Professional Documents
Culture Documents
MATEMATIČKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
IZ METODIKE NASTAVE MATEMATIKE
TROUGAO
Prof. Student:
1.Uvod....................................................................................3
2.Opste o trouglu...................................................................4
3.Uglovi trougla.....................................................................9
4.Odnos stranica i uglova trougla........................................12
5.Znacajne tacke trougla......................................................13
6.Podudarnost trouglova ………………………………….15
7. Slicnost trouglova............................................................18
Trougao 2
UVOD
Trougao 3
I. OPŠTE O TROUGLU
Niz odsečaka koji su nadovezani jedan na drugi kao npr. linija
ABCDEF na slici 1. čine POLIGONALNU ili IZLOMLJENU
LINIJU. Odsečci se zovu STRANICE.
B C
A F
E
Slika 1
c b
B C
a
slika 2.
Trougao 4
Sa ABC obeležava se trougao čija su temena tačke A, B, i C: a stranice tog trougla
su BC,CA i AB.
Konveksan ugao BAC, koji sadrži sve tačke stranice BC, zove se UGAO .
Trougaoima 6 osnovnih elemenata: tri ugla , i i tri stranice BC, CA i AB.
Dužine tih stranica obeležavamo sa a, b i c, tako da je:
BC = a, CA = b i AB = c
Stranica BC koja se nalazi u uglu je tome uglu NASPRAMNA STRANICA, A
UGAO je stranici BC NASPRAMNI UGAO. Ponekad se stranica BC zove
OSNOVICA trougla u odnosu na vrh A.
Podelu trouglova možemo izvršiti prema veličini stranica i prema veličini uglova u
njemu.
1.JEDNAKOKRAKI
TROUGAO
koji ima dve jednake stranice,njegov vrh je uvek teme u kome se sastaju
jednake stranice, a njih nazivamo kracima jednakokrakog trougla, dok je
treća stranica osnovica. (slika 3.)
b b
B a C
Slika 3.
Trougao 5
2. JEDNAKOSTRANICNI TROUGAO
Koji ima sve tri stranice i uglove jednake, tj svaki ugo u jednakostranicnom
trouglu ima 600 (slika 45), sta ce biti dokazano kasnije.
a a
B a C
Slika 4.
3.RAZNOSTRANIČNI
TROUGAO
B C
Slika.5
Trougao 6
.
1. PRAVOUGLI TROUGAO
Kod pravouglog trougla stranice naspram pravog ugla zove se HIPOTENUZA, a ostale
dve stranice KATETE togu trougla.
C B
Slika 6.
2.TUPOUGLI TROUGAO
A B
Slika 7
Trougao 7
3. OŠTROUGLI TROUGAO
A B
Slika 8.
Trougao ne moze imati vise od jednog pravog ugla, jer kad bi u trouglu ABC uglovi i
bili pravi, tada bi kroz teme C prolazile dve prave noramlne na pravu AB, a to je
nemoguce.
Trougao 8
III UGLVOVI TROUGLA
+ + = 1800
dokaz:
Ako nacrtamo bilo koji trougao ABC i produžimo mu stranice a i b i kroz teme C
konstruišemo pravu p paralelnu sa osnovicom tj. sa AB, možemo da jasno uočimo tažnost
te tereme (slika 9.)
'
'
'
' P
C
A B
Slika 9.
Trougao 9
Slika 10.
1 + 1 + 1 = 3600
C
1
1 1
A B
Slika 11.
Trougao 10
1
1
1
+ 1 = 180o
1
A
Slika13.
( + 1 ) + ( + 1 ) + ( + 1 ) = 3 x 180o = 540o
( + + ) + ( 1 + 1 + 1 ) = 540o
+ + = 180o
C 1
1 1
A B
Slika 14.
Trougao 11
1 =
dokaz:
+ 1 = 180o
+ + = 180o
+ 1 = + +
1 = +
Teorema*: Stranica a trougla ABC veća je od stranice b ako i samo ako je naspramni
ugao veći od ugla .
A
b
B D a C
Dokaz: Ako je a>b odredimo na a tačku D tako da je CD=b. Tada je trougao ADC
jednakokraki pa je CAD=CDA=. Zbog b<a tačka D je između B iC pa krak
AD ugla CAD pripada uglu te je >. Međutim ugao je spoljašnji ugao za
trougao ABD pa je >. Odatle >.
Trougao 12
Obrnuto , neka je >. Tada ne može biti a=b jer bi moralo biti =, a ne može
biti ni a<b jer bi, prema prethodnom dokazu, moralo biti > što je suprotno
pretpostavci.
Dakle, jedino je moguće a>b.
A B
Slika 15.
