AlHADR o

10 SANANDAJ

HAMADAN o

/

RJ

.' ... " . ..

" ... " . . :. " '"

NUKHAYB o

... : .......

, "

<I ....... ," ..

.. ," ....

. .

o

lokacue najvaznUih iskopina starih sumerskih gradova

Anticki gradovi

Sadasr]i gradovi

~ilf Perzijsk\

za\jev

DAMANEH o

ISFAHAN o

o KHARAJI

SHAHREZA o

SEDEH o

BUSIR

INJE U sUMeltU

BIBL)OTEKA

gl.bus

Naslov originala

Samuel Noah Kramer

HISTORY BEGINS AT SUMER

Doubieday Anchor Books, Doubleday Co. Inc.

Garden City, New York 1959

SAMUEL NOAH KRAMER

HI STORIJA POC.I NJ E U SUMERU

Prevela:

VESNA KRMPOTIC

(I)

E'POHA, ZAGREB 1966

PREDGOVOR

Posljednjih dvadeset i pet godina intenzivnosam se baoio eumeroiotkirn. istrazivanjima, narocito onima koja se ticu sumerske knjizevnosti. Napise u povodu tog rada najprije sam objavio kao visokospecijaHzirane knjige, monografije i clanke rasprsene po mnogim strucnim casopisi1rta. U ovoj sam knjizi sabrao neke znacajne rezuuxu» tog .istmzi.vackog i publicistickog rada .usum~rologiji, rezuitate koji ce zanimati i nestrucnjaka, koji ima humanisticko m opce ob1·azovanje.

Knjigu cini dvadeset. i sedam eseui, a svi su povezani jedinstvenom niti: oni obraauju »pocetke« u pisanoj povijesti covjeka. $toga su od nemalog znacenja za povijest ideja iza proucavanje izvora kulture. No taj je trenuta1c ma·nje vazan i sasvim uzgredan, on je, kako se to kaze, samo nusprodukt svekoHkog sumeroioikoi; istrazivanja. Glavna je svr1ia ovih eseja da dadu presjek duhovnih i kulturnih dostignuca jedne ad najranijih i najstvaralackijih cJivilizacija covjekovih .. Zastupljena su sva vaznijapodrucja ljudske aktivnosti: upravlja-

. nje drzavom i politika, prosvjeta i knjizevnost, filozofija i etika, zakonodavstvo i prav()su(le, cak i poljoprivreda i medici71U. Dokazi k,ojima raspolazemo opisani su, nadam se, jasnim i nedvosmislenirri jezikom. A sto je jos vaznije, drevna su svjedocanstva citiranaiH u cjeHni Hi u .bitnim isjeccima, tako da citalac sam moze steci dojam 0 njima, kao sio moze sHjediti i glavne niti rasprave.

Veci dio materijala u ovam izdanju »zacinjen« je mojom. »kr. vlju, radom, suzama i znojem«; odatle i ana·j poprilicno lican ton Bto se provlaci od stranice do stranice.Tekst veCine dokumenata ja sam prvi sastavio i preveo, a neiijetko sam i

Uspomeni velikog eumeroioqa, moga ucitelja i kolege Arna Poebela (1881-1958)

6 identificirao plocice na kojima su biU zapisani, cak sam priretiiua» i prijepise njihovih napisa.

Sumerologija je, meciutim, samo ogranak studija kUnastog pisma, a ta} se zaceo prije vise od jednog stoljeea. Tokom godina ,na tucete je ucenjaka poo,tkrivalo'i pridonijelo stosta Cime se danasnji' proucavatelji klinastog pisma 'sluze, bilo svjesno iIi tieeuieeno, VeCina je tih bezunetuh. prethodnika vee odavna mrtva,a danasnji sumerolog najbolje ee u.ciniti ako im oda pr.iznanje i jednostavnu hvaluzato sto se sluzi rezultatima njihovih ,radova. UbrzcEe {njegovu zivotu kraj, a njegqva ce pladonosnija otkriea tada postati dio matice napretka u sttLdiju kHnastog pisma.

Meau nedavno preminulima nalaze se cetvorica kojima sam osobito zahvalan: uglednom i velikom franCtLskom'strucnjaku Franc,;oisu Thureau-Danginu, koji je Citavih pola stoljeea dominirao na pozornici istrazivanjaklinasltog pisma i koji je u sebi utjelovio moj ideal ucenjaka ~ bijase djelotvoran, ostrouman, svjestan 'Onoga sto je uistinu vaznoi 'vCLzda spreman do, rcidije pri~na svoje neznanje nego d.a pretjerano teoretizira; Antonu Deimelu, vatikanskom ucenja.kuu koga bijaseistancan smisao zaleksikografski red i organizaciju. i ciji se monumentalni S c hum e r i s c h e s Lex i k 0 n pokazao neobicno korisnim, usprkos mnogim svojim nedostacima; i Edvardu Chieri, cija mi je vidovitost i marljivost utabala put i za'moja vlastita istrazivanja sumerske knjizevnosti.

No mojo, istrazivanja najvise duguju Arnu Poebelu, slavnom sumerologtt, iz prve polovice ovog stoljeca. Pocetkom. tridesetih godina, kao clan redakcije asirskog rjecnika pri Orijentalnom institutu, sjedio sam do njegovih nogu i upijao svaku njegovu rijec. U ono vrijeme, kad je sumerologija. u Americi bila prakticki nepoznata disciplina, Poebel, veliki poznavalac susneieke kuIture, velikodusno mi je poklanjao svoje vrijeme i znanje.

Meau zivim istrazivacima klin,astog pisma, istrazivacima ciji mi je rad bia najdragocjeniji, osobito u pogledu 'sumerske leksikografije, treba da spomenem Adamo, Falkensteina iz Heuielberga i Tho~kilda Jacoosetui iz Orijentalnog instituta Sveucilista u Chicagu. Njihovaimena i radovi cesto ee se spominjati UQvoj knjizi. $tovise, s'Jacobsenom sam tijesno

surtulurao u povodu nip'Urskih' plocica sto ih je otkopala zajednicka ekspedicija Orijentalnog instituta iSveucilisrJ,og muzeja 1948-52. godine u Nipuru. Sugestivni radovi Beitna Landsbergera~ jedne od najstvaralackijih licnosti u prou'ca": vanju klinastog pisma, oeoma su me poticali i bili mi stalan izvor informacija i pokazi.vali mi put; naroci;to sunjegova nedavna djelap'rave leksikografSkif riznice klinastog pisma.

Kao sto cUalac m~ze ,zakljuCiti, sumerologija se ne ubraja' u vazne discipline na americkim sveucili,stima; put koji. sam odabrao stoga jerijetko kad poplocen zlatom. Da bi se covjek popeo do razmjerno siqurtte i ml;mje-vise udobne profesorske katedre, treba da prebrodi c~tav niz financijskih teskoea.

Godine 1937 42. bijahu napose kr.iJicne po moju ucenjacku'

karijeru,i da nije bilo novcaruih potpora Guggenheimove spomen-zaklade i Americkog filozofskog drustva, ona bi se bila prerano zavrsila. N edavno su mi zaklade Bollingen i Barth omogueile da nabavim barem ono najpotrebnije za kabinetski na'Ucni rad ida putujem u inozemstvo u vezi so, svojim istrazivanjima.

Veoma sam zahvalan upravnom odbor4 Sveucilista muzeja 1 njegovom ravnateIju F. G. Reineyju, kOJi mi je pruzao stalnu podrsku i hrabrio me u mojim istrazivanjima cak i onda kad samzbog njih mnogo mjeseci izbivao iz muzeja -. Duboku zahvaInos:t dugujem i svojim kolegama iz Odjela ta orijentalne studiJe i Odjela za antropologiju, koji su mi davali onaj intelektualni poti.caj, toliko neephodan za plodotvorno ucenjacko istr.azivanje;Seminar za meciusobne' veze Odjela ta orijentalne studije posluzio Tni je kao ogIasna ploca za mnoge prijevode i tumacenja u ovo} knjiz2, a zanimanje i entuzijazam studenata i kolega koji su u tome sudjelovali bili su mi u mojim naporima velika duhovna potpora. Takoder bihzelio izraziti toplu hvalu clanovil,na tehnickog i administrativnog osoblja Sveucilisnog muzeja za njihovu st!_ucn11, prakticnu pomoe tokom mnogih godina.

Odjelu za starine Repubiike Turske i ravnateIju Arheoloskog mttzeja u Istanbulu veOma sam. zahvalan za velikodusnu suradnju. Oni su mi omogueili da se sluzim sumerskim knjizevnim plocicama u MuzejuDrevnog istoka - cija su mi dva kustosa zbirke plocica, Muazzez Cig i Hatice Kizilyay. bile

'8 uistinu od velike iistinske. pomoci, naroeito zato sto su prepisale nekoliko stotina fragmenataispisanih' dijelovima .sumerskih knjizevnih radova. Tokode« mnogo dugujem i Raonateljstvu za starine Republike Iraic za nesebicnu ueenjacku suradnju u mriogim' prilikama. Za fotografije primjeraka sto se tuiiaze u. Louvreu hvalu dugujem M. Andreu Parrotu, glavnom kustosu Odsjeka za orijentalne starine, kao i clanovima njegova odsjeka.

Konaeno, htio bih se srdacno zahvaliti i gospodi Gertrudi Sitver,koja je pomogfd da se pretipkani.tekst 'pfiredt za izda-

vanje.

UVOD

SAMUEL NOAH KRAMER

Jedan od najuzih specijalista u visokospecijaliznranim akadems:kim ueionieama jes~umerolo_:g, gotovo savrsen pri-. mjer co'Vje}rakoiji zna~'»najvise a najmanjemu«, On je svijet sveo na onaj mali ddo koji se nazdva Srednjim istokom, i ogra:ruic'i1o njegovu povijest na ono sto se dogadalo pnije vremena Aleksandra Velikog, Svoja je istrazivanja posvetio glinenim ploeicama ispisanim klinastim pismom, napose se pozabavivsi teiks\j;ovlima na sumerskom jeziklU.. Surnefolog pise i objavljuje ClaJD!ke i monografije pod takvim UlZibudljivim naslovima keto sto SIll. »Be i biJprefiks u doba prvih princeva Lagasa«, »Plae nad propascu Ura«, »Gilgame!s i Aga ad KiS,a«,»Enmerkar i gospodas Arate«. Nakon dvadeset do trideset godtna takvih I slionih otkrica koja potres:aju svijet, 'on biva nagraden: postaje sumerolog, Barem se tako. dogodilo meni.

Iako se tom:oze CiniJti nevjerojatnirn, ipak ta] pOJV1jesrnicar koji ide tako trnovttiJrn putem, potpuno razlicitim.ad onoga kOljiJrn je isao :Arnoild Toynbee", Imamesto neobieno zamimljivo kazati prosjecnom citaloeu (tako reei, »asa uzukavu«), S~erologje, vise no svi drugi u6errjaCii r s'brucnjaci, u stanju zadovoljitd. coV'jekovo univerzalno traganje za iskonom -- za »poeeeima« u povejesti civiiizacije.

Koj1 s:u ,na primjer 'co,vjekoV'i prvi zabiljezeni moralni ideaH 'i vjerske predodzbe - ko] a njegova prva poltt'ickia, druSt,vena I fflozofska nacela? Kako su zvucali pM ljeto-

* Arnold Joseph 'I'oynbee (r. 1899) bio je vee u tridesetoj godini sveucilisni profesor za pdvijest Bizanta i Grcke.

10 pisi, mstovi, spjervorvri i himne? Kako, u kojim Il'i:jercima su se sklapali prvi zakonski ugovori? Tko je bdJo prvi druStveni re:liarmator? Kada SlU stupili na snagu PM porezi? TkO' je bio prvi zakonodavac? Kada se sastao prvi dvodomni skup is kakvim ciljem? Kako ISU ':uzgledaJe prvecovjekove skoll~ - kako njihov nastavni plan, nastavno osoblje,

kalko njiholVi ucersici? .

Ova!k:vi i rnnogi slicni »polceci« U zab~1jezelnoj poiVd:jesti clolVjeka 'Prava~llastica za sum~rol;?,ga.<?n je s:~losoiban dati pravilan OIagovor na mnoga p1tanJa l:col}a se tlC'U podrijetla ku[l.t'ure. Dakako, ne zato sto bi on bio naroeito pronicljiv i dalekovidan, silno ostrouman Hi obrazovan, U stvari, surnerolog j e zaista veoma ogranicen stver, a mauna se u ineznatrd] e C'M: i medu niZim akademicima. Hvala za velik broj kUJlturnJih »poeetaka« ne ide njemu, sumerologu, vee Sumeranima, tim darovitim i prakticnim ljudima kDdi SU, koliko nam je '0 tome danas poznato, prvi izurmli Ii ra!ZV'Hi upotrebljiv i koristansistem pisanja.

Znacajna jecinjenica da se calk jos prije nepunih stotinu godina ni:je niSita znalo 0< postojanju tih Sumerana i:z davnih dana. Arheolozd ri ucenjac]. kojd. su prije st'OtdlIljakgo-dina poceh »pireklarpati« ona:j dio Srednjeg ,rs:toka koji nazivarno Mezopotamijom nisu tl~a:gaU za Sumeranima, vee za Assroima i Babiloncima, 0 tim narodirna i 01 njihovim civilizacijama znali su podrobno Iz grckih i hebrelskih izvora, ali 0< Sumeru i Sumeranima ne imadahu niodalkle ni nagovjestaja. U cjelokupnoj Ht'eraturi koja j'€ ucenjaeima stajala na raspolaganju,sumerskojzemlji i njezinu narodu ne hijase vidljiva traga .. Za vrijeme od prelIm dvije tisuce godina samo ime Sumer bilo je izbnisano .izcovjekova duha i Isj ecan] a.

Pa 'ipaik su Sumerani danas jedan od inajbolje upozaatih naroda starog Bliskog .istoka. Njihov! kipovi i stele, rastrkani medu nekoliko vaznijih muzeja u Americi i sirom svdj eta, pO'ka:~uj'u narn jkakva su bili izgleda. U tim cemo m uzej irma naci ,i izvrstan primj erni presj ek njihoee rnaterij alne kulture- Ist1upove, i OIpeke ktO'jima SiU se podi,zali hDamovi i dvomrvi, na6i cemo, nj'ihOlvo o!I'U'zje i oocude, lonce i vaze, hade i lire, na:kit i ukrase. Stovise, SlUnie~e

glinene ploeice, kodih doslovce ima na desetke tisuca, 11

ploeice u kJOIje S'U upisana njihova poslovna, zakonska Ii admimSitrartivna svjedocanslbv:a, nahrpljena u zbirkama

estih muzej a, obavj elS:taV'a:ju nas a drustvenom uredenju i admirristrativnoj organJ.zaciji drevnih Surnerana, Udstinu

- a to je podrueje na kojern se arheologija zbog s;v'O'g nijemog i ,stati6kog karaktera obicno- ne moze pokazati

dj elotvornom - mozemo donekle prodrij etd. d. u njihova

srca i duse, Zapravo, posjedujemo golem broj glinenih prirnjeraka na kojima su ispisani sumerski knjizevni ra-

dovi kroe koje naziremo sumersku reHgiju, :£ilolz;ofijru i etiku. A sve to z:ahvailj'Uljuci tome 8tO S'U Sumerani bili onaj, rijedak narod k!oji ne samoda je .izumio sistempisaJnja vee ga j~e razvio u ZlViotno i djelortViorno, sredstvo

komunskacije. .

Bija!se to vjerOljatno kr:ajemcetNrtiog tisueljeca pcije n. e., dakle 101m· pet tisuca goddna unazad, kad je Sumeranima sinula zamisao da pisu nal glinJi, Zlbolg ekonomskih i admimstl1ativriih pobreba, Prvi SlU im pokusaji bili grub!i. i slikovni; ta su im pismena .sluzila samo za na:jpriprostije administrativne .zabliljelske. Ali za narednih stoljeea SIUmerski ISU pisari i 'Uciteljii svoj naein pisanj a postepeno taikJo' promij:ooHi i .aotjeraJli, da je on posve izgubio. 81ikovno obilljezj.e ipostao savrseno- [ednostavno i sasvim tonet.skio pismo. U drugoj poloviei treceg tii:s!ueljeea pr:ijen. e. sumerska tehnika pisanja postala je tako piLalsticna i gipka da je mogla 'bez potiesk:oca z,abil.'jezitd. najslozenije pov]jesne i k:njiZevne sastave. Jer, nemasumnje da Sill negdje na dzmaku treceg tis1u61j,eca prije n, e. sumerski UJceni Ijudi zaJp1siyali r: na glinenim ploeicama, prizmama i valjcima - mnoga k'njizevna djela koja Sill pdje njih kolala ISaJIIliO U usmenom obli:k!u. Pa ipak,zahvaljlUjuei arheo]oskOlj »smold«, do sada je otkorpano samo nekJoJikOi kinjizev:nih svjedoeanstava iz tog ranijeg razdoblja, iako se iz iSlt.og razdoblja pronaslo na desetke tisuea ekonomskdh ] admintstrativnihploeica i na stotine zavjetnih napisa,

Tek oko prve polovine drugogtisu61jeea pdje n .. e. na.d.ei eemQ na, slkupID'U Old nekol:Uko tisuea piLocica i fragr.nenata Imji su lis-tom ispisani s'umerskim knjiZevnim tvore'vina-

12 mao Vellku ve6i:nu ovih ploeica otkopase izmedu. HHIH. i 1900. u Nj,pur.u,starom sumerskom sredastu iko'je je uda- 1jeno stomnjak milja od datlaJsnjeg Bagdada. One su uglavnom dospjele u SveuiCiliSni muzej u Philadelphiji i u Muzej Drevnog ,istoika u Istanbulu, 8to se tice ostatih ploeica, te su naa'ceSce naoavljene posredstvom trgovaca starirrama- cesce tam pasr:edSlt:vomnego [skapanjem - i sada se veeinom nalaze u zbirkama Britanskog muzeja, Louvrea, Berlinskog muzeja i muzeja Sveucilista, Yale. Medu tim ploeicama ima ih 'F,azn:ih v.elicin:a - od veliklih ploeiea s dvanaest stupacana kojima se citaju stotine gusto dspisanih redakaistiva, do ISiit'Illih djelica kO'ji .ne sadrzava:j'll viSe od neloo'HJl{iOi razlnmljenih redaka.

