TRIGONOMETRIJSKE

FUNKCIJE
Studenti:Mirela Pašić
Melisa Haliti
Pave Delač
 SADRŽAJ
Povijest trigonometrije
Brojevna kružnica
Definicija trigonometrijskih funkcija
Svojstva funkcije sinus i kosinus
(parnost/neparnost,periodičnost)
Graf trigonometrijske funkcije
Adicijski teoremi
Trigonometrijske jednadžbe
 POVIJEST
TRIGONOMETRIJE
Početci trigonometrije izrasli su na temelju bliskosti matematike i
astronomije.
Prvi naziv za sinus i kosinus dali su stari Indijci, zvali su ih JIVA I
KOTIJIVA. Jiva znači tetiva pa je to ime bilo u skladu sa
znacenjem sinusa .
Europski srednjovjekovni prevoditelj Robert tu riječ doslovno
prijevodi s latinskim nazivom Sinus= zaljev.
Naziv tangens je dobio ime zbog veze sa tangentom.
Naziv kosinus nastao je početkom 17.st. Kao kratica od
complementi sinus, što u prijevodu znači sinus komplementarnog
kuta.
Iz istog razloga ime je dobio i kotagens.
Trigonometrija=(grč. TRIGONOM =trokut, METREIN =mjera)
BROJEVNA
KRUŽNICA
KRUŽNICA
BROJEVNA KRUŽNICA
Svaki realan broj t
s brojevnog pravca
preslikava se u
jednu točku na
kružnici.Takva se
kružnica zove
brojevna ili
trigonometrijska
kružnica.
 Eksponencijalno
preslikavanje
Svakom broju t brojevnog pravca
pridružena je točka T na brojevnoj
kružnici.
Time je definirano preslikavanje E izmeñu
realnih brojeva i točaka brojevne kružnice
koje nazivamo EKSPONENCIJALNO
PRESLIKAVANJE.
Pišemo E(t)=T
 Mjera kuta
Svakoj točki T brojevne kružnice odgovara
točno jedan broj α iz intervala [0,2π > na
brojevnom pravcu.
Taj se broj α naziva GLAVNA MJERA
kuta.
Skup svih mjera tog kuta je {α + 2kπ,kЄZ}.
1 rad= veličina kuta kojem je duljina
kružnog luka


