Professional Documents
Culture Documents
Timor ba Nasaun
Foun Timor-Leste 1
Atu hadame Lorosa’e - Loromonu, ita tenki bolu Lia Nain, Liurai no
lider tradisional sira, atu tur hamutuk no koalia iha BITI BO’OT nia
leten atu hakotu problema ida ne’e. Wainhira sira koalia hotu ona iha
Biti Bo’ot nia leten, ita tenki halo juramentu ida, atu nune’e jerazaun
foun la bele tan hamosu buat ida ne’e.
Maibe NAHE BITI BO’OT no HEMU RAN seidauk to’o atu rezolve
problema hotu-hotu. Ita mos tenki haforsa ita identidade, hametin ita
unidade nasional, hamosu respeitu malu, no kria kompresaun diak ba
malu. Atu nune’e ita bele moris iha dame no hakmatek nia laran iha
nasaun ida.
Uma lulik iha Viqueque, 2009. Tanba ne’e, ba longu prazu, peskiza ida ne’e fo rekomendasaun
katak, ita tenki hari’i Uma Lulik NASIONAL ida iha Dili hodi sim-
Ho Uma Lulik , ita sei kuinhese Bandu, lei no ordem nebe ita nia boliza ita nia kultura no identidade, no hametin ita nia unidade.
visi avo sira rai hela ba ita. Sosiadade ida-idak nebe moris hamutuk Uma Lulik Nasional ne’e sei simboliza unidade ba Uma Lulik Bo’ot
iha Uma Lulik bo’ot ida nia okos, sei iha sira nia Bandu rasik. Ho hotu-hotu iha Timor laran tomak. Nune’e hotu-hotu sei senti katak,
bandu ida ne’e, sira sei respeita malu, hanai malu, iha relasaun diak Uma Lulik Nasional ne’e hotu-hotu ninian, no sei fo mahon ba ema
ba malu no iha unidade ba malu nebe metin. Timor oan tomak, inklui etniku minoria sira hanesan Chinesa, ema
3 8
komesa ona iha Lorosa’e - Loromonu ka Mambae - Makasae. Maibe Hodi ita nia Uma Lulik , ita hatene ita ne’e husi nebe. Ita nia visi avo
uluk ita bolu malu mesak “Timor Oan deit”. To’o agora tuir lolos ita sira mai husi nebe, i ita husi fatin nebe. Nune’e ita nia Uma Lulik , tra-
fahe malu namkari lemorai tiha ona, maibe ita sei taka matan, ita disinalmente fo identidade ida nebe klaru ba ita ida-idak nudar Timor
sei lakohi hare realidade ka fenomena ida ne’e. Ita halo finzi katak oan. Wainhira ita nia identidade klaru ona, ita hatene ona mai husi
divisaun entre ita ne’e laiha, problema entre Timor oan laiha. Se Uma Lulik ida nebe, ida ne’e sei fo fiar aan makas mai ita nudar ema
problema entre ita laiha, tansa iha barak mak sei hela iha lona okos? kriatura ida. Fiar aan ida ne’e, sei ajuda ita atu halo relasaun diak ho
Tanba sa mak ita sei hafu malu hanesan busa ho laho? Tanba sa mak ema seluk, tanba ita hatene ita nia hun no abut mai husi nebe.
ita sei hare’e malu matan la mos?
Uma Lulik mos determina ema ida-idak nia status iha sosiadade,
nune’e ema, familia ka knua ida-idak sei hatene sira nia knar iha ko-
munidade nia laran. Status ida ne’e baseia ba hirarkia nebe avo beiala
sira determina ona iha tempu uluk.
Dala barak ita la hatene katak, Uma Lulik mos iha ninia strutura nebe
kalru tebes. Sosiadade nebe moris hamutuk iha Uma Lulik ida sei fahe
sira nia puder tuir tradisaun ida-idak ninia. Geralmente, sosiadade iha
uma sei fahe sira nia poder ba oin tolu. Iha poder Politika, Poder Ritual
no Poder Judisial. Poder ida-idak sei iha ninia Uma Lulik rasik.
Iha strutura Uma Lulik, ema kuinhese Uma Lulik ki’ik no Uma Lulik
Bo’ot ka Uma Lulik central. Uma Lulik ki’ik sira sei hamutuk iha Uma
Lulik Bo’ot nia okos.
