijent ili koeficijent bocne kontrakcije. pri tome se uvodi konstanta G", 2 (l! V) koja. se naziva modul klizanja. Komponente tenzora· deformacije izrazehe pomocu komponenata tenzora naponadobijaju Se poobrascima (Hukov zakon):

ex = ~ ~x- ))(Gy+Gz) ] Cy ~ [C;y-» (~z+Gxtl Cz = ~ [Gz- Y (Gx+Gytl '/)xy= ~'lXy

(1.24. )

1 6yz= G't'yz

6xz': ~ 'Cxz

NaveS6emo jos vezu izmedju kubne dilatacije e (specificna promjena zapremine)~. koja predstavlja prvu invarijantu stanja deformacije (e=C x+Cy+EZ=C1 +E2+C3) i srednjeg norma1nog napona Gs' koji predstav1j a trecinu prve invarijante stanja napo-

~ Gx+ Gy+Gz ~1+G2+G3

(0 s= ~- = )

- 12 -

Ako su riam poznate komponente tenzora deformacije komponente tenzora napona dobicemopomocu izraza:

G x = (l!V) [Cx+ 1~2Y CC"x+Cy+Cz)] Gy = (l!V) !;=y+ 12z'V (Cx+Cy+Cz)] Gz = (l!V) [Cz + 1~2v (C x+Cy +Cz)] 't xy= G txy

rtyz= G fyz

(1.25.)

Ako u tacki tijela vlada ravno stanje napona, tj. ako je n s p r , G z=O, lzrazi za proracun komponenata naponaGx iGy pre1aze u jednostavniji ob1ik:

Gx = 1~:::tJ:2 (Ex+~Cy) G y = 1-~2 (Cy +-\)Cx)

(1.26.)

na

koja glasi:

e =

3(1-2)))8

E s

(1.27.)

- 13 -

1. 2. RIJESENI Zl'.DACI

1.2.1. JI.NALIZA NAPONA

ZADATAK 1. 2.1.

U tacki K, u kojoj vlada ravno stanje napona, poznate su vrijednosti komponenta1nih naponaG _"G i IY • Odrediti

. x y ~

analiticki i graficki:

a) vrijednosti i pravce glavnih napona,

b) najve6i tangencija1ni napon kao i po10zaj ravni u kojoj se javlja,

c) komponenta1ne napone u kGsom presjeku, cija norma1a sa x osom zak1apa ugao 1 =600•

Gx = 40 MFa
Gy =-20 MFa
't.xy= 30 MFa. Rjesenje:

Prvo se nacrta slika e1ementa isjecenog iz okoline tacke K,. za koju su poznati norma1ni. i tangencijalni napon i., sa naznacenim smjerom dje10vanj a tih n apona u usvo j enom koordinatnom sistemu.

y

IGY=20 t-APa ,...::=t=-~<ry)(

'lXy= 30t4P a ____.(Qx .. IJJ MPG.

81.1.7.

- 14 -

Zatim se obicno zadatak prvo rjesava ana1iticki, po redoslljedu kako je naznaceno u tekstu zadatka, nakon cega se trazene vrijednosti odredjuju konstruisanjem Morovog kruga, tj. graficki.

a) Vrijednosti glavnih napona odredjuju se po obrascu (1. 5.)
s tim da se zadate komponente uvrstavaju sa svojim znakom:
40-20 + l (40;20)2 I
G1,2 z-- + 302 :;: 10 .:t 43 G1 = 53 MPa,

G2 = -33 MPa

Rao kon tro1a nume r i.dkoq rjeeavanj a j ednac Lne (1. 5) koristi se prva invarijanta napona koja za ravno stanje napona glasi: zbir norma1nih. naponana dvije medjusobno okomite ravni je konstantan, tj.:

const.

U naeem slucaju:

40-20 = 53-33 = 20 MPa.

Ugao koji odredjuje ravan maksima1nog, odnosno minirna1- nog norma1nog napona odredjuje se po obrascu (1. 4.) :

Moze

se pisati i na slijedeci nacin:

22030 ", a I" ~ I' + -!.. - 22030 ~+900 = 112030 ~ 1 - 1 .r.-

ostaje joe da se odredi da 11 u ravni odredjenoj ug10m 11 dje1uju napon 81 ili n apon ~2. Da bi to utvrdili uvz-s t Lc emo vrijednost ug1a flu p rvu jednacinu (1. 3.) •

- 15 -

r.\ 40-20 + 40+20 cos 450+30 sin

bn(f1) = -2- ---r-

Dobivena vrijednost n apona pokazuje da u ravni cija norma1a sa x os?m zak1apa ugao 11= 22030' dje1uje naponG, l'

Kao kontro1a gore dobijene vrijednosti moze pos1uzi-

ti i pravilo da glavni napon 81 dje1uje u pravcu koji je zaokrenut zaugao f 1 od pravca d j e l.ovan j a a1gebarski ve6eg zadatog norma1nog n apon a ,

y

Dobijen'i rezu1tati, vnih napona. prikazuju se nil, bilo kao na 81.1.8. i1i kao

81.1.8.

tj. pravac i smjer djelovanja glapravilno orijentisanom e1ementu, na 81.1.9.

y

81.1.9.

b) Vrijednost maksima1nog tangencijalnog napona dobija se po obrascu (1. 6.) :

't max = ~ (40?0) 2 + 3021 = 43 MPa

_JJ 40+:20

tg 272 = - ~ = -1

- 16 -

~~nimalni tangencijalni napon se od maksimalnog razlikuje sarno po znaku. Ravan djelovanja maksimalnog ili minimalnog tangencijalnog napona odredjena je uglom.f'2 po obrascu (1. 7.), tj.:

I ovdje se moze uvesti oznaka 1;' i 1'2 i to se moze napisati bilo kao

Hi pak preko pozitivnih uglova

I I"
2-12 1'35° i 2 2 = 315°, odnosno
(' 67°30 ' -/' - 157030 '
2 2 - Dabismo utvrdili koji smicuci napon djeluje u ravni cija je norraaJ.a data ug10m i 2' uvrstimo srac~natu vrijednost ugla -f 2 u jednacinu (1.3) za komponentu tangencija1nog napona u kosom presjeku:

~ if = - 40+20 sin (-450)+30 cos (-45°)=43 MPa=t

L nQ. 2) Z-- max

Dpbivena vrijednost smicuceg napona pokazuje da u ravni cija normala sa x osom zaklapa ugao -12=.,.22°30 'djeluje maksima1- ni tangencijalni napon. Da bi mogli prikazati naponsko stanj'i:! .n a elementu na cijrum ravnima djeluje ekstremni smicuci napon u~-

)

varno po obrascu (1.8.) vrijednost normalnog napona:

- 17 -

,.4 40-20

Gn (-{'2) = z- = 10 MPa

Dobijeni rezultati na pravi1no orijentisanom e1ementu mogu s e prikazati ili )cao na 81.1.10. ili kao na 81.1.11.

y

81.1.10.

Sl.1.1L

Vrijednost maksima1nog tangencija1nog napona smo mogli odrediti i koriste6i izraz (1.9.):

I'r' = 53?3 = 43 MP, a.

vmax

•

- 18 -

c) Komponentalne napone u kosom presjeku cija normala zaklapa sa x osom ugao.f'= 600 dobijamo po obrascima (1.3.):

G n = ¥ + ~ cos 1200+30 sin 1200= 21 MPa;

~x-Gy

"Gn1= - 2-

Dobijeni rezu1tati sa pravilnom orijentacijom prikazani su na SI.1.12.

J

S1.1.12.

Ovim je zadatak z avr sen analitickim putem, pa cemo nezavisno od dobijenih rezu1tata cio zadatak rijesiti koriste~ ci Morov krug napona.

I ovdje, kao prvo, prije sam~ graficke konstrukcije crtame skicu e1ementa, isjecenog iz okoline tacke K za koju SU zadani norma1ni i tal1gencija1ni naponi, sa naznacenimsrnjeroIll dje- 10vanja tih napona, tj. ponovimo sliku 1.7. (Sl.1.13).

US,vajamo koordinatni sistem u kome na apscisnu osu nanosimo norma1ni napon, a na ordinatnu tangencijalni napon u pogodnoj razmjeri. Usvojicemo za nas slucaj 1 cm~ 10 MPa. U toj· razmjeri nanosimo naponGx = 40 MFa na pozitivnu osuG, a odgovarajuci tangencija1ni napon'txy = 30 HPa na pozitivnu osu~. Tako dobijena tacka A (<3 x ' tc'XY)' cije su koordinate komponentaIni naponi u ravni sa normalom x predstavlja jednu tacku Morovog kruga. Druga tacka, B,de se dobiti ~a komponentalne napone Gy i

- 19 -

y

x

~y= 20MPa " 'tyx

C;x f:xy

r.; yx

S1.1.13.

~ koji v1adaju u okomitom presjeku, tj. presjeku sa norma-

yx .,...I

10m y. Na negativnu osu ~nanosi se vrijednost ~y= -20 MPa,a

zatim n a negativnu osu r:r: vrijednost -30 MPa. Ovdje je potrebno razjasniti slijedece: pri konstruisanju Morovog kruga svaki proizvo1jan presjek kroz izabranu tacku posmatra se u'sistemu dvije medjusobno okomite ose od kojih se jedna (apscisna osa) pok1apa sa vanjskom norma10m, a druga (ordinatna osa) je okomita na nju (zaokrenuta za pozitivan ugao j\\ /2). Zato je u na- 13em zadatku, (Sl.1.13a) za presjek cija se vanjska norma1a poklapa sa pozitivnom osom y, tangencija1ni napon rcyX negativan. Spajanjem tacaka A i B dobija se na koordinatnoj osi G centar C kruga ciji je po1uprecnik CAodnosno CB.

nay

Sl.1.13a

- 20 -

~MPa}

S1.1.14.

x

t"max

(1)

Tako konstruisan odnoano nacrtan krug (S1.1.14) naziva se 1Ilorov krug napona zatacku ~. Na osi G dobijene su dvije taeke FiE koje odredjuju giavne napone, tj. ocitana duZina OF predstavlja rnaksirnalni normalni napon 61= 53.MPa, a po s t.o je tacka E na negativnoj osi G (a OE= 62 ) dobi j amo minirna1ni normalni napon 62 = -33 t>1Pa. Rako tac~e E i F leze na Gosi tangencijalni n apon I u ravnirna gdje vladaju glavni naponi su j~dnaki nuli.