jednaka duljini radijusa
1rad= 360
2π
α - Kut u stupnjevima
180

α= ⋅l l - Kut u radijanima
π
 DEFINICIJA
TRIGONOMETRIJSKIH
FUNKCIJA
 Sinus i Kosinus
Neka je t po volji odabran realan broj (kut)
i T=E(t) tom broju pridružena točka na
brojevnoj kružnici.
Na slici je odabrana točka T u I.kvadrantu
(slika)
Točki E(t) pridružen je odreñeni par (x,y)
realnih brojeva. Kosinus kuta t je broj x,
apscisa točke E(t). Ordinata y točke E(t)
je sinus kuta t.
Sinus i kosinus po volji
odabranog kuta
Neka je t po volji odabran realan
broj, T=E(t) njemu odgovarajuća
točka na brojevnoj kružnici. Tada je
T=(cos t, sin t).
Dakle, vrijednost funkcije kosinus:
cos t je apscisa, a vrijednost funkcije
sinus: sin t je ordinata točke T=E(t).
Omeñenost sinusa i kosinusa,
domena i kodomena
Za svaki realni broj t vrijedi:
• |sin t|≤1, |cos t| ≤1
Kažemo da su funkcije sin x i cos x
omeñene.
Funkcije sinus f(x)=a sin(bx+c) i
kosinus f(x)=a cos(bx+c) imaju za
domenu skup realnih brojeva, a za
kodomenu segment [ −1,1]
 Tangens
Neka je t po volji odabran realan broj (kut).
Odredimo njemu pripadnu točku T=E(t) na
brojevnoj kružnici.
Povucimo pravac OT. Ako je t≠π/2 + k π, taj
pravac siječe tangentu p u nekoj točki P. Apscisa
točke P je 1.
Označimo njenu ordinatu s y. Vrijednost broja y
ovisi o izabranoj vrijednosti kuta t.
Dakle, y je funkcija od t. Tu funkciju nazivamo
tangens, pišemo y=tg t.
 Tangens po volji
odabranog kuta
Neka je t po volji odabrani kut, t≠π/2+k π,
T=E(t) njemu odgovarajuća točka na
brojevnoj kružnici i P presjek pravca OT s
tangentom p.
Tad je P=(1, tg t). Dakle, vrijednost
funkcije tangens: tg t je ordinata točke u
kojoj pravac OT siječe tangentu p.
 Kotangens
Neka je t po volji odabran realan broj (kut).
Odredimo njemu pripadnu točku T=E(t) na
brojevnoj kružnici. Povucimo pravac OT. Ako je
t≠kπ,(kЄZ), taj pravac siječe tangentu q u nekoj
točki Q. Ordinata točke Q je 1.Označimo njenu
apscisu s x. Vrijednost broja x ovisi o izabranoj
vrijednosti kuta t. Dakle, x je funkcija od t.
Tu funkciju nazivamo kotangens i pišemo x=ctg t.
 Kotagens po volji
odabranog kuta
• Neka je t po volji odabrani kut, t≠kπ,
T=E(t) njemu odgovarajuca točka na
brojevnoj kružnici i Q presjek pravca OT s
tangentom q.
• Tada je Q=(ctgt,1).
• Dakle, vrijednost funkcije kotangens: ctgt
je apscisa točke u kojoj pravac OT siječe
tangentu q.
Trigonometrijske funkcije
pravokutnog trokutu
Sinus kuta α je omjer nasuprotne katete kuta
α i hipotenuze: sin α=a/c
Kosinus kuta α je omjer priležeće katete kuta
α i hipotenuze: cos α=b/c
Tangens kuta α je omjer nasuprotne i
priležeće katete kuta α: tg α=a/b
Kotangens kuta α je omjer priležeće i
nasuprotne katete kuta α: ctg α= b/a
 SVOJSTVA
TRIGONOMETRIJSKIH
FUNKCIJA
 Parnost i neparnost
Funkcija f je parna ako za svaki t iz
njezine domene vrijedi f(-t)=f(t).
Ona je neparna ako za svaki t iz
njezine domene vrijedi f(-t)=-f(t).
 Sinus je neparna, a kosinus je parna
funkcija:
• cos(-t)=cos(t)
• sin(-t)=-sin(t)
za svaki tЄR
Tangens i kotangens su neparne funkcije i
vrijedi:
• tg(-t)=-tg(t)
• ctg(-t)=-ctg(t)
 Periodičnost
Za funkciju f kažemo da je
periodična ako postoji realan broj P>0
takav da svaki tЄD(f) vrijedi:
f(t)=f(t+P).
Broj P zove se period funkcije f.
Najmanji takav pozitivan broj zove se
TEMELJNI PERIOD FUNKCIJE f.
Periodičnost funkcije sin
i cos, tg i ctg
Funkcije sinus i kosinus su periodične
s temeljnim periodom P=2π:
sin(t+2π)=sin t cos(t+ 2π)=cos t
Funkcije tangens i kotangens su
periodične s temeljnim periodom P=π:
• tg(t+π)=tg t ctg(t+π)=ctg t
• Temeljni period funkcije sinus f(x)=a
sin(bx+c) i kosinus f(x)=a cos(bx+c):
2π
P=
b
 GRAF
TRIGONOMETRIJSKIH
FUNKCIJA
Svojstva funkcije sinus
Nultočke funkcije su brojevi kΠ, keZ
Maksimum funkcije je 1, a poprima se
za x= Π/2 + 2k Π, keZ.
Minimum funkcije je –1, a poprima se
za x=3Π/2 + 2k Π, keZ.
Funkcija je periodična s periodom 2Π.
Tijek funkcije na ploči.
Svojstva funkcije kosinus
Nultočke su x= Π/2+ k Π, keZ.
Maksimum funkcije je 1, a poprima se
za x=2k Π , keZ.
Minimum funkcije je –1, a poprima se
za x=(2k+1) Π , keZ.
Funkcija je periodična s periodom 2Π.
Crtanje sinusoide f(x) = 2 sin 3x

f1(x) = sin x 2π
P=

f2(x) = sin 3x 3

- "suziti f1(x) po x-osi 3 puta"