.Broj k!IIjiZevnih tV'or.rbik:oje se nalaze na ploeicama penje se na stotine. Dubjina, tekstova koleba od nepunih pedeset redaka neke himne do' t']SU611 redaka kaikva mita. StOi se t,ice oblika i sa:d:rzaj1a, tu imamoraz!~icite vrste i t'iporve, sto je, S obzirom na vrrjeme, na:stanka, zaista zapanjujuee i uZlbudlj'ivo. Ci!1;,avih· tdsucu godina prije nego stosu Hebreici riapisali. svoiu Bibliju a Grei ISlV'oju Ilijadu i Odiseju, u .Sumeru j e cvj etala bogata i zrela knj,izevnost koj a se salSitOljala od mitova i epsicih bajki, . slavop}elVa i tJuza~j:ki, od nebrOljenih zhirki poslovica, basni i rasprava. Necemo nirnalo pretjerarl ako ustvrdirno da ce otkriee i uskrsavan] e 'te stare i davno zaboravlj ene knj izevnosti postati glavni doprinos naseg stoljeca klasierrim [ezicima i knjizevnosti,

Alii 'ispunjenje tog zadatka nije [ednostavno. OnO' 'zahtijeva zajedIlliCki napor broj:nih sumerologa tokom mnogih gO'dina - naroeito S .obzirom na Nnj enicu da j e veeina na suncu susenih ploeica na svjetlo dana izasla polomljena i skrhana tako cia je na svakom odlornku saeuvan tek poneki dio Izvomog sadrzaja, Taj nedostatak dnnekle je ublazila cinjenica st'o su drevnisumersikli»piI'ofes:o["i« i njihovi ueenici Old svaikpg Iknjizev!l'og djela priredivali mnogo kopija.. Prekidi' i "praznine .jedne ploeioe iIi fragmenta mogu se stoga popuI1liti na temelju prd:jepi,sa koj;j i sarn rnoze bitirazlomljen. Da bismo se posvema okloiI"wtili ovim pri] episima kOlj'i pomazu pri obnovi teksta;: potrebno je da posjedujemo iZVlOruik. To eesto zahtijeva da pre-

It nt tv v vf vir \Tllf
~
Jt J:.f
~ ~
P> J"fr
~ ~ Crtei 1. IZvor i razvoj sistema klinastogpisma.PJocica prik(Jzuje 18 reprezentativnih

znakova od oko 3000. do oko 600. godinepr. n, e. .

pisemo stotine istlOItine isplsanih plocica i fragmenata - zadatak tegoban, zamoean :i dugotraj an.

Ali pozabavrmose radije onirn rijetikim slucajevdma gdje nam spomenuta prepreka vise ne zatvara put - gdje je

sveukupno ~tiv:o sumerskog djeia obnovljeno na zadovoIjavajuc! naein, U takvim nam slucajevima preostaje samo da prodremo.u znaeenje sadrzaja i da ga prevedemo, a to.' je lakse reCi nego uC'initli. KaZillllO odmah da je gramatika odavno mrtvogeumerskog [ezika danas uvelike i dobro proucena zoova!l!j'UduCi zajeidniokomp[1Du:cavanj'U UlcenjaikJa u toku posljednjih stotinu godina, Ali rj'eOOik j e 'ipaJk nesto drugo, Sto se tice semantike, nesretni SlUmerolog UlViijek dznova sebe sama zatice ikaiko »loJVd. .svod vlastiti .rep«. Veomaeesto on tek nagada 01 ma:cenju rijeOi na osnovu konteksta, a Imntekst opetmoze olV'isitd. 0> znacenjlll doticne rijeci - sto j e pdli0no nezgodna si'buaClij a. Pa ipaik, mp[1kJO\S tekstovnirn teSkacama i leksickim . zagDrnetkama,za nedavnih godina poj'avila se podosta prihvat'ljivih i pouzdanih prujevoda. sumerskih lknjizevnih djela. S obzdrom na nauene doprmose razlicitih llcenj'aka, mvih i umrlih, ti nam pnijevodl PT:uZaiju zivu s[lillru skrupnog, suxadmiCkog i medunarodnog kiaroakte[1a istraiZivackog rada.Cirn:jenica je da je 11 godinama posJi.je isikapanja SIllmerskih knjd:zevnm ploeica III :Nrupuru mnogi od ueenjaka proucavao i prepislvao te ploeice shvativsi vrijednost i vaznost njihova sadrzaaa za.studi:j e o Istoku. MOOu tim ueen] acima val] a nam spomenuti, Georgea Bartona, Leona Legraina, Henryja Lutza i Davida Myhrmana,. a SIVIi 'SiU oni pr:idiDlftijeli n:alpiretkJu sumerologije,

Hugo Radau, prviikDdi je sumerskim knjiZe~m materijaJ±ma posvetio mnogo vremena i energ!i:je, priredio je brlZljiV'o radene i vjerne ikiDpije od prekn pedeset komada, koji 5e nalaze u SyeucilisnDm muzeju u PhUaJdelphljd.. Iako vrijeme jO's nebilljase sazrelo, 'On je malrljivo radio na prijevodu i tumacenju tekstova, pa je u tom smjeru do neke mj ere i uznapredovao. Poznati aJIlgiloamericiki orrjentahst, Stephen Langdon, Iatao se posla tamo gdje [e Radau odustao, On je kapirao' vise od stDtI1n!a primje!l'aika iz istanbulskog Muzeja Drevnog Istoka, pa i 'iz ThaJseg vlastitog SveueiliSnog muzeja .. U Langdona bij,aSe sklooost da radt ponesto ubrzano, stoga se u njegovu -radu potkrao veci broj pogresaka, Stiov.iSe, pDkuSaji njegolV'ih pdjevDda d. tu:maetenja p~azaSe se s vremenom nep~hvatljd.vi:ma. V drugu ruku, uspiQ' je da narn? u I()IV1Dm Hi cnDm cbllku,

prnkaze ~o~t~D' '.:eDma .vaznih sumerskth knjiZervnih tekstova .kDJ'l bl. mace valjda ostal:i uhrpljeni u muze1jsikim orma:r:~n_a" NJ€gov zarvi predanost pot:akli su kiolege tog podrucJ,a da shvate vaznost tih plocica.

Ist'O>vremen~ vSiU evrlop~ mu;zej~st.aiI:i objelDdanjivatli sumerske knJIzevne ploclce iz svojih zbirki. Godina 1902 ~ad )e ~umerDi!lDg~ja hila jos. u PD'V1Dj!ima, britanski istra~ ~IV'~'C khnas~D,g pisma i povjesnieae L. W. King objavio Je. sesnaest IlZVrSn? useuvanih ploeica iz BritrarnskDg muz'~J a. D~e~a~ godina ka~ij e I:I~nr.ich Zimmer iz Leipzaga ObJaIVlD' je kJOiplJe riekih dvije stotine komada iz BeI"lm~og muzeja, Godine 1921. Cyril Gadd, t,adasnjli kustos B~iltaT1JS11wg m~zej,a, objavio [e Jwpije desert neobienih primJeralka. Godine 1930. pokojni Henri de GenouilJJac franeuski istrazivac, objelodanio j e devedeset i osam kcpdj a neobieno dobro lisc;uvanih plocica iz zbrirlke u Louvreu. J edan ,?~. o>]]ih~~I}i SIll naj vise unaprij ediilisltudij sumer'SIte knJlZevnDsti '1 SlUmer'Ologije UlDpee jest Arno Poebel UlcenjakkO'ji je sumeflOa:ogij'U postav.i:o' na naucnu Dsnorvu' ?bjCJ;vivsi 1923. opsirnu sumersku gflamatl,ku. 'u njegO'V.~ ];SlcrJ?~o:m i neprr?cj'e;nj,ivo vrijednom djelu PDvijesni i grama~~ck1, tekstDVt'". dJe:l:u s odlicnim prijepiSl1ma od plI:'elko st~ .~ ;pedes:et; ploeioa 1 £r.agmenata dz. ntpurlSke zbirke Sve ... UCP_ll'S:IllOg muzeja ". Philadelphiji, dma gotovo cetrdeset

prImJeraka S odlomcima sumerskih knj,ize:vnih d:jela. '

Ali t~ je Ime Edwarda Chlere, dugogDdisnjeg clana nastClJVmCkD~ vit~ea ~veuci1ist,a u P:ennsy:Uvaniji, poznj.ello slavu u liSitrazlvanJiU sumersks knjizevnosti. :NjeglOlV je p?:~led na sumer~~u. knj,izevnu ostavstinu biD'pr1Dnicljli.V'IJ:~od pogleda svih. n:jegDrvih PTethDdnika. Svjestan veoma va'zne. potrebe prepisivanja t olbjavljivanj:a pr:i:kladnih nlipurskIh komada dz Istanoula i PhiladelLpruje; otputovao J~ 1924. 'U I's,t,a/nbul i kopirao nekdh pedeset plI'limjeraika iz ~rpuTske ~b];!ike. .Dobar die tih primjeralka bijahu velike 1 dDlbflo 'Uscuvane plocice, a njihov je saddaj Ulcenjacima u. mnogoma 'Omogru6io nD'V uvid u sumersku knjiZevnu dJ~~atnosit: U na:~dJru:n godinama 'D~ .je kopirao viSe cd dvije stotine ploctca I odlomaka s Iiterarnim stfuvim:a iz n~?urske Zl?irke Sveuc~snog. mu:zeja. ItaIm je usipio dJa, V::LSe od svih prethodn:tka zaJ edno, kDlegama 'Uc'enjarciIna

tS

~6 predocl spomenute tekstove, N,aj veca j e zas~uga njelgw.a sbrpljiva i dalekovidna rada Oin:jenica da se sumerska lijepa knjiZevnost konaono poeela cijeniti kakio to ona za-

slru~uje. .

Moje zaniman] e za to' vlisok.ospeeij adlzlrano. .. p~drucj ~ iz,.. niklo je neposredno iz doprinosa Edwarda Chierea, iako sv:oj-e oomeroto$Jol obrazovanje dugujem. Arnu P:?iebel~ s kojim sam srecom suradivao mnogo godina, Kad Je CJ:iera pozvan da preuzme mj:estlo proc~J.~a za nacrt: asU;:skog rj ecnik.a ~njeg~~e osnove, z,amJ..SJi \I. plain) . prJ. 01'1- j entalnom ilnst1tJu1m SVeUlci1:iSta u Chicagn, 'On J~. S'obo~ ponio kopije niJpurSlkih lmj.iz~nih pllocliea, a OmJ entafui institut lat:io'Sie njihova OIbja:vLj,iv'anja u dva toma. Nakon Chierine smOOi 1933, nakladni odjel Orijentalnog ilnstituta povjerio roi je da pripremim .ta dva toma za posthumno izdanje djela (pod Chierinim imenoo:). U ,~I~ku pog ~ada shvatio sam pwnoznacenje sumeI"S~nhknJ!lZevmh,. djela, a uj edno mi j e postalo j a!SInO da ee sav napor oko PIl''lJ evoda i tumacenja ploeica ostatii uglavnom besplodan sve dok se ne objelodene mnoge idruge nepoilrnat~' ni~ru1'sike P:1.0- eice Sl;lo se nalaze u muzejima Istanbula 1 Phaladelphije,

Naredna dva desetljeca najve6i ilio, Slvoje radne energije posvetio sam kopiranju, sastavljanju, prevodenju i .tumacenju sumerskih knjizevnih tvorevina, Godine 1,937 .. otputovao sam u Istanbul kao stipendist Guggenheimove zakJlade,i uz plodonosnu su~adnju t:u~SI~og R~vnatleljstY'a ~a starmei ovlastenog rnuzejskog osoblja kopirao sam lZ napurske Zihlrke muzeja vise od~o s,edamd~ plooiea i fragmenata S odlomeima sumerskih Iiterarnih radova. Te sa kupije nedavno i obj:a\ll1Jjene 15' .op~ uV1od~. ~a turskom i engleskom jeziku. Godine kooe S'U slllJe~ile uglavnom sam proveo u S:reucil~Snom. m~,~j1U u Phlladelphiji, Ovdje .sam, UIZ v~ll~odusnu vfinane~Jsku. potporu Americ~og :fiiloz[ofskog drustva,. prou~?:vaJO ,1 sre~lvaJ~ na stotsne neobj'avlj'enriJh sumerskih knJlZevnili svjedoeanstava identd:ffi.ciraju6i njihove sa:drzajekiako bih dh mogao prtp~:atri ovom Iili onomod nebrojenih knj~~Vlllih djela,a mnoge sam i kopdrao, GOodine 1946. jos sam [ednom otputovao u Istanbul i kopiitalOo jOls oko s:totinjak komada ko1i su gotovo listom saJdrza'vali.odlomke mitova i epskih baj-

lci;'otVi se '1l1P['laJVlOI d:ogotavtj,uju za st:ampu. Ali jioo je uvij:elkpreoSitalol - kako sam i pTedohro zn1ao - stotfne neprepisanih i neproucenihprimjeraika u Istanbulskom muzeju. Da bih mogao nastaviti szadom, dlOdijiertse mi j'ednogodiSnju FulbrightotVu profesuru u Turlslmg, za akademsku godiriu 1951-52. U tom smo periodu nas troje _. gospode HauiceK!izilyay i Muazzez Clg (turskd. kustesi alI'biirva s plocicama u Muzeju Drevnog isrtoika) i ja - ko ... pi:raJli blizu tiI'li.. stotirie dodatnih ploeica ~ fragme1lJata.

Konaeno, u sasvim nedavno VlIiilj erne, domogl! smo se jos jedne move Z1aJihe sumerssah knj'izevnih ploeica, Godino 1948. OI1ijenrta1n:i insrt.it!U¢ SveU!c]1iSrt,a u Chdea.:g/U i Sveuc!i~]sni rnuzej u Philadelphij!i· udruzise financti.jsk'i3. sredstva i poslase zajednicku ekspediciju da, poslije p['lekidfl od pedesetak godima, obnovi i1Skaparnj a u Niipiuru. Kao si:o se i .acekiva!1o, nova j e eksp:edicija otkirila na stetine novih p]oioica i rragmenatia, kode smo proucavah Tho["kild Jacobsen. iz Orijent,aJ1nJOlg inst1iJt;urt:a, [edan od ucenjak.a svjetskoga glasa za iklinalst.o pismo, i ja, Vee j e oC't,glerdnn da ee IllOVIOlortkTIiveni malterij,al ispuniti mnogs praznme u sumerskio'j .lij.j"epoj knj iZevnosti. Sva [e p:mlika da nag neee iz~~jeriti 'nalsa nada da ce se u buducnosti olbjeiliodamrtri JOs mnogo sumerskdh kb.jdZevrnih dj ela lroda ce takodell' ~)"fj.kirit'i nebro[ene »pocetke« u zaJ1JiljeZ€illOij povijesti cOIV~ jeka,

17

Prosvjeta

postaviti da su po mnod zern1ji cvjetale brojne pisarske "

skiole popIiiJ.:]CI1;og opsega i va~n'osti. .

NO' ni [edna od till ramjih plO'cicaizravno .a5!p.!I.:avlj'a ()

sumerskom skiOilSilmm sistemu, 01 :rijegolVio~ 'oil"gamzaciji i naeinu p:vOV'()Qenja. Da bismo 01 ·t()lllle nesto doznali, moramo se uputiti u prvu polovd,cu .dVu.gog t~uclj:ca prije n, e. Iz tog '~?S:nijeg doba potje:ee na-~~YV1ezDoo.ic!¢.h« plOieica~re~~Y:i&'£~YI~~taffi1.lr·v.fe~Bi:·~~~.~~,.'ilr~f jspiiSivMi sami rueemci lwJOI dio ~()Je driervne Sko1Sik~ .. zadace. To [e eitava skala pisme!ia'- od tralj-avJ.h·oon()~ac:, kih crckarij'a do otmjeno dspiserrlh znakova naprednog ucenika lrojt se sprema wdlplomdratd«. J asnQ.'.jedanam. te '<kEM1e ... >?YH~~hgnice« J)oJdJosta()t:krivajll rnetodu u.een_J'a u sumerskirIi· Sklola:ma; kai), iSitZ-·TIa.st.avne osno~e .• Sreoom," stard su sumerski ueitelji ~i samd rado pds1aili 0' sfk:o~om zivOltu, a nekolik» njihovih rasprava 0' tom predmetu pronadeno je, ia!kOl ,tek djelpmice, Iz svih tih [zvotra: niknu~a [e predodz?ao sUJJJ.~sk!()lj.Sk1oU- nje:imojSVJ;-s!l tl naJ.ii1eru; njezmim ueerricima '~nastavniekom zboru, nj,ezi!nom nastavnom planu i tehndci poueavanja. U .tako ranom razdoblju eovjelkorve povijest1i to joe uistinu [edinstveno,

Glavna .J:)!.9I!!!~~,,!: .. ~1JIl!l~!:skesko[e bila je,ka,.kJO' bismo mi to rekli, »pr.Qfes~o~a«:':'::-·aC'to zinaCi cia joe ill prvom redu

tirebalo odgaj.ati .... pdsa;r~ .. c!a.c .. -t.)~.:s:~ .... ~~~~()Jjig~.~~!!Q!O-Ske i admdniseratavne potrebe zemlje, u prvom redu potrebe hrama i dvora. Za,srve v:rijeme njena postojanjataj joe oilj u s:u:meI1slOOd sk:oli ostao i OSDJorV:rrl. Medutdm, u toku njena rasta i r?zvitka, sImla j e Pootala srediStekultw."e. i ucenj1a ,'llS1,1meru. Unutar njenfh~iid6':va"r-aiVijao-se' 'skO'lnik-ucen}a:k7tovjek ;koji je proucavao S1Veko~o teoloSkio, botanlickOo,:zooiLo's.mO', mineralosko, geografsko, matematirum, gramart[cko i jezicno znanje SIVIOga vremena, i.:kojli.je i sam pridonosio tomznanju,

Sto,V'ise, sumerska je skol~a, za razliku od danasnjih uCiliSta, bela zail"iSte onaga sto bismo nazvali stvaralacklm pisanjem. U Il!j<!i's"!..se:J!;puea,val~i I>r~'Pis~vala ~jizevna djela priOS1osti;l,l njo] Silt ·se,"'taikoder,stvaxcilinoiVa. Iako

je t~cno da \SIusvrse~. cta:_ci_~:r:l!cr£~~§~()la.~IJ;aIj£~£e:po~ staj,ali pisar.iu 's~bi hrama Ii dvora, ili pak u sluz:bi

PRVESKOLE'

Sumerska Skola bijase dzravrd dzdanak iznnna i razvoja ikHnastog pisma, toga najznaeajnijeg sum6["silrog doprinosa civti.Hzaciji Prva SiU· pisana .svjedoeanstva . poonasli u SIUmerskom gradu Erehu. Otkrilo se preko tisueu maIih,Sil!i::-_ .. kovnim PisffiK)[Il'isip]s,anih erepica .na kojima se najvecrna cttaju ulomeiirgO'vinskih i aJdmdniSitorartiV1IJ!ih zaJbiljezalka. Ali medu njima se naslo i ne,k:QllJ!~i'2Ci~(;l .. ~i().ti~_Sl9}C4ia:vaju . pOlpip1e .. rijeei namijenjene ucenjuT vj'e~baJ:lju~; _T<L. znaoi da ISill ve'C'3000;-goldi'ITe"'pI'lije nre; nelk[ p!isIa:r'i razmiSljal!i 0' poduei i uceJ;lju. U 'natednim st1oilJeCima, napredak j e tekao Sip0T10. Ali sredinom treeeg td!sucllj1eca mn ... ra da Je drljem Sumera iznIikaO'sta.no'Viti brojs'k!{),la u kojirna se poueavalo osnOIVIlO pi'satnlje. U dre;vnomSur:upalku, zavi~aju SlUmerskO'g' Noe, otkopalo se u godinama 1902~3. podosta skq]skih»e!itanki« iz vremena oiko 2500. godine prtje n.e.