- 21 -

U sk Ladu sa jednacincm (1.4) ugac ACA' jednak je uglu

2 {1' a ako povuc erro pravac EA (pri cemu je E krajnj a lijeva tacka na Mcrcvom krugu) ugac AEA' jednak je uglu -f1- kac periferni ugac.Pravac EA je pravac x os e na Mcrcvcm krugu. i od njega se cdmjeravaju ug12vi -(, pri cemu je na krugu pczitivan smjer ugla f u smj~ru kret.anjakazaljke na satu. S tcga je ccitani ugac

..p 1 poZitivan i iznosi 11= 220.33" a os a (1) se pck1apa sa G csOvincm. Najvec~ tangencijalni napcn ima tacka G na Mcrcvcm krugu, a najmanji tacka H. Duz CG=CH jepnaka je po Lupzrecrid.ku kruga, r-c;max= 43 MFa.

Tacke G i H imaju iste apscise koje predstavljaju ncrmalni napcn na pcvrsini gdje v1ad.a$kstremni tangencijalni napcn, tj. 6n (f 2)' DUZOc je 8n (,02) =1.0 MFa. 5pajajuc;. tacku G sa E dcbijamo ugao GEA kcji predstav1ja ugac, kcji ncrmala na ravan u kojcj vlada maksima1ni smicuci napcn zaklapa sa x csom, To. je ugao -fz i u nasem primjeru -12 je negativan, tj. ocitavamc:

Na'Morovom krugu je ocigledno d a su ravni ekstremnih tangencijalnih napona zao.krenute za 'li' /4 U odnoau na glavne ravni. (51.1.14).

Do. s ada smo graficki rijesili zadatak pod a) i pod b) :

a)

b)

rr' . = 43 MFa

'\' max

U kosom presjeku cija no.rmala zaklapa ugao-f= 600. sa X. csom ko.mpo.nente napon aIodnos no tacku na Mo.ro.vo.m krugu, cije

~90.rdinate predstav1jaju ko.ropo.nente Gni 'LyJdo.bij amo ako u

pbzitivno.m smjeru (a to. je na Mcrcvo.m krugu smjerkretanja kazaljke na satu) nanesemo od ose x uqao -f= 600. i povucemo pravu iz tacke E. Ko.o.rdinate tacke t-1. u ko.jOj ta pr ava presjeca Mo.ro.v krug su;

c)

G = 21 MFa, n

a

tC nl= -41 MFa.

{-70

S = "3~

-30 20 o

- 22 -

Sad~ cemo prikazati re.zultate grafickog r j e sen ] a na pravi1no orijentiranom e1ementu (S1.1.15).

(a)

S1.1.15.

ZADATAK 1. 2.2.

Za tacku K napregnutog tije1a poznat je tenzor napona u sistemu xyz

Odrediti:

a) tenzor napona u sistemu g1avnih osa i nacrtati semu dje1ovanjakomponenata napona u tom sistemu,

b) tenzor napona u sistemu cije su ose norma1e n av ravnd u kojirna dje1uju ekstremni tangencija1ni naponi i prikazati pravac i smjer njihovog djelovanja na pravilno orijentisanomelementu,

c) tenzor napona u sistemu x'y' osa koje su zaok ranut.e za ugao -f'= 1200 u odnosu n a zadani sistem xy,

d) dobijene vrijednosti provjeriti .pomocu Morovog kruga n apona ,

- 23 -

Rjesenje:

Kako su komponente tenzora napona GZ' t'xz i 0yz jedna-

ke nu1i, u tacki K v1ada. ravno stcmje napona, pa zadato naponsko stanje mozemo sematski predstaviti kao na 81.1.16, a za rjesavanje zadatka koristiti formule koje vaz~ za ravno stanje napona.

y

+2C MPa.

~

70MPa

30MPa 20 MPa

x

81.1.16.

a) U sistemu glavnih osovina komponente tenzora napona dobijaju se po formuli (1.5):

6i,2 = -70?0 ±~(""70?0)+3021= -2S±a4

G 1 = 29 MPa <32 = -79 MPa

Kontrola (I invarijanta):

-70+20 = 29-79 = -50.

xako je u sistemu gla.vnih osa (1) i (2) tangencijalni napon jednak nuli, tenzor napona ima ob1ik:

S = {': -7~} MP,

Polozaj glavnih osa odredjujemo po formuli 1.4.

tg 21 = 2. (-30) , 1 -70-20

0,67

- 24 -

Da bi ~tvrdili da li ugao 11 odredjuje ravan u kojoj djeluje napon~1 ili 62 postupamo kaou primjeru 1, tj. uvr+ stavarno ugao 1'1 u jednacinu (1.3.)

-70+20 + -70-20 0 0

--";"";'2;;';;;' 2 cos 33 40 <: 30 sin 33 40 ~

Bil0 je dovo1jno da konstatujemo dasu sva tri clana u izrazu za Gn Cf) negativna, pa da zakljucirno da se radi 0 naponu G2 (jer je ~1 POzitivan....,~= 29 MPa).

Serna dje10vanja komponenata napona u sistemu g1avnih osa prikazana je na 91.1.17.

(1)'1

x

81.1.17.

Na sHci 1.17. vidimo da glavna osa (1) zak1apa ugao

-1'1 s racunat; po formu1i (1. 4'.> sa pz avcem algebarski ve6eg zadatoa napona (u ovom s Lue aju G ).

J Y

- 25 -

b) Ekstremne vrijednosti tangencija.lnoq napona odredieemo polazeei od vee s r acunat.Ih 'rrijednosti glavnih napona, tj. koristeei obrazac 1.9.

t:max min

:!: 29;79 = ± 54 MFa

Normalni napon u tim ravnima je:

-25 V.J?a.

Tenzor napona u sistemu osa I, II koje predstavljaju normale na ravni u koji~a djeluju ekstre~ni tangencijalni napon L, ima oblik:

s = {25 ,54\ lV'.Pa

54 -2i

Polozaj ravni ekstremnih tangencijalnih napona odredjen je uglom f2 (1. 6.)

-70-20 2' (-30)

-1,5

Da hi odredili da 1i u ravni sa norma1om ~2 djeluje napon ~ max i1i napon 1: min uvrsti6emo ugao 'f 2 u izraz za"G n1 (1. 3.)

G x- Gy f t-r'

= - sin2 + G cos 2-f2

't nut 2) 2 2 xy

-70,..20 0 0

t(n1('i2)= - 2 sin (-56 20')-30cos (-5620')

- 26 -

I ovdje je bilo dovo1jno da konstatujemo CIa su ob a c1ana U izrazu,za ~n1(f2) negativna, tj. da u ravni sa norma10m

ja sa x osom zak1apa ugao ~ dje1uje ~min'

Djelovanje T'max' Cmin i bn (f 2) prikazano je na 81.1.18. (I)

)(

Sl.1.18.

xao kontro1a odredjivanja ug10va 11 i 12 moze nam pos+ 1uZiti uporedjenje 81.1.17. i S1.1.18. iz kojih se jasno vidi da su ose I i II zaokrenute za ugao ~/4, u odnosu na glavne ose 1 i 2.

c) U ravni ci ja' je normala zaokrenuta za ugao f =1200 u odnosu na x osu v1adaju komponenta1ni naponi Gx'i '"C xy' koje 6emo od-: rediti po formuli (1.3.):

G' ,= -70+20 + -70-20 cos 240°-30 sin 2400

x 2 2

G ,= 23 MFa x

..,..., ,= -24 MFa.' 0xy

- 27 -

Norma1ni napon u presjeku~koji je u odnosu na y osu zaokrenut za 120° (a u odnosu na x Za 120°+90° = 210°) bi6e:

~ , __ -70+20 + -70-20 4200 4200

by 2 2 cos -30 sin

G 1= -73 MFa. y

Kao kontro1u p ro r adun a norma1nih napona Gxt i Gy' iskoristi6emo I invarijantu napona:

G +13 =G t +6 I

x Y X Y

odnosno

-70+20 = 23 -73 = - 50 riIPa.

Tenzor napona u sistemu x'y' osa ima ob1ik:

8=

{ 23

-24

-24}

fiIP a,

-73

,. -

a dje10vanje napona u sistemu x'y' prikazano je na 51.1.19.

x'

'I 23MPG

y'

51.1.19.

a) Za graficku provjeru dobijenih vrijednosti komponenta1nih napona kao i pravaca i smjerova nj ihovog djel!.evanj a konstruise se Morov krug napona (81.1.21) na osnovu zadatih vrijednostidx'G. i"C • (81.1.20.).

y xy .

x

- 28 -

Y 20 MPa

30 MPa

S1.1. 20.

S1. 1. 21.

- 29 -

Na negativnu osu G - apscisnu osu - nanosimo vrijednost G u izabranoj razmjeri 1 cm ~ 10 M]?a, a na negativnu x

ordinatnu osu G vrijednost rr; u istoj razmjeri. Na taj n ac Ln

xy

smo dobilitacku A, a drugu tacku B na Morovom krugu (81.1. 21) ,

dobijamo kad nanesemo vrijednost Gy i't'yx na pozitivnu osuG ,odnosno 'C. Spajanjem tacaka A i B na G osi dobij amo eentar Morovog kruga C, pa opisujemo kruznicu ciji je poluprecnik EA=CB=54 tft.Pa (5,4 em).

Tacke 11 kojima krug Pt"esiJE!cl3. G OSI1 oz nac Lderrc kao i u prethodnom primjerl1 sa FiE. Tacka F ima koordinate (c;l'O) i ocitana vrijednost OF=G1= 29 ~1Pa, dok tacka E ima koordinate

(G 2';0), tj. G2=-79 t'lPa,jer je tacka E n a negativnoj osiG .Ekstrernne vrijednosti tangeneijalnog napona (tacke G i H na Morovom krugu) jednake su po apsolutnoj vrijednosti poluprecniku kruga, tj.:

CG=CH,=CA=EB, odnosno ~max = ::!: 54 MPa, min

dok je c;n (12) negativno ,.(tacke Gi H su s lijeve strane koordinatne ose'1:') :

ugao-f 1 je ugao -f2 je izmedju (II), -f2=-28010'.