f(x) = 2 sin 3x – amplituda C=2 – slika funkcije u [-2,2] – "rastegnuti f2(x) po
y-osi 2 puta"
 F(x)=a sin(bx+c)
• a – amplituda sinusoide
2π
• P = - period
b
• p=−c - pomak duž x-osi (p<0
b
ulijevo!)
• Najprije se crta graf funkcije
f(x)=sinx koji se zatim “rastegne”
duž y osi, nakon toga prilagodi joj se
period (odrede se nultočke, gdje
poprima maksimum i minimum) i na
kraju pomakne duž osi x
 Tangensoida i
kotangensoida
• Domena funkcije tangens je R\{π/2 +
kπ}, kodomena je skup svih realnih
brojeva R, nultočke poprima u kπ
• Domena funkcije kotangens je R\{k
π}, a kodomena je skup svih realnih
brojeva
ADICIJSKI TEOREMI
 Za kosinus
Za sve realne brojeve s i t vrijede
identiteti:
cos(t+s)=cos t·cos s – sin t · sin s
cos (t-s)=cos t · cos s+ sin t · sin s
 Za sinus
Za sve realne brojeve s i t vrijede
identiteti:
sin(t+s)=sin t · cos s + cos t · sin s
sin(t-s)=sin t · cos s – cos t · sin s
 Za tangens
Za sve realne brojeve s i t za koje su
svi izrazi definirani vrijedi:
tg(t+s)=tg t + tg s
1-tg t · tg s
tg(t-s)=tg t – tg s
1+tg t · tg s
 Za kotangens

ctgx ⋅ ctgy ∓ 1
ctg ( x ± y ) =
ctgy ± ctgx
 Trigonometrijske
funkcije dvostrukog kuta
Za svaki realni broj α vrijedi:
sin 2 α= 2sinα * cosα
2tgx
cos 2 α= cos²α - sin²α sin 2 x =
1 + tg 2 x
tg 2 α= 2tg
1 − tg 2 x
1-tg²α cos 2 x =
1 + tg 2 x
ctg2 α=ctg²α-1
2ctg α 1 − tg 2
x
c tg 2 x =
2tgx
 Relacije meñu
trigonometrijskim funkcijama
sin 2 x + cos 2 x = 1
sin x
tgx =
cos x
cos x
ctgx =
sin x
1
ctgx =
tgx
Trig.funkcije polovičnog
kuta
x 1 − cos x
sin = ±
2 2
x 1 + cos x
cos = ±
2 2
x 1 − cos x sin x 1 − cos x
tg = ± = =
2 1 + cos x 1 + cos x sin x
x 1 + cos x sin x 1 + cos x
ctg = ± = =
2 1 − cos x 1 − cos x sin x
Neke formule redukcije
sin(π − x) = sin x
sin(π + x) = − sin x
π
sin( − x) = cos x
2
π
sin( + x) = cos x
2
π
cos( − x) = sin x
2
cos(π − x) = − cos x
 Formule pretvorbe
1
sin x ⋅ cos y = [sin( x + y ) + sin( x − y ) ]
2
1
cos x ⋅ sin y = [sin( x + y ) − sin( x − y )]
2
1
cos x ⋅ cos y = [ cos( x + y ) + cos( x − y )]
2
1
sin x ⋅ sin y = [ cos( x − y ) − cos( x + y ) ]
2
x+ y x− y
sin x + sin y = 2 ⋅ sin ⋅ cos
2 2
x+ y x− y
sin x − sin y = 2 ⋅ cos ⋅ sin
2 2
x+ y x− y
cos x + cos y = 2 ⋅ cos ⋅ cos
2 2
x+ y x− y
cos x − cos y = −2 ⋅ sin ⋅ sin
2 2
 sin( x + y )
tgx + tgy =
cos x ⋅ cos y
sin( x − y )
tgx − tgy =
cos x ⋅ cos y
sin( x + y )
ctgx + ctgy =
sin x ⋅ sin y
− sin( x − y )
ctgx − ctgy =
sin x ⋅ sin y
 Zadaci
1. Odredi na brojevnoj kružnici točku E(t)
ako je:a) sin t= -1/2, cos t < 0; b) cos
t=2/3, sin t < 0;
2. Provjeri jesu li neke od danih funkcija
parne ili neparne :1/sin x+cos x; tgx +ctg
x/tgx –ctgx
3. Odredi temeljni period sljedecih funk.:
f(x)=2sin(3x-1);f(x)=-1/2cos((x-Π)/4)
4. Skrati razlomak: (1-4sin²α)/(4cos² α -3)
5. Prikaži grafički funkcije: f(x)=3sin
(x/2); f(x)=3/2sin(3x- (Π/4))