Medutdm, siUm~skil j~ .skollski sistem sazreo i OI$lI1Jaz!iO' tek u drugoj"pi5IovicFtreceg tisuCljeca. Vec BU otlkop!ani deseei tisuea glinenih plocioa koji potjecu iz tog razdoblja, a nerna surnnje da jos stotine tisuca leze u zemilji, te c'ekaju da bu:d,u i:SikopalIle. Velika 1m j e veeina ~t["ativnog KlaJraJktera; obuhvacaju sva razdoblja sumerskog gospodarskog zivot,a. Na temelju njih saznali smo da se hroj pisara kiO'ji su ohavljaili:svO'j zanat tokom svih tdh godina penjao na tisuce. Bi10 je ~m§J~gh~i»visokih«p'is~!~1 kraljevskih i hramskih, piJsara Imji su se "·u·'P'ojedii11:ffi.·,;v'l'istama administrai±vne djellatnosti uvelike izvjest'illi, i pisara koji S1U' postali wdei:i mnorvnic'i u vladi, Stoga je opravdano-pret-

/2.0 bogaJtih mocnrka zemlje, bilo je i nekih koji su SiVOj zivot posvetili pOJUCg:YJ;l:J:1iU Ii ucenju. Poput IWoocmnih nastavnJikaIllasiK:cIana, rrmogFj1ft:aj drevni ~c.enj ak zaradivao kruh poueavajuci u skolama, 'a U svoje se slobodno vrdjerrie bavio istLraZivanjem :i pisanjem. ~J]?skia··s~o[,a, koja [ewjerojatno nastala u sklopu hr~P()>s.tialaj€~·u toku:v:rem~ua-S1v3:et:OlY"ua .ustanova, a i njezina je nastavna ' osnova poprimrla uglavnom svjetovni zn:aca:j.Nast,avnici su posvoj prilici pnimadi pla6u od skolarine 'stlO: SIll [e pla ... ealidaci.

Sko!l()iY'aJlj~p!ije: ,bilo rii .S!veopce,ni obavezno. Vecina je ucenjka potjecala iz bogatlill obitelji; siromasni su rijetko smogli novae vdjeme portrebtl!o'~a dugotrajn» 8roo1ovanj e. Sve donedavna a priori smo bili toga mi!slj enja, a da je tome tako, ingeniozno j e dokazao njema:ckli ueenjak Nikolaus Schneider 1945, sluzec! se ondasnjim 'ilZ~orima. U tisucama objavljenih ekonomskih i administrativnih dokumenata iz vremena oko 200'0. prtje n. e., nekih pet stotina pojedinaca navelo [e da su pisari, a kao daljinji podatak mnogi SiU dodali dme i zarrimanje oca, Schneider j e popisao sve te podatke i zakljucio cia su ocevi pisara - toO jest onih KO'j,j SlU svrsil! skole- bili guverneri, »gradski iooi«, poslanici, hramski s:luzbenici,casnici, pomorski ka:pet'a~i, visoki porezni 'ciJnofVIniai, razne vrste svecenika, upravitelji, nadgledruci, predradnici, pdsari, arrh!tvari d. raeunovode. Ukra:rtko, ti SIll ocevi pripadaili bOigatiijim rojes-

tanima gradskih zajednica. U Qi\clm.~dOlcanstvima nJi jed;Q;9: zena n:ije ubiljeZena kao pisarica: "StogaJe~vi~rK)_:jat!l;O~ ]:i3:~su -ru:i;ciCu-=~RIQ[ama]:iil!jSk1:j'lXGivo dj eoadf.-

""_ .• -~.~.- ,"~." ..• -., .•••. ,'~ •. , .. '."'.' . . . ,. "'. '," ", .. ','. _. " .. < .• " ••. " ...••••. : .. ,.-'.~-,. ..•

sima Skolsikog osoblja, osim cinjenice da je upravitel] bio »slro1SkJi otac«. Isto ,talkO; nista ne znamo ni oizvorima njihova dohotka. Vjemdatno' ih je isp\J!ac:ivao' »sk:olsiki otac« ad Sklohw]n~kioju .je primao,

Sto~J.ic'e naJst.avne graq~_~l11er.,Sl~ 0 njo] ima mnostvlO podataka iz samih skola, sto j e u rano] pov'ijesti covjleka doista neobicno, U pogledu grade nemamo potrebe oS'Janjat:i se na tvrd'I1lj e drevnih svjedoka, !hli pak zaklj1uciViati naosnovu tu i tamo razbacanih sitmh oibavjffi,.. ten] a. Mi u stvari POIS!j edUlj emo napise samih daka, od prvih PQcetniCikih poik'liSajla pa sve do prijepisa napiVedn!i:h 'UcenikakOljih su radovl tako dobri da se .j'edva ra.zltilkuju·, od radova samih nastavnika. Pi>' tim Skolskim, radovima

~j~;~~~l~~~~~~~i~~~~~~;~aPt~,e§=;kk~~!:i~~

~~O' ~oI' ~~;~~iY~I19,.,i . .skio!lSka, a druga ikalO1qrjt!~~Yn9:.._.i

stvara ·aC'1\Ja.

Upr~viteljsume'rskesk~,le hija:se1E!!J<-ja, »,s1;IPucnj ak« Hi »'Pmfes6r«, W-Qga su tialliJ6der nazivaTfi »s~kolskim ocem«, dok se daik naeivao »skolsikim sinom«. Pomocnik predavaca dmao j e naziv »veli:ki brat«, a jedno old nj egov:ih zaduzenja bijlaSe oj to cia ispisuje nove ploeice Ikloje ce ucenici prepisivati; on je pregiedavao ucenicke p:rijepise i iSipitrv.ao gradu koju su naueih naizust, Ostali clainQivi nastavrriekog' osoblj a bijahu: »covjek zaduzen za crtanje« i »eovjek zaduzen za sumerski jezik«. Takoderr je bile I »redara«, a nasao se till i »C:();yj.ek:s.l?~~~«'..}~I()li~.~~,()I~ti().:_

brinru.o,?, dilsciplini. Nista ne~namo .0 meausohnim odno'""

Kad govorimo 01 prvoj, to jest '()2Po1uzJ1atr1Stveno'j skurpw., ~or~~ '~&:nah naglaJSiti· daI]j~~Lpir.edmetimsu.--pon'ikLt· ]IZ uce!l}alckih pobuda ~. trazej)ja Istine zhog .iIS¢ip.e .. N~pIiOitiv, njih je nametnuo i pot1icl3.:O o-soovnl. c'ilj skole: cia n!aU!ei pisara pisatli na sumerskom j ezxku. Da bi s:e'Z:a:do,;.. v'o~j'~lia .t:a peda:goska., pi()~~~ba, /~um~SlkJ.S\U pcitlelji , .• pisan] a n.c:sh .sl'steI?- 'pod~e .kO~.l s: sastojao prvEmiSltveno u jezncnoj pod] e11-. to' Jest 10m SlU SlLtInerskii j ezik podijeilili u SkJupine srodnih rij.eei i izreka' tra~e'ci da - ill 'Ucern.!ici prepisuju Ii. pamte sve I do!k ih ne bi zna'lJ.ponlolV'iti bez teskoea, U treeem . tdsuclj_~i6y:_,:prLj~ n. .e ...• ti sll. Ildzhemci bdvali sve potpran1jrT~ pOIsrtepeno . slU~s.e··ujlecliiliCivalii . m:aIIlje-vLse standardizirali u svirn . sumefsiklli.n'§k:d~ama. Medu njirna nalazimo duge popise naziva drveea i rjecnolg bilja; ~v!ih vrsta ZiVol1;[nja, ukljuoojuci kukce iptice: imena zemalja, gradova i naselja; kamenja i rninerala. Ti nam sastavi lortilm'iVa:jlU, pozamasno poznavan] e onega sto bismo nazvali boltan2iCk\om, zooloskom, geografsikom i mineraloskom predajom - Cdnj enica k!OjiU povj esnieari nauke tek sada uocava'ju .:

Sumerslci su IUcirtelj1i dzradivald i r:azwreite ~:a,tiCk.~ pl?~~~~,.raz:radujlUci mnoge matemat'1Ok~ pro61eme'zaj~no

22

s rjesenjima .. 1z padJ:lucja' zn.aIlJQlst~~iJgJ,,_~tudij . sum~r~ ske gramatdke bijase dQlJ;~upljen na skQ,1Skirii--pld,... eieama. Velilk bro] plocica Ispisan joe dugim Iistama ume ... nickihslQlzenica i glagOilskih oblika, StIo uiplucuje na istancansrn:tsa:o za gramatiku. StQlVliSe, kako su s:emitlSild Akadani .U po,srjednjO'jcetvrtJini treeeg tislUeljeea p~ije n. e. sve vise prodirali u Sumer, takOSIU se sumerski ucitelj'i sve revnije laeali pripreme najstarijih »rjecn:i¥a« na svij.etu. SemitJski osvajaei ne samo Ida SIU preuzeh sumersko pismo vee su uvelike cijenili i sumerska knjize'V'I1!a djela, koija su proucavali i !()IpOinasalJi. 'jos dUgJQI nakon. sto j e sumerski isce1ja!Q1j_,z kolagovornih [ezika. Odatle je iskrslla ~eda'gO'~patreh~~' v·~Cl.~<k1~j~~.:-_~a:<!fzGllyatiR:ri~ J eV;Q1d slum~-rrsar-m rIJ eci lana 'aJ{:p_,alSki J ez*.

StlO'-Sg~sIyar~aJ~:~~~~~i~~~~~:ske ~a~

stavne osnove, ona se najvecma Q1cltova:la u m'loiUcavau:1J!U, pr:episi;vanju i oponasanju bI1Q1jn~ __ Lllaznorodne ski:tPirne knjizevnlli tVQlrbl :fuoj~-s'unastare uglavnom udrugo] po,., lovici treeeg tisucljeca prije n. e. Ta drevna djela, na sto ... tine njih,' bijahu gntovo listom u pjesrniclmj fOirTni, a duIjinaim se kolebala odpedesetak red aka do blizu tis:uCu. DOl danas su identdficiran! :slijedeci zanrioiVi: mitevi i" epske ptic1e u oblikupripo,vj ednihspj e\110iVa' koji s1avedfefif' i PQldVigesuroersikih bogOivl,li.poJ:u!b:olgo,va; ovamo peipadaju himne bogovirna! kraltjevima, tuZaljrke nad propasCu gradovaimud'I1ovanja; UikljuG!ivsi.i poslovice, basne .i rasprave, Od nekolikr» tisuca »knjizevnih« plocicta i ulomaka nadenih u rusevinama Sumera ne mali bro] potjeee od nezrele

rukesamsh ucenska, .

JiQlS uvijek malo znamo kakve '8U hilemet'()de poduke i tehnilce koja Sle primjenjivala u sumerskim Siko:J;ama. Jutrom, po dolasku 'UskrQllu, u;cenik j e valjcla poceo pll1q'!J£~:. vatip'!QI~i~~~.~Qdu.'se pripremig,gan p['ije. Tada hi »ve::

Uki brat« - to jest pomocnilk nastavnikai--; pripremio rrovu plo'ciC!U, ikJoj'u hi ucenik i opet prepisivao i proucavan, Obojica, i »veliki brat« i »skols:ki otac«, vjevQlj'atno ,SIU pregledavali ueenikove prijepise da ustanove [esu Ii ispravni, Nema sumnje da [e parncenje u ucenju igralo veliku ulogu. Nedopisane ]is!teploClca1knjiz€iV'iiihstiw .. koia su ucenici prepisivaJi i proi\1cavatli, ucite1ji i pomoc~

pic! mora da :SU, dopunjavali prilicJ:lQl :olbhlniJm. usmenim 23

obj'Clsnjenjima. Ali ova »predavarija«, klQlja bii za nase po- 1Jn!aN'aIllje sumerske nauene, vjerske iknjizevne misli hila

Old neproejenjive vaznosti, po svoj prdlici nisu ndkad bila zapii!sana, te ISIU stoga za nas izguhljiena.

U~inaJffi upada j ednacmj enica: uSlUffi~§,~Q1jsko\li nije bilo .• niceg,a, .. g9-,,_~~Y~_?~~::l:PE~9'PJQI~~]fQi§¢:1ra. 1l!§191liJAn1!___s,_e_ .... <>.cgza;ya;r~ .: pOtJ:tlJ.Q.Ic,l!::,b;~tIDe. Da hi .ucynike P9ttaikJ1i Il.a .marIjivost, 'Ucit.eIji su po sV:Q1j prHici pribjega'Vali pQhvatli i istdoanju daka, it da bl ispTaVii1i uce!J1i&egreSk:e i hed6= startke, najveema su se slu.zili haH:qoocq. UcenNru zbog toga nije bilo lako, Boravio jeu skoUIOidjZi1!aza_do'z:.g;l~ §:tlilc:a. U SkolskO'jgodini, mora da] e bilo i netkih p'r~a, _ ali" '0 tome nemamo podataka, UC._mll1Jo:ge god±ne P95V'ertiOi Uicenjru, 100d .rane rnladostl 'sve I > nrladiekog doba. Bilb bi 21a;:mmljivOi sacznati da li se od :u:cenikaocekiva1o' da se uSar\nrsi u o'V'oj ,Hi onoj gran! znanosti, do 'klOdemjere i za koje vnijem~. No, Sto se Wigal tice, a i milJJ(}gocega: drugoga u vezi sasumerskom sK:ol1skJom dJela,tnos:c!U, na,si nas izvloriOiSitavrj aju na cjediHu.

Kako [e iz,gledala drevna .SJUllll.~rskl1skoJska zgra:<ia? Na nekiOTl~mezrO'rproitam-:ijS[kih~"isk!orpis~aiZbHe Sll mot - \iidj-e:to gradevine za ko}e se Zb'Og ovog ili OTI!og razloga drla[b, da 'susk1olsike zgrade - jedna je otkrivena U, Nipuru, druga u Siparu, a treea u U ru, Ali osim c1inj'enice da [e u prostorijama naden velik bJ:1O'j ploCica,1.l!ll,'1Jl1;;rg:§njq§t ovih zgraida jedva se neCim razlikruje od 'Obicnih kucnihSiOiba - pa nas to navodi na zak1jucak da smo se m!OIzda prevarni u T'acurnu. Meautim, zimi 1934-35. jedan Franeuz kot,jIi j e otlkapapl drevnl Mani, ~Q1ji se na['azi . dalelco n:a zapad old Nipura, ortkrilOi je dvije prosto['ije K'oje nesumnjivo ilmaju kal1'aikteristtike skO'lske sobe, osobito zato sto joe u njima nad~11!9c:nekiollllro-.redoxvraklu.p:a_'od_pe_c.elUe,glinJ~, .na kojima se mogap-smljestiti j1edan, d~oljica, p:a i cetrv'o~

rica daka.

A StJQI ISU .19' ... ~()ifuvr.anju .;mIjjslili .. S:a1l1Ii . tl!c.eni<::i? Da blsmo drul'i' i djeloffiican pdglOMocna to pitanje, u tid:UCetrn eemo se poglavlju pOlZialbaviti sumerskom raspravom oQ~.-Slm1:~~ z'i'V'Q1tu, raspravom koja [e napisana: prije gororvlo~_£eiiiri

,." •... "". -,--:-" <.,. ",,- ... ,', -",' ~',' "., "",~"., , .• ,,~ """,.- .• " .• ,.,~.~__."-, •. -,,,,.,-:~ "".' """"', ",' '"

24 tilsuce ,g1od1:D;1ilc, a koja je tek nedavnoisastavljena i pre~ena:Ona nas posebice obavjestava 0 odnosima izmedu uci'ti~j'~ i ruJ~~IJj!ka, te predstavlja [edinstven »pocetak« u polVijesti OIbpike.

Skolski d a n i

P R VI S L U c A J »P 0 D M A Z I V A N J A«

Jedno odnaj'cudesrrijih svj~dJocaJnst'ava 0 crovjeku koje [e 'ikad otkopanr» na Bliskom istoiku, jest ~~~:,n.apis.~o svarlmdpgry1]:9j.'~~.9-t'!lpl~~'!l-~gnj1ka. Napisao ga: je .nepoznati ucitelj negdje oko 2000. pnije n. e., a njegove priproste f neposredne rijeCi otkrivaj,u nam kako se ljudska narav tokom tils:u6lje6a uistinu malo izmrjenila. Sudeei po t!oj SltJaToj raspravi, sumerski se dalk, kao.i 'njegov suvrerneni d'V'ojn[k, Plia.siod~sn:r ru sk:oitll,»da u!citeljeva batina ne hi 'imala posl'a«. ~ad 'sepr'oibuJdi, ucenik piozuruje majk!u ,da mu p~ipraV'i ,oibj1ed. Kad se god u skioli llOse vlada, ucitl~lji i 'pomo<cnici bat'ilJ!aj:u ga; 0 tome nema sUfun:j'e, jer se slum'eIiski znakzasibanje 'S1astoj1i od »stiapa« i »mesa«. Silo se tice uc'itelja,cini se da je n'j1eg1OiVaplaca u OIIlO vrijeme hila [ednakomrsava kao i danas; barem [e hilo presretan kad je SiVloda primanja mO_g1ao dopunit! onim ~obi mu posebno davali roddtelji u:cenika.

R~r~"\7'a, kJoj'a je nedvojbeno djelo jednoga od »profeSlo:i1a«'jz;ikU!ce pJ:ocica«, pocinj!e izravnim pitiatnj1em ueeniku: »Kamo si, dace, isao od na'jranij'ih dana?« Dieeak od:g<ofVIaJra: »ISao sam u slm:lu.« I opet pisae pita: »Sto S1 radio u siko[i?« A 'eva. kaklO u odlomcima glasi ueenikov odgolV'{)(r', koji zauzima prekJo polovice TI'apdsa: »Glasno sam ponlavlja~ lStv'odu p~oCicu., pojeo rucak, 'priredio (nJow)plocicu, , ispiSao je, dovrsio;' tada mi odredise usmera zadataik, a poslije poone pilsmeni. Kada se nastava zavrsHa, upurlh se !fuei, u:nidoh u ku6u i nadoh ooa gdje sj,edL Ispricah OICU sV1Od. pEneni zadatak, potom mu ponovih svoju pio-

26 GlCU, a otac rnoj se razveseli . ;. Kad sam se I"aJnP uj:u1Jro rasanio, sretoh majku i rekoh jO'j: »Daj mi rucak, moram u SkO]lU.« Majka mi dade dva "sttnotuljkEi;'i j,a6doih 1l~ sk;O'lu. U ~oli me dezurni redar zapita: ,Zas'bo si zakasnio?' Uplasen i uskueana srca stupih pred ueitelja i poklonih mu se's postovanjem.«

- .