Preostaje nam jos da provjerimo komponente napona u sistemu x'y' koji je zaokrenut u odnosu na xy sistem za uqao -1=1200• o.d qse x u poziti vnom smjeru na Morovom krugu nanosimo ugao 1200

i gdje tako dobijeni pravac kroz tacku E sijece kruznieu dobijamo tacku M cije su koordinate Gx,i ttx.~y" OH= Gx7'23 MPa, a

~~ ttXyF -24 f.f.Pa. Koordinate tacke N, ko j a sedobija kao krajnja tacka na p recn Lku kroz tackuM, su Gy= -73 MPa i Y:y'x' = 24 MPa~

'. . f 0

ugao izmedju ose x i ose (2), 1=16 50', a

ose x i os e minima1nog tangeneija1nog napona

ZADATAK 1.2.3.

Glavni naponi u tacki napregnutog tijela su <31= 30 MPa ic;2= -70 MPa. Ana1iticki i grafickiodrediti komponente napona

- 30 -

u presjeku n azn ac enom na 81.1.22.

(1)

81.1.22.

Rjesenje:

Prikazacemo sematski zadato naponsko stanje i naznaciti presjek u kome je potrebno odrediti_ komponen t.e napona (81. 1.23).

70 MPa

n

81.1.23.

Norma1a n gradi ugao -f sa glavnom osom (1). Jednacine. (1.3.) za slucaj zadatih glavnih napona imaju oblik:

sin 2f

Na 81.1.22. se vidi da je ugao 1=3300 ili 1=-300 pa imamo:

Gn = 30;70 + 30;70 cos (-600) = 5 HPa

- 31 -

T =-

nl

30+70 ----z-

sin

43 MFa

Dobijeni rezultati sa pravilnom orijentaeijom prikazani su na 81.1.24.

(1 )

n

81.1.24.

8ada cemo zadatak rijesiti graficki. Naertacemo na 08- novu zadatog naponskog stanja, koje je prikazano naS1.1.23. Horov krug napona u sistemu G '0oPCl.irri tome cemo usvojiti da 1 em 9 15 MFa. Na pozitivnu osui.f3/nanosimq vrijednost

«(jl= 30 HPa), a na negativnu osud'2=- 70.M,I>a. Kako su glavne ravni medjusobno okcmite, a tarigeneijalni naponi na njima ne post.o j e , dob Ld.L. smo dvije krajnje tacke (E i F) p recnd ka Morovog kruga (81.1.25), te opisujerno kruznieu ciji je po Lup re cn Lk EF

:2

Ugao od. 300 nanoslrno .u smjeru suprotnorn kretanju kazaljke na satu Od ose (1), tj. od ose G ipovlacimo pravae kroz tacku E, koji presijeea kruznieu u tacki M. Koordinate tacke ~1suGni'Cnl:

OM = G = 5 MP a, a

n

-, tr MM =v

nl

43 MFa

'i(MPa)

- 32 -

Ii

E(.70;

F (30jO) ~Pa) (1 )

81.1.25.

ZADATAK 1. 2.4.

U tacki A napregnutog tije1a u kOjoj v1~da ravno sta-

nje n apon a poznati su norma1ni naponi G x' Gy i G xl (81.1.26). Potrebno je odrediti:

a) glavne napone i pravce u kojima oni djeluju,

b) smicu6i napon ~ y' xl 1

c) dobijene vrijednost:I: prikazati na Morovom krugu napona.

Gx = 70 MPa 6y =120,MPa \Oxl= 80 MPa

x

81.1.26.

- 33 -

Rjesenje:

a) G1avne napone i njihove pravce po formu1i (1.5.) odnosno (1.4.) ne mozemo direktno izracunati, jer narn je nepoznata vrijednost tt y' Hedjutim, u presjeku cija norma1a zak1apa

x -f 0

sa x os om ugao = 120 , poznata je komponenta norma1nog na-

pona 6x1 pa cewo iz prvog izraza (1.3.) odrediti komponentu

1: xy'

1 (80- 70+120

sin 2400 2

70-120 cos 2400) 2

'(;xy = 32 MPa

Naponsko E!1;.anje u sistemu x y osa mozemo sada prikazat:L na e1ementu isjecenom u okolini tacke A (81.1.27.).

y

120MPa ...==:a:.32 MPo

x

81.1.27.

Nakon odredjivanja smicuceg napon a z: xy. mo f emo izracunati glavne napone i po10zaj glavnih ravni.

G1avni naponi su n a osnovu (1. 5.) :

G1,2

G1

136 MPa

54 MPa

tg 2 f1 = 2.32

70-120

-1,28

- 34-

Kontro1a:

70 + 120 = 136 + 54 = 190

Po1ozaj glavnih ravni odredjen je ug10m -f 1 (obrazac 1.4.):

Rako je napon G y a1gebarski veei od napona GX moz e se (i bez racuna) konstatovati da ugao -P1 odredjuje glavni pravac (1) uodnosu na y osu , tj •. pravilno orijentisane komponente n apona u sistemu osa (1) i (2) prikazane su na S1.1.28.

y

,(1)

81. 1.28.

b) Smicuci napon u presjeku sa norma10rn Xl' koja sa X osorn zak1apa ugao -f=1200~ izracunavarno po drugoj forrnuli (1. 3.)

70-120 sin 2400+32 cos 2400 2

- 38 MPa.

- 35 -

Na 31.1.29. su prikazane kornponente n apon a sa svojim srnjerovima u kosom presjeku cija je norrnala osa xl'

x

y

81.1.29.

e) Morov krug napona (81.1.30) ertamo n a osnovu komponenata napona prikazanih na 81.1.27, tj. polazimo od zadatih vrijednosti ~x i ~y i sracuhate vrijednosti ~Xy'

rr'{MAl)
60 lit
40
20
0 20 IJJ
20
4 F (136;0) tc;{MPu)

81.1.30.

Ocitane vrijednosti so. Morovog kruga (81.1.30) pri cemu je 1 em ~ 20 MPa, iznose:

ZADATAK 1.2.5.

- 36 -
'c 136 MFa
1
G2 54 MPa
~X1Y1 -38 MPa
11 _260 Na sliei 1.31. prikazan je prizmaticni element isjec iz oko1ine tacke napregnutog tije1a. Povrsina AB i osnova pr me (para1e1no sa ABC) nisu opterecene.

Norma1ni naponi na povrsinama AC i BC jednaki su - 1 MPa. Odrediti tangeneija1ni napon na povr-s In ame AC i BC kao vrijednost i pravae glavnih napona.

y

A

x

B

81.1. 31.

Rjesenje:

Ovaj zadatak je u sustini isti kao i prethodni zadat (1.2.4), tj. zadati su norma1ni naponi u tri pravea ito:

Gx -15 MFa
Gy -15 MFa
Gn 0 gdje je 4 (x,n)=l =l35° x

- 37 -

(povrsina l'Jl je neopterecena - znaci ukupni n apon na njoj jr jednak nuB) •

Iz formu1e (1. 3) odredjujemo komponentu'0 xy

1

sin2f

odnosno

IY 1 (0- -15-15 -15+15 cos 270°)

Gxy sin 2700 2 2

t:"r" - -15 MPa

L- xy -

Naponi sa svojim smjerovima (u sistemu x y osa) na prif:maticnom e1ementu dati su na Sl.1.32.

n

S1.1.32.

Glavne napone proracunavamo po formuli (1.5):

G1,2

G2= -30 MPa.

~olozaj ravni u Kojima se jav1jaju glavni naponi dat je uq l om -(1- formula (1. 4) :

2·(-15) -15+15

-=

Ocigledno je da ugao -PI odredjl..1je pravae glavnog naponaGl (u za~atku je date da je povrsina ~B neopterecena). rna djelovanja komponenata napona u sistemu glavnih osa na je na SI.I.33.

- 38 -

81.1. 33.

ZADATAK 1.2.6.

Za zadato stanje napona p rd ka'aano na 81.1.34. analiticki i graficki odrediti:

a) komponente napona u sistemu glavnih osa (1) i (2),

b) komponente napona u sistemu osa, koje predstavljaju normale na presjeke u kojima se javljaju ekstremne vrijednosti tangeneljalnlh napona,

e) komponente napona u kosom presjeku naznacenem na sliei. y

20MPo 81.1.34.

- 39 -

RjeSenje:

Zadatak 6emo prvo rijesiti analiticki:

a) Glavne napone odredjnjemo po forrouli (1.5):

G1,2 0 ± 10+202' = ± 20
G1 20 14Pa G2 = -20 MFa po1ozaj g1avnih osa odredjen je uq l om f 1

tg 2f = ~~6Y

1 x Y

2·20 f

-0-=<:><:::> 2 1

Da bi odredi1i da 1i ugao Jf1 odredjuje pravac djelovanja napona G 1 ili G 2 uvrsti6emo ugao -f 1 u izraz (1.3):

znaci osa (1) je zaokrenuta u odnosu na osu x za ugao -P1=45o. Komponente napona u sistemu glavnih osa prikazane su na 81.1.35.

- 40 -

81.1.35.

b) Eksteemne vrijednosti tangencija1nih napona sracunavamo po formu1i (1.6.).

tt max = ± 10+20 2' min

rr max = :t 20 ,MFa min

Kako je tg2 f 2 = -cry 2 f 1 odnosno, kako su ose ekstremnih tangencija1nih napona zaokrenute u odnosu na glavne oae

za ugao'i\ /4, a dobijeni ugao je -f 1='\(/4 slijedi da je osa x norma1a na presjek u kome v1ada maksima1ni smicuci napon

(t' xy > 0 I S 1.1.3'4). Norma1ni naponi na tim povr sf.nema su u ovom priltljeru (prema 81.1. 34.) jednaki nuli I sto se dobija i iz formule:

c) Vanjska norma1a na kosi presjek naznacen na 81.1.34. zak+~Pa ugao f = 1200 sa x osom, Komponente G i t 1 ce biti (1. 3) :

n n

c;n = 0+0+20 sin 2400 = -17 MPa h-' - 0+20 cos 2400 = -10 HPa

'c, n1-

- 41 -

Smjer djelovanja kOJTIponentalnih napona ,prikazan je na 81. L 36.

n

x

81.1.36.

