Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
24Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
NARODNA MEDICINA BIH

NARODNA MEDICINA BIH

Ratings: (0)|Views: 2,734 |Likes:
Published by raif24

More info:

Published by: raif24 on Aug 18, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/12/2013

pdf

text

original

 
8/18/2010| Raif Esmerovi
Y
ILDIZ
 
BONJAKA
 
NARODNA
 
MEDICINA
 
Prema kazivanju starijih Bonjaka nekada su ljudi bili puno zdraviji i manje suoboljevali, unato teim uslovima ivota i nedostatku hrane. I danas se pripovijedajuprie o starcima duge bijele brade koji su umirali u poznim godinama ivota,doivjevi, nerjetko, preko stotinu godina... Sve to se sa dananje take gleditapripisuju zdravom nainu ivota, skoro nikakvom uticaju stresa, te istom okoliu. Noipak, ne treba zaboraviti da su prijanji uslovi ivota bili izuzetno teki uz estoharanje zaraznih bolesti poput tifusa ili tuberkoloze. Jedini argument tezi da sunekada ljudi ipak bili zdraviji moe se, vjerovatno, nai u sistemu prirodne selekcije;to jest nejaka i boleljiva djeca umirala su, a ona jaa i zdravija preivljavala; to jeoito bilo presudno za opstanak naroda u prolim vremenima.Da bi razumijeli kako su to nekada ljudi ivjeli moramo se vratiti u prolost i saznatikako smo tada izgledali ili kako su nas drugi opisivali. Doktor Karl Steinar, lijenik izLjubinja, zabiljeio je u svom etnolokom radu sljedee: ÄV
isoko uzrasli Bonjak i Hercegovac predstavljaju nesumnjivo najljepi tip junoslavensko-ilirske mjeoviterase... Tako je primjerice u katolika i muslimana arenica (iris) oiju preteno svjetla,esto modra i utkasta, dok su oi u pravoslavnih obino tamno-mrke, esto i crne. U muslimanske i katolike djece esto se via plava kosa, njena, ko mlijeko bijela put,uope isti arijevski tip, no boja kose i puti potamnie malo po malo, dok su oveosobine u pravoslavnih u velike rijetke. Ponegdje se nae muslimana tamnih,crnkastih obraza i isto takove kose, to biva od primjese arapske i maurijske krvi.Uope je boja koe u mukaraca svjetlo smea, u ena svjetlija, bjelkasto-ukasta:ene su obino manjeg boja nego mukarci. Visoka, oiroka, pri tome ali kratkalubanja pokazuje s prijeda redovno vie iroko nego uzano lice sa izboenim jagodicama, malenim ustima, tankim usnicama, snanom bradom, uzanim ravnimnosom sa splotenim nosnim krilima (katkad i izvinutim nosom) i velikim, uvaljanimonim dupljama, iznad kojih su uzrasle guste obrve od odstojeih dlaka. Fizionomija je inteligentna, pogled vatren, igra lica puna izraza, pri tome obino dosta ozbiljna. U mukaraca je dlaka u brade obilna i gusta, isto tako i po drugim mjestima na tijelu.Umjereno dugaak vrat zasaen je na jedroj iji. irina u ramenima je spram duljinetijela srazmjerno uzana, naprotiv su noge i ruke obino prekomjerno dugake,stopala i dlanovi iroki i kotunjavi. Tijelo je naprijed ugnuto, korak odugaka koraka,koraanje pravilno i slino hodanju drugih brana, primjerice Tirolaca, na koje su nai ljudi i u toliko nalik, to su vrlo ustrajni u daleku hodanju i uspinjanju na brda. Naovjek se redovito dostatno hrani, rjetko kad obilno i tako biva, da u naeg seljakaneopaamo, da bi naginjao na debljanje....³ 
Prema datom prikazu stiemo dojam da su ljudi unato njenijem, pitomijem izgleduimali jaku konstrukciju i tijelo naviknuto na rad i napor. Po brzini hodanja moe sezakljuiti njihova marljivost a po licu ivost to je bilo neophodno za preivljavanje uesto dugim bosanskim zimama i kratkim ljetima.
 
