Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
3Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Toksičnost drva

Toksičnost drva

Ratings: (0)|Views: 637 |Likes:
Published by martinamel

More info:

Categories:Types, Research
Published by: martinamel on Sep 03, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/29/2013

pdf

text

original

 
Toksi
č
nost drva (biološki aktivno drvo)
Godina: 2008, Broj: 3
Zdravstvene poteško
ć
e koje imaju ljudi u drvnoprera
đ
iva
č
koj industriji – prije svega zbog
č
esticadrvene prašine - poznate su ve
ć
neko vrijeme, ali su u
č
inci opasnih drvenih tvari još uvijek vrloslabo istraženi. Negativne u
č
inke pokušavamo smanjiti ili
č
ak i ukloniti raznim sigurnosnimmjerama. Neke cijenjene vrste drva stoga koristimo i dalje, unato
č
spoznaji o njihovoj otrovnosti iopasnosti koju predstavljaju za zdravlje, a može se pojaviti tijekom njihove prerade i obrade.Opasnost prijeti od sljede
ć
ih mehani
č
kih, fizikalnih i kemijskih
č
imbenika: – iverje, trske ili vlakna uzrokuju mehani
č
ka ošte
ć
enja; – piljevinom ili drvenom prašinom možemo se otrovati; – radi prašine može do
ć
i do upale sluznice ili kože; – koža je osjetljiva na neposredni dodir ili sitnu drvenu prašinu; – udisanjem hlapivih tvari možemo se i otrovati.Moramo naglasiti da
č
estice prašine uzrokuju zapaljenje sluznicenosa, grla, o
č
iju i unutarnjih dišnih putova, a
č
esto i alergije teastmu; kod duže izloženosti može do
ć
i i do ozbiljnih ošte
ć
enjakože i otrovanja. Naj
č
ć
i simptomi otrovanja su glavobolja, povra
ć
anje i aritmija srca. Ako opasne tvari prodru kroz kožu,mogu uzrokovati alergije, upalu kože, dermatitis ili otrovanje.
Toksi
č
ne tvari
 Celuloze, polioze i lignin ne ubrajamo u toksi
č
ne sastojke drva.Za zdravlje su štetne akcesorne tvari, to jest one koje bilju više nisu korisne i ono ih više ne treba. Uživom drvu se ovakve suvišne tvari odvajaju po trakastom parenhimskom tkivu u središnji dio deblaili u mrtve stanice kore, gdje se prikupljaju i gomilaju. Razumljivo je stoga da se zbog toga bijeli diodrva, jezgreni dio i kora me
đ
usobno znatno razlikuju kako po sadržaju, tako i po sasvim druk 
č
ijemsastavu toksi
č
nih tvari. Za preradu drva je posebno važno i gomilanje akcesornih tvari na granici»pretvorbe« odnosno transformacije bijeloga dijela u jezgreni dio drva. Potonji se uslijed toga može iobojiti (jela i smreka su poznate vrste koje imaju neobojeni jezgreni dio), a postaje i otporniji nanapade insekata te okuženje gljivicama i bakterijama. Ve
ć
e koli
č
ine tvari iz jezgrenog dijela drvadosta pove
ć
avaju gusto
ć
u drva, smanjuju njegovu higroskopnost i pripomažu postizanju ve
ć
edimenzijske stabilnosti jezgrenoga dijela.Sadržina toksi
č
nih tvari vrlo je promjenjiva; ne samo što se razlikuje izme
đ
u pojedinih vrsta drva,ve
ć
je i njihova koli
č
ina vrlo razli
č
ita
č
ak i izme
đ
u dva debla od iste vrste, iako mogu rasti na istom položaju i biti me
đ
usobno udaljena svega nekoliko koraka.
Č
imbenici koji su pritom još utjecajni su – osim položaja - i ekološki uvjeti, zemljopisni položaj te godišnja doba.Doma
ć
e vrste drva sadrže manje opasnih tvari pa su zato i zdravstvene poteško
ć
e s kojima sesuo
č
avaju naši prera
đ
iva
č
i manje prepoznatljive ili se pojavljuju u obliku alergija i lakših oboljenjadišnih organa (kašalj, astma). Ve
ć
i oprez je potreban kada se radi s tropskim vrstama, jer one sadrže po zdravlje opasnije tvari i to u ve
ć
im koli
č
inama – zato za njih kažemo da su to vrste drva s biološkiaktivnijim drvom ili korom.Djelovanje akcesornih tvari nije samo škodljivo, ve
ć
može biti i vrlo raznoliko, što ovisi i o koli
č
ini ina
č
inu unosa u organizam te o dispoziciji, starosti i op
ć
em zdravstvenom stanju pojedinca. Ve
ć
ina jeza ljude štetna kada se premaši odre
đ
eni prag. Njihovu štetnost ocjenjujemo latentnom dozom (LD),koja nam govori kod kolike
ć
e koli
č
ine djeluju
ć
e tvari preživjeti 50 posto osoba. LD se naj
č
ć
eizražava u miligramima toksi
č
ne tvari po kilogramu težine.
 