Uma Lulik Bo’ot sira ne’e sei kaer poder politika hodi ukun rai no povu,
no poder ne’e Liurai sira mak kaer. Iha tempu avo beiala sira nian, liurai
sira ukun rai no povu ho buat ida sira bolu naran ROTA. Rota mak sim-
boliza leijitimidade politika nian. Hodi Rota, povu sira sei rona no respeitu
malu. Rota nudar sasan lulik importnte ida nebe rai iha Uma Lulik.
Iha tempu Portuguesa nia ukun, Portuguesa sira mos kria Rota foun
Inagurasaun uma lulik foun iha Viqueque, 2009. ida, no sira fahe Rota foun ne’e ba Uma Lulik bo’ot sira nebe namkari
lemorai iha rai klaran. Objetivu Portuguesa nia hodi fahe sira nia Rota
Tuir mai mos, iha hau nia peskiza ne’e, hau hetan katak, Timor rasik no fahe ba Liurai sira, atu nune’e Liurai sira la bele revolta kontra
nudar nasaun ida, ita iha ona krizi identidade. Krizi identidade na- Portuguesa nia ukun. Entaun Portuguesa sira iha tempu neba, rekui-
sional hanesan fator ida nebe kontribui ba Konflitu entre Lorosae’e nese importansia kultura Timor nian, no manipula buat ida ne’e, ba sira
- Loromonu. Se ita iha ona krisi identidade, ita nia nasaun nakdoko nia interese, sira nia ukun.
ona, no unidade nasional bele naksobu hanesan agora ne’e. Iha tempu ukun aan ne’e, komunidade Timor tomak hari’i fila fali ona
sira nia Uma Lulik sira nebe hetan sunu no estraga iha tempu Indone-
Balu mos fiar katak, ita nudar Timor oan, la dun rekuinese no fo sia nian no iha ’99.
valor ba ita nia kultura nudar nasaun ida. Entaun buat sira ne’e ha-
mutuk babeur ita to’o mosu konflitu no problema bara-barak. Ida ne’e hatudu katak, mesmu Governu, ONG, UNO no Donor sira,
la rekuinese importansia Uma Lulik ba Timor oan sira, maibe Timor
Balu mos dehan katak, ita lanu liu ona iha manan funu ida ne’e nia oan sira rasik hatene no sei halo tuir pratika hirak nebe avo beila
laran. Tanba ne’e ita haluhan tiha funu nain sira nebe sai ona mate- sira rai hela ba sira.
bian no ba ona iha mundu seluk. Ita seidauk selu sira nia favor. Ita
7 4
KNAR KULTURA TIMOR BA PROSESU HARI’I NASAUN Pergunta bo’ot ida mai ita, tansa problema ne’e mosu iha krize 2006?
Kultura hanesan aspeitu ida nebe importante tebes ba ema nia mo- Iha peskiza no relatoriu barak-barak hodi analiza asuntu Lorosa’e
ris nudar individual, membru sociadade no sidadaun ba nasaun ida. - Loromonu ne’e. Relatoriu barak hare liu ba aspeitu ekonomia, asesu
Konstituisaun RDTL mos rekuinhese importansia Kultura iha hari’i ba servisu, edukasaun, juventude hst, nudar fatores nebe kontribui ba
nasaun foun ida ne’e. krisi 2006.
Iha Konstituisaun RDTL artigu 59.1 hakerek katak: Iha hau nia peskiza, hau koko atu no analiza krizi 2006 espesial-
mente problema Lorosa’e - Loromonu husi perspetiva tradisional nian.
“Nasaun tenke rekunese no garantia katak sidadaun Hau koko atu analiza problema Lorosa’e - Loromonu husi perspetiva
tradisional. Timor oan sira nia hanoin rasik kona ba asuntu ida ne’e.
hotu-hotu iha direitu ba edukasaun no kultura …”
Hau hetan konklusaun katak, kulturalmente, problema Lorosa’e -
Artigu 59.5 mos hakerek katak: “Ema hotu-hotu iha direitu atu Loromonu ne’e laiha. Desde avo sira nia tempu to’o agora, hori uluk
goja kultura no kreavidade no obrigasaun hodi preserve, proteje no hori wain, la iha buat ida dehan Lorosa’e - Loromonu. Timor ne’e ida
fo valor ba kultura sira nebe fo hela ba ita”. Klaru ba ita katak, ita deit, mesak feton nian deit naan nian deit.
nia direitu kultura garantia ona iha konsituisaun. Maibe realidade
hatudu oin seluk. Maibe, politikamente, iha duni divisaun entre Lorosa’e - Loromonu.