Ali poklonio se ili ne poklonio, ueeniku je,Cini se, ta::j dan lose zapoeeo, Redom ISIU ga bartina:li razHcit:i nastavniei, asve zlbog toga Sto je krsio red i govorio, 'lliSrt1ajao, i izlazio va;nskolskih vrata. Sto je najgore, ucitelj mu rece: »Prijepis tli [e nevaljao«, .te ga isiba. Cini se da j'e dje.cak:u sada dogustdlo, stoga on napomenu ocu da hi bJi1JOI dobro pozvati uc.iteljra. kuci i ublaZitL mu ljutnju darovima - nasvaki naeln prvi zabiljeseni' slucaj »PQlgUJ.B.~~yal):ja«u IjuttsKl5<JPoIVijesti. Rasprava se dalje ovako nasta:vlja:

»Otac se zamisl'i nad djecakovim rijecima. Ucirt:elja pozvase izskole a kad j e prekoraci!o lcuc.ni prag, posj edose ga na poeasno mjesto, Ucenik ga je pOlS"luZi.valO'. Sve sto joe nauCi~o u vjestini ispisivanja ploeica kazivao je ocu.« Otac [e tada uCitelja napojio vinom i nahranio ga, »odjeniulO gao u novu odjeeu, nadaeio ga, stavio mu prsten na ruku.eRazdragan tom velrklodusnoSCu,UJcitelj stade hrabdti budueeg pisara pjesnickim rij ecim.a kode donosimo u odlomeimar »Mla!di6u, buduei da nisi smetnuos uma mbju rij'~c, buduci da je nisi zanememio, neka ti [e dano da dostignes vrhunac pisarskog umijeca, neka ti je dano da posvema njlme ovla:das ... Budi voda sVloije brace, prijatelj!a svojih budi glavaJrf Izmedu ucenika racuna] ISe. najboljim ... ' Dobro 81. obavl] ao skols:ke duzno'Sti, postao si ucencovjrelk. «

Ovim zanosnim i vedrim rljecima nastavnlka ZJavrsava napis 10 slmiLSkim danima, Njezin pisac nije ni sanjao da ee njegova kTIljiZevna vinjeta :oskorlsk;om ziVIQrtu kakvog [e .poznavao, ~snubi naikoncetiri ttsuce godina u ruci profesora ameriekog' sveueilista iz· dvadesetog sltolje6a. Sreeom, ta je rasprava bila Cluvena u staro doba, s:t:o se

. V'idi iz einJj enice da j e otkri vena dvadeset i j edna kopd.ja na TaJzlicithn s1Ju:pnjeviroa oouvanolSti: tTinaest 1;akvih klO .... pija na!laZli 5e ti SveucrliSnQm muzej,u u Philadelph1ji, se-

dam' u Muzeju Drevnog istoka u Istanbulu, a j edna u pariskom Louvreu.

A evo i price 0 'Prikuplj.aJnjru otkldaka teksta, Vee 1909. prvi j e odlomak teksta 0. sko1Jskilm .danima. prepisao i objavio mladi i:srtraZivac' Hugo Radau, Bio j e to' izvadak .iZ sredine djela, a Radau ni'Po,cem.u n.ije mogao znatt 0 cernu se Tla'di u cjelird, U :boku narednih .dvadeset i pet godina. dodatne su komade objavili s:lavni oa:-:ijent'ali:sti St,ephen Langdon, Edward Chiera i Henri de. Genouillac. Ali 'j'Os uvij elk ni] e bilo dovoljno materijala da hi se razabral10 stvarno zlhacenj:e teksta. Godine 1938,za vrijeme mog produljenog' boravka U Istanbulu, uspio sam id:entificirati j'osrpet komada :kJoji pripa:da!j'll nasem dokumentu. Jedan od njih hi}a:Se veoma dobro usc'Uvana ce!;lverostiUpacna ploeica k:oja je izvorno sadrzavala cje~orviJt t:ekist rasprave, Ona mi je o'lTIogueila da i ostale komade sm:je ... stim na p'rarvlo< miesto. Odonda smo jiosotkctli dodatne diielove iz Sveu1cilisnog muzeja, 'Old kojih su neki duge, dobro U'scU"vanec'etverostupaone p]:ocice, a neld mali '011;krhcisa sarno nekoliko Isprekidanfh redaka, Kao rerzulltiat ovog' rada, prikIuplj!en [e i odgonetnut gotorv:o, say tekS:t svj edocanstva, izuzevsi nekoliko znakova,

Ali tOI je tek PI"V1a prepo<na.uradu_uekogru:cen.lwta.:liQJL nastoji da sitrlOl] j avp;osrti preg;§taYi§!~(;t~gL9.!'~IQ:g!11:l:E~~.:, Jeldnak!o j e tako va;zan, a mnogo tezi posao, pouzdan prijevod.N ekioHk,o' di:ieloiVa rasprave urspjl,8!Suo<. su preveili sumerolozi ThoifkHd Jacobsen iz Orijent:aiinO,g lnstituta Sveucilis:t;a u Chicagu, i Adam Falkenstein iz Sveill.ci1iSt'a u Heidelbergu. Ti' ptrije'Vlodi, zaiedno S bro1jlITirn napomenama Benna Landsberzera, kJoj!i' j e nekaida radio u Leinzi~u a sada [e u Orr[entalnom institutu CiiKask!og sveuctIista., dobro Sill dosll u pripremi pI"Vogprr<iJjevoda eielolVite rasprave, ObjavIjeni su 1949. u viSlOrk'Ost<rIll'c:nnm Glasniku americkog Orijentalistickog drustva. Nije potrebno napominjati da su mnolge sumerske rijeCi i meke u st'arpj raspravi jos uvij'ek neod:redena z.nacenja. Nama SIl1l111ij,e da oe neki buduci ucenjak uspjeM. cIa ilm o:tQm<ije pravo znacenje.

27

28 Sumerskaje~~oJl~ .. bil,~,.pirm~l]Qtm:lJ:r'flCl.i.I±E~pI"tylaCn.a: nalSt!;:avpi [e P,lap."Q,toiiko'o.en,. metode uC~Ilja jgcln'Qilicn~, a stega~e!!igZil:1a. Stoga nije audio sUO' :Sl.i ,barem pO(llek~~e: nici i:ab4rv:aJi..$ obtIke kad god su mogld, te tako postaj ali »pI'oh!:emiati6P-a:s,:d}erca.A to' nas navodi do prvog zabiljezenQlg sil:u:cla!ja »rnilaaenackog presttuptnis:tlva«. Zanimljivo je to, da [e napis '0' mladenaekom prestuplniSt:vu ujedno i jednio od naJjiSltaJI'ij:rh svjedoeanstava u kojima nalazimo sumersku rijec za »~jlUdsikoS1t«, namlulu, a koda se upotrebljava, kao i njena engleska blizanka, u smislu ponasan] a kakvo dJolillruJe ljudskfm bicima.

Otac i sin

PR V I S LU c A J M LAD EN A C K 0 G PRESTUPNISTVA

Ako j e miladena'oool prelStlupniStvo ozbrljan problem lla.Siih dana, neka nam je nautjehu saznanje da u staro vrijeme nije bilo mnogo drugacl] e. 'I'vrdogiava, neposlusna i ne .. zahvalna djeca bijahu nevolja svojih roditel:ja prije nekodiko tisuea goilina j ednako kao sto su i danas, Lutala sa niz drvorede, skitala se trrg'OIVtma,k1JaJtri]a se mlOzd:a ca.iR: u coporrima, !UlS\prko's tome sto Ih j €I nadzirao redar, Omrzla imskola i obuka pa su svojim vj'ecnim toboenjim. trbobol!jama oceve dovodili, do oeaja. Sve smo to' qorzna[i iz jednog surnerskeg' napisa koji j €I tek nedavno sastavljen. Sedamnaest glinenih ploeica iodlomaka na kioj-ima;je upissn napis polt:jece zapravo iz vremena IOd prije 3700. godina, do!k je dzvorni teik.st po S'VOIji prlhci Ist.ariji za jos nek:?!1:itk6 sltlOwj eca.

Djelo ko.je izlV'jeiSt1aV1a 0> pisaru i njegovu nevsdjalom-slm; pociIllje uvodom u klo'jem se odvija marrje-vise 'PI'ijat!el}ski razgovor izmedu oca i sina, pa s:e sina opominje da pohada skiolu, da madjiV10 uCi i da se VI"aCa kuCi ada ISle ne smuca ulieama, Da bi bio Is!iglW?ll je Ii djeeak njegovu sloiV'U posvetio duznu Pa:ZI1ij u, otac zahtijeva da sin old tij eci <to rijeci ponovi njegova upozorenja,

Da!ljese napis pretvara 'U monolog oca, Poeinje nizom korisnih upurta ikaklO da sina stvori ,coJvj!ek'om; da se ne bi' vuearao Uilicama i drvoredima; da hi bio poslusan TIedaru; da bi poihaaalQlskolu i ueio na iskustvu 'sv1ojih preda!ka. Slij'edi ostar iUkor tvrdoglasu sinu :lmji ga, kako

tvrdtotac dovodi na rub s10ma svoj'lln vjee:it.hn st;rahovanjem i ~elj'UdSlcim ponasaniem. OI!, ?t'ac_, dubokoje razocaiI'an zbog ISlinov1j,eve nezahVlalnostl; niJk!a'~a IllJ'e. rtT'~: zro cia djecaik pluzi s v;oiLovwa,rriti da dO~OS'l ~a:rJe, .. Ili da bilo ksko pomaze u kuei, kao st'o.' OIstali~Cey:l. zaht~LJ~vaju odsenova. PaiJpak je njegov sin neva'lJ~lJl od svih

OIstalih. '

Poput mnogog popijeden~g ro?itelJa na8~~ doba orta?je? oint se, na!jvise, pogoden tune sto san odbija da p!r'Osli]edl OIcevim stbpama i postane piser. Upozorava g~ da se n~tjeces drugovim.a, prijat!eljima i hra~om, da ih ~~~a~l? da slij'edi ocev .poziY.' umj!e8~ost 'p'isan~a, .usprkos clonJen,lC~ sto je to najt~e od S\Ttih zamrr~.anJa lWJ~ je bog ~mJ.~o;st1 izanat!aiz!mi:slio j odjelot:vorl:o. QnO" Je naJk~smJe., ra-. spravlja dalje otae, za I?j~\Snicki prijen?'s cOvJ~k:01Va nsikustva. Ali U srvalwm siucaju, nadovezude, kiI'arlJ J': bogova Enl'il proglssio da sinu va,lja'sil'ijedilti ocevo zvanje.

NaJkonod1:ucnog ptij.ekoraz;bog sinovljeve sMotn~sti materij'alisrtickiJm cilj!eIVirrna umjesto Ijudsikom. vladanJ:u, t'~ikst se prilicno zamagUuje; kao cia se .nastavlja 'k:'~ilm:n, Jez: grov:jJtim 'izrekama 'SasV'rhom da se sin .. PO'UCl 1,1 pravoj mud:rosti. ,U svakorn s~ucaju, napis, za:v;rsaf\T'a, III vedrl~m tonu, jer otac blagosUvljoe sina i upuc:uje mO~ltvu za n~egovn dobrobit djecakovu ,lienom bogu N anni, bogu MJeseca, i .nj-egiQlVlo-j zero, boginji Ningal.:

'Evo sasvim dOisi.LolVI1og iakio pokusnog prijevoda Citljivih dijelova napisa, u kO'jeIIllU 'Si~rnjestimd..ce Izostavio nejasne izraze ili neciJtke retke.

Otac ZlalpOicinje pitajuci sina:

»Kamo ,si posao?«

»Nigdje nisamposao.«·

».A.ko nisi.. nigdje posaa, cemu onda b~sposte~o: sv?,ljas? Idi u ' skolu stupi pred »skolskog ocu«, ~zgOVOT'/, svoJu ~a: dacu otvo;i skolsku torbu, ispisi svoju plocicu, a »vehh brat<: neka napise za tebe novu plocicu. Kada zavrsis zadae,u i javis se 'tedaru doai k mimi i ne skiN se ulicama.

. Hajde, znas li stO' sam ti rekao?« »ZnC;tm, kaeatcu ti.« '

»lIajde,.sad ponovi.«~1 »Fonovit cu.«

»Govori.

»Hajde, govori.«

»Kazao si mi da poaem uskolu, da izgovorim zadacu, otvorim skolsku torbu, napisern plocicu, dok ce »veliki brat« ispisati za me novu plocicu. Kad. zavrsim zadacu, valja rni nastaviti s radom i doci. k tebi nakon stO' se najprije javim redaru. EtO', to si mi bio rekao.«

Otac potom nasta,V'ljadU'gim' monologom:

'»Hajde, budi covjek. N e _ post,ajkuj uokolo no, trgovima, ne tumaraj, drvoredima. Kad komcas ulicom, ne zvjeraj o~O' sebe. Budi poslusan i pokazuj strah pred redarom, Pokazes Ii mu da ga se plasis, on ce te voljeti.«

. .. (Slijedi petnaestak necitljivih redaka.) .

»Ti koji se skitas trgovima, zelis Ii da postignesuspjeh? Potrazi onda prve narastaje. Jdi u skolu, to ce. ti biti na korist. Sine moj, potrazi prve 'narastaje, upitaj njih.

Ti, ~evaljalce" 0' kome brigu brinem - ne bih bio, covjek kad se ne bih brinuo 0 svom sinu _' rczqocoroo Slam s rodbinom,usporeaivao njihove rriuskm'ce, ali nisam nasaofimi

jednoga na tebe nalik. .

OvO' sto CU ti ispripovjediti, preooraza/o« gJupaka u mudraca, zmiju sputavapoput'carolije, a ,tebi nece dopustiti da se povodis zaprciznim rijecima. Zbog . toga Sto moie srce bijase' prezcsuseno brigom 0' tebi, drzao sam se podalje osi tebe i nisam mario za tvoje strahove i gunaanja ---; ne, nisam mario za tvoje' strahovei gunaanja, Zbog tvojih prosvjeda, da, zbog tvojih prosvjeda _. bio sam ljutit _ da, bio sam ljutit. Zbog. toga sto ne vO'dis brige o svojoj ljudskosti, srce kao da mi je poniO' zco vjetar. TvO'ja su me gunaanja dokrajciLq"dov~o si me do ruba smrti.

Nikada u zivotu nisam zahtiJevao da donosis suharje iz trstika. Ti nikada u zivotu nisi nosio trskovo siblje koie prti i staro i mlado. lhkada ti nisam rekao »poai ZCl.mojirn kolima«. Nikada te nisamppslao da radis, da ores moje

32

polje. Nikada te nisam poelaoda radis, da kopas na mom polju. Nikada te nisam posloo daradis kao radnik. »Hajde, radi i potpomazi me«, tako ti nikada u zivotu nisam rekao.

OstaH tvoji vrsnjaci ponuiiu. roditelje radom. Da si razgovarao s rotiacuma i bolje ih ocijenio, ti hi ih bid nadvisio. Svaki od njih priskrhljuje 10 9 u r a jecma (72 vagona) - cak i mlaaarija opskrbljuje oceoe svakO' s po 10 9 u r a jecma. Oni su umnO'zili jecam za svog occ;. opskrbiH ga jecmom, t~ljemi vunom. A ti, ti si covjek 'kad je u pitanju ka'ltva nevaljalStina, ali u usporedbi s 'njima uopce nisi C-ovjek. Ti zacijelo ne radis koliko oni - oni su sinovi otaca koji zahtijevajU od svoje djece da rade, ali ja - ja nisam trazio da radis poput nj.ih.

Ti" nevaljaLCe, zbog koga se gnjavim - tko je tajcovjek koji se uistinu moze razgnjeviti na sina- razgovarao sam sa rO'dbinom i otkrio nesto Sto dosad nisam zapazio. BO'j se rijeCi koje cu ti sada uputiti i pripazi na sebe. Tvoj suvrsnik, tvoj supatnik - nisi ga cijenio; zasto ga ne nadmasis? Tvoj prijatelj, tvoj drug- nisi ga cijleniO'; zastoga ne nadmasis? Nadmasi starijeg brata. Nadmasi mlaaeg brfta. Od svih. zanatlija koji obitavaju u nasoj zemlji, izmeausvih koje je Enki (bog umjotnosti i zanata) pozoao poimence (st'V'Olfio), ni jedan nema tako tezak posco kao sto je pisarskO' umijeee. J er da nije pjesme (poezije) _._ poput morskih obala, tih obala dalekih P1:okopa, toko je daleko srce pjesme- .ti net bi sada slusao' moj savjet, a . ja ti. ne bih umio ponoviti nuuirost svog oca. Uskladu je .s~ sudbinom covjeka koju je obznanio Enlil, da sin slijedi

ocev posao. \

Ja, danju i nocukinjim se zbog tebe. Noc i dan ti rasipas na culne razonode. Nakupio 8i mnogo blaga, trosio siroke ruke, ugojio se, uzrastao,. rask:rupnjao', osnazio i naduo. Ali tvoja rodbina jedva iscekuje trooju nesreeii i radooa: ,ee se. kad te ona ssuuie, jer nisi vodio brige 0 svojoj ljudskostt.«

(Slijedi nej asni odlomak Old cetrdeset i . j'ednog retka ImjJl: . se, posvoj prilici, sastojd od posloviea i starinskih uzre-

cica; napls potorn zavrsava ocevim pjesnicik:im blagosl'Ovom.)

Od onoga tko sezavadi e tobom, neka te Nanna, bog tvoj,

cuva, . ,

od onoga tko te napadne,. neka te Nanna, bog tv oj cuva, neka naaes milost pred bogom svojim,

neka te ljudskost tvoja' uzvisi, od pete do glave neka budes glavar mudracau svom gradu, '

neka grad tvoj izqooara ime tvoje na pocasnim mjestima,

neka te bog tv oj naziva dobrim imenom" .

neka naaes milost pred bogom svojim, Nannom,

neka te s miloseupogleda ,boginja Ningal.« '

Ialko to. mozda toni radije ne bi priznali, ueenj ad, pj esnici i humanisbiriisuoni kOiji pokrecu svijet, vecsu to drzavnici, politicaJXii i vojnici, I tako ce nas iduCi »pocetak« u eetvrtom poglavf] u govortti 0 politickoj sili. i 0' sumerskom vladaru koji je prdje pet tisuca godina s 'uspjehom upravljao polirtick:im dogadajima,

33

Medunarodna z bi v a n j a .

P R V I »R A T Z I V A C A«

ce' jOs mnogo toga reci i napisati, Ali mene se ne tic'll moderni junaci, bez obzg-a ko1tko njihova djela bila sudbQlt!V'OI"Ila. J a sam sumeroiog ibavim se odavno zaboravljenim junacima daleke p['losl'OSti.