 Najvažniji toksi
č
ni sastojci u drvu su: alkaloidi, antrakinoni, flavonoidi, kumarini, glikozidi,saponini, stilbeni i terpeni. Na djelovanje ve
ć
ine alkaloida odaziva se središnji živ
č
ani sustav, dok drugi alkaloidi više djeluju nadišne funkcije, ili pak mijenjaju ritam srca, ili izazivaju ošte
ć
enja na koži. Znakovi otrovanjaalkaloidima su slinjenje, glavobolja, povra
ć
anje, bol u želucu, rastresenost, suženje ili proširenjezjenica te na kraju - koma ili smrt. Me
đ
u brojnim alkaloidima za naše krajeve su zanimljivi taksin icitizin. Prvoga se može na
ć
i u tisi (otuda je i dobila ime); taksin utje
č
e na promjene djelovanja srca i podizanje krvnog tlaka, dok u ve
ć
im koli
č
inama uzrokuje gubitak svijesti, komu te zaustavljanje protoka krvi i rada dišnih organa. Citizin djeluje na središnji živ
č
ani sustav i koštanu moždinu.Od glikozida spomenut
ć
emo robinin, koji se može na
ć
i u bagremu ili tzv. robiniji (Robinia pseudoacacia). Glikozidi utje
č
u na rad srca.Kinoni i kumarini uzrokuju nadraživanje kože, alergiju i dermatitis, a njihova se škodljivost pove
ć
ava sa stupnjem uživanja ili udisanjem. Rašireni su u tropskim drvima (na primjer, u lapaholu).Me
đ
u poznatim saponinima na
ć
i
ć
emo otrovni aeskin, i to u divljem kestenu.Hlapiva frakcija eteri
č
nih ulja su terpeni, koji ugodno mirišu, ali se radi velike reaktivnosti mogu brzo pretvoriti u otrovne tvari. U limunovcu je limonen, a u eukaliptusu, boru i arišu razli
č
iti pineni(nadražuju kožu i sluznicu, dok udisanje uzrokuje bolove u prsima, slabost i bronhitis), dok tujonnalazimo u azijskoj tuji (Thuja orientalis).U razli
č
itim vrstama drva mogu se prona
ć
i velike koli
č
ine flavonoida, fenola i stilbena, koji naj
č
ć
euzrokuju nadražaje kože ili alergije. Flavonoidi izazivaju povišeni krvni tlak, utje
č
u op
ć
enito na radsrca i djeluju kao odvaja
č
i. Stilbeni i fenoli tako
đ
er nadražuju, a usto izazivaju i alergije.
Vrste bolesti
 Upale nastale zbog mehani
č
kih ošte
ć
enja nastaju prilikom ranjavanja kože iverjem raznih vrsta drvakoje sadrži alkaloide ili druge otrovne tvari. Pojavljuju se upale i odga
đ
aju ozdravljenje nastalihrana.Op
ć
a slabost javlja se prilikom udisanja ili gutanja. Tada se radi o glavobolji, slabosti, povra
ć
anju,zamu
ć
enosti vida, pospanosti, vrtoglavici, že
đ
i, gubljenju apetita, gr 
č
evima i znojenju.Upala sluznice nosa ili grla dovodi do poteško
ć
a sa disanjem, bolova u grlu i kihanja, a kod upaleo
č
iju i do suzenja.Upala kože iskazuje se u obliku crvenih mrlja koje se pretvaraju u mjehure ili
č
ak u kvrge i posljedica su djelovanja tvari koje sadrže lateks. Prilikom dodira kože sa drvom može se pojavitikontaktna urtikarija u obliku crvenih, a naj
č
ć
e crvenilom obrubljenih osipa.Pri dužem djelovanju drvene prašine, kod osjetljivijih se ljudi pojavljuje dermatitis. Najosjetljivijidijelovi su stoga donja strana dlanova, podlaktice i vrat, ali se može proširiti i na
č
itavo tijelo.Alergije se javljaju prije svega na koži koja je bila u dodiru sa svježim drvom. Naj
č
ć
e ih tako
đ
er uzrokuje drvena prašina.Udisanje si
ć
ušne drvene prašine izaziva oboljenja dišnog sustava, koja se iskazuju u obliku kašlja,soptanja, zaduhe, teškog disanja, upale sluznice … Ako ova si
ć
ušna prašina prodre do plu
ć
nih bronhija, mogla bi dovesti i do gr 
č
enja miši
ć
a.Kondenziraju
ć
i tanini imaju kancerogene osobine i mogu uzrokovati razne vrste raka.
 