Graficki zadatak rjesavamo konstruisanjem Morovog kruga napona. usvoji6elllO razmjeru 1 em ~ 5MPa i na os novu zadatog naponskog stanja datog na 81.1.34 nanijecemo poznate komponente napona u sistemu d"t:: osa (81.1. 37). Kako, n a povrsini $('1 no rmafom x postoji sarno tangencija1ni napon 7:XY= 20 MPa dobijamo tack\! A na pozi ti vnoj 't: osi. Tacku B cije su koordinate (Gy' tz::yx) = (0,-20) dobijamo na negativnOj t-z:' osi. Ocigledno je d a eentar Morovog kruga pada u koordinatni pocetak O.

G(MPa}

G"

81.1.37.

- 42 -

Konstruisanjel1' kruga po Lupr-ecn Lk a 1': =IL'. \ = 20"1Pa

" max m~n

dobijamo tacke E i P, te oc i t avarno vrijednosti c?:.1= 20 I..JPa,

G2= -20 MPa, a 11= 45°, Da bi dobili tacku ~~ cije s u koordinate G i 'C I' od ose x u pozitivnom smjeru na Morovom

n n

krugu nanosimo ugao -f = 1200 i po vl.ac Lmo kroz tacku E (krajnju

lijevu tacku Morovog kruga) pravu , Ocitavamo koordinate dobijene tacke M (presjek prave n sa kruznicom).

-17 ~1Pa

TnR = M'M

-10 MPa

ZADATAK 1. 2. 7.

Za naponsko prostorno stanje zadano na SI.I.38. od-

rediti:

a) velicinu glavnih napona i polozaj glavnih ravni,

b) maksimalni tangencij alni napon ,

Rjesenje:

a) Za prostorno stanje napona postoje 3 glavna napona.

~a povrsini sa normalom u pravcu Z ose nema tangencijalnog napona, sto znaci Cia je G z jedan od glavnih napona. Velicine druga dva glavna napona, koji djcluju na povrsinama koje pripadaju seriji ravni paralelnih sa z osom (S1.1. 38) odredicemo po formuli (1.5)

x

SI.1.38.

- 43 -

odnosno

Gi = 60;80 ± 1«(:)0;80) 2+5021 = 70± 51

Gi = 121 ~1Pa

Gil

• i = 19 l1Pa

5ada 6emo nume rd s at.L <}lavne napone drze6i se konvencijeG1>G2>G3

G1 GZ 150 !·{Pa
,
G2 Gi 121 HPa
G3 G" 15 MPa
i 51.1.39.

polozaj g1avnih ravni, odnosno glavnih pravaca (2) i (3) odredi6emo po ob r as cu (1.4.).

2'1:'

tg 2 f 1 = xy

Gx-Gy

tg 2 f 1

2150 5 0

60"=80 = - ,

Kako je G' y>G x to pravac djelovanja ve6eg. glavnog napon a, u n a sern s Luc aj u napona G2, zak1apa ugao f 1 sa pravcem ose y. polozaj ravni glavnih napona G2 i G 3 prikazan je na 51.1.40. (ugao ~1 je negativan pa ga nanosimo U smjeru kretanja

-44 -

kaza1jke na satu) i na 81.1.41.

y

81.1.40.

(3)

81.1.41.

x

(2)

b) ~1aksima1ni tangencija1ni napon odredjuje S6 PO formu1i (1.16).

65,5 MFa

- 45 -

ZADATAK 1. 2.8.

~

Na 81.1.42. prikazano je zadato naponsko stanje u

tacki.

a) Odrediti ekstremne vrijednosti tangencija1nih napona.

b) Izracunati komponente napc:ma.Gn i Tnt u pr~sjeku par,a1e1- nom sa osom (1) koj i sa osom (2) zak1apa ugao -f;: 300•

c) Dobijene vrijednosti provjeriti graficki poro06u Morovih krugova napona.

80MPa

S1.1.42.

Rjesenje:

a) Na osnovu 81.1. 42. i konvencije G 1.) G 2 >C\ mozemo napi!I,ati:

G1 = 20 MPa
G2 =-40 MPa
G'3 =-80 MPa 1:'1

Ekstremni tangencija1ni

+ c; 2- G3 -40+80

- 2 -± 2

+ IS rGI ± -80 ... 20

- 2 2

G 1- G2 ± 2

napcnf 6e b i ti :

± 20 MPa

± 50 l>1Pa

± 20~40 = j- 30 ,MPa

- 46 -

b) Komponentu norma1nog napona b n' u funkciji glavnih odredi6emo po formuli (1.12).

gdje je J= 0,

tj. u nasem slu6aju 6e biti:

G' 2 + G 3 G' 2 - G'3

Gn 2 + 2

cos2-f

Komponep.ta tangencij a1nog napop.a rrnl 6e bi ti:

Tn£= G1cos oLcosoL1+G2costf9.~/\ +63coS 6cost 1

odnosno kra6e napisano za nas slucaj je:

Dobijene vrijednosti prikazane su na 81.1.43.

(3)

81.1.43.

- 47 -

c) Da ~i za zacato naponsko prostorno-troosno stanje konstruis ali r10rove krugove n a pozi ti vnu osu G u sistemu G'"C (81. 1.44) nan os Lrro odsjecak OL=G1 u usvojenoj razmjeri 1 cm~

10 HPa, a na negativnu osu odsjecke OK= G2 i OM= G3 {jer

su naponi G2 i 63 negativni). Centre Morovih krugova od kojih je svaki konstruisan za seriju ravni para1elnih jednom od glavnih napona dobijamo kad prepo10vimo odsjecke KL, KM, LM. Ordinate tacaka Ci, C2 i c; predstav1jaju ekstremne vrijednosti tangencija1nih napon a 't l' 1:2 i 'S. Ocitane vrijednosti su: 'r1=20 MPa rr2=50 l1Pa i rr3= 30 !1Pa (81.1.44).

30

81.1.44.

81.1.45.

- 48 -

Ravan za koju je potrebno oOred:!. ti normalni napon G1 n i tangencija1ni napon r-r n€ pripada seriji ravni para1e1nih

sa naponorn 81 cije komponenta1ne napone predstav1jaju koo rd L> nate tacaka Morovog kruga sa centrom u tacki C1 po1uprecnika

G3-G2 2

.

odg"'ose nanosimo ugao .-(=300 u pozitivnom smjeru na Morovom k ruqu i povf.ae Lmo iz krajnje lijeve tacke H tog kruga

(sa centrom u C1) pravu. Ona presijeca krug u tacki N cije su

koordinate G n i rr n..e.. •

1.2.2. ANALIZA DEFORMACIJA

ZADATAK 1. 2.9.

U tacki A napregnutog tije1a poznate su di1atacije ex' C y i promjena pravog ug1a t'Xy'

a) Naci glavne di1atacije ~1 i C:2 kao i pravac u kome se one jav1jaju.

b) Odrediti vrijednost di1atacije u pravcu ose xl (81.1.45) koja sa x osom zak1apa ugao.f::: 450 kao i ugao smicanja

(x1Y l'

c) Uraditi zadatak graficki.

y

x

Rjesenje:

a) Glavne dilatacije odredjujemo po obrascu (1.22.):

- 49 -

I kod deformacija postoji prva invarijanta, tj,:

const, pa ce kontrola lJiti:

(0 , 64 +0 , 16) , 10- 3

(0,60+0,20) '10-3 = 0,80.10-3

Pravci glavnih dilatacija odredjuju se po formuli

(1. 20) ,

0,5

(0,6-0,2) '10-3

Da li dobijeni ugao ~1 odredjuje pravac glavne dilatacije (1) ili (2) u odnosu na x osu konstatujemo uvrsavajuci ugao ~1 13020' u izraz (1.21) za dilataciju u izabranom pravcu:

En (-11)

0,64.10-3 =c 1

Znaci dobijeni pravac dat uglom -1'1 u odnosu na x osu je pravac (1) u kome se javlja maksimalna dilatacija C1, (81.1.46.) •

(1)

- 50 -

51.1.46.

b) Dilataciju u pravcu ose xl koja sa x osom zak1apa ugao ~=4 izracunavamo po prvom obrascu (1.21.).

Promjena ug1a izmedju osa xl i Y1 izracunava se po gom obrascu (1. 21. ) ~

Znaci pravi ugao izmedju pravaca Xl i Yl se povecava.

c) Za graficko rjesenje zadatka usvajamo koordinatni sistem c: i 11 njemu nanosimo u pogodnoj razmjeri zadate vrijednosti komponenata deformacije, di1atacije na osu c: , a ug10ve smi~ eanja na osu ~6.Nek je 1 em ~ 0,1.10-3.

Na pozitivnu c= osu prvo nanosimo di1ataciju C:x=0,6xlO-3 ana pozitivnu osu ~ ~ugao smicanja ~ ~xy=0,1'10-3. Dobijena tacka A (51.1. 47.) predstav1ja jednu tacku na Morovom ' krugu deformacija. Drugu tacku B na Morovom krugu dobicemo nanoseci na pozitivnu apscisnu osu vrijednosti di1atacije

sz: -3 1 -r:

~Y= 0,2'10 a na negativnu 05U ~ 0 vrijednost ug1a smiea-

nja i¥'yx = -0,1.10-3•

- 51 -

ovdje treba napomenuti slijedece: smanjenje pravog ug- 1.a izmedju os a x i y smatra s e pozitivnim uglom smicanja. Pri tome se osa x z ack re de u pozitivnom smjeru (smjer suprotan kretanju kaza1jke na satu, pa je komponenta ~ g'xy pozitivna,a

osa y u negativnom (u smjeru kretanja kazaljke na satu) eto odgovara negativnoj komponenti deformacija ~ ~yx.

+i'103
0,4
0,3
0,2
0,1
0 e
0.2 01 0.1
I
0,1
0,2 £
O,S ex+&y
2
0,4
£.
31.1.47. cc. "03

0,7 (1)

Duz AB predstavlja precnik Morovog kruga ciji je centar

u tacki C na C:osi, Opisujuci kruznicu dobijamo dvije tacke nac: osi, FiE, koje odredjuju glavne di1atacije l:1 i c:2' Obje vrijednosti su pozitivne i ocitano c:1= 0,64'10-3, a ~2=0,16'10-3 :I: na Morovo'm krugu je ocigledno d a se pravi ugao izmedju pravaca glavnih dilatacija (1) i (2) ne mijenja, Pravac EA predstavlja x osu na Morovom krugu deformacije, a ugao AEF je -11=13020' (jer se osa (1) pokil apa sa e osom) , I na Horovom krugu deformacij a pozitivan smjer ugla ~je u smjeru kretanja kazaljke na satu,

Da bi odredili dilataciju u pravcu ose Xl i ugao smicanja ~x v nanosimo od ose x, tj, od pravca EA u pozitivnom smjeru

l~ It? 0

ugao '7 = 45 •

- 52 -

Prava po vuden a kroz tacku E sijece kruznicu u tacki M cije koordinate predstav1jaju komponenta1ne deformacijel:xl

IY ~ -3 II -3

i 1/26 , odnosnoc....· = 0,5'10 , a 1/2 (] = -0,2'10 .

XIYI xl X1Y1

ZADATAK 1.2.10.

U tacki tije1a u kojoj v1ada ravno stanje deformacije mjerenjem su dobijene sHjede6e vrijednosti dilatacija (81.1

y

r

81.1. 48.

Odrediti:

a) komponente tenzora eeformacije u sistemu xy osa,

b) vrijednosti glavnih di1atacija i pravce u kojima se one jav1jaju,

c) komponente tenzora deformacije u sistemu x~y~osa.

Sracunate vrijednosti provjeriti porno6u Morovog kruga deformacije.

Rjesenje:

a) Da bi mog1i napisati tenzor D={EU} u sisternu xy osa potrebrio J'e pored C i C d a po zn a j amo i ({_ . Za od red.j Lvan

x y '" xy ..

ug1a srnicanja iskoristi6erno zadatu di1ataciju u pravcu

tj. odredi6erno 6xy iz prve jednacine (1.21) iz koje sli di:

ex ~cv cos 2 -f) ,

- 53 -

odnosno:

~=

2

0,3+0,2 cos 60°) .10-3 2

pa tenzor deformacije u sistemu xy osa ima ob1ik:

D =

{ 0,3

-0,09

-0,09\ .10-3

-0,2 f

b) G1avne dilatacije dobijamo po obrascu (1.22.):

_c- -3

'-2 = -0,22'10

Kontro1a:

C1 + C; = ex +C; = const. (0,32-0,22)'10-3 = (0,30-0,20).10-3 = 0,10.10-3

Pravce glavnih dila.taclja dobijamo kao rjesenje jednac i.n e (1.23.):

tg 2 11 (xy
CX-Cy
211 -3
tg -0,18'10
(0,3+0,2)'10-3
11 -9°55 ~
Y -0,36

(2)

(1)

Ako sad vrijednost 1i cinu (1.21) dobijamo:

-9055' uvrstimo u prvu

- 54 -

->= -f )0..t3-O,2 + 0,3+0,2 cos (-19050')-0,09,sin(-19050')]'

C-n( 1) L 2 2

Vidimo da j e uglom -fl =-90 5~' odredj en pravac glavne dilatacije C1 U odnosu na x osu (sto smo mogli zakljuciti i osnovu toga sto je u ovom zadatku ex >Cy)'

Tenzor deformacije u sistemu osa (1) (2) ima oblik:

° } '10-3

-0,22

c) Da bi napisa1i tenzor deformacije u sistemu x'y' osa pbtrebno je da odredimoCy' i dx~l' dok je treca komponentacx' po+ znata. Za to cemo iskoristiti obrasee (1.21.).

Linijska deformacij aCyl je:

~yl= (0,3;0,2 + 0,32°,2 cos 2400-0,09.sin 240°) .io-3

I ovc1je' cemo izvrsit1 kontrolu sracunate vrijednosti

Cy"

C I+C I=C +E.

x y x y

0,1'10-3 = (0,3-0,2)'10-3

- 55 -

Uo a on a d e fo rrnacf.j a v- I 'ie:

- OXy-

If _ _

6 x-y 2

t x -y- 2

Tenzor deformacije 11 sistemu x -y -je:

{0,10

D =

-0,26

Morov krug deformacije crtamo na osnovu zadatih vrijednosti dilataeijeCx iE i s r acunat;e vrijednosti i ([ xy. usvojicemo razmjeru 1 em ~YO,1'10-3.

Nanosenjem u sistemu CiS- vrijednosti~= 0,3.10-3 itt: = -0,09 '10-3 dobijamo t.acku A, a nano sen j em vrijedno-

>=xy .. 3 1 \J -3

sti<-y = 0,2'10 i 2~yx = 0,09'10 tacku B na Morovom kru-

gu deformacije. (81.1. 49) •

0.3

0.5 (1)

Xl

81.1.49.

Tack" E ima koorcUnate (C2,0) odnosno oc Lt an o E(-0,22'10-3;OJ,atacka F (elo) odnosno o~itano (0,32.10-3;0).

- 56 -

Ugao FBA je ugao .fl i oeitano -r 1= -9055' (na M.orovom krugu smjer suprotan kretanju kaza1jke na satu je negativan) •

Da bi dob Ll.L komponenteCx~ i ~ d'xY.nanosimo ugao

-1= 300 u pozitivnom smjeru na Morovomkrug1A;od ose x i pov- 1aeimo pravac iz taeke E koji sjeee kruznicu u tacki M(C7x" ~t Xi) cije koordinate oeitavamocxi" 0,1'10-3 i ~ (x'y,=-0,26

Tacka N na kraju precnika kroz taeku M odredjuje s : odnosno njene s u koordinate N Sr" i ~'x')' tj. oeitamo <,: 0; a ~ty'x"'= 0,26'10-3•

ZADATAK 1. 2 .r i ,

U tacki tijela u kojoj v1ada ravno stanje deformacije zadat je u xy sistemu tenzor deformacije:

{-0,325

D=

0,188

0,lS8}

,10-3

0,175

Odrediti pravac u kome je dilatacija jednaka nuli.

Rjesenje:

Da bi se odredio pravac u kome nema di1atacije od jednaeine (1.21.).

s: =Cx+Cy +Cx-Cy cos 2/+ '{xy sin 2-f= 0

Cn 2 2 2

odnosno,

(-0,325+0,175 + -0,32~-0,175 cos 2~+0,188 sin 2~)'10-3= 0

Kada ovaj izraz sredimo dobijamo jednaeinu:

10 cos 2~-7,5 sin 2~+3 = 0

Ova je transcedentna jednacina eije rjesenje mozemo dobiti na slijedeci naein:

- 57 -

100-100 $in2 2-f= 56,25 $in'l.2f-45 s Ln 2/+9 156,25 sin2 2-1-45 sin 21-91 = 0

I I I
sin 2-1= 0,92 2/= 660 -1= 33° ,
2l~-o, 63 2-1:220° /I
sin r. 1100 U pravcima x " i XU prikaz<3nim ria Sl.1. 50 nema dilatacija.

x" y

81.1. 50;

Zadatak se moze rijesiti i tako da se izbjegne rjesavanje transcedentne jec1nacine. Prvo se odrede glavne dilatacije i njihovi pravci, a zatim se pravci u kojima su dilatacije jednake nu1i odrede u odnosu na glavne ose.

G1avne di1atacije su (1.22):

-3 0,24·10

.a: -3

C2 = -0,39. 10

Pravci glavnih di:latacija su (1.23):

tg2 '/1' = 0,3'76. - ° 75

-0,325-0,175 - - ,

Kako se a1gebll.rski veca dilatac:ija javlja \l pravcu ose y ugao-f1 je uqao glavne ose (1) u odnosu n a y osu, sno pravac glavne di1atacije (1) sa. x o soro zak1apa ugao

III = ~ + 90° = -18°30" + 90°

I

11 = 71°31'

- 58 -

Prva jednacina (1.21) u odnosu na glavnu osu (1) ima

oblik:

o

cos

odnosno,

cos

0,24 ... 0,'.39 - 0,24+0,3~

0,24

Dak1e, pravci u kojlma nema dilatacija zak1apaju sa x osom \lglove f J i f II (51.1. 51) •

, I

-1= I. - ;1'(1) 71°31'-38°30' 33°

1

I'~ /.'+/(1) 71°30.'+38°30' 1100

1

51.1.51.

- 59 -

g.DATP,K 1.2.12.

U ravrd. xy izmjerene s u u tacki A, porno du rozete, d Ll a-: tacije u tri p r'avc a a,b i c (SI:'1. 52). Izra.cunati ve Lf.c Lnu i iPtavac glavnih dilato.cijo..

Co. 0,3'10-3

y

81.1. 52.

Rj esenje:

Posto pro.vci a,b i c zaklapaju izroedju sebe uglove od 450 do. bi pOjednostavili zadatak us vo j'Ldemo koordinatni sistem tako da se os a x' pok1apa sa p ravcem c , a osa '1' sa pravcem b. Tako se zadatak svodi na s Luc a ] kana s u z ad at.e di1atacije u .

pravcu dvije koordinatne (S1.1. 53), tj. irnamo:

ex' =Cc 0,2.10-3

x: -E, 0,1.10-3 (_ '1,- b

ose i dilatacija u pravcu kose ose n'

y

,

3

b·

81.1.53.

Da bi odredili vri jednostS iC 2 potrebno je da prvo u sisternu x_~y - osa odredimo ugao smicanja J: -'1"

Zato koristimo forrnu1u (1.21):

odak1e je t'X'y' 2

_---:1:.-_ ° ,2 .... 0 , r

o (0,3- 2

sin 90

= 0,15010-3

- 60 -

~I , flu-

_c c: X+Cy CX- Cy -f' 0 x'y' _LJL

(_ n'= 2 + 2 cos 2 + 2 ~ sin 27,

8ada mozemo glavne di1atacije proracunati po formu1i

(1.220):

.C1,2 = Cx';§,'.t tCx~Cyl)2 +(Jx;V')2'

C\,2 =[0,2;0,1 :!: 1(o,2;0,1{·+0,152] 010-3= =(0,15.tO,16)010-3

Po10zaj pravaca glavnih dilatacija odredjujemo po1aze6i od izraza:

, (f

-f ~ ,

t 2 = xy

g 1 c'l .. Cy'

odnosno:

3

I

2 f = 720 1

(0,2-0,1) '10-3 360

,

Ugao 11 odredjuje pravac (1) u odnosu na osu x';:;. c

J I .

(Cx>Cy),1 pa je onda ugao glavne ose (1) u odnosu na osu x;a

h (81.1. 54).

- 61 -

y bE~l

C'=X'

81.1. 540

ZADATAK 1. 2.13.

IZmjerene su dilatacije'u tri pravca odrediti maksimalnu ugaonu deformaciju.

-3

ex = 0,3'10

-3

e", = 0,1'10

1 -3

C =-0,1'10 x2

u ravni xy(81.1.55).

x

81.1.55.

Rjesenje:

Maksimalnu ugaonu deformaciju odredi6emo po formu1i analognoj formuli za maksima1ni tangencijalni napon kod ravnog stanja napona, tj.:

["ax = If- X~EY)+(~)2 J

Medjutim, kako nam nisu poznate vrijednosti ni~y ni prvo eemo njih odrediti pomo6u zadatih vrijednosti,C i xl koriste6i obrazac (1.21.).

Prva jednacina 6e biti:

.a __ ex +':::y + C_...:;· x~-c._....y 0 ~t 0

c_ _ - cos 120 + sin 120

xl 2 2

- 62 -

ili kad uvrstimo poznate vrijednosti:

0,1'10-3 (0,3;CY + 0,3-f"Y cos 1200+ ~~in 120°)'10-3

Sredjena prva jednacina je:

0,75C:y + 0,43 ~xy

0,025

(a)

Druga jednacina ce bi ti:

C = C XTCy + CX~CY cos 2'100+ (2X¥ sin 2400

x2 2

odnosno,

-0,1'10-3= (O.l3r:=y + 0,3-fY cos 2400+ ~X¥ sin 240°).

0,75Cy - 0,4;3 s; = -0,175 (b)

Sredjena druga jednacina je:

Rjesenjem jednacina (a) i (b) dobijamo:

_.t:: -3

c.. = -0,1'10

Y

-3 0,23'10

Sad mozemo izracunati maksima1nu ugaonu deformaciju tj. maksimalni ugao smicanja.

- 63 -

1.-2.3. VEZE NAi'ONA I DEFOF11ACIJE

ZADP,TA,K 1.2.14.

U tacki tijela, u kojoj vlada ravno stanje deformacije, izmjerene su u ravnixy dilatacije u tri p ravca (51.1.56.1.

0,8.10-3

ex Cy

y

x

81.1.56.

Odrediti komponente tenzora napona u_sistemu xyz osa

kao i u sistemu glavnih osa, ako je modul elasticnosti E=2,1'105 MFa, a Puasonov koeficijent ~ =0,3.

Ejesenje:

Kako u tacki vlada ravno stanje deformacije postoje sve tri komponente normalnog napona Gx' Gy i Gz, dok od tangencijalnih napona postojisamo k6mJ?onenta 't( xy jer su s: i fzy jed.,. naki null.

Sada cerno prvo Lz r.acune td, komponente ~ , GiG, iz pr-

x y z

ve tri forrnule (1. 25) koje z a slucaj ravnoq stanja deforrnacije

glase:

Gx (1~:;5) [Cx+ (1.?N1 (Cx+Ey>]

Gy (l~;i) ry+ (l~N1 (c x+t:y1]

Gz (l!-vl' * (Cx+Eyl

odnosno:

250 MPa

- 64 -

2,1'105 rr 0 3 J-3

GY (HO,3) ~,8+ (1-2;0,3) (0,8+0,2) ·10 = 153 MPa

2,1'105 0,3 (0,8+0,2) '10 - 3

(1+0, 3) (1-2.0,3)

121 HPa

G z smo mog1i izracunati i po1aze6i od izraza za cijuc:z (1.24.) i cinjenice da u tacki v1ada ravno formacije, odnosnoC:z=O.

0, odak1e je:

."..4 = ~(G +G )

Gz x Y

G z = 0,3 (250+153)

121 MPa

Da bisrno. izracuna1i tangencij a1ni napon 1:' xypo cetvrtoj formu1i (1.25) potrebno je prvo odrediti ugao smicanja

CXY'

Iz formu1e (1.21) se dobija:

1 (0 ,6- 0,8+0,2

sin 900 2

- 65 -

Sada se moze izracunati komponenta ~xY (1.25)

2,1'105 -3

rr' - - .• 0 , 2 • 1 0 = 16 I,IE a

C. xy - 2 (1 +0 , 3) .

qok su kornpon en t.e T Xz i v.. jeqna};e null. Tenzor napona u r.i.l~sterou x y z osa iJ11a oolik:

S {2~~ 1~: ~} MFa

o 0 121

Ka~~je na povrsini ~a.kojoj vlaqa napon (3z tangencija1ni napon j ednak nuli, slijedi da je n apon G z jedan od glavnih napona, tj. z osa predstav1ja jednu 00. glavnih osa. Druga dva glavna napona odredicemo koristeci oorazac (1.5.):

odnosno:

202±51

_.-I' = 253 MPa Gg1

r-'''

<_::,gl= 150 MPa

Sada cemo numerisati glavne napone drzeci se konven-

cije Gl>G2 ><33'

G1 ,
=Gg1 253 MPa
G2 =G'I 150 J'Vl.Pa
gl
G\=Gz 121 MPa, pa tenzor napona u sistemu glavnih osa ima oblik:

POlozaj glavnih esa (1) i (2) mozemo dobiti obrazac (1.23.) iIi (1.4) (pravci glavnih dilatacija ju sa pravcima glavnih n apon a) :

- 66 -

s

o 150 o

12n

MPa

J _. lxy tg2 7 1 - C .... ,ex <-y

0,2

0,33

0,8 .... 0,2

Osa (3) je z osa, a polozaj osa (l)i (2) prikazan je na 81. 1. 57.

(1)

51.1. 57.

ZADATAK 1.2.15.

,Qdrediti najvecu specificnu deformaciju e1ementa koji se na1azi u prostornom naponskom stanju ako su poznati intenziteti glavnih napona +150 MFa, +300 MPa, -450 MPa.

Modul elasticnosti E=2·1G5 MPa, a ~= 0,25.

- 67 -

Rje~enje:

Rako je G 1?G2>G3 u n a s em z ad at.ku je:

G1 = 300 t,lPa
G2 = 180 MPa
03 =-450 ~~Po Prema zadatim vrijednostima glavnih napona mo f e se zaklju~iti da 6e najve6a pozitivna dilatacija biti u pravcu ose

(1), a najve6a negativna u pravcu ose (3) pa cemo odrediti ove specifi~ne deformacije Koriste6i Lz z az e (1. 26.) u kojima 6e kornpo enente norrnalnog napona biti glavni naponi:

C 1 i[Gl- :Y(G2+G3~ C3 = i~3- -V«:;1+G2~

Kad uvrstimo brojne vrijednosti dobijamo:

~ [300-0,25 2·10 -

~ [-450-0,25 2 '10

(150-450)J= 1,88'10-3

J -3

(300-150) =-2,81'10

Zna~i, skra6enje u pravcu ose (3) je znatno ve6e nego izduzenje u pravcu ose (1), tj. po apso1utnoj vrijednosti najve6a spec Lf Lcna deformacij a elementa je

ZADATAK 1. 2 .16 •

Na s1ici 1.58. je prikazano stanje napona u ta~ki A. Izracunati zap~eminsku dilataciju e i komponente tenzora deformacije akovsu poznati E=4 '104 MPa i ~=O, 3.

- 68 -

14,3MPa

14,3 MPa

S1.1.58.

Rjesenje:

U tacki A v1ada ravno stanje napona, tj. poznate su komponente napona C;x=-14,3 MFa i Gy= -14,3 MFa', dok je~y

Zapreminsku di1ataciju e proracuna6emo po formu1i

(:h.29.)

> _ 3 (l-i¥) _..-I

e- E b~.

pri c emu je:

odnosno:

-14,3-14,3 3

-9,53 MFa,

pa je:

!(i-2'0,3)'9,53 -3

e = - - = -0,283.10

4.104

DilatacijeCx' C. iCz proracuna6emo po obrascima

. y _.-I

(1. 26.) uz Lme j udf, u obzir da je '-=>z= O.

c x = i [Gx- Y>6yJ Cy = ~ [Gy- -v oC;x]

Cz = ~ (Gx+Gy>

- 69 -

ex 4'~04 tl4,3-0,3(-14,3)J

-0,25'10-3

- 4~~64 (-14,3-14,3)

Kao kontro1a sra.cuna.tih vrij~dnosti dilatacijaCX'Cy iC:z pos1uzi6e nam vrijednost kubne di1atacije koja j~, ako se izrazi preko dilatacija, jednaka t=Ex+Ey+ Ez, tj.

e~ -0,25'10-3'2+0,215'10-3 = -O,283'10~3,

tj. dobijena vrijednost je ista kao i po obrascu (1.23.).

Kako su tangenclja1ni naponi jednaki nu1i nema ni smicanja, pa tenzor deformacij~ ima ob1ik:

{T5 0 O,:,.}
D -0,25 '10-3
0 Zll...DATAK 1.2. 17.

Izracunati promjenll pravog ug1a i duZine dijagona1e kvadratnog e1ementa opterecenog tangencija1nim naponima (Sl. 1.59.). Poznato je E=0,7'105 MFa i .::J= 0,3.

81.1. 59.