Preda rnnom na stolu lezi glinena ploeica lWlju je piSa:r ispisao pdje gotovo cetiri tisuce godina. Pismo je klinasto; jezik je sumerski. Ploeica je oblikom cetvoT'oU!glasta, a stranica j10j je duga devet inca; opsize dalde manjeod ohionog uredskog papira, Pisae koji je pisao pOi OVOij ploaici razdijelio ju j e u dvanaest stupaea, Sluzeei sle veoma sitnirn pismenirna uspio je na. tom organicenom PlI"OstO!l'U naredati vise od s'est stotina redaka [ednog sumerskog juna:Okog spjeva, Mog1i bismo ga nazvati »Enmerkar i gospodae Arate«. Iako njeglovi Iikovi Ii dogodo:vstlille pripada:ju vremenu udal] enom od nas skoro pet tisuca godina, oni danasnjem uhu zvuce eudesno poznato, jer pjesma govori 0 [ednom pohtickom dogadaju k::ooji nas podsjeca na postupke u kojima Ise oeituje politika s'ille nasega vlaetiJtog doba.

Jednom davno, kazlU:je pjesma, mnogo stolieca prije no sto se pisaeove pjesme i rodio, zivljla:se nadaleloo poznati sumerski junaik po Imenu Enrnerkar. On je vladao Erehom, gradom-drsavom u juznoj Meeopotamdji, izmedurijeka Eufrata i 'I'igrisa, Daleko na sjever od Ereha, u Iranu; Iezala [e A~ata, drugi grad-drzava. Od Ereha ga je dijelflo sedam planina, a ugnij ezdio se tako visoko pri planinskom vrhu da ne bijase lako priblizliti mu se. Arata, evatuei grad, bila je bogata kovinama i kamenjem _ upravo onim stvarima kojih ne bijaee ni za lijek u nizozemskoj ravni medurj eej a, gdj e j e .lezao Enmerkarov grad Ereh. Stoga nije eudo sto je Enmerkar upucivao eeznjive i ne.navidnepoglede put Arate i nj ezina blaga, N amiJslivsi da narod Arate i njihova vladara potcinisebi, stade raspltt'ati »rat zivaca« protdv gospodara Arate i njegovih podanika, Uspio im je tako skrSiti pouzdanje u sebe da su se odreklt nezavisnosti i postali vazali Ereha ..

Sve [e to isprieano na lezeran i zaobilazan naein, karakteristlican za epsko pjesnisbvo sirom svijeta. Nas spjev po-cinje uvodom u kojemu se.opijeva velieina Ereha i Kulaba

3

'I'amo gd] e seMramorno more grana u Zlatni TOg, nahle na zaljev, i u Bospor, nalik na nijeku, 1ezi dio-Ista!nb~Ia koji se naziva $alI'aj-bUJrJ:):u,stO' znaei »I1JUS palace«. Ovdje, iza zaklona visokih i tvrdih ziddna, Mehmed II, osvajac Istanbula, sagradiSlvoj dvor i obitaV'aJiste priJjegotorvo, pet stotina godina, U narednim vjekovima sultan je za sultanom prosiriva:otaj sik10ppalac'a, dogradujuci nove paviljone i moseje, uvodeci nOiVesedrvane,uredujuCi nove vrtove. Lijepo poplocenim dVlOrist'ima i stepenastim vrtovima setkal~Slu haremske gospe i njihove druzbenice, princevi i njihovi pazevi, Malo ih bijase povlastenih kiod.i su smjeli prekOlI'aciti dvorski okrug, a jOs Ih manje bij alse kojirna je bilodopusteno da zavire u unutr1rus[1!jos;t dvora.

Ali dani surtana mdnuli eu, i »nos palace« promijenio [e izgled. Visoki zddovi s k!ulama najveeim se dij elorn uruSil.i. Privatni vrtovi pretvorise se u jayne periv;oJe gdje istanbulski g:ra,daninalaze hlad i odmor u vrijeme vreilih Ij>et-, nih dana. Stto Si€' t:i;ce samih gradevinae+ 'nedostupnih paIaea i skrovi1:ih pavibjona _. veeinu od njih preuredise u muzeje. Zauvijek je nestalo teske sultanove ruke, Turska [e republika.

U [ednoj sobi s mnogo prozora, koja se nalazi u jednome Old muzej a, u Muzeju Drevnog Istoka, sjedim za velikim pravokutoim stolom, Na sucelnorn zidu visiuvecana £0- tografijacolVjeka sirokih obraza i tugalljivih oCiju, Ataturka, voljenog osnivaea i junaka nove turske republike. o tom izvanrednom covjeku, koji je na neki naein jedan od na;jznacajnijih politieldh liikova naseg stoljeca, trebat

.36 (Kulab j~: okrug Ereha) ad samih pocetaka vremena, a naglasava Sie njegova nadrnoe nad Aratom, sto je posljediea milcsta boginj e Inane. Radnj a zatim poeinj e rij eCima

') »jednom davno ... « .

( Pjesnik iz:vj'elstava kako Enmerkar, u namjen da pokori \ Aratai, z~aklinjeSlv:oju sestru Iuanu, moenu sumersku bo-

\ ginju ljubavi i rata, da nagna narod Arate da donese zlata; ) srebra, lapislaeulrja i dragulj a i da sagradi za nj razUeita ( svetistla i hramove, napose Abzu-hram, sto 6e reei »mor-

lSki« hram Eclcij'!-, kOiji ce- postati glavno sjediste bogosluzja u gradu Erid. uu, blizU. Perzijskog zaljeva, sjediste PO'-

sveceno .s.umerskom bogu vode. .

Inana, ne og11.liSivsi se <0 Enmerkarovu molbu, savjetuje mu - da pronade podesnog vjesnika koji ce se preverati.preko vrtetnih planina Ansana (sto sou se ispri:j eeile izmedu Erena i Arate) 'i uvjeJ.'ava ga da ce se narod Arate staviti njemu u sluzbu i izvesti sve gradevinske radove koje on prizeljkuje. Enmerkar od:abiJre vjesrrika i sailije ga gospodaru Arate s pri] ete60m porukom da ce razoriti i opusto- 8iti njegov grad. aka on i nj egoiV naI"'OI~ ne donesu zlata i.Slrebra iako ne sagrade i ne ukrase Enkijew hram. Da hi na gospodara Arate ostavio jos snafuiji utisak, Enmerkar' napucujl€ vj€lSn~ka da pred vladarem pOn'orvi »caro1iju

,Enlci!ja«, koj:a gotVOri 0' tome kaJkO' je bog Enki dokrajcio cc,vj€!kovo »zlatno doba« u vrijeme Enlilove sveopce vladavine nad zemljom i nj enim ziteljima.

Nakon s:t:o se prepenjao 'preko sedam planina vjesnik stize u Aratu, taeno potlJaIytlja Enanerkarove rijeei g'OlSpodar'U Arate i moli od~oIVQir. Medutim, gOlspodar Arate odbi] a da se pokoriEnmerka,I'Iu, tvrdeci da [e upravo on, a ne Enmerkar, sticen~k Inane, 'i da ga je ona i dovela u Aratu da njome vlada. Na to ga vjesnl!k: izvjes6uje da je Inana, koja je sada »kraljica Eane«, obeeala Enmerkaru u Erehu da ce se Arata njemu podredit'i.

GOispodara Arate zbunise olVe vijesti U odgO!vO'l''U koji d.aje vjesnikiu da ga prenese svome kralju 'On kotI"i EnmerkaTa Sto' pribjegav.a »21veekanjuoruzja«, pa kaze da bi mu bio mwji U1atjeoateljsiki bOlj (b'Olrba dva:j1uizaibraI1lih ·junakla). »PO'stlO sam Inani onemilio«, natStavUa gospodar Arate,

, '

»sp~eman .sam ua se potcmrm rsnmeraaru samo aKO rrn DiVaJ p~'8aIJe velik~ koJiein~zita.« U najvecoj ru["lbi vjesnik se vraca u Ereh 11 'U dvoristu sabora Isporucuje odgovor Enmerkaru.

Prij e . nego 8tO ce poduzeti nov korak, Enmerker se laea n$;?llik?' poth,yata., oeitc-obrednog znaeenja, Nafpride se savJetiU]~ s~.NIdabp~, sumerskom boginjorn mUJdr:osti. Tada ~:ovarl zitorn svoje teglece zivoil;'inje. Njih vj'esnik odgorn .u.AraJtu, .girlje ee njezinom gospodani donijett pOTuklU u .1~OJ?ll se velica Enmenkarovo zez1(J., i ktome zaltXlazitd. da posalJe go~pod.aru. Kulaba k,?rneUj,ana i h:tlpiS:J.alZlulija. Po, dolasku, vJesruk Je zgrnuo zito u ·dvods:tu li luto,obja.:vio poruku. ~ar.od,. obradO'~an.zitiom, voljan [e -poikllonliti'En~ Irl:er~~~ zelJern.ko:r1;l~hJai11. (0 la:pislailuliju ov.a~_plllt;J.lema ni rIlec.l), a, pristaje '1 na to da »'sta'rij-i« sagrla;de za Enm~rka:a »eistu ~u6u~<: ~1i peuracunljivi .goslpoda~ Arate, posto oJ €I prehvalio vlastdto zezlo -. - ali istim rij e1cimako"; J!~a je Enmerkar velicao svo] e- za!l;ra.zi .da .. Enmerkar nqemu. posaljeJcornelijana i laJPislazlUlija. ..' .

Po J>mTra~'U vjesn~a u Ereh?Enmerk~r ]e,' cini se, potm3.alO' saVlJet.'U raznih znamenja, narolcit'o U onog.s trskom sustn,om, kOJIU on prenosi 'iz »svjetla III sjenu« i 'iz »sjene u svj etlo«, sve dok j e ·lmnacno ne posTJ'ecle »nakon sto j e pet? na.kon. sto je deset godina proslo.« JO's .jednom salJe VJ esmk,a ~. v~ratu;. o::aj put bez i rijecii. peruke, naprosto smjestivsi svoje zezlo u vjesnikovu ruku, Pogled na zez~o izaziva, c.i-::ti se, tjeskobu u gospodara ~:~te. O~raca se isy()~m satamuu d nakon .goTkih riJ~el 0 teskom. polozaJu grada, Sto je posljedica Inamna ne~adovalJ'srt~a, kao da j e spreman da: s:e pokori Eru:r:erkaru. N~'. ipak fmu ,jos jednom upucuje tizazolV. 0;vaJ put L'Ja~t~lJeva da Enmerkar: kao iSVOg predstavnika od.ahe~e Je?llJOiga od svojih ratnika kojicese u boju ogledati s [ednim rod rartnika gospodara Arase, Tako 6e se ~7nati .tko je~aCi«. IzazolV, upucen rijecima zagonetke; !raZl ~av lzabram~ ne bude ni ern ni, bij el, ni rsmed ni ZJU!,~I SCN'en - sto svezVUlci vrlo neohicno kad s:e radi

o oo,vJeku. .

Kad se vjesn1k vrati u Ereh S ovim naviffi izazo:v'om EnmerkalI" mu za;porvije:<;la, da se wati u AratlU str!Ostr'l~kom

OJI

38 porukom: prvo, on (Enmerkar) prihvaea iza0QIV gospodara Arate i spreman je poo[ati [ednoga od svojih slugu da uikrsili mac 50 predstavndkom gospodara Arate za konaenu odbuku; drugo, zahtijeva od gospodara Arate da sakupi zlata, srebra i dragog' kamenja za boginju .Inanu u Erehu; i treee, jos [ednom priJeti AraJti posvemasnjirn U!nlstenjem ako njezin vladar i narod ne snesu »kamenje planine« za gradnju i ukras svetista u gradu Eridini.

U pI'V1Qm dije~u po!rlUke poruciteljeve rijeCi kao da raz-> jaSnJ'alVaju zagonetne izraze gospodara Arate 0 bodi.sluge' :k:oji ce na dvoboj. Umjesto rije~i »bojovnik«, Enmerkar upot'I'ethljava :rijec »odjeea«. Oeitoje da se boja vise od-

nosila na odje6u riatnika nego na njihovo tijelo, '

Slijedi neobiean odlomak kioji, aiko smo ga tacno protumaeili, k1azedaje Enmerkar, gospodar Kulaba, bio po piesrrikovu misljenju prvi koj;i je pisao na gltnenim plocicama, a postupio je tako jer mu se njegov glasnik ucinio »spor najeziku« i. nesposoban da odslovi porlUku (vje-

, rojatno zhog njezine d:uljiue). Vjes:nlik Ulrucuje ispisanu ploCioo g'QiSipQdJa:ru Arate i ceka odgovor. ALi PQmQc Arati dosla [e iz neocekivanog izvora, Sumerski bog kise i oluje, lskur, dOnlQsli u Aratu divrj'u pserricu i grah, pa ill nahrpi pred gospodarom Arate. Kad ova] vidi pseniou, ohrabri se. Steka:vsi ponovo pouzdanje, kaZe Enmerkarovu vjesniku da Inana niposto nije napustila 'Aratu i slVOIj:u k'UCru i postelju . u O'Viom gradu.

Odavde dOJlje stivo se aita na preilcide te je tesko, slijedit! nit dlogada:j.a, a dzvjesna [e [edino t:vrdnj'a da je narod Arate donie zla:t'a, srebra i Iaplslazulija u Ereh, shrpivsi

ga u dvoriStu Eane za Inanu, .

Tako zavrsava najdulja sumerska opska baika, jus uvijeik neoroueena, prva svoie vrste u svjetsko] knjizevn:osti. Tekst je sikalupiljen s dvadeset rpl10cica i otlddaka, od knjlih j e daleko najvazni'ja plQcica od dvadeset stupaca !1Z istanbulskog' MUiZeja: Drevnog lstoka, koju sam 1946. prepisao i opisao na pocetku poglavlja, Naueno izdanje pjesme, namij enj eno vjeStakiu, sa sumersloim tekstom, prdj evodom i komentarom, objavljeno je kao monografija SveueiliSnng mrizeja 1952. Ali cak ee i la:ikuwag rani primjerak ju-

naclwg pjesnistva biti zanimljiv i koristan, Stoga navodim hekOlli!ko, bolje 'OoU'vanm odlomaka iz prvepoloviee spjeva u doslovnom prijevodu, klOji ce nam docaTam naroeito raspolozenje, 6u:d i kakvocupjesme, Od odlomaka, uvrstio sam Enmerkarovu molbu boginji zastitnic! Inani, .Inanin 'savjet, Enmerkarove naloge vjesniku, izvcI"senJe naloga, uvrijedeno odbij anj e vladara Arate, daljnj e vjesnikovo objasnjenje da je Inana sada na Enme:rkaroIVojsiTani i koban utljecaj tih T'ij'eci na gospodara Arate, (Valjaimati na umu da [edna, dvije, tri ,iIi emiri Itackiee zbog ovqg iliQoog razloga znace izostavljanje jedne, dvije, tri iIi cetiLr'i rijeel.)

J ednom davno, vladar koga izabra Inasia: u svetom srcn.

svom, koga 'Od zemlje Suba izabra Inana u svetQm srcu sVQm, Enmerkar, sin Utua,

SVQjQj sestri, kraljici dobre .... , svetoj Inani oooko se utjece:

»0 moja sestro Inano; neka zo. Ereh narod Arate zlato i srebro iskuje. vjestQ, neka danese cist lapislazuli. sa stijene,

neka donese dragi kamen i cist lapis lazuli; Erehu, svetoj zemlji ... ,

kuci Ansan gdje ti stolujes,

neka jojsagrade .... ;

svetQm 9 i par u, gdje podigla ti si SVQj stan, neka narod Amte vjestQ unutrasnjost ukrasi, fa, ja bih se molio ... usred njega;

neka se Arata pokori Erehu,

neka narod Arate,

posto donese kamenje planinsko iz kraja g'OrskQg, sagradi za me veliku crkvu, podigne za .me velika

svetiSte, nacini za me veliko svetiSte, svetiste bQgova,

sprovede za me u Kulabu moje bozanske zakone, o'blikuje za me Abzu poput svetog sljemena,

procisti za me Eridu PQPut planine,

nacini za me svetu crkvu Abzua poput pecine; ja, kada zapojim himne iz Abzua,

kada donesem. bozanske zakone # Eridua, kacla rascvjetam cistu e n-Iadu (?) poput ... ,

40 kqda se okrunim u. Erehu, u Kulabu.,

neko: ee . . od veHke crkve donese u 9 i par, rlJeka se .. ad gi par a donese u veHku crkvu, neka se narod divi i odobrava,

neka 'Utu: pogleda veseHm okom,

Otia koja je... radost svetogaAna, kraljica koja bdije

. fwd krajem gorskim,

gospodarica ciji je kol Amausumgalana,

Inana, kraIjic;a svih zemalja,

zbari Enmerkaru, sinu Uiua:

I »Hajde, Enmerkare, poucit cu te, prihva~i poy,ku moju, r.ijeCcu ti reci, poslusaj moju rijec!

Izqberi na rijecima rnudravjesnika iz ... ,

neka se veHke riieci na rijecima uuulre Inane prenesu njemu u .. ,

nek,a se popne na .. plqnine, neka siae niz .. planine., pred .. od Ansana,

neka padne na koljena po put mlada pjevaca, zasirasetui grozotom velikih planin~

neka luic: uokola po pra.~ini __ .

Arata ce se Erehu pokoriti;

narod Arate, ,

pO,sto sanese kamenje planinsko iz svoga kraja, sagradit ce za te veliku crkiru, podici velika svetiste, nacinit ce.za te veliko svetiste, svetiste bogova, provodit ce za te u Kulabu tvoje bozanske zakone, oblikovat ce za te Aqzu popu: soetoq, slj'emena, proCistit za te Eridu poput planine,

nacinit ce za re suetu. crkvu Abzua poput pecine; ti, kxuia. ti zapojis himne iz Abzua,

kada doneses bozanske zakone iz Eridua,

kada rascvjetas cistu e n-Iaau poput ... ,

kada se okrunis u Eveliu, u Kulab'lj.,

· . od velikel crkve donijet ce se u. 9 i par,

· . od 9 i par a donijet ce se u velikucrkvu. N arod cese diviti i odobravati;

Uiu. 6e pogledati vesela oka;

narod Arate .

· . . . . . . .. . . (nedJost:a:j'u cetdJri retka)

savit ce koljeno pred to~om kao planinska ouca;

o eoeta »grudi« kUGe, ti koji izLazis kao sunce ti si vol,jeni njezin staratelj, , . ,

o .. " Enmerkare, sine Utua, nek ti je siaoa!«

Vladar poslusa rijec suete Inane,

~zabere na rijeci mudra vjesnika iz ... ,

prenese mu velike rijeci na 1'ijeci mudre Inane u ...