Kako to i sam autor u daljnjem opisu zakljuuje stari Bonjaci vjerovali su da bolestdolazi iz dva smjera, oba nadnaravna; od Boga u vidu kazne ili da je ona uzrokovanadjelovanjem dina. No, iako je narod esto prema samoj bolesti postupao fatalistikilijek se ipak traio kako u samoj prirodi tako i kod narodni iscjelitelja hoda, travara istravarki. Ili se on traio u starim ljekaruama.
 
 U Zborniku narodni bosanskih lijekova iz 1749. godine predstavljen je cijeli nizrecepata za lijeenje raznih bolesti prepunih magijski elemenata:Ä
O
d kuge kako se razboli neka (j)ede lubiicu travu smreti imati nee. Ili: kako serazboli pa rekne ako ga neko drugi upita Äta ti je?³ ± ÄUjela me abica³ ± nee od kuge smreti imati.Liek od dalka: nogu meti uz drevo (orahovo), okrui koru oko lieve noge i m)eti nadalak neka prenoi pa da obisi u pante onu koru neka se sui nestae dalka...³.
Prema narodnom sudu zdravlje je sinonim za ivot kao i to je srea pojam zdravedue te upravo zbog toga kroz vijekove se akumuliralo iskustvo mnogih generacija ucilju prevencije i lijeenja. Treba konstatirati i ovo; iza svih metoda lijeenja bolesti, uprolosti a i danas, krije se ljudski strah od smrti, koja moe doi po narodnomvjerovanju i od nekih naoko bezazlenih bolesti poput strunjenog eludca.Upravo zato nita manja elja za zdravljem nije ni danas, te stoga moderni ovjek neodstupa ni od starih tradicionalnih metoda iscjelivanja posebno zbog nesporazuma uodnosu pacijent-lijenik, neadekvatne medicinske usluge, pogrenih dijagnoza itretmana ili usljed neke hronine, po ivot fatalne bolesti.
 
Iako se bez sistematske analize vrlo bogati materijal naeg folklornog podruja nemoe obraditi, i samim time u cjelosti razumijeti, u cilju nekih buduih istraivanja,korisno ga je prezentirati iroj javnosti. Po standardnim okvirima etnografskoistraivanje je zainteresirano za sistem u cjelini kako bi se imao to jasniji uvidposebno u segmente koji se tiu narodne medicine. Zapravo, prema nekom momlinom miljenju najkvalitetnije informacije za razmatranje odnosa ovjeka premaduhovnim pojavama mogu se pronai u tradicionalnoj narodnoj medicini u kojoj zarazliku od oficijalne ne postoji strogo utvrena granica djelovanja i shvatanja.Sve informacije o lijeenju prenose se najee usmenim putem, sa koljena nakoljeno, vie meu enskom populacijom, vjerovatno zbog drevne podjele da suene te koje imaju tradicionalnu ulogu majke i njegovateljice porodice (
ati rodila,mati lijeila...)
. Zbog obaveza u mladosti uslijed udaje, raanja djece i kuanskihposlova, veina takvih ena ozbiljnije se posveti iscjeliteljskom radu tek u poznijimgodinama ivota. esto im je takva djelatnost predstavljala i jedini izvor sredstava zaivot, ali uvijek po ustaljenom pravilu: ÄDaj koliko moe i koliko je od srca³.
 
Izbor ili selekcija nastavljaa porodine tradicije obino se prenosi na najmlae ilinajstarije dijete zbog vjerovanja da ona imaju bolje predispozicije, mada to nije strogopravilo. Jo u samom djetinjstvu budui iscjelitelji, posebno ako ve imaju u familijiosobu koja se aktivno bavi lijeenjem, pokau elju za nastavkom tradicije, te takoue iz prve ruke. Nekada se desi da uspiju svojim radom zasjeniti prethodnika iliprethodnicu ali ipak ee to nije sluaj poto se kroz sve to mjenjaju vremena inaini razmiljanja te prihvatanja medicinskih metoda lijeenja.Pojedini bonjaki iscjelitelji saglasni su u tvrdnji da na svijetu ima oko tri hiljade vrstabolesti od ega samo hiljadu moe lijeiti oficijalna medicina, sve drugo spada u

Activity (24)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Bosko Dotlic liked this
Scribdbooks101 liked this
MunibTahira Alic liked this
Stevica Skender liked this
dikicat liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->