Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
33955124-racunarske-mreze

33955124-racunarske-mreze

Ratings: (0)|Views: 18 |Likes:
Published by vavdagic

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: vavdagic on Aug 21, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PPT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/03/2011

pdf

text

original

 
Poslovne aplikacije
 Jerosimovi Dean 80 ²90 / VIT
 
U
 VODPrenoenje instrukcijaizmeu raunarskih maina se prvi put desilo 1940.godine, kad je George Stibitz iskoristio TTY, odnosno tele-mainu za kucanje, pomoukoje je poslao instrukcije sa njegovog univerziteta u Novom Hampshireu u Njujork, terezultate dobio natrag istim putem.Tek 1964. godine, naunici su izumili glavnu mainu sa dijeljivim vremenom i sa prikljuenim terminalima.
U
ranim fazama razvija raunarskih mrea veinuraunarskih sistema inili su
U
nix sistemi ²raunari sa prikljuenim korisnikimterminalima.Iako su korisniki trminali bili povezani komunikacionim kanalima,takva mrea se u potpunosti nije mogla smatrati raunarskom,pre svega zbognedostatka raunarske moi na terminalima.Prva mrea je imala zadatak da preneseinstrukciju do maine za obradu i da rezultat obrade vrati istim putrm nazad.
U
takvojsituaciji je eksklutivno pravo na razvoj hardvera, softveera i komunikacionih kanala uglavnom imao samo jedan proizvoa,koji je svoja idejna rjeenja drao zatvorena za ostale proizvoae.Komunikacija izneu razliitih proizvodnih rjeenja, tada je bila nemoguazbog nekompatibilniosti hardwerskih interfejsa i formata podataka.Pad cijene raunarskihmikroprocesora i raunarske opreme doveo je do pojave veeg broja proitvoaa raunarskihmrea.S poveanjem broja proizvoaa mrenih sistema,postajala je i sve vea povezanostmeu njima, pa su tako i njihovi finalni proizvodi postajali sve kopatibilniji i podudarniji usvim segmentima,kako hardverskim tako i softverskim.Tako se krajem 70-tih godina 20-og vijeka javljaju i prvi standardi.Tako je i nasto prvikomunikacioni standard poznat kako ISO.Model je objavljen 1984-te godine i nazvan jeÅOpen System Interconnection Basic Reference Model´ ili jednostavno skraeno OSI model.Dva najee spominjana modela modela raunarskih mrea su spomenuti OSI model tetzv.TCP/IP model, odnosno IP grupa protokola koji je baziran iskljuivo na povezivanje putem IP aderesa odnosno TCP/IP steka.
 
OSI MODELOpen Systems Interconnection Reference Model (OSI model) je razvijen 1984. godine odstrane ISO organizacije. lako je OSI model formalni standard danas se u praksi eekoristi jedostavniji de facto standard -Internet model (TCP/IP). Ovaj model ima sedamslojeva:1. Fiziki sloj(eng. physical layer) ima za ulogu da dobijeni niz bitova prenese dukomunikacionog kanala i da definie elektrina i fizika svojstva mrenih ureaja(mrenih adaptera -engleski termin koji je u upotrebi je NIC -network interface card).Definiu se naponski nivoi, broj pinova na konektorima (odnosno parica u kablovima), ilidebljina opleta koaksijalnog kabla.2. Sloj veze podataka(eng .data link layer)ima za svrhu da se brine za razmjenu podatakaizmeu mrenih ureaja, i za detekciju/korekciju moguih greaka u fizikom sloju.
U
reaji komuniciraju pomou "hard-kodiranih" adresa (MAC adrese kod ethernet mrenihureaja), i komunikacija na ovome nivou je mogua samo unutar lokalnih mrea. Preklopnici(switchevi) su ureaji koji "rade" na sloju podataka, jer oni uvaju u memoriji MAC adresesvih mrenih ureaja koji su spojeni na njih, i kad do njih doe paket, oni proitaju adresu polaznog i odredinog ureaja iz zaglavlja, te ostvaruju elektrinu vezu izmeu ta dva ureaja.3.Mrenisloj -(eng.network layer) upravlja radom podmree .Pri njegovom projektovanjukljuno je odrediti kao se paketi upuuju od izvora ka odreditu .Dobar primjer je internet ukojem je ogroman broj raunara,a mi ih raspoznajemo po njihovim imenima u oblikuime.domen.vrni_domen

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->