»Popni se na .. planine. .

siai niz.. planine,

pred " od Ansana,

padni ~a koljena poput mlada pjevaca, zastrasena ·grozotom velikih planina, lutaj uokot po prasini _

o vjesnice, govori vladaru Arate reci mu:

»Ucinit cu da narod ovog gradd odleti kao .. 'ptica sa

v'. , svog stabla,

ucm~t ~u ~a odleti kao ptica u susjedno gnijezdo, opustos~t cu ga (Aratu) kao mjesta ...

ucinit cu da se u prah pretvori kao posve razorea grad, Aratu, to mjesto koje je Enki prakleo ._

zacijelo eu razoriti to mjesto, kao ono koje sam

41

Inana se u oruzju na nj podigIa, rijec svoju, donijeila, vratila r'ijec.,

kao hrpa prasine, zacijelo cu Aratu prahom zasuti; koji imaju ... zlata 'u yudaci,

kovali .. sreoro u njegovu praiiu,

kovali srebro .. " .

ucvrstili koeare na planinskim maaarcima __ ... ku6a sumerskog mladiea Enlila,

koga gospodar Nudim'Lf.d izabra u svetom srcu. svom nekd. narod gorS!acki od Cistih bozanskih zakona '

gradi za me,

vee razorio,

rascoieta ga za me kao simsirovo drvo, obasja ga za me Iau» Utu. kad izlazi iz 9 an una ukrasi za me nJegov prag.« ' .......... (nedostaje 27 redaka)

VJesnik paslusa riJec suoaa kralja,

noeu. putovase po ,zviJezdama, '

dan.iu putovase po Utuii nebeskom,

velike rijeci Inanine .... bijahu mu prenijete u .. , on se penje .. planine,

42 on silazi niz .. planine,

pred ... odAnsana,' . v

pade na koljena poput :n!ada PJ.evaea, zastrasena grozotom veltkth plamna,

lutase uokol po prasini; . .

na pet, na sest, ?ia sedam se popeo plantna, podigao oei, Arati prisao,

u dvor Arate radosnom nogom usa.o, objavio velieinu svoga kralja,

izrekao s poeitanjem rijec srcc njegova.

Vjesnik kazuje vladaru Arate: .

»Tvoj otac, moj kralj, posla me k teb?" .

vladar Ereha vladar Kulaba posla me k teb't.« »Tvoj kralj, ~o je rekao; sto kazoo je on?« »Moj kralj, evo sto reee, eeo sto kaza on --.-

moj kralj dostojan krune odsamog roaenJa ~vog, gospodar ;Ereha, vrhovna zmija~un:era, .ko~~ ... po put .. , ovan pun snage kraljevske u gon stJenoVttoJ,

pastir koji .... , ., .

Itoga je rodila vjerna krava u sreu v.~sma - Enmerkar, sin Utua, posla me k teb~,

moj kralj, evo rijeci njegovih: . .

»Ueinit cu. da narod njegova grada odlett kao ... pt'l.ea sa

svog stqb la,

ueinit cu da odleti kao ptiea u susjedno gnijezdo, opustosit cu ga kao mjesto 000' '

ueinit cu da se u prahpretvori kao posve razorengrad,

Arata, to mjesto koj,e je prokleo ~Enki-. ".

zaeijelo CU 'razoritito mjesto kao ono koie sam vee razorio. Inana se uoruz.1u na nJ podiglt;l,

rijee svoju doni.jela, vratila rijec, .

kao hrpa prasine zaeijelo CU Aratu prahom zgsut~;

ko.ii ima.iu. 0 0 zlata u rudaci, .

kovaIi . 0 srebro u njegovu prahy"

kovali srebro 000, .

uevrstili koiare na planinskim magareima - • 0 kuca sumerskog mladica Enlila,

koji gospodar Nudimud izabra u svetom .sreu svom, neka narod gorstaeki od cistih bozansk~h Z{lkona grad'

zame

obasja ga za me kao Utu kadizlazi iz .q a nu n a, ukrasi za me njegov prtu;.«

• 0 0 (nedostaju dva retka)

Naredi sto da kazem u vezi S ovom stvari,

onome koji je posvecen i. nosi dugu bradu od lapislazulija, onome cija krupna krava 00 zemlja cistih bozanskih zakima. Onome cije .ie sjeme izniklo· u prahu Arate,

onome kog othrani mlijeko u toru vjerne krave,

onome koji je dostojan gospodstva nad Kulabom,zemljom svih velikih bozanskih zakona,

43

Enmerkaru, simI Utua, .

ja CU tu rijec kazati uhramu Eane;

u.g i p a ru koji plodom raaa kao svjeza 0 0 biljka, prenijet CU je mom kralju, vladaru Kulaba.«

Nakon sto je takonjemu govorio,

'»0, vjesnice, ti reci kralju svom, vladaru Kulaba, kazi mu: »Mene, vIadara dostojna eiste ruke,

ona koja je kraljevska. ~ neba, kraljiea neba i zemlie, vladarieasvih bozanskih zakona, sveta Inana,

dovela me u Aratu, zemlju svetih bozanskih zakona, ucinila' [e te .sam zatvorio »lice planine« kao goleme dveri; kakoda se onda Arata Erehu pokori!

Arata. se Erehu nece pokoriti« - tako mu red.«

Nakon sto [e tako njemu govorio,

v:iesnik odvraca vladara Arate:

»Veliku kraljieu neba koja vlada nad strasnim bozanskim

. zakonim~,

koja stoluje u qorama planinske Sube, koJa krasi' prijestolje planinske Sube-

i jer je vIadar, moj kraIj, sluga njezin,

ucini .je kraljieom Eaneo

»Vladar Arate pokorit ce .se« -

tako mu rece meau.zidovima Kulabao« Tad klonu vladar,.dtf,boko ojaaen, odgovor ne naae; odgovor trazitistade,

k nogama pogl¢dzabrinut obara, odgovornalazi. 0'«

KoliJko god hiLi veliki osvajaci, rani vladarri Sumera ne bijahu ni neobuzdani tirooi ill apsolutnd monaesi. 0 svim vazmjirri drzavnim pitanjima, narocilt:o' ondma kojasu se

rasevjeta ga za me kao simsirovo drvo,

14 ticala rata .i mira, savjelbOIV~li su Bve S odlicnij;jm sume~'siJri~

~ raaanima okupljenima na svecaDiom saboru. ! edan se

taka'V prekret.niOkci.»kongres« odrZ~~ u- sam~ zo~u s~merske povijesti, prije nek~ :pelt hrl~ada. g;odma, 1:a~' .. je "unacki spjev 1mji ga spommje naJpl1sa;n .:n:m"ogo . kasnije, bva.j »poceltak« u politiakolj povijest'i za:bi1'Jezen Je u pe-

tom poglavlju.

Vlad.a.

45

PH V A D Y 0 D 0 M N ASK UPs TIN A

'COYj ekov drustveni i duhovnd razvo] c'est~o je SIpO[', vi·j~uga.v i tesroo .mu je slijediti trag. Izmedu poeemog sde ... mena i razraslog stabla mogu se protegnuri tisuce mtlja Ii godina. Uzmimo na vprimjer ona] nacin ZliVio,t:a lwji poznajemol pod nazivom demokracija, i njegovu osnovnu ustanovu, . pohtioku skupstinu, Naoko secini cia je demokracija Lsklj'uciva povlastica nase zalpaJdnj'acike civi\lizacije i izdanak nedavnih vjekova, TkO' bi mogao i zamisliti da su se politiekl kongresi odrzavali tisuce i tisuce godina ranije, i to u dij elovirna svj;j eta kJode-· rij elJ;kJo kad dovodimo u vezu s demokratskim drustvenim uredenjem? . Ali strpljivi arheolog kopa u. dubinu i u sirinu, nikada ne znajuci na 8'1;0' ce nai6i. Zahvaljujuci naporima vojske od »pijuka i Iopate«, da'I1aJS; rnozemo proCitatli zapis >0 politicko] sklupStinikoj:a. se od!rzaJa. prije nekih pet tdsuec godina, i to nigdje drugdje nego na _ Bliskom istoku,

Prvi polit.icki »kongres« u z,a:biljez.en:oj IpovijeSiti corvj.eka sastao se na S've;(:ia:noj sjedniei oko 2800. prije n. e. Sa.stojao se,silicn0' k:ao kod nas,od dva »doma«: od »senata« ili skupstine gradskih starjesina, i od »donjeg doma« iIi skupa naoruzanih gradana. Bio je to' »ratn! k!ongres«, sazvan da bi se odlueilo i 1"ijesi1o gOirruce pitanje rata iIi mira;skupstina je morala biratd jzmedu onega stor bismo nazvali »mir p0' svaku cijemr«, Hi rat i nezavisnost, Senat, sasvojim konzervativnim stall"jesiJnama,iz:jaJSlnilO se za mrr po svaku eijenu, ali na nj egovu odluku kralj j e stavio

46 »veto« i iznio stvar pred donj i dom, Ovaj se opredijelio za rat i slobodu, a .. kralju to bijase po v.o[ji.

U koj em 5e dij.elu svij eta sastao prvi covjeiku poznati po,utick1i sIrup? Ne, kao sto bi se moglo rpretpostaviti, negdje na, Zapadu, na evropskom kontinentu (poJiticke skiupstine'u »demokratskoj« Grcko'j i republikanskom Rimu mnogo SlU .kasrnjeg datuma). Ma kako to zvuealo iznenadujuce, nas se drevni kongres sastao u onom dijelu kzije koji se opcenito nazdva i Bliskim istokom, u starestavno] domovini ugnjet,aca i despots, 'U kraju gdje se - talco se mislilo - niicada-rrije odrzao ni j edan politicki skup. Bilo je to u zemlji koja se nekada nazivala Sumerom, a sterala se na sjever od Perzijskog zaljeva, izmedu dje®a Eufrata i Tigrisa.Tamo se odrzao najstariji poznati pooliti6ki kongres, A kada se ta] kongres sastao? U trecem tdsueljecu prije n. e. U onim danima tu blisko ... dstoenu zemlju Sumer (grubo uzevsi, donju polovieu modernog Iraka) nastavao j e . narod lwji j e po svo] prilici r~V'10' civilizaoiju najviseg stupnja u tadanjem

svijetu. '

Prije nekih cetiri do' pet td.suea godina Sumer se mogao pohvaliti mnogim velikim gradovima koji Sill se prostirali uokrug OIkogolemih [avnih gradevina s:vjetskioga glasa. Njegovi raddni trgovci odrzavali su razgranatu trgovlnu sa susiednim zemljama, putuduei kopnom i morem. Njegovi jos valjantji mislioci i ucenjaci razradise sustav religiozne mdsli Imji je Jeao kanon prihvacen ne SaJIDO u Sumeru vee uzduz i popri] eko Bliskog istoka, Njegovli aaJrovi;tti pjesnici zaljubljeno SIU i vatreno opijevall svoje bogove, junake i kraljeve. A kao krunu svega, Sumerani postupno razvise sistem pisanja na glini pomoeu pera od trstike, sto je po 'prvi put covjeku omogucilo da potanko i za sva vremena pobiljezi' svoja djela i mislti, nade i 2Jelj'e, sudove i vjerovanja, S;!;:OIga ne Iznenaduje cinjenica da su SU!ITl:erani i na polju pO'litilke znatno n~redo'VGcli. Napos:e su poznjeli wpjeh u prvim nastojanj,irna I()Iko stvaranja demokratske vlade, Imj,a ee obuzdatii moe

krallij eva i priznati praNo polit}.ckoj sk'1lrpstini. '

Evo opisa sltu.~c:i;i~ u kojoj se sastao najstaI'liji poenan . kongres U POiVlJtest'l.

POIl?ut G7Ck~.~ mn~~o ka:&nijeg vremena, i Sumer se u trecem bsru.,cIJecu pnje n. e. sastoj.ao od stanOlvitogbroja grad?,va-drzaya,. kO'Jl su se med'U:sohno glozili ~bog preyl~stl::a~ c.IJelirn. Sumerom. Jedan od najvaznijih biJ?Se KlS, kojema je, prema sumemikoj legendi, »dodijeIJeno kralJ'evs~v:o s neba«,odmtah nakon »potopa«, Ali s, ,~remeI1!OI:n je Er~~, drugi grad-drzava, koji je .lezao dar~~o na Jug '?d Kl!Sa, ~'eka?v moe i 'Uvjecaj sve doik nije ozbil~no ,ugrozlO. naidmoc KlSa u Sumeru, Kralj Kisa kOJ?'a.cno J e shvafio OV'u opasnost, pa [e za.prij etdo stano .... vmcrma Ereha T~!Q~ aI:9'. ne priznaju nljega: svojim poglavaTom. To blJla,se pmJelomni trenutak kada su .

t I d " vk "" '.... se

sas ~a' e. VIJ: eres.! e skUipSt1ne - gradski sJtiCl!rjesine i na-

oruzam rn.uskarcl- da .hi odlucili kojim da se putem ~pUlt;.e, to' Jest, da u dve: s~ poteine KiSiU i uZd.vaJju U miru, xli pak da se late O'I1uzJa a bore se za nezavisnost. .

'Prica 10 su~olbu v~:~eha i Kis~ zabiljezena je U sUffiersk:om epskom SP)evu O1J'I su glavru likovi Aga, posljednji vladar prve klralJ evske kuee Kiisa, i GHgame!s ikralj Ereha i »gospodar ~~laJba«. Na pocetkn pjesme' Agini se poslamei pOlJaV'~JruJu u Erehu; kra,lju Erena" G.iJ1gamelsu. oni d~lnOISe ~~i1IDatum. Prije n~ &10 ee im slao!pciti odgOiVOiI' Gilgames istupa pred sazvan u slrupminu st,a,['jesina svoga grada s VDUOOim molbom da se ne pokoro KiSlll ve!e da se prlhv~~~ ODU3~~ .i ~y;oj,ste.po;?jedu. Senatori SIU: m.edutim, d~~ga~IJeg.mlsIJ~Ja; om hl.se radije poik:olI'ili Kisu i uz:~aIi!u rmru. NJihova odluka orneraspQlo,zuje Gilgame,sa kO'J.l tada stupa pred sazvan skup »muzeva svoga grada«, gdJev ~onavlJI~ SVlOJU molbu, SkupStilIlari donjeg doma o~ucuJuv ~a ce se radij e borit.i nego se prOlt:ciruiti Kisu, ?Ilgame:s je razdragan i cmi se da i ne sumnja u dobar ls?od. bltke. Za kratko vrij erne - po rijeeima n:aSeg pjesnika »ne prode I1'i vpe~ dana, ne prode ni deset« - Aga pOld~Je~ne Ereh a Eres~ se nadu u cudu i zaIprepaStenju. Zna~~J e :rr~oslta1Qig dlJ e1a pj esme nij e sasvim j1asno . ali se 6.n,r da Gilgames neikako upijeva zaaO'btti prijiatelj§tvo Age, 1 opsada se svrsl hez borbe.

47

8 Prepw8t1i1;niOsa,da rijec samom drevnom p}es;nikuef1"eskog skupa; p:djevod je SI8.1SVNn doslovan, amanjka mu nizredaka cije je zna:cenje jOis u,vi}ek neizviesno.

Poslaniei Age, sina Enmebaragesija, .

kr.en'Use iz Kisa 'U Ereh Gilgame.s'U.

Kralj Gilgames pred starjesinama ,grada objavi vijest, zarijec se javi;

»N e pokorimo se k'Uci Kisa, 'Unistimo je ory,zjem.«

A sazvanskup gradskih staTjesina

Gilgamesu odvra6a:·

»Pokorimo se kuCi Kisa,ne unistimo je oruzjem.«

GiIgames, g,ospodar Kulaba, "

koji junacka, djela prikazuje bDgif!,ji Inani, \ ne tlzek sreu rijeci gTadskih starje$ina.

J DS jednDm Gilgames, gospDdar Kulaba,

pred ratnicima' gracUt Dbjavi vijest, za rijec se javi: »Ne pokorite se ku6i Kisa, unistimo je OTuzjem.«

A sazvan sk'Up ratnika gTada

Gilgamesu Qdvraca:

»N« pDkori se k'Uci Kisa, unistimo je DTuzjem.«

Tada Gilgamesu, gDsPDdaTU Kulaba,

na> rijecratnika grada zaigra sree,

duh njegDvzivnu.

Nas. je pjesnik uistinu sluV1is:e kratak; on: tek spominje ereski kongres i njegova dva skUJpa,. a da ne navodi nlikakve daljnje poltcunftmisti. ()no Sto bismo mi, na primjew,

, , zeljeli' znati, jest bro] Clanorva svakog t'~jela, i nacin .na koji'su' se biraili cranDvi knngres:a i .S€natori. Da Ii je svaki pojedihac IDogaoiznijeti svo] stav i biti s.iguran da, ce.se njegove fiijeci DuM? Kaik:o se pOls.tli2ala kO'na'cna suglasITostskupa kao cjeline? JesuH posjedoval! nesto poput. glasa;oke tehn1ke na,sih dana? Z,aoijeLol [e morae post!Qja,ti »ipredsj1ednik« kojoi [e vodio raiSiplt'ave i Imj.i [e 'U . ime.skupstine TaJZgovaI1a;o, s kI1aIj ern. Osim- toga, uspr.ikJOis uznositu pj!esn:ikovom jez,iku, razabiremo da je bile prilicnih »carkanja«· i »n~tiezanja« medu »braeom po~iticarima«. Ddava-gIl'ad Ereh oNtO' .s.e raspinjala, izmedrl dva ISUJprotna tabora, raene Ii ntirOl~e s.tranke. Vjeroja;tIT(

51. 1. Nipursk(l pis(lrsk(lcetvrt - st(lr(l isk(lp(lnj(l.

se nije OIdrza1o sarno }edno vee mnogo zak.'lrlis:n.ih Vlije- 49

can.j.~ naseg klab~etSllmg t.iPH, prij'e nego St:o su prvaei sv:almg dlOlma objavili klonacnu i naoko jednoduSn'U od:Luik,u~

Nosvem tom pr'aJStarom poUtickom ,ka vganj lJ. . i ustupcIima

po' SfIl'oj pI1ilici necemo nikada uci u trag. Mallo je vjeTo-

j at no da eemo i:ka:da otkrirti tilkakav podr:oban povij esni zapilis iz dana Age i Gilgamesa, [er: u njihiQ/V:o vrij'e!IT).e pi,sanje jos I1ii!je, bilo dOVlo,lj:no razvij'eno za histo!l'Jilogr,af-

ski posao, 8rto se Nee naJsega spjeva, moramo dJrnatli na

umu da je on: upisan na p101eicama mnogo sto]jeea nakon. dogada:ja Imje ,opi!suje- vjerojatno oko hiiliJa:du godQna 1).akion St:o se sabol!' u Erehu sastao i priv:remelrl!o ra:spu-

stio.