C Sa
P N
Sb
O
A M' M B
Sc
Dokaz: Neka je O presečna tačka simetrala AO i BO uglova i trougla ABC i neka su
OM, ON i OP normale iz O na AB, BC, CA. Pravougli trouglovi AMO i APO su
Trougao 13
podudarni. Zbog toga je OP=OM. Slično, iz podudarnosti trouglova BMO i BNO
imamo da je OM=ON. Iz OP=OM i OM=ON sledi OP=ON. Odatle sledi
jednakost uglova BCO i ACO što znači da je CO simetrala sva tri ugla.
Na osnovu jednakosti normala OM, ON i OP sledi da tačke M,N,P pripadaju
krugu sa centrom u O koji osim tačaka M,N,P nema drugih zajedničkih tačaka sa
stranicama trougla. Zaista, ako bi smo pretpostavili da ovaj krug ima, recimo, sa
stranicom AB zajedničku tačku M različitu od M onda bi trougao OMM bio
pravougli sa hipotenuzom OM. Dakle, bilo bi OM>OM pa bi M bila van kruga.
Prema tome tačka O je centar upisanog kruga trougla ABC.
Teorema*(O centru opisanog kruga): Simetrale stranica trougla seku se u jednoj tački.
Sb C
Sa
S
A B
Sc
Teorema (O ortocentru): Prave koje sadrže visine trougla imaju jednu zajedničku tačku.
Tacka H je ortocentar trougla.
B1 C A1
H
A B
C1
Dokaz: Konstruišimo kroz teme A pravu paralelnu sa BC, kroz teme B pravu paralelnu sa
AC, kroz teme C pravu paralelnu AB. Te prave se, dve i dve, seku i određuju
trougao A1B1C1. Svaki od trouglova A1BC, B1AC, C1AB je podudaran sa trouglom
ABC (jedna zajednička stranica i dva nalegla ugla). Otuda je AC1=AB1=BC pa je
tačka A stredište duži B1C1, a visina ha trougla ABC je simetrala stranice B1C1
trougla A1B1C1. Slično se dokazuje da su i ostale visine trougla ABC ujedno
Trougao 14
simetrale stranica trougla A1B1C1. Prema prethodnoj teoremi one se seku u jednoj
tački (H).
N M
T
P Q
A B
1
Duž MN je srednja linija trougla pa je MN AB i MN= AB. Neka je P središte duži
2
1
AT, a Q središte duži BT. Duž PQ je srednja linija trougla ABT pa je PQAB, PQ= AB.
2
Odatle je MN=PQ, PQMN. Trouglovi MNT i PQT su podudarni (MN=PQ i uglovi su
jednaki) pa je MT=PT, NT=QT. Kako je AP=PT,BQ=QT to je AT=2TM i BT=2TN.
Teorema*(O težištu trougla): Težišne linije trougla seku se u jednoj tački, težištu trougla.
Dužina dela težišne linije od težišta do temena dva puta je veća od dužine dela te linije
otežišta do centra naspramne stranice.
V PODUDARNOST TROUGLOVA
Def: Ako su stranice i uglovi treougla ABC redom podudarni stranicama i uglovima
trougla ABC tj. ako ABAB, ACAC, BCBC, , , tada su trouglovi
ABC i ABC podudarni što pišemo ABCABC.
Podudarnost trouglova je relacija ekvivalencije.
Stav I**: Dva trougla su podudarna ako su redom dve stranice i zahvaćeni ugao jednog
trougla jednaki dvema stranicama i zahvaćenom uglu drugog trougla.
Dokaz: Neka su ABC i ABC ta dva trougla i neka je AB=AB, AC=AC i
BAC=BAC. Tada je i BC=BC pa su trouglovi ABC i ABC podudarni.
Trougao 15
Stav II**: Dva trougla su podudarna ako su redom jedna stranica i na njoj nalegli uglovi
jednog trougla jednaki jednoj stranici i na njoj naleglim uglovima drugog trougla.
C
C' C" D'
A B A' B'
Dokaz: Neka su ABC i ABC ti trougli i neka je AB=AB, BAC=BAC,
ABC=ABC. Pretpostavimo da nije AC=AC. Tada na kraku AC ugla
BAC postoji druga tačka C tako da je AC=AC. Tada su prema stavuI trougli
ABC i ABC podudarni, pa je ABC=ABC. Kako je ABC=ABC to je
i ABC=ABC. Kako je C na polupravoj AC koja polazi iz A tačke C i
C su s iste strane prave AB. Dakle, poluprave BC i BC se poklapaju tj. C je i
na AC i na BC i poklapa se sa njihivim presekom C što je suprotno
pretpostavci. Dakle, prema stavuI trougli su podudarni.
Ovi stavovi nam mogu pomoći pri dokazivanju nekih osobina trouglova.
Trougao kome su dve stranice među sobom jednake naziva se jednakokraki
trougao. Vrlo lako se može dokazati da postoji jednakokraki trougao čiji su kraci jednaki
datoj duži, a ugao pri vrhu jednak datom uglu.
Neka je plj jednak datom uglu. Prema aksiomi postoje na kracima p i lj tačke A i
B tako da su CA i CB jednake datoj duži. Ako A,B,C, nisu kolinearne ABC je trougao i
ispunjava uslove.
A B
D E
Dokaz: Neka je AC=BC u trouglu ABC, neka su D i E tačke takve da je AD=BE i
(C,B,E). tada je CE=CD, trouglovi BCD i ACE su podudarni jer je BC=AC,
CD=CE i BCD=ACD. Dakle i BD=AE, a otud su i trouglovi ABD i BAE
podudarni jer je AD=BE, BD=AE i AB=BA. Dakle je i BAD=ABE, a otud su
i uglovi BAC i ABC jednaki kao naporedni uglovi jednakih uglova.
Stav III**: Dva trougla su podudarna ako su tri stranice jednosg trougla redom jednake
trima stranicama drugog trougla.
Dokaz:neka su ABC i ABC ta dva trougla i neka je AB=AB, AC=AC i BC=BC. Tada
je i BAC=BAC jer na njihovim kracima AB, AC i AB,AC su tačke
Trougao 16
B,C,B,C takve da je AB=AB, AC=AC i BC=BC. Isto tako ABC=ABC i
ACB=ACB pa su trouglovi podudarni.
Stav IV**: Dva trougla su podudarna ako su dve stranice i ugao naspram jedne od njih u
jednom trouglu redom jednaki dvema stranicama i uglu naspram odgovarajuće stranice u
drugom trouglu, i ako su uglovi naspram druge pomenute stranice prvog i drugog trougla
oba oštra, oba prava ili oba tupa.
Dokaz: Neka su ABC i ABC trouglovi i AB=AB, BC=BC, A=A i neka su uglovi
C i C oba oštra,prava ili tupa. Ako ne bi bilo AC=AC postojala bi na pravoj
AC, s one strane tačke A s koje je C, tačka D tako da je AC=AD. Tada bi
trouglovi ABD i ABC bili podudarni pa bi bilo i ADB=C i BD=BC.
Prema tome, kako je BC=BC bilo bi BC=BD itrougao BCD bi bio jednakokraki
pa bi bilo BCD=BDC. Kako su C,D sa iste strane tačke A tada je (A,D,C) ili
(A,C,D). Ako je (A,D,C) ADB i BDC su naporedni pa je jedan oštar, drugi
tup ili su oba prava. (Ako je (A,C,D) onda to važi za ACB i BCD). Kako je
BCD=BDC, onda su ADB i BCD (tj. ACB i BDC) tj. ACB i ADB
oba prava (što je nemoguće jer se iz B ne mogu spustiti dve upravne prave na AC)
ili jedan oštar, a drugi tup (što je nemoguće zbog pretpostavke, ADB=ACB).
Zato je AC=AC i trouglovi ABC i ABC podudarni.
Trougao 17
VI SLIČNOST TROUGLOVA
"Dva trougla ABC i A1 B1 C1 slična su ako i samo ako je jedan par stranica jednog
trougla proporcionalan paru stranica drugog, a uglovi zahvaćeni ovim stranicama jednaki
su među sobom.
Dokaz:
Na osnovu definicije
ABC A1 B1 C1 = 1
AC BC
= dokazaćemo i obrnuto. Neka je = 1
A1 C1 B1 C1
AC BC
= kako je ABC = A1 B1 C1 =
A1 C1 B1 C1
ABC A1 B1 C1
Trougao 18
C
y C1
A1 A2 B2
A B A1 B1
slika 16..
"Dva trougla ABC i A1 B1 C1 slična su ako i samo ako su dve stranice jednog trougla
proporcionalne sa odgovarajućim stranicana drugog. Uglovi naspram dveju od tih
odgovarajućih stranica su jednaki, a naspram dveju odgovarajućih stranica su oba ugla
oštra, oba prava ili oba tupa".
"Dva trougla ABC i A1 B1 C1 slična su ako i samo ako su im sve odgovarajuće stranice
proporcionalne" (slika 17.)
znači:
B1 B
C1 A1
C A
Trougao 19
C2
B B2
A2
slika 17.
„Dva trougla su slična ako su dve stranice jednog trougla srazmerne dvema stranicama
drugog trougla, uglovi naspram dveju odgovarajućih stranica jednaki, a uglovi naspram
drugih dveju stranica oba pštra, oba tupa ili prava”
Trougao 20
LITERATUR
1.
OSNOVI GEOMETRIJE
Dr Mileva Prvanović
"GRAĐEVINSKA KNJIGA",
BEOGRAD, 1987.
2.
MATEMATIKA
Za I razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja
3.
GEOMETRIJA ZA VI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Radoje Obradović,
BEOGRAD, 1960.
4.
ELEMENTARNA GEOMETRIJA
Miloš Radojčić "NAUČNA KNJIGA",
BEOGRAD,1961.
5.
MATEMATIKA
Za VI razred osnovne škole
Dr Dušan Adnadjević
Trougao 21
Trougao 22