Da bi se izbjegle zdravstvene poteško
ć
e tijekom prerade i obrade po zdravlje štetnih vrsta drva,moramo se pobrinuti prije svega za:- redovito usisavanje drvene prašine;- uporabu respiratora, i to posebno kod brusnih strojeva, kod kojih nastaju najsitnije
č
estice prašine;- udobnu, dobro zatvorenu (vrat, zapeš
ć
a) zaštitnu odje
ć
u;- uporabu zaštitnih krema i brigu za osobnu higijenu – temeljito umivanje i ispiranje
č
estica prašine.Tabela 1: Djelovanje doma
ć
ih igli
č
arki i listi
č
arki, koje mogu izazvati zdravstvene poteško
ć
eVrsta drva Latinsko ime DjelovanjeVrsta oboljenja ili zdrav. poteško
ć
eLISTI
Č
ARKEBreza Betula sp. kinoni dermatitisBukva Fagus silvatica L. dermatitisCrna joha Alnus glutinosa L. tanin alergijaMaslina Olea europaea L. nadraženost, alergija, der-matitisZanovijet Laburnum sp. alkaloidi upala sluznice, glavobolja, povra
ć
anje, znojenje, der-matitisili
č
ak i gubljenje pokretljivostiŠimšir Buxus sem-pervirens L. alkaloidi slabost, dermatitis, astmaOrah Juglans sp. kinoni, glikozidi dermatitis, alergijePravi kesten Castanea sativa Mill saponini povra
ć
anje, crvenilo, pomu-
ć
enje vida i svijestiBagrem Robinia pse-udoakacia L. flavonoidi dermatitisTopola Populus sp. terpeni alergije, dermatitisIGLI
Č
ARKEJela Abies alba Mill. terpenoidi crvenilo, svrbež, osipanjeAriš Larix decidua Mill. terpeni AlergijaDuglazija ili smreka Pseudotsuga menziesii Franc. terpeni AlergijaCrveni bor Pinus sylvestris L. terpeni upala sluznice, vrtoglavica, dermatitisTisa Taxus baccata L. alkaloidi dermatitis, rad srca, porast krvnog tlaka, komaTabela 2: Vrste drva koje utje
č
u na zdravlje ljudiVrsta drva Vrsta oboljenja Mjesto oboljenja Opasnost Izvor U
č
estalost pojavljivanja Naziv, hrv. Latinski nazivDOMA
Ć
E VRSTEBrijest Ulmus sp. D O, K + D Breza Betula sp. A D ++ W, D OBukva Fagus silvatica L. A, C O, K, D ++ LB, D OHrast Quercus sp. A O, K ++ LB,D Javor Acer sp. A, P D +++ D OJoha, crna Alnus glutinosa Geartn. D O, Jasen Fraxinus sp. D DOrah, crni Juglans nigra L. A O, K ++ W, D OBagrem, »akacija« Robinia pseudacacia L D, S O, K +++ LB OSmreka Picea abies Karst. A D + W, D Tisa, drvo Taxus baccata L. D O, K ++ D OTisa Taxus baccata L. SZ N, S ++++ W, D OVrba, bijela Salix alba L. A D, N + D, W, LB NTROPSKE VRSTEAfrormozija, kokrodua, assamela Pericopsis elata van Meeuwen D O, K ++ D Amarante, purpleheart Peltogyne venosa (paniculata) Benth. N ++ W, D OBald cypress Taxodium distichum A D + D Bilinga, opepe Nauclea diderichii Merill A D + D Boxwood Buxus A O, K ++ W, D OCocobolo Dalbergia retusa D, A O, K, D +++ W, D ODahoma Piptadeniastrum afrcanum Brenan D O,K ++ W, D O

Activity (3)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Grmuša liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->