Divisaun ka konflitu hun husi Lorosa’e - Loromonu mak liafuan “rez-
Iha kotenstu prosesu hari’i nasaun-istadu, ita haluha tiha ita nia istensia”. Wainhira ita koalia ona kona ba ita nia esperiensia iha
kultura, ita nia hun no abut. Iha Prosesu hari’i nausaun, ita importa rezistensia nia laran, ita komesa ona reklama katak, ita husi reji-
buat husi rai liur sira mak mai implementa iha ne’e. Tradisaun diak aun ka parte ida ne’e terus liu ou servisu makaas liu husi parte ka
husi ita nia avo beiala sira, ita la liga tiha. Malisan sei kona tan ita rejiaun ida neba. Ida ne’e sala. Maibe mos, liafuan rezistensia, laos
karik? Tanba Kultura ne’e importante tebes ba vida nasaun ida hodi deit kria problema entre rejiaun rua entre Lorosa’e - Loromonu ka
hakat ba oin, foin lailais ne’e hau halo peskiza ida kona ba oinsa atu PNTL - F-FDTL, iha nivel individual mos, wainhira Timor oan nain
uza kultura Timor nian hodi rezolve konflitu politika iha 2006. Iha rua tur hamutuk koalia kona ba rezistensia, ida komesa ona reklama
peskiza ida ne’e, hau foka ba ‘problema ka konflitu entre Lorosa’e – katak nia servisu no kontribui makaas liu iha resistensia, kompara
Loromonu’ nudar sentru analisa iha hau nia peskiza. Relatoriu final ho ninia kolega. Baibain ita rona lifuan barak ema koalia, “hau mak
husi peskiza ida ne’e ho titulu “Hanoin Fila Fali Identidade Timor luta nain, hau mak terus nain, hau mak funu nain, hau ema resis-
Oan Nian Nudar Estratejia Hari’i Dame: Konflitu Entre Lorosa’e - tensia”. Kuitadu! Sira nebe uluk la involve aan iha rezistensia ita
Loromonu Husi Perspetiva Tradisional” (Bele asesu iha website ne’e soe ba nebe? Sira nebe hanesan ferik katuas sira iha foho, uluk iha
iha www.indopubs.com/Trindade_Castro_Final_Report_Tetum.pdf ‘99 ba deit vota ita faan fali sira ba nebe? Ita nia joven sira nebe la
ba Tetun no www.indopubs.com/Trindade_Castro_Rethinking_Ti- iha ligasaun ho rezistensia ka funu kontra Indonesia, sira ne’e sente
morese_Identity.pdf ba Ingles). sira parte husi prosesu hari’i nasaun ka lae? Tanba sira la involve
iha resistensia, tanba ne’e dala ruma sira hanoin, se nasaun ne’e ba
Hare ba problema Lorosa’e - Loromonu nebe mosu iha krize 2006, ema rezistensia deit, diak liu ita sobu rahun tiha, diak liu sunu. Dala
hau hetan katak, konflitu entre Lorosa’e - Loromonu ne’e problema ruma bele akontese hanesan ne’e.
foun ida. Problema ne’e hanesan fenomena foun iha Timor nia isto-
ria. Hare’ fila fali istoria Timor nian, iha tempu visi avo sira nian, Se sira, ema nebe laos luta nain, senti sira la iha direitu nebe hane-
tempu Portuguese, funu sivil 74-75, no okupasaun Indonesian nian, san, entaun sira komesa odi ona, komesa doko no sobu ona nasaun
nunka mais mosu isu ida Lorosa’e - Loromonu. Relatoriu CAVR mos ne’e halo sai rungu-ranga tiha para ita hotu la bele aproveita. En-
hatudu momos katak, mesmu iha konflitu bo’ot entre Timor oan iha taun buat ida dehan “rezitensia”, nebe uluk halo ita sai unidade me-
74-75, maibe konflitu ne’e nunka mais daet ba Lorosa’e - Loromonu. tin, agora tanba ita nia inimigu la iha ona be, ita komesa ona fahe
malu. Ita nia unidade komesa mamar no fahe malu dadauk ona. Ita
5 6