Za sada posjedujemo Jedanaest, ~to ploc~ca Sto OItkidaka s t.eks:t;om na.sega spjeva. U cetiri pos'ljedlnj;a des:etlje6a Old JedaiIllaest komada. eetiri SlU kOlpill'ana i objavljen.a. Ali njihOlv znacaJj za povijest poli~icke misili i pr~e nije uoeen sve- do 1943, ka,da je Thorkild Jacobsen iz;OrijentalnOig 'insl;iitrut:a u Chicagu o:bjelodani'O spd:s. Primitivna d!emokrfLcija. '\>tada sam bio sretne ruike, jer' sam u IstaJrlJbuPu . i PbJilaide'lphiji idenJtJifiairaOi i kopiraJ(j, pil'eos:talih sedam komada. ZahvaljujlUci tome, zgiOrtlovljena j:e pjesma od 115 stlihiolva. NaJucno izdaJnj e spdeva, PIOOOIVO i'spravljeno i prevedeno, pojav:ilOi se 1949. u Americkom

arheoloskom glasniku. '

Dv.i;je pOl1itieke dogodiovst!ine Imje smo opisraJi U ovom i eetvrt,pm pOiglavljuZ1bi1e SIU se oko 280,0. pl'ijen. e. 0 njdrrna nas..rdsu 'iz!vd;jestHa ondasnja povijesna siVJedoeans1Jva, vee epSik,e pj eSD1~ :rnnOigo kasnijeg datruma, a t.e ,pj esme sadrze sam<) ,zrncepovij esne zhilj.e. Teks:est 81t0- Ijeea nakon' njih" nai1k~o na sitanovlt broj napiSJa koji' bilIj eze i tumaee drustvena i. politicka zbiv:anj a na. na.cin koj i im j:e pribaViio, sla'Vu oOlvj ekJOIva pTViOg poikusaj a da biljezi pOIVd'jes:L Jedno . Old tih svjedoc'anstava oplisa:o' sam i llaJZglohio u sestom po;glavlju, naJkon uvodnih napomena 01'" i, psfuOllloskim ogvan'icenjimanaisih. pavih . »povjesni, . O~o se u prvom redu tice jeid:nJOga teSikog i t1'lagiori9'~graida;rusllwg rarta dzmedu dva sumerska grada-

51. 2. 5lepenice ziguratcx C:oga-Zanbila u zapadnoj Perxiji.

,0

-drzave, ratakoji ~se okonca:o privrerr;tenirr_n. i ~e~agodni~ mrtvilom, u kojemu SlU jeddni pobJedmCl bhllsmrrt 11

pustos.

Gradanski rat u Sumeru

, ,

Moee se s'a sigUJrnoscu reei da Sumerani niSIU sif;Wll'ili histcriografiju u uobicaj enom smisla te rij eci, Zasigurno ill j edan sumersld covjoek od pera nij e pisaovpovi] est onako kako bi je pisao moderni povjesrncar, to jest tako da ra:zlaZe povij esna zbivanja. i njihove skrivene pokretq,ee. Zbog svoga osebujnog pogleda na sVLi.;j et, sumerski j e rnislilac gledao na povi] esne dogadaj e kao na gotove pojave 'koje IstiZtu na svjetsku pozornicu »u punom cvatu. i sazrijevanju«, a ne kao nasporohodni prodzvod uzajamnog djeLovanj'a covjeka d . njegove Sire dine. On je na primjer bio uvjerenja da [e njegova domovina, koju [e poznavao kao zemlju cvatneih : gradova i naselja, sela i gazdinstava, i U lkodoj su bujale svakovrsne dobro razszljene po1itiCke, vjerske i trgovinske ustanovs i metode, hila loduvijeik manje-vise takva, 'Old samog iskiona,' to jest od casa kada iSU bogovi naumali i odl!ue&ii .. da je takvom Heme, nadovezujuei nast,varanje svemira. Vjeroaatno ni najmudrijem sumerskom mislioou nikada nije palo na Iim da j e Sumer j ednom bio pust ba.,rusrt:insiki krla~ s nekoliko TaspTsenih naselja, i da ga. jetek postepeno preobraZavao rad i borba tlo1ikih pOK!olljenja, rad obi.:ljezen ljudskom voljrom i UPOrIl!OSCU, osnovama i proik,u.sajima, zacrtanim covj ekovom rukom, te razlieitim iotmcimai izumima.

Sumerski rue-itslj i mudrac, etrri se, nije poznavao psihoIogijske 'metode definicije i uopcavanja - s kojima danasnjl povjesrriear manje-vise sigurno raeuna.- ill ih barem nije poznavao na ra:zini eks:plidtne fOTmulaCije.

2 Takn u oblasti znanostio [ezilcu irnamo prslieno mnogo sumerskih gramatd:ckih popisa iz kojih sle' {)~it~je .svijest 0. rrmogohr'QIjnd)m gramat'iclcim pOl~jelama,. a~. :llg~~le ne ~alazirno ni jedne [asne gramatwke defindcije Ih pravila,

U matemattci nadlazimo na SIVIU silu ploeica s postavljenim problemima i rj eSlenjima, <3ili ni dglog d.ziV01:~ 0. opcim nacelima, aks!1omima i teoremima, Na POrdru:CJiU ono~ ga StIO bismo nazveli »'pr1rodri.im zna:r:ost~a.« ~':lm~S'~ su ucitelji sastavbjal'i duge popise drveca, bilJa, zlVlOtlJl]a i kamenja. JQS u Viij eknismo otkr1li ri~zl?g ~osehnog .~edosldjeda U popiiJsu,ali OlD. s~allmk!o' ne izvrre :z .ralZ~J~'v'anj a i1iprilaza osnovnim bort"a:niokim, zooloskirn ill ,~e~ ralosikJim pdnd!pmna i .zakonima. SumeT<m,i s~ s:as:t'avlJa,lll brojnezaJkonike koji ill svom izv,or:lO~, <:Je~orV1tom stan]~nesumnjivo sadrze na stloiin'e pOJe~acn:~ zakona, .aJl nigd] enema nd. traga nek1O'j pravnoj t~Oir1J"1: St?l~e. t~?:' povdj'est'i, sumerski su hramski i dvorski a~h.lyarl bilJ~Z1h 1. zapis:rva:1i naj'ralzliCitije va~nije zgode POllb~kog.' vOJlIlog i vjerskogznacaja. Ali to nije dove,l? do pllS)a:~J;a pOIVezane i smislene pov:i:jtesti. Kako mu je nedostajala reIativno nedarena spcznaja da je'pDv:ijest .nepresltano v~mj enljiv proces, i kako se ocitlO nije sJ;uzio me~iQld2'Losk~~ orudem uOlpcavanja, sumersld covjek ~d p'er~ ~~posto ruje umio pdssti povijest u modernom smislu rijeci,

I dok nas .ne clUdi to stlO sumerski pisci nisu umjeli piilSatli povijest. danasnjega tipa, neoib~cnim seCini to da.slU u SUIITleru .nepoznata povrjesna djela. kakva SiU sItVlar:al~ Hebrej\i i Groi, KDHko nalm. j e do sad~. p0lZ'f.la:tlo:, m J'eda,n sumerski pisac ill pisae ndkada se ruje svjesno p'o~rudio da rrapise kudturnu Hi politiclmpoViijest Sumera iIi J?-~ik.e od rrjegovih sastavndh drzawiea, a PO~OtiOlV'U ne povlJes~ nelm>g drugog dijela svijeta, S~~urno. je da s':l s:umeTs~ pisci srtvlOrili,i razradili stano.iVlt:l bro] vD~:t:a p.iJ.lS~ane m.J1- zeVinosui - IDiltove I epske bajke, hvalospjeve 1 z;alorpoake, peslovice i rasprave- a nekoliko tih vrsta, naroci~o epovi i :tuzall'jke, kor1sti1i su se,mada .~ veom~ ogra,~l1- cenom vidu, podacima kJoje bilsmo mogli ~a,Z~~l p.ovtl~e~mim'a. Ali pomisan -0 'sacinjlanjlU p~IVeza~~ pOiVlJesItl, ,?'liD da je potaknuta Ij'UbaV}j't:.~a .~nan~eIn:'~1 cak. vazlozl1?,a propagande,sumerskim uClt~lJi:um:a 1. plsclma nilkada nIJe

pala na ium.' Svjedoeanstva lmjase najve6ma priblifuju

, onome sto se zove polVij'est, jesu zavjetni zapiJsd. na kipovirna, stelama, valjcima, stoseima, vazama i pl:ocicama. Ali zgode ubiljezene na njima samo SIU uzgredni proizvod, a osnovni je poriv da se COiVJek. umdld bogu, K tome, u tim

, su napisima ukratko zabHjezeni pojedini dogadaj! iz suvremene tpo'vijesrti. Pa ipa,k, naci eemo medu njima nekol!ilko njih ko'jiizvjestavaju oprtjasnjim priliJkama i zbiV:3'I1Jj:ima, a takvi ispolj:uju smisao za povijest, kojemu -S obzirom na te drevne daneiz dvadeset i 6eltvrtog vij!eka pnije n. e., - ill sIVjetsknj knjdZevnosti' nema premca.

Sviovi najstariji »po,vjes:n'icari« Ziv}eH SIU - kako nas u!pucuje raspeloziv; materijal - 'u Lagasu, gradusumersIkog juga, koji je igrao istakmuu politicku i vojnu ulogu Vliseod cijel~og [ednog 'sit'o]j1eea, pocam od 2500. prijen.ie. Bila je to 'pr'ijestoIDiea okretne -vladarske kuce koju [e osnovao Ur-Nanse, Ta , vladarskavlcuca ubra'ja u svoje pripadnike i pobjedonO's'IlJog unuka Ur-Nai!]steov~ Eanatuma ,kJoji j e u kraskom razdoblju uspio postati' vladar gotovo c:ijelog Sumera; tlU je zatim Eana:truriJ.lolV brat Enanatum i njegovsin Entemena, Tek u vrijeme vladavine Urukagine, osmog kral:ja 'Polsllije Ur-Nansea, zvijezda La-

,gasa konaeno je zasla. Urukaginu je pobijediJO' Lugalzagisi, kralj Ume, a .ovoga opet vellki Sargoriod Akada., Poli·t:iCiku povijest tioga vremena, to jest od dana Ur-Nanseovih do. onih Urukagine, upoznali smo iz raznovrsnih ondasnjih zapisasto su ih ost1avili bezimeni »'POIvjesnicari«, Ikoji SiU, vjerojacno kao dvorski i hramskd cuvari spisa, imaJji uvid u neposredne obavijesti 0' dogadajima kloje su opisivali,

Osobitorse [edno od tih svjed!oc.a:nstlaJV'a istice bogaf,stvompojedinosti. i [asnocom Isadirzaja. Saeinio gaje jedan od arhivara Entemene, petoga u redJU Iagaskih vladara pocev od Ur -e, Nansea, Ono osn:ovnostlO [e utjeealo na stvaranje tog dokumenta jest teznja da se uhiljezi i utvrdd granierri prokop izJmeduLagasa i Ume, koji je bio r{:ll~oren u hO!I"bi imnediu dva grada. Da hi do.gadaj smjestio u odgoval'!a:juc.u povij;esnu peTsipek:tivu,~ arhivar j e smatiralo 'Potrebnim da 'opLse nj egovu polit'icku pozadinu. Nabrojio j e, ali na:ra:vp'O, veoma ukiratiklo, neke

vaznije pojedinosti iz borbe za prevlast Lagasa i Ume, koja se odvijala u proslosti, 'sve od dana Mesilima, vrhovnog glavara Sumera :koji je ziv;io negdje oko 2600. prije n. e. Medutim, na tom poslu on se nije\.s'lu~io 1zt'avn3,m, realrstiekim naeinom pripovijedanja kakvo se ocekuje od povjesrucara. Umjesto toga, nastojao je da povijesne dogadaje podesi prema oikv:1ru svoga teokratskog' pogleda na svijet, 'razvivsi tako prilieno [edinstven .krrjiZevni stil, u ko] emu se neprestano preplieu podvizi Ijudi i bogova, i u kojemmse cesltio ne raz,az:naje 0' cijdm se djelirna radio Taik-vOl je pisanje uzrokom sto sestvarni pOlV'ijesni dogadaji ''PfIa:vo ne. razabiru iz teksta SV'j edocanstva, vecIh se mora; strpljivo i s mukom dzdvajati i pa'ZljiVlO' dopunjavati OIdgova:ralj.u61m podacirna iz ostalih sumeroloskih izvora, Kad se lopljrevi od teololSk::ogkloro'va iffilnogobozaclke

'fra'zeo10gij,e, O~OI svjedoeanstvo navodi slijedeeapoliticka zbivanja 'U povijes~i Sumera (njih je ve1i:kim dijelom moguce provjeriti i -iz ostaldh dostupnih izvora):

U danima kada je Mesilim bio kral] Kisa i karl [e harem po drnenu bio vrhovrri gllavalr Sumera .. iskrsnuo je pogra:nicni spor IZimedu Lagalsa i Ume,dva sumerska grada-dr-

. zave koji SlU ocito Mesilirna priznavali sv;od'im' poglavarem. On se latin presudbe u tOljraspri, pa jle odmjerio graJnicnu ertudzmedu dva grada 'U skladn s prorostvom Satarana, bozanstva pomirbe i mira, podigavsd i ispisavs[ stelu da obHje~i medu i spdjecf buduce svade,

Mea'lltim,cini se da je pravoa'ijek koji su v:jeIiO'j:atnO' prihvafile obje strane Lagasu pogodovao wse nego Umi. Nedugo zatim Us, isaku Ume, povrijedl uvjete nagodbe (vrijeme nije naznaeeno ali 'ima nagovjestaja da se ta] prijestUJpzbilo, ubrzo nakon SilO je Ur-Nanse utemeljlio svoju lozu 'U .Lagasu). Us iSCupamedaiS Mes!ilima kako bi objavlo da nije vezan njegovirn odredbama, a tada prijede granieu i otme najsjevernije lagaJsko: podrueje, poznato- pod imenom Guedina.

Talj kraj ostade u rukama Ume sve do da:na Eanat:uma, un'Uka Ur-NanSeova, ikralja-vojskovode koji se osilio u pOlbjedOinOisnim bitka:ma, te se drznuO' da se'hi: nadjerne, ia!ko za 'kratl{!O' vrijeme, naziv >~kraJ.ja Old Kisa«, i tako se

proglasi vrhovnim vladarom eij elog Sumera. I uprav~, je taj Eanatum, kako tVfldi nase svjedocanstvo, napao 1 pobij edio U mu, d. uspostavio nov . pOigraJnicni sporazum s Enakalij em, tadanjim isakuom Ume; u skladu s novom graruccm .. prokopan je jarak koji je trebao namaei plodnost Guedirri; ondje je Eanatum za buduea pokJOilj:elJ1j'a podigao zabil] esku sa stare Mesilimove stele, kao i nekollilkO' svojih vlastitthstela, a sagradio je i. nekoliko zgrada i svel!;dstia vazn:~jim sumerskim bogovima, Kako bi stlO' Viise zatro eventtu:aIni iZVIOIr buducih ·txvenja Ume i Lagasa, on ostavi' 'PO'strann. pojas zemlje preortce na strani Ume, kao neku vrstu »nicije zemlje«, Konacno je Eanaeum, trudeei se vjerojatno da bar donekle ublazi osjeeaje stanovnika Ume, a i stogasto je bio zeljran osva[anja u drug1mpravcima, pristao da dm dade u zalkup polj a Guedine, pa c!ak i ona juZnija.. Ali to j e dopustio samo pod uvjetom da stanovrrici Ume pla!c3Jju lagaskim vladarima dio u zitu za lWr'iStenj e zemlje, uvj er'avajuc~ t;ako sama sebe i svo] e nasljednike <0 dobrom pnihodu.

Sve dovde, E,~temenin se arhivar bavto samo prolslim zbivanjima u sukobu izmedu Lagasa i Ume. Potom se pozabavio na!jsikOirasnjijom borbom izmedu dv:agrarla, borbom k'Ojoj [e po sV101j prilici i sam bio svjedoik: _. bitkom izmedu Ur-Lume, sina zlosretnog Enakail1ija 1.\]o'ji [e bio, prisilj en da prihva:ti Eanarumove »sramotne« 'U~j ete, i Entemene, sina Enanatumova i necaka Eanatumova ..

Usprkos I}.1!OcD!O'{pohjedi. Eanatumovo], zliteljima Ume nije trebalo rri vrtjeme od ciglog pO'ko,lfenja da povrate samopouzdanje, ako ne, inegdasnju snagu. Ur-Luma odbacdo je rtegotn.i i poruza,vaj1u6i sporazum s: Lagasem, i odbio da Eanatumu pfat:i prihod Moji je bio nametnut Umd -. Stwise, nastavio je »'is:usivati« gIianWcne prokope; isCuipao 'je i spaldo i Mesilimove i Eanatumove stele s njihovim 'uvredljtvim napisima, i razor]o, gradevine i sve- 1Jista ~O'ja je Eanatum podigao du.z granJicn()g prokopa kao opomenu stanovnicima Ume . cia ne prelaze na podflucje LaJg~a. S:ada je hio spreman i daprijede granic'll 1;e zauzme Guedinu. Da bi oSligurao pobjedu, pot:taZio je i d:()ib~o ViOljn'U P()iffiIOC u n.ek6g stranog vladara Isjeverno od sumerske zemlj e.

55

Dvije <81U s:e sile SUlkabile u guedJinskoj GalIli-ugligi, neda-

. le"ko juzne graniee.Ratnicima UmE( i njihovirn savezni-'. ·dma'zaJpovijedao je sam Ur-Luma, dok je ratnike Lagasa vIOdt6 Entemena, [er njegov otac Enanatum mora.da je u to v:l1iJeme vec bio starac. Pobijeddli SJU ratn'ici Lagasa. Ur-Luma dade petarna vjetra, a Entemena, se dade za njim '. u bj esomuenu potj ern, dJoik su rastrkani odredi Umajacapah 'U zasjedu gdje su ih pobili lagaski vojnici,

Ali pobieda ,se Entemene pokaza kratkQlt:r'a:j,riom. Po Ur-Luminu porazu i vjeflojaitJJ)olj pogibiji, .napozormci iskr»

.snu nDV nepri] alterj. Taj nova neprij1ate'l-j ,etj e je ime bilo II, hijaSe poglfllvalL hrama 'U gradu Zahaiamu,nedail:eikJo. na .sj ever ad U me. II je oeito biiO dOViDljTI()I prorucljiv da saceika dok 51e Entemena i Ur-Luma ne izbore do rjesenja, A . cim je bitika bilaokoneana, napao j e pohjed:niclmg Entemenu, u pocetlou '5 usp] ehom, i duboko zasao u lagasko podrueje: Iako nije biosposoban da z.adr'Zi sto je' OSV'OjiD jUZl1'O ad umask'O-laga:ske grandee, uspio je da Se: nametne

zaisakua Ume, .

. II . j e mastavio lomallovazavaui lagaSk:e traZhfue na gotovo '~st:i" naein kao i rijegov prethodnik. Odjiazlio je vodu iz

granicnih prokopa, t:aikiO potrebnu za natapanje obliznjih polja i oranica, i odbio da plati rna i dijelak uroda koji je prema slj;,ar:om Eanabumovorn eporazumu 1!ma mOrr'~la p1aciarti Lagasu e . A kad mu je Enrtemena uputa» poslanike zaht:ijevaj<u61 da objasni sVioje n~prijateljs(ke postupke, II je odgOiV'oriocirskom. tvrdnjom cia je cije:la Guedina

njegorv'o' podrucje i vlasnistvo,

'Medutim, sukob 'izmeau Ila i Entemene nij e rijesto rat.

Um:jestOi toga, Ctini ,se da je treca sila, V'jefloljatlno nesumerski vladar sa sjevera koji jez.a sebe svojatar» ciielu zemlju Sumer, nagnao obje stranke na kompromis, Cini se da j eodluka uvelike ,isla u prilogLagasu, j er je stara Mesilim-Eanatumova crta bila ustanovljena kao granica izmedu Lagasa i U me. U drugu ncku, nista .se nekazeo nadoknadi koju bi zj,telji Ume imali plaribi na ime ustegnutog dijela prihoda. Isto tako, Umajci kao da vise nisu bilJi odgovorJ:1Ji ZH snabdijevanj'e Guedin.e vodom. Sad su se stanovniei Lagasa saani morali opslkrhljivata vodom.

Kadse prvi put procita teksrt naseg svjed()Jc~va, onda ovi povijesni dJogadaji koji obiljez,a;vaju borbu.za prevlast Lagasa i Ume ropOISVO ndsu ocevidnd, Pov.i!jes:t jeu rnnogame ortkrivena 'izmedu redaka, Kako je hila 'Oltikriverna, vidjet cemo liz doslovnog prijevoda oijel-og napis:a, a istovremeno eemo upoznaai i rieobiean pOiV!jesnJLCiki stil kojli 51U razvi1i sumerski pisci:

~vno bozanstvo sumerskog panteona), kralj svih zemalja, otac svih bo ova oznacio'e ranicu za Nin ir.su (lJog Zas t m. agasfl) i 8aru (bog zastitnik Ume) svojom

'-nepokolebljivom rijecju, (i) Mesilim, kralj Kisa, odmjeri je u skladu s rijecju Sat arana, (i) podize ondje stelu, (Ali) Us, is a k u Ume, povrijedi (oboje) i proglas (bogova) i rijec (covjeka covjeku), iscupa (granicnu) stelu i zane u podrucje Lagasa.

(Ta{1,a) Ningirsu,' Enlilov najbol_ii ratnik, povede bitku s (ljuc;1ima) Ume u skladu s (Enlilovo'lYl,) pravicnom rij~cju; pomocu Enlilove rijeci on zavitla nad, njima veliku mrezu i skupiu hrpu gomile njihovih 'koeiura (?) na polju no,. (raznim) mjestimg.. (Zbog toga) Eonausm, i s·a k u od Lagasa, ujak 'Entemene, is a k ua od Lagasa, oznaci granicu zajed'/1,o s Enakalijem, is a k u 0 m Ume; povede njezin (granicni) prokop od Idnuna (kanala) do GU'edine; ispise (nekoliko) stela duz toga pmkopa; ponovo postavi Mesilimovu< steiu. na n.iezino (nekadasnje) rnjesto; (aU) ne pri.1ene na podrucje Ume; On (tada) ondje sagradi Imdubu Ningirsuovu? N.am:nundu-kigaru.. (kao i) svetiSte Enlilu, svetiSte Ninhursag (sumerska rnajka. bQQQj2a), svetiSte Ningirsun (i) svetiste Utuu (bogu sunca).

(8tovi?e; drzeei ee pogranicnog sporazuma) ljudi Ume' mogli su jesti jecam (boginje) Nanse (jos jedna zastitnica Lagasa (i) jecam Ningi'Fsua do kolicine od jednog k a ru a (za svakog Umajca) kao zakupninu; (takoaer) je on (Eama;

. tum) nametnuo perez (i tako) sebi pribavio (kao prihod)

144.000 »velikih« k a r u a. . .

A _jer je taj jecam osiao neplacen- (osim toga) Ur-Luma, isaku Ume, odvede vodu iz pogranicnog prokopa Ningirsuova i granicnog prokopa Nanse'ina; /iScupanjegove (prokopove) stele (i) spali ih1' razori posvecena(?) svetista

+

bogova koja bijahu sagraaena u Namnundi-kigari; naae' (pomoc) u stranoj zemlji; i (konacno) prij.eae granicni prokop Ningirsuov - Enanatum se pobij;e s njim u Gani-ugigi . (gdje s.u) polja i njive Ningirsuove, (a) Eutemena, voljeni sin Enanatumov, izvojsti pobjedu. Ur-Luma (tada) pobjeze, (dok)on (Entemena) pobije (umajske snag e) , sve do, (same) Ume; (stovise) njegove (Ur-Lumine) po izbor momke, njih sezdeset, (posmice) (?) na obali Luma-girnunta kanala. (Sto se tice) njlenih (Uminih) ratnika,. on (Entemena) ostavi njihova tjelesa,u ravnici (daih prozdru piu:e i zvijeri) i (tada) zgomila njihove kosti (?) na pet razliCitih mjesta. '

U to vrijeme (meautim),ll, poglavar hrama u Zabalamu, opustosi (?)_ (zemlju) od Girsua do Ume. ti pris~e naslov is a k u a od Ume; odvede vodu izgranicnog pro-, kopa Ningirsuova, granicnog prokopa NanSeina, Imdubu Ningirsuovu onaj dio (plodroe zemlj'e) od Girsu predjela ,sto l'ezi prema Tigrisu, (i) Namnundu-kigaru Ninhursaginu; (i) ne pJati vise (od) 3600 k a r:u a jecma (za dug) Lagasu. (A) .kada je Eniemena, i s a k: u ~agasa, u :neko'_ liko navrata poelao (svoje) ljude llu zbpg onog (grantcnog) prokopa, Il, i.s a k u Utne, pljackas polia i . gazdinst.av~, zlogov01'nik, rece: »Granicni prokop Ningirsuov (i) gramcni prokop Nansein su moji«; (zaista) on (cak) rece: »Ta cu vladat.i od Antasure do hrama Dimgal-:,a1izu.« (Meautim) Enlil i Ninhursag toga mu ne .posvjedocise.

Entemena, i sa k U Lagasa, cijeje ime izgovorio Ningi~su, napravi taj (granicni) prokop od Tigrisa do Idnuna u skadu· $ pravicnom iijecju Ningirsuovom, (i) u skladu s pravicnom rijecju' Nanseinom, (i) obnovi ga za svog voljenog kralja Ningirsua i za svoju VQljenu kraljicu Nanse (nakon) sto je udario temelje od opeka za zgradu N amnunda-kigaru. Neka Sulutalq" (licni) bog Etuemene. i s a k u a od Lagasa, kome je Enlil dao zezlo, kome je Enki (sumerski bog mudrosti) dao mudrost, koga je Nan- 1e 1.zabrala (u svom) srcu, veliki is a k u Ningirsuov, covjek kome su progovorili bogovi, istupi pred Ningirsua, i Nanse (moleci se) za dug zivot Entemene.

Umajac koji (bilo kada u buducnosti) prekoraci granicni prokop Ningirsuov (i) granicni prokop Nansein da bi silom prigrabio za sebe polja i njive, pa bio -on (zaista) Umajac iIi stranac-' neka ga unisti Enlil;neka Ningirsu, kad zavitla nad\ njime svojom velikom mrezom, spusti na nj svoju veliku ruku (i) svoje veliko stopalo; neka sugraaani njegovi, posto se pobune, udare na nj nasred njegova grada.

Tekst eve jedinstvene povijesne .isprave ispisan [e na dva glinena va!ljka" pra!kmckiistim j ezikiorn. Jedan [e od tihvClilja1ka pronaden 1895. blizu Lagasa, a kopirao ga je i preveo rpolmjlJJ:i Francois Thureau-Dangin, pojava knj.a se istieala u oblasti 'kliinastolg pisma za vrij erne od pedesetak godina, DI'IUgi valj;ak. potj ece iz babiionske zbirke SV€iUcHiStia Yale, Zadobil! smo ga od [ednog ttrgorvea stanlnama. Nies i Keiser .objavilisu 1920. rijegov teikst u svojim Povijesnim, vjerskim i ekonomskim tekstouuiui. Godine 1926. ugledni sumerolog Arno PoeheJolbjavio [e bldstav esej '0 toj ispravi, s Iscrpnim osvrtom na nj en stlil i sadrza]. MO'j pnljevod Ianaifzau prvom se redu oslanjaju

na Poebelov rad. '

Sreeom po nas, stan sumerskd »po'V'jesrocari« nisu u zavjetriim zapisima hilj ezili samo bitke i ratove vee i znacajna drustvena i ekonomska zbivanja. Citajmo u sedmom poglavlju '0 jednoj '. ispravi, nadasve dragocjenojza povijest polirt'i'cke evoluoije -. 00 svojedobnom izvjeStaju kako je tridesetak godina po ,SIJ:l1I'Iti Entemene od Lagasa provedena dmstvena. reforma sa' zavidno razradenim PT'o", gramom smanjenja poreza. U toj ~ se ispravi po prvi put upovijestd spomdnje rijec »sloboda« (amargi).

59

D r 'Us t v e n are f 0' r m a

ticku ulogu. U svakom sluc.ajlU, drzavna je siL'liZba postala s v.rem:en:om nasljedna, Oni calStohlepmji i11lSlpj'esniji isakm . pnirodno su tezili da prosire svoju moe i bogatstvo na racun hrama, a to. j e 'povremeno dovodiio do bo;r:bil. za vlast izmedu hrama i dvora.

Stan?'vn~oi Lagasa uvelike su se bavili poljodjelstvom i ,uzgaJaJDlJem stoke, plovidborn i ribarenjem," trgovmom ~zaillatst'Vom. Ekonomija Lagasa bila je mijesana - dt.J~lom ~ajedll'icka i pod nadzorom drzave, a dLjel:()m ptri-

vatma 1 vslobodJn~. Teoretski, zemlj.a j e pripadala . gradsk~m .bozaiI1:stvu. 11 stoga, po svoj prilici, nj egovu hramu, gd~e .Je OIpet, bila pohr.anjena. za sve gradane, U zbiljl, d'Ol~ je hram~lm'os0h:lJe posjedovalo dobar diioZemlje k?'J'u s~ d(wa~L1 pod najam zakupcima, velik je dio zemlje bio privatno vl'asrrlStvn pojedinih gradana. CaJk Sill i siromasni pOlsj'edlolV'aJli njive i vrtove, ~ce i sit ada. StiOlv'i:se zbo¥ vrelog, beskisnog' podneblja lagaslmg, nadzor nad projektom navodnjavanja i radovi O'k~) vode neophodni po ~i:v'ot ~ do:~r~lbit~aljednice, morao s:e berz:ti'VjetIlJo· PT'O'vlOd~l: z~.Je&:ICkii. Al~ .u mnogom drugom pogleduekonormja je bila razmjerno slobodna i neometana. Bogat .... SltIV'O' i sircmastvo, uspjeh i promasaj bijahu, barem do neke mjere, posljedica Iienih pOlkusalja i i~dllividualJrui.h pob:uda. Om m.arljlivijii zanatldje i obrtnici ptrodaivalli. su svoje I'IUkOft'\nO'I'Ime. na islobodnom - gradskom trzTstlU, Putujuei 1Jrgovoi odreavali SIU- kopn:om i morem -' zivahniU trgoV'llu .s OIk0In.:im~zavama, i posve je vjar'oljaltno da su po:n~ki od njih b111l samostalni pcjedinci, a ne predstavn~CI hrama .. Gradani Lagasa bili susvjesrri srvodih gradan:skihprava:1 budnim au okom morrill svaki<;lrZia:vni pothvat ,klojJ je mao na st.et'll njihove ekonosnske i licne slobode, koju su smatrali svojom lneotudivom ibltnorn. baStm..0m. Pren:a nasem drevnom svj edoeanstvu 0. ref~'r:m., UP~~V10 J e t~»s1ob~,~a« bila OITO ,stlO' SIll Lagasani ?lh lzgub~1 u dvanrma prije vladavine Urukagine, Kad je UrUJk:a;g11'na dosao na vlast, gradani su opet stekli slo-

bodu. J

U napisu nema ni slova 0. dogadajirna koji Sill dovelt do takvog bezakonskog i nepodnosivog sltaJIlij a. No mozemo pretpostavlni da j e to stan] e bilo Izravna posljedica ,po-

P R VIS 'L Uc A J S M AN J E N J A P OR E Z A

Prva zabil] ezena ,dDustvenarefoI1ma zbdla se U sumerskorn gradu-drzavi Lagasu, u dvadeset i cetvrtom stoil:jecu prije n. e. Bila je uperena protiv zlouporaba iz »predas-,

. njih dana« sto'm je, vrsila oonrazena i sveprisutna birokracij a, raspisujuel' visoke Ii raznovrsne poreze i prisvaj aju6i 'imovinu koja jepcipadala hrarnu. U strvaJri, z:it.e~ji Lagasa, bijahu tako isaijedeni i prtt:ijesnjeni da Sill zbacili staru Ur-N'alD!s8QN1u. dinaslt:!j'u i ujedno izabral! vladara 1z druge OIbit'elji. Taj nOf\l1i isaku, po imenu Uruk~ma, povrabi» je red i zakon ILl gradu i »uspos:tavt1o~silio;bodu« gradana, Sve se to eita 'U ispravi koju S'U sastavili i nap~sa1i arhivalrii UI'Iwmgine, a u cast posvete kanala. Da bismo bolje shvatrli i ocijenilt sadrza] tog jedinstv6norg napisa, evo .kratk'Og osvrta na neka znacajnija drustvena, ekonomska i politliCka zoo vanj a u sumersk.om gradu-dr-

zavi.

Drzava se La:gaS, za ranog treceg tis'Uclj.eca pr\ije n. e., sastojala od nevellkeskupine hog,atih gradica, a svaki od njih nagrozdio se oiko hrama. Sluzbeno j e nad gradom Lagasom kao i .nad ostaldm surnerskim drZalvama-gtrarlovima vladao hal} oijele sumerske zemlje, Zapravo, svjetovrd vladar grada bijaSe isaku, a ovaj j'e upravlj'ao gradom 'U <ime Slbbrnckog PQiza:nstva kojemu [e, U skladn sa sumerskim shvacanjem, grad bio dodijeljen nakon stvaranja. Kako 'Sill ond prijasnji isakui dosli na vlast, ne znamo; moguee je da SiU dh biradi slobodni .gradani, medu kojima eu hramsld ca.nJOivnici (sanga) iglrali vodeeu poli-

I

2 Htickih i ekOfi()~ Shag-a kOlJ e SU Si~ razulari:1e u borbi

~ za premoe, ka:pakteristic.nOljz;yJad~sku~'l!:§]J Ur~err-OV1U dvijehiljadepeistot'e godine prije n. e. Nadeveni Old ~OIg castOlhlep1j;a kakJo u pogledti sebe, tako i u po .... 'gledu drzave, neki od tdh vlada:ra pribje:gavali Sill »imperijalistWk.im« ra:t:ovima i krvavim osvajanjirna, U nekoJiJko lim S1e slucaj!eva posrecilo, a za kratkog razdOlMja .jedan Old njih m~iiIlu prosiri vlast Lagasa nad c1jeli Sumer, pa cak i nad nekolikoslUsjednih drzava. Meaut1m, te se pobjede poiklazaSe kratkovj'eke, i za manje ad [ednog stolljeca LagaS se smanjio do unutar 'SlVlojih nekadasnjih granica i prijafuljeg polozaja. U vrijeme .kad je UJ:'Iullmgina dosao na v1ast,· Lagas bijase tako osla:b1jen da je bio dobrodosao plijen svom neumotljivornneprijlafe1ju

na sjeveru, gradtu-drzavi Umi.

I upravo U V'J:1ijeme tih krvavih ratova dnjihovih nemillh poslj edica, Lagasani se nadose bez slvoj'ih poHtlickih Ii ~ko .. nomsloih sloboda. Da bi se podigla \i opremila VOIJsk:a, vladari nadose za shodnr» da se ogrij ese oosobna prava mjest'ana, da tm do stailiovite ,granice nametnu poree na bogatstvo :i fumaJIl!je, te -da prisvoje imovinu lwja jepripadala hramu, Zbog ratnog udara, ti se vladari ne s['eif;lose s nekorn~nacaj.mjorn oporbom, Kad se unutrasnji nadzor jednom nasao 'U rukama dvorske klike, ova vise mj,e bela

. voljrra da ga se odre:lme, cak~i .u v~jeme. mir3:' [er' s:~ . taj nadzolr poikazao silno 'llno~lJm.·. Zam:>ta, t1 .nasi drevrri biro1kratli izmislili susd.jas1etlZvOira prihoda '1 dohodaka, . poreza i nameta, na k:odrma, hi lmnjihoiVamodetrnas:u-

, braea mlO~la za'V'jJdjeti; I

Ali prepustdmo povj esnicaru koji j e z.i via :r Lagasu p['i~ e gOlt<wo4500 godina ti~OIj\i je stoga _bIO :svJ~doik dO?adi~~.a kOlje opisuje, prepu!S1;iJIDO mu da ih lskaze marne-vise

vlastitimrijeeima: ,.

Nadglednik 1adaraprisV'oj'io j ecamce.. Nadtgle<irlili: stoke pvisvojdo j e krupnu stoku, prisvo jio sitnu ~toku. ~ adglednik rfbarstva prisvojio [e riboloV'ista. Kad je lagasiki mJe:s: tanin doveo, VUn!Olll'OIsnU O'VCiU u si:saOlmc'll, mO!r'a.o je platltl pet Sek.ela ako je mna bila. bije1a. Ako s~ 'IDuZ razveo ~d zene, isaku j e doibivao pet sekela, a nJ ego:v doglaJvmk

~~dan .seke~ .. Alto je ~isarrz'~mijesaJol uljevitu smjesU, 63

tsaku. J.e dOlb1,:ao. pet sekela, nJegOlV dog1awnik jedan, a ~vors:ki upravitel] t:alkOider jedan 8e15:e1.Sto, s.e ,vice hrama

i njegove imOVIine, isaku ga je .smatrao vlasnitorn svoji-

nrn:n. Da doslovce navedemo rijem nalseg drevnog l:zvjest:i.telja: »V;O,lOlV'i bogova p1IUzili su isakuova s.a:d'hS:t:a Iuka: isak.~ova ;~~~iSta l~a i krastavaca nalazila su .se u. naj~ ?olJIlffi bozJIm polJllIIDa.« Da stvar bude JOB Ijepsa, 'V'ruZni-

J'1m .hramsldm slliZbeniaima, naroeito sangi, oduzese brojne magarce I volove i vel:i!k dio zita.

Cak ni smrt nije donosila olaksanj'e Old poreza a nameta, Kadsu 'mrtvaca doni] eliru ukopiSte, tamo se vee nalazila nekolicina ClJruorvnilka·· i krvopija, Ciji Be POSRO' sastoiao: u tome da olaksa ozaloscenu obitel] za odredenu koliclinu ~ecma, h])j~ba i vpiva, kao i za mnogu drugu robu.' »Od J e?~l()Jg kr~J a ?r~ave dO'. drugog«, j etko primj ecuje pwj esll,lca.r, »bilo Je. ?O'r~nika. Stoga nijecudo 's:to je dV1O'r pllv~() u isveobilju 1 raskosi. Njegove zernlje i imanja" tV'or1~~ v~u [edan golem, nepreksnut i cj.clorvilt posjed. r:0' F!Jecuna s~merskog povjesnicara, »kuee isakua 1 polJa, tsakua, kllce dvorskog ?rama ii polja dvorskog hrama, klu.c.~. dV10!I1Sko.g potomstva 1 polja dvorskog potomