Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
21Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Intervju: dr. Enes Karić - Preporod (15. 7. 2010. god.)

Intervju: dr. Enes Karić - Preporod (15. 7. 2010. god.)

Ratings: (0)|Views: 1,700|Likes:
Published by Bosnamuslim-media
Intervju prof. dr. Enesa Karića objavljen u Preporodu od 15. 7. 2010. god. Razgovarao: Aziz Kadribegović
Intervju prof. dr. Enesa Karića objavljen u Preporodu od 15. 7. 2010. god. Razgovarao: Aziz Kadribegović

More info:

Published by: Bosnamuslim-media on Jul 31, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/25/2013

pdf

text

original

 
36
Preporod
BROJ 14 / 928 • 15.
JUlI
2010.
INTERVJU
PREPOROD:
Gospodine Kariću, kako senas dvojica znamo prilično dugo, dozvoli-ćeš da u ovom razgovoru izbjegnemo uo- bičajeno persiranje: stoga ti na samom po-četku u svoje kao i u ime redakcije
 Prepo-roda
čestitam ovogodišnju nagradu HasanKaimija za tvoj prvi roman
 Pjesme divljih ptica
i molim te da za čitaoce kažeš svojeneposredne utiske sa dodjele nagrade, kaoi šta ova nagrada za tebe kao pisca znači?KARIĆ:
Hvala na čestitkama i tebi Azize, a i re-dakciji
 Preporoda,
naravno. Draga mi je nagradaHasan Kaimija, iz mnogo razloga. Prvo, dobio sam je za svoj prvi roman, koji je tako široko i, rekao bih, duboko osjećajno primljen od velikog broja kako kvalifikovane,tako i ‘’obične’’ čitalačke publike.I danas mi stižu mnogi emailovi ičestitke za tu knjigu. To me obo-drilo. Drugo, nagrada Hasan Ka-imija meni je draga jer dobiosam je nakon što su je dobili knji-ževnici Nedžad Ibrišimović, Hu-sejn Hasković, Džemaludin Latić,Isnam Taljić, Vedad Spahić... Uznjihova neka i moga imena. Treće,raduje me što sam se na ovogo-dišnjoj manifestaciji Dani HasanaKaimije susreo sa prof. dr Isme-tom Smajlovićem, učenim čovje-kom, koji je nagradu Hasan Kai-mija dobio za životno djelo.Napominjem da je ovo dobraprilika da se obraduje i moj če-stiti i skromni izdavač, sarajevskaTugra. Ovih dana polahko pripre-mamo četvrto izdanje
 Pjesama...
,
Hadžem Hajdarević piše pogovor,a ja dopisujem rječnik manje po-znatih riječi u romanu, na traženjemnogih čitalaca.PREPOROD:
Nekako u isto
 vrijeme sa dodjelom nagra-
de Hasan Kaimija stigla je i
 vijest da je tvoj roman
 Pje-sme divljih ptica
kandidirani za nagradu “Meša Selimo-
 vić” koja se svake godine u
okviru susreta
Cum granosalis
dodjeljuje u Tuzli, akoja figurira kao jedna od najznačajni- jih književnih nagrada, tim prije što se
dodjeljuje za roman objavljen na pro-
storima ex Jugoslavije. Pa iako je selek-tor za BiH pored tvoga predložio još triromana sa područja Bosne i Hercegovi-ne, to je svakako značajno priznanje, bezobzira na konačni ishod dodjeljivanja ovenagrade. Slažeš li se s tim?KARIĆ:
Da, slažem se sa Tvojom tvrdnjom.Selektorica Edisa Gazetić je među odabranim ro-manima iz Bosne i Hercegovine uvrstila i
 Pje-
sme divljih ptica.
Obradovalo me kad sam to čuo.Osim toga, i samo spominjanje nagrade ‘’MešaSelimović’’ u vezi sa
 Pjesmama divljih ptica
pod-sjetilo me na dane kad sam u Gazi Husrevbego- voj medresi, prije gotovo trideset i pet go-dina, čitao Selimovićevog
 Derviša.
Jai sada znam napamet one cjelinekoje su me tada posebno oslo- vile. Pamtim ih, a da ih i ne ob-navljam.Dobra je ovo prilika da ka-žem da sam davne 1979. go-dine poslao jedan esej u
 Na-še dane,
esej je odabran odNedžada Ibrišimovića, iobjavljen u tom listu, a u bi-lješci koja je išla uz moj esejNedžad Ibrišimović je kazaokako moja proza ima dosta‘’meditativnih odlika’’ MešeSelimovića.
Pjesme divljih ptica
-mali plod sa marginemoga temeljnoga posla
PREPOROD:
Iako sami ja objavio opširniji prikaztoga romana u ovogodišnjem
Takvimu, gdje sam iznio nekeod njegovih nespornih vrijed-nosti, pitam tebe kao auto-ra šta je to što, po tvommišljenju, plijeni čita-
oca tako da je ro-man za relativnokratko vrije-me u ovoj
eri či-
ta-
lačke suše i recesije doživio tri izdanja?KARIĆ:
Prije nego li pokušam odgovoriti naovo veoma teško pitanje, želim da kažem dasam u periodu 1992 – 1995. godine, dakle u dobatotalne i surove opsade Sarajeva, pomno bilježioneka svoja nekoheren-tna snatrenja, na-
Za "Preporod" govori Enes Karić, dobitnik ovogodišnje nagrade Hasan Kaimija
karić:Moj novi roMan zovese
JEVREJSKO GROBLJE 
i toje jedna izbjeglička Pričao godinaMa 1992 1995.
Gotovo istovremeno sa 52. rođendanom (16. maj 1958.) profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Enes Karć postao je jedan od laureata nagrade Hasan Kaimija za svoj prvi roman
Pjesme divljih ptica,
što je i neposredan povod ovom razgovoru, koji je, po prvi put, zapravo razgovor o književnosti i književnim temama,oblasti koja, kad se radi o ovom autoru, nije do sada medijski eksplicirana, jer se Enes Karić, kao što je poznato, javnosti do sada predstavljao prvenstveno kaoteolog i prevodilac sa širokim spektrom znanja i interesiranja, te, u prošlom izbornom ciklusu i kao kandidat za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH. Izvanredan prijem njegovog romana kod čitalačke publike (tri izdanja za realtivno kratko vrijeme a priprema se i četvrto), Kaimijinanagrada u Zvorniku, prijedlog za nagradu Meša Selimović u Tuzli i najava njegovog novog romana, učinili su da se Enes Karić u našem kulturnom životu etablira i kao nesumnjivo zreo pisac koji ima šta da kaže i na koga se treba računati.
P pm
Dok sam pisao
Pjesme divljih ptica
želio sam, u svim svojimbdijejima uz to štivo, da djelobude esvakidašji kometar a-še daašjice, lahak za čitaje ipogoda da ga čitateljstvo doži-
vi kao prisnu opomenu. Ustrojiosam ga kao jedan živi ‘’narativni
kometar’’ o ašem muslima-skom skajivaju, oklijevaju,oporosti i admeosti, htio samda a literara ači kažem jed-u trajiju riječ o muslimaskomstradaju, preispitivaju i zabe-zekutosti pred svijetom u kojemmuslimai, uzmemo li kriterij či-jeja dobra, e samo da više i-su prvi, već teško da su i a dru-gom mjestu! namjeravao sam da
Pjesme divljih ptica
budu kome-tar i o muslimaskom samostra-daju, ali i o muslimaskoj suro-vosti prema islamu, prema Bogu,prema samima sebi i prema dru-
gima. I surovosti drugih premanjima, naravno.
 
Karić: Ovih dana polahko pripremamočetvrto izdanje
Pjesama...
 
Preporod
37
BROJ 14 / 928 • 15.
JUlI
2010.
PREPOROD:
Ne ulazeći u političke kontaminacije sa-vremenog društvenog aspekta, želim te na kraju ovog(prvenstveno književnog) razgovora upitati kako baš izvizure tematskog određenja svoga prvog romana
Pje- sme divljih ptica,
u kome se govori o sukobima tadaš-njih vjerskih frakcija, gledaš na ova posljednja dešava-nja (prvenstveno mislim na eksploziju i teroristčki čin uBugojnu) i kakav je uopće tvoj komentar tih dešavanja?KARIĆ:
rom
Pjesme divljih ptica
ima i taj sloj, naravno.
Poudio m jedu kjižeu dekipciju poje deuki-
nih i asasinskih sljedbi u muslimanskim društvima. Halil Inal-
džik u ojoj kjizi
Historija Osmanskog carstva  – .,
z zdj deeljeć eeog oljeć kže d u
trijumf fanatizma.
teoiički pd u Bugoju je už,  poebo bi e-bo bii lm, iko už i emio, z  u Ilmkoj z- jedici, z  mudeie, pofeoe, hodže, imme, mufije,
džematlije, softe... Zar je moguće da ima mladih ljudi do ko-
 jih je dopl k už, uo iepecij ilm, il-m ko pijeje, ilm ko bobeogpopi, ilm ko pe-meog -, ilm koegij d-žoi -e d-je Boei Hecego-
vine, itd.,
i z jemo-gućed -komideo-logi-
 jom bivaju motivirani u najgnusnijim aktima nasilja?!Ja sam se više puta javno oitovao o tzv. vehabijama, našmuslimanski narod ih tako zove. I naš muslimanski narodnjih se boji. Sigurno je da ih se boji. Mnogi naši džemati su
bihuzu od kih ljudi, deio e, žlo, i eom eliki boj
inidenata, pa i tragedija.
I d kžem, ko o ie pu gooim udeim Fkuleu ilmkih uk: ako m e ko čojek pomiio Bogom, o e zči d e ebm zdii  cijelim ije-
tom.
Iz moje pobožoi eb iiji mi, dobočio i bl-
gost prema drugima. Neka moja pobožnost bude tako uo-ena, primijećena, opeaćena.Pobožnost znai ne razmetati se sa pobožnošću.
Godim m, ko pofeo Fkule ilmkih uk,kođe i kd m bio dek FIn-, ie pu jo eio
tzv. vehabijsku pojavu. Sjećam se da je jedan naslov mo-ga intervjua bio: ‘’Mi ne trebamo postati ni vehabije ni šiije!’’
Pouk je j, mi ebmo oi mo oo o jemo, -
diionalni bosanski muslimani.
sei mo bili mi u Boi, i mi  Blku, dok mo uojim kućm, u ojim džmijm, i u ojim mhlm
živjeli islam. A sada, kako nam dođoše ideolozi ‘’pravoga isla-
m’’, kko m dođoe higijeiči e ilmke dicije,mi, boki mulimi, ljei mo u koek poecijl-
ne prijetnje među sobom i u Evropi. Tako se sada o nama pi-še u mnogim medijima. Nažalost.
velik je eć, i po  i po cijeli ije, d e i sudijkabij boi, ko dž  im ojim iiucijm, i ko
društvo, protiv tekfirske pošasti.Molim naše teologe, one naše dobroćudne selefije koji su
m igli  udijkih uiezie, kojim je Ilmk z- jedic, kko o edo eče u izji z
Dane
Mr Ahmet Ali-
bić, dl poo i položje, jih j molim d d pomo-
gnu Islamskoj zajednii, odmah i neodložno! Molim ih dasada pomognu reisu l-ulemi Mustafi ef. ceriću, da krenu po
Boi i ze, i d obje d ilm ije ilio, d ilm i- je poi Boe i Hecegoie ko dže, d ilm od e ži zkljei pogled, d ilm ije ekkluzi eć i-kluzi feome, ukko, molim ih d ze kko je e,uoo e, ko oj ko udi ilm poumče ko
antidržavnu ideologiju, kao protubosansku ideologiju.Šta nam je još initi, nama u Islamskoj zajednii? Islam-
k zjedic ije poliičk k ili pij, p d e mo-
gne ijepati. Na takvo što nikada ne smijemo prista-ti. I naš narod dobro znade da politikih stranaka ima
mogo, p i o d ih može bii jo ie, li jed je
Islamska zajednia. Njena tradiija se mora poštovati,njen ustroj također. To naš narod dobro znade.Mislim da je naša zadaća u Islamskoj zajednii da refor-
mimo  goo o ilmu, kko oj  mibem ko
i onaj u medijima. Kod nas se u ime islama govore strašnestvari. Na mnogim hutbama mi galamimo. Mi takvim hutba-
m eimo ljude! a zmilie mo koliko je medijkih ilihubkih iup ih ljudi  edopuio mogo uklič-
nika. Mi na takav buzdovanski govor o islamu nemamo pra-vo, nikada i nigdje.Ovdje s poštovanjem spominjem Mehmed ef. Handži-
ć i jegou geeciju lim koj je dol  l-azh i K-
ira. Zbog njihovih vazova niko nije poginuo, niko nije ostaounesrećen. Također, sjećam se Huseina Đoze i njegove ge-neraije azharlija. Islam o kome su oni govorili bio je radostživota. Zbog Đozinih knjiga ili fetvi niko nikoga nije udario,
iko e i od kog ije zeo, iko ije igdje podmeuoekploziju, ijedu! nikd!Odje io mogu kzi i z hmeli pofeo ahmed
Smajlovića i njegovu generaiju azharlija. Sve su to divni lju-
di, pozili u ilmu lijepim pimjeom, pomogli u mogi-m u em odu d bude e  Bogom i jeom u je-
ga. Također, iz Bagdada nam je poetkom sedamdesetih go-
di polog oljeć dol jed jj geecij eolo-g,  pimje: šukić, Džoić, suić, še, Biić, Jelo-
va, čolaković, Smajkić... Nisam uo da je iko ikada nakon
jihoih zo pio bilo kk icide, bihuzuio o-
 ju majku ‘’pravim islamom’’ i izvitoperenim selefizmom, ili se
zoio u ebe p milio kko zlo djelo u ime jee i mi-
losnog Boga.
n vi ilmk eijko-eolok kol (vIšt) dl jeku geeciju lim i eolog čij e iječ, edeb, uljudo
i danas pamte i s poštovanjem spominju.
se oo gooim  elikom željom i čežjom d i e-
nii koji su nam došli i dolaze iz Medine i Rijada, i još nekih
uiezie Blikog iok, budu pepozljii po due-o koioj pobožoi, d ih  od pepoz ko ko-me muekije, ko ljude čij u c gu ljublju pe-m im ljudim, ko ljude koje Ku’ pobuđuje  mi-lo i ojećjo pem im: mulimim, kćim, jeejim, ukko, pem im koji  kouki či
sudjeluju u našem savremenom društvu. Ja od tih svršenika
očekujem d  jiho kluk i bogobojzo obee-
li. Oekujem da ih njihov takvaluk navede na suze pobožni-
ce, i  dob djel pem im! Ukko, očekujem od jih
sufijski metod djelovanja: ‘’Prvo kaži vaz sebi, pa onda dru-
gim ljudim!’’Pim i zm ielekulu ceu Ki, bio m mo uiezieim blizu om mjeeci u zličiim im,zm i ielekulu ceu rijd, i mo m bio u Iiu-u Klj Fejl gooo i mjeec, zm doekle i dugeilmke eučilie cee, popuoo m ekim uie-
zitetima u Iranu, Tunisu, Maroku...
Dj ce mo je poegdje eom pogo uz-buk, i udei Bojci, koji m e oud ćju,ebju imi u idu d emju po uoii među  -
mošnje nemire i svađe. Oni treba da poštuju našu lokalnuislamsku tradiiju. I našu današnju sekularnu bosansku dr-žavu.
n bok, gooo e jeko dug, ilmk -dicij jee  jpioieiji pu do uzoih geecij e-
lefi saliha.
naša bosaska, gotovo šest vjekova duga,islamska tradicija jeste aš ajprioritetiji
Put do uzorniH generacija seleFi saliHa
INTERVJU
danja, puste snove i nemire. Sve teke i sada ču- vam, a nešto sam objavio u svoje tri knjige ese- ja, tek nešto malo od svega dobilo je oblik pojav-ljene, obasjane riječi. Negdje 1996. godine, IvanLovrenović mi je predložio da izbor svojih ese- ja objavim u Zagrebu, u izdavačkoj kući Durieux.Tako je knjiga
 Bosna sjete i zaborava
izišla 1997.godine.
 Slovo o elifu
objavljeno je na njemač-kom, engleskom, arapskom, turskom... Slično jei sa pričom
 Smrtni posao,
koja je ušla u antologi- ju priča književnika iz Bosne i Hercegovine i Hr- vatske, na njemačkom jeziku, ovu antologiju pri-redila je Dunja Melčić. Drago mi je da je moj esej
 Slovo o vodi 
prošle godine objavljen na engle-skom u uglednom američkom časopisu
 Parabo-la,
a prije nekih sedam godina esej je bio objav-ljen i u američkom časopisu
 Sophia.
I o mnogimdrugim esejima imao bih reći mnogo toga slič-nog. Tačno prije godinu dana, 13. jula 2009., uMinhenu je Helene Saal, vlasnica izdavačke ku-će
 Avicena,
priredila promociju njemačkog pri- jevoda
Crnoga tulipana
(
 Die Schwarze Tulpe
),
moga putopisa sa hadža kojeg sam, kako Ti je po-znato, gotovo u cijelosti, objavio na bosanskom u
 Preporodu.
Ali, sve to moje esejističko javljalo se tada,a i sada, na margini moga rada na planu tefsi-ra i moga zanimanja predmetima koje predajemna Fakultetu islamskih nauka, onima vezanim zapovijest tumačenja Kur’ana prije svega.Drukčije se nisu pojavile ni
 Pjesme divljih pti-
ca,
niti su se mogle drukčije pojaviti. I one su je-dan mali plod sa margine moga temeljnoga po-sla. Istina, tom sam se plodu posvetio mnogo,mnogo duže.A sada da se vratim Tvome pitanju. Dok sampisao
 Pjesme divljih ptica
želio sam, u svim svo- jim bdijenjima uz to štivo, da djelo bude nesva-kidašnji komentar naše današnjice, lahak za čita-nje i pogodan da ga čitateljstvo doživi kao prisnuopomenu. Ustrojio sam ga kao jedan živi ‘’nara-tivni komentar’’ o našem muslimanskom ska-njivanju, oklijevanju, oporosti i nadmenosti, htiosam da na literaran način kažem jednu trajni- ju riječ o muslimanskom stradanju, preispitiva-nju i zabezeknutosti pred svijetom u kojem mu-slimani, uzmemo li kriterij činjenja dobra, ne sa-mo da više nisu prvi, već teško da su i na drugommjestu! Namjeravao sam da
 Pjesme divljih pti-
ca
budu komentar i o muslimanskom samostra-danju, ali i o muslimanskoj surovosti prema isla-mu, prema Bogu, prema samima sebi i premadrugima. I surovosti drugih prema njima, narav-no. Dakako, sve te općenitosti
 Pjesme divljih pti-
ca
su ponudile u konkretno preživljenim situaci- jama pojedinaca, u graničnim stanjima mojih ju-naka. Mislim da je upravo to htio ispričati glav-ni junak Skender Humo, ali, ni on – jer je smete-ni muslimanski učenjak - nije siguran u svoju ri- ječ, u svoju slobodu. Kao što je književnik ErvinJahić kazao na promociji
 Pjesama...
u Zagrebu,i sam Skender Humo ne zna šta bi, i zato imasvoga šejha Semnanija, koji ga vodi, koji u imenjega rješava mnoge stvari.Poruka
 Pjesama divljih ptica
je jasna: Da jeizlaz današnjih muslimana, nas svih, da presta-nemo u svojoj vjeri gledati njenu svetu riječ kaomač, kao prijetnju, kao tamničke i zindanske re-šetke. Izlaz je u tome da se oslobodimo jednemrtve tradicije, onih davno umrlih autoriteta,čije nas knjige više ne oslovljavaju svojom veli-činom, čije su riječi i poruke iz današnje per-spektive izvan bilo kojeg horizonta naše današnjesreće. Mislim da je poruka moga romana u tomeda reknemo jedno veliko DA svijetu oko sebe,i da stanemo iza te riječi. Poruka je da nam vjeraislam pomogne da sudjelujemo u svijetu kako sanama, muslimanima, tako i sa kršćanima, je- vrejima, i drugim vjernicima i nevjernicima. Svo- jim romanom nisam htio poručiti da se od svi- jeta odvajamo.Pa iako moj Skender Humo ima svoga šej-ha, taj šejh je putokaz za mnoge svjetove radosti,otvorenosti, nade, optimizma i mira.
 
I rat je razlog da izgovorimoono u nama neizgovoreno
PREPOROD:
Kako se ove godine obilježa- va 40 godina kontinuiranog izlaženja na-
šega lista u kome si ti jedan od najvrijed-
nijih vanjskih saradnika, prepoznatljiv pr- venstveno sa tekstovima teološke (u ši-rem smislu) provinijencije, te prijevodi-ma, treba čitaoce podsjetiti da si ti, kolikose sjećam, prije nešto malo manje od četr-
deset godina svoje prve tekstove u ovom
listu objavio kao neku vrstu priča za dje-cu, dakle tekstove sa literarnom aspiraci- jom. Znači li to da tvoj, dugo godina, za-tomljeni književni talenat ponovo, poput

Activity (21)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Hasan Eminović liked this
Vanja Ejdus liked this
Sumejja Bardhi liked this
Faruk Osmic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->