Promjenu duzine dijagonale dobi6emo kad odredimo taciju, tj. specificnu p rom [enu duZine u pravcu dijagonale po formuli (1. 23) :

- 70 -

Rj esenje:

Promjenu pravog ugla (Xy na6i 6emo po obrascu (1. 26)

Ir = h = 2 (1+ Y ) tt xy

6 xy G E

v- = 2(1+0,3) (-100) = -3,71'10-3

(Jxy 0,7,105

Kako suG , GiG jednaki nuli, dopijamo na osnovu (1.24):

x y z

ex = ~ [Gx-~(Gy+Gz)J 0

Cy i[c;;y--Y(Gx+Gz)] 0

pa irnamo:

~d = ~ sin (_90°)

Promjena duz Lne dijagonale 6e biti

ZADATAK 1. 2.18.

Mj'erenjern dilatacije utacki u ko jo j vlada ravno stanje napona dobij eni su podaci (81.1. 60) :

C. = 0,6.10-3, c: =0,4'10-3 iE =0,9'10-3,

x y" n

a poznati su

G = 166 MPa x

i

E=2, 1.10 5 ¥l'.a.

- 71 -

no je odrediti:

koeficijent -\)

velicinu glavnih napona.

81.1.60.

Rjesenje:

a) Kako u tacki vlada ravno stanje napona moze se napisati izraz (1.28.) za norma1ni napon Gx u funkciji ¢"x i Cy kao i konstanata E i -\I •

G = _E_ (e +~ E )

x 1_.y2 x Y

U ovom izrazu nepoznata je sarno vrijednost koeficijenta :::; I pa cemo je odrediti, tj. dobiti kao rjesenje kvadratne jednac Lne s

. 2

G (1-,)) )-E.C +-YE'C = 0

x & y

Kada uvrstimo zadate brojne vrijednosti dobijamo jed-

nac Lnu s

(a)

ciji su korjenovi:

_'I 1.2 = -84±183,36

'Y , 332

- 72 -

Kako je puasonov koefieijent apSolutna vrijednost licnika dilataeije u poprecnom praveu i praveu djelovanja pona, to ~ mora biti pozitivan korijen jednacine (a):

~ = -84+183,36 = 0 3

y 332 '

b) Velicinu i pravac glavnih napona odredicemo po forrnulama (1. 5~ odnosno (1.4.):

G 1,2 = G (G y ± 1 (G x~ Gy) 2 +7: xy 2 I

5

2,1'10 (0,4+0,3'0,6).10-3

1-0,302

134 MPa

tg2-f I

Medjutim, rnoramo prethodno odrediti komponente ten ra napona"Gy i '"r xy po forrnularna (1.25):

Vrijednost klizanja ~ nam"nije zadata, ali je moze xy

mo odrediti polazeci od poznate vrijednosti dilataeije u prav

eu n('p=-30o) - formula (1.21):

fE. = 1

2 ,sin2'f'

Io <?..t.6+0 ,4

L ,9- - 2 -

L__ -3

T = -0,40'10

- 73 -

sada mozemo odrediti komponentu tangencija1nog na-

5

tr' 2,1'10 (0 80) 0-3 6

·v xy == 2(1+0,3) • -, '1 == - 5 MPa

vrijednosti glavnih napona su:

.~ == 166+21li :t ~ (166;134)2+6521 = -150i67 .

b 1,2

G 1 = 217 ~'1Pa

G2 = 83 MPa.

po10zaj glavnih osa dobijamo kao korijen jednacine 1.23.

tg2f1 g- Xl 2L&
Cx"'Cy Gx-Gy
tg211 -0 ~80 -4,0 r-f = -760
0,6-0,4 1
11 -380 G1avni naponi G 1 i G 2 mogu se odrediti i na drugi nacin, bez odredjivanja komponenti naponal3y i~xy'

Prvo se odrede glavne dilatacije £1 i c:: 2 po formu-

11 (1.24):

a zatim direktno glavni naponi po formu1ama 1.26.:

G1 = 1-~ 2 (E. 1+'\)~) G2 = ~ (C 2+-YC1) 1- »

U nasem zadatku ce biti:

2,1'105 (0,09+0,3'0,91)'10-3 1-0,32

83 MPa

odnosno:

5

2,1'10 (0,91+0,3'0,09)'10-3

1-0,32

217MPa

ZADATAK 1.2.19.

A1urninijska koeka straniee a=5 em stav1jena je u'z1ijeb bez zazora naprav1jen u rnasivnoj nedeforrnabi1noj ploei i priti snuta je sHorn F=180 kN (S1.1.61.).

a) Odrediti g1avne napone i g1avne di1ataeije za proizvo1jnu tacku koeke.

b) Izraeunati speeificnu i apso1utnu prornjenu zaprernine kocke ,

5

E= 0,7 ·10 MPa,

.y = 0,36

y

F

x

z

S1.1. 61.

- 75 -

Koc::ka s e nalazi u homogenom (u svim t ack ama jednakom) naponskom s t.an ju i uop st ent Hukov zakon moz e se primijeniti na c::ijelu kocku.

a) Kako su stranic::e koc::ke sa normal om z s l ooodne , to u pravc::u z os e nema napona, tj. G =0

z

_ pretpostavicemo da je silo. F ravnomjerno rasporedjena po gornjoj po v r s Ln L, pa j e napon na toj i na donjoj povrSfni:

~ (kbc::ka je pritisnuta te je znak -)

F - A

180.103 502

-72 JIft"ps_

- Za odredjivanje napona G x Lskor-Ls t Lderno uslov da je deformacija u pravc::u x ose sprijecena, jer je ploca u ciji je zlijeb stavljena koc::ka nedeformabilna, tj. C:x=o.

Na osnovu Hukovog zakona 6e biti:

odakle dobijamo, s obzirom da je i G =0; z

pa je:

G x 0,36 (-72)= -26 MFa

Sada mo aemo napisati no. osnovu konvenc::ij e G 0'G 2'::7-G3

Gl Gz 0
G2 Gx -26 MPa
G3 Gy = .-72 t1Pa . Glavne dd La t acd j e su:

1 5 • ( -72 +0 , 3 6 ·~6 ) 0,7·10

-3

-0,895·10

- 76 -

c;: = 0

x

Cy ~ ~y-Y ((;x+GzD = i(c;' y-~G x) C z = i ~ z - 'V «(3 X+G y~ =-1 (Gx+G y)

Za nas slucaj 6e biti:

c =

z

-0,36 -3

---'~-~""5 • (-26-72)= 0,504·10 .

0,7.10

odnosno:

e =C +C +E.

x y z

-3 0,504·10

-3

-0,895·10

b) Specificna promjena zapremine data je formulom:

odnosno:

Apsolutna promjena zapremine je:

,c,V = e-v = e ·a3

C:.V -0,391'10-3.503 -48,9 rom3

- 77 -

SAM08Tl',LNU VJEZBU

ZpJ)A'l'A:K 1. 3 .1 •

-

z a zadato naponsko stanj e (81.1. 62) odrediti analiticki i grafiCki glavne napone, ekstremne vrijednosti tangencija1nih napona i prikazati njihov smjer na pravi1no orijentisanom e1e-

mentu. Y

lS,5MPa

44 5 MPa x

26,3MPa

26.3MPa 1 44,SMP;9-

>-

126.3 MPa

15,5 MPa 81.1.62.

Rezultat: (81.1.63.)

G1 = 0

G 2 = -60 NPa

-/1 = 30030' (1)

r-> = ± 30 NPa

L- max

min

12 = -14°30'

d = -30 n(f2)

(2)

51.1.63.

G x = 40 MPa r--> =-20W>a --xy

G =-2,4 MPa xl

- 78 -

ZADATAK 1. 3.2.

Zadat je tenzor napona u siste~u xy {:~~ -ci°} ~~a. Odrediti analiticki i graficki komponente napona.11 ko som presjeku cija normala sa x~osom zaklapa ugao~=300.

Rezultat:

"( nl = -63 MPa

ZADATAK 1.3.:1.

Odrediti glavne napone,. pra:vce njihovog djelovanja i komponente napona u kosom presjeku cij~ normala sa x-osom klapa ugao -f =1500• Dobijene yrijednosti proyjeriti porno cu rovog kruga.·

Gx = 26,5 MPa Gy =-26,5 MPa t'y =-30 HPa

L.- xy

Rezul tat:

40 MPa 39 MPa

G 2= -40 MPa

~ nl= 8 MPa

11= 240

(po Loz aj ose 1)

ZADATAK 1. 3. 4.

Poznate su komponente napona u presjeku sa norrna16m x G x i T xy kao i normalni napon ~ kosom presjeku ~ija nor-mala xl zaklapa sa x-osom ugao ~ =210 • Napisati t.enzo.r n apon a u stemu x'1"- osa.

x

- 79 -

tat:
{-'" -53 }
s == ~·'Pil.
-53 -17,6 (r rvo je bi 10 potrebno iz jednacine 1. 3. odredi ti komponentu G nakon cega su odredjeni n apon i, Gy i T .l.

. y . 1 x1Yl

Zll,DATAK 1. 3.5.

z'a- zadato naponsko stanje odrediti tenzor napona u sistemu osa xl Yl' ciji je polozaj prikazan na 81.1.64. Dobijene vrijednosti prikazati na pravilno orijentisanom elementu.

20MPa

120 MPa X

120MFb

81.1.64.

Rezultat: (81.1. 65)

8

{-50

22

22} MPa

-90

y

81.1.65.

)(

Zl\DATAK 1.3.6.

- 80 -

u tacki A vlada ravno stanje n apon a, Poznati su kompo-s nentalni naponi u kosom presjeku cija normala sa x osom pa ugaoJf=-30o kao i normalni naponC;x. Napisati tenzor napona u sistemu osa xy kao i u sistemu gla.vnih os a (1) i (2).

G = -80 MFa
x
Gn = 17 MFa
'tn1= ..,108 MPa
Rezultat:
{-so -60 }
s= MF.6.
-60 100
{'~B 0 }
s= MFa
~ -98 ZADATAK 1.3.7.

Za zadano prostorno naponsko stanje u tacki (Sl.1.66) odrediti vrijednosti glavnih napona i maksima1ni tangencijalni

napon.

z

Rezultat: Gl

y

x

SOMPa MPa

S1.1.66.

24 MPa

-104 l1Pa

vr: = 64 MPa

L. max

Napisati tenzor n apon a u s is t e mu glavnih osa za tacku ci,je je naponsko stanje zadano na 81.1.67.

- 81 -

81.1.67.

1.3.2. ANlILIZA DEFORMACIJA

ZADATAJ< 1. 3.9.

f20

Hezu1tat: s= 'L ~

72~2 ~}MPa

o -22,2

U tacki u kojoj v1ada ravno stanje deformacije poznate su dl1atacije u pravcu tri ose (81.1.68)

Odred1ti:

y

x

n

81.1.68.

a) komponente tenzora deformacije (u ravn1)u sisternu xy osa,

b) kornponente tenzora deforrnac1je u sistemu glavn1h osa (1) 1 (2) kao 1 po1ozaj t1h osa,

c) maksima1ni ugao sm1canja kao i po1ozaj osa (Il i(II) 1zrnedju kojih se pravi ugao najvise smanjuje,

- 82 -

d) sve naprijed trazene komponente deformaeije provjeriti pomo6u Morovog kruga deformaeije.

{ 0,80 0,10 } .10-3
0,10 0,20
{ : ,81' :,'84} '10-3 y ttl03 0)
0,'
Q~
9.~
Q)
a E
01
0,1
0.2
Q3
0.4
(II)
81.1. 69. (, Rezultat:

a)

D =

b)

D = ill

11 = 9015' e) t'~ax = 0,316'10-3

d) (S1.1.69.b)

Sl.1.69.a

c.

- 83 -

U ravni xy izmjerene su pomccu rozete u tacki A dila-

u tri o r avca.. koji medjusobno zaklapaju uglove 450

odrediti komponente tenzoraneforrr'.u si$temu x1Yl os a , C. = 0,3'10-3

c; = -0,1.10-3 Y

eXl= 0,2'10-3 Xl

51.1.70.

Rezu1tat:

D= {0,2

-0,4

-0,4} -3

'10

0,1

ZADATAK 1. 3.11.

poznate su glavne di1atacije C:1 i c:2• Odrediti ana- 1iticki i graficki komponente deformacije u sistemu osa x1Y1 koje sa sistemom osa (1) (2) zaklapaju ugao -f =_130•

C:1 = 0,32,10-3 c:2= -0,12'10-3

Rezultat: (51.1.71.)' -3 C = 0,3·10 xl

-3 0,22·10

- 84 -

02 N~01i-0l1)

81.1.71.

1.3.3. VEZENAPONA I DEFORMACIJE

ZADATAK 1.3.12.

(1)

U tacki tije1a u kojoj v1ada ravno stanje napona znate su slijedece ve1icine:

Gx = 104 MFa, Gy = -72 MFa
en -3 (-P= 600)
0,2 ·10
E 2'105 MPa ~= 0,25 Odrediti velicinu glavnih napona G1 i G 2'

Rezu1tat .. : G\ = 133 MFa G2 = -101 MFa

ZADATAK 1.3.l3.

Kocka stranice a=20 rom stav1jena je u otvor u p10ci koju roozemo smatrati nedeformabi1nom. Na gornju kocke dje1uje pritiskujuca si1a F=50 kN.

Prije nanosenja opterecenja F izmedju i ivica otvora postoja1i su zazori

-3

3 '10 mm

kako je prikazano na 81.1.72.

- 85 - F

y

Sl. 1. 72.

x

z

Napisati tenzor n apo na u sistemu glavnih osa z a prolzvo1jnu tacku kocke uzlmaju61 u obz i.r da je E=0,7.105 MPa, a ~ =0,36.

Rezu1tat:

{:o 0 -,L}
s -52,5 MFa
ZADATlI:K 1. 3 .14.
Zadat je tenzor napona u slstemu glavnih osa
f~O 0 n
s -100 MPa
0 Odrediti vrijednost dilatacije u pravcu ose xl koja

sa osom (1) zak1apa ugao1-"" 15°, ako je ~=0,3, a E=0,7·105MPa.

Rezu1tat:

ZADATAK 1.3.15.

Pravougla ploca ab debljine t lezi izmedju dvije

lelne nepokretne ravni. Plocu zatezu sile Fl, a pritiskuju Ie F2• Odrediti pritisak N koji ploea vrsi na nepokretne ni (81.1.73.).

Rezultat:

ZADATAK 1. 3 .16.

- 86 -

z 81.1. 72.

y

N x

Koeka straniee a=7 em pritisnuta je sa cetiri svoje strane zglobnim mehanizmoro koji oroogucava ravnorojernu djelu napona pritiska (81.1.74). Odrediti za koliko se sroan je zapremina koeke ako je:

4

E= 4 ·10 MPa,

Rezultat:

~ '=0,3

F=50 kN

b

L

b

1

81.1.74.

I::. '1= 98

3 rrm

- 87 -

'rEORIJSKF OS NOVE

iza napona i deformacija

zionira.nje aksija1no opterecenih stCipova

Ako je stap Lz Lo z an djelovanju sila <:Sije s e napadne poklapaju sa osovinom stapa x, stap se na1azi u staaksij alnog naprezanj a. stap moz e bi ti z ategnu t I lL pri tiIl:_'P~§~(iD .. t~~ .. ~_qj;.§_z_an..j .. e-(._+ ) i nap-

) .

U bilo kojoj tacki poprecnoo presjeka aksijalno optestapa postoji samo norma1ni napon koji se proracunaobrascu:

(2.1.)

tenzor napona u $istemu xy Z osa ima ob1ik:

Norma1na ili aksijalna sila N u pop recnom presjeku stapa je rezultanta unutrasl1jih sila koje u tom presjekudjeluju

u pravcu ose stapa, a odredjuje se statickim proracunom iz uslova ravnoteze konstrukcije.

Izduzenje ili skracenje stapa konstantnog poprecnog presjeka izradjenog od jednog materija .. la u kome vlada aksija1- na si1a N proracunava se po obrascu:

••• (2.2.)

dok tenzor deformacije u sistemu xyz osa ima oblik:

- 88 -

N 0 0
EA:
0 N 0
D= - VEA:
0 0 _yN~
EA (2.3. )

Utieaj sqpstvene teZine vertika1nih stapova na napone i deformaeij e najcesce s e zanemaruje, a ako ~e uz Lma u obzir, norma1ni napon u proizvo1jnom presjeku stapa konstantnog poprecnog presjeka prikazanog na Sl.2.1. izracunava se. po obraseu:

S1. 2.1.

U izrazu (2.3.) t:~. jezapreminska teZina materija1a.

, 0

Ukupna deformaeij a stapa 'cf sopstvene teZine je:

••• (2.4.)

(2.5.)

Dimenzioniranje zategnutog ili pritisnutog kratkog stapa konstantnog pORrecnog presjeka vrsi se na osnovu kriterija cvrstoce po obraseu:

gdje je Nmax - najveca po apsolutnoj vrijednosti aksijalna si1a u posmatranomstapu, a Gd- dozvo1jeni napon za materija1 stapa.

- 89 -

ponekad se postavlja i zahtjev krutosti, tj. dimenzius Lova da pomak odredjenetacke sistema

e datu dopu s t eri'u vrijednost.

ki neodredjeni sisteml

staticki neodredjenim siste~ima nazivaju se sistemi koristeQi sarno uslove stat19ke ravnote~e, pe mozeunutrasnje sile u svim elementima. Za prora9un staHoki neodredjenih sistema koriste se os Lm us Lov a statike i uslaY! saglasnosti pomjeranja, tj. uvode se geometrijske veze i.p~e vaze za deformisani oblik sistema.

, Kod staticki neodredjenih sistema, usljed promjene tem-

~ture, izdllzenje ili skr<=l6enj~ konstruktivnih el,~menata mobiti potpuno ili djelimicno sprijeceno u odrMj~nOJll pravcu, ~tO,rovodi do pojave znatnih napona koji se moraju uzeti.u ob-

1')'"

zir u analizi naponskog stanja.

u analizu napona uvode se takodje i pocetni ili montaznl"naponi. To su napbni nastal! pri montaZi statick! neodredjesistema, ako postoji netacnost u duZ1ni pri izradi pojedinih elemenata tog sistema.

U konstruktivnim sistemima se primjenjuju elementi formirani iz dva ili vise razlicitih materijala, spregnuti tako da z<!j)~dnicki rade i uces tvuju u prijemu spoljnih opterecenja. Odredjivanje sila i napona u pojedinim materijalima takvih elemenata vrsi se uz koriStenje uslova deformacije - staticki neodr$djeni problemi.

Spojevi aksijalno opterecenih stapova

Elementi konstrukcija spajaju se u konstplktivnu cjepomocu zakivaka, zavrtnjeva, mozdanika, eksera, ljepljenja, zavarivanja itd.

- 90 -

Za spojna sredstva kao sto su zakivak, zavrtanj i

s l.fcno , ciji slom naS1:iaje presijecanjem po ravni poprecn()g presjeka, usvaja se da u torn presjeku posteji sarno poprecna sila ko j a predstavlja rezultantu smicucih napona ravnomjerno rasporedjenih po presjeku.

Kod spojeva ili nastavaka aksiialno opterecenih st pova, izvedenih sa zakivcima, spoj se vecinom ostvaruje sa se zakivaka, te je smicuci napon po pO"precnom presjeku jedn zakivka:

t'=

(2.6. )

gdje je:

F - sila u pravcu ose stapa koja je za zakivak poprecna n - broj zakivaka preko kojih se sila F s jednog elementa

riosi ria drugi,

k - broj povrsina po kojima se vrsi smicanje (uglavnom 1 Az- povr sfn a pop rednoq presjeka zakivka.

Dimenzionisanje veze ostvarene zaklvclma, redjlvanje potrebnog broja zaklvaka za ostvarivanje veze, se prema obrascu:

(2.7. )

u kome je 'Td. - dozvoljeni smicuci naoon za ma.terijal 1 krece se u granic.arna od 0,5 G d do 0,8 G d.

Na kontaktu aksijalno opterecenoq stapa i spojnog sX' stva dolazl 1 do pojave gnjecenja GS'. To je kontaktni normal napon pritlska 1 p r Ll Lkom dimenzlonlsanj a spojnih sredstava ra biti zadovoljen uslov:

G",- L/r::!...

J- ndt~'__"jd

(2.8. )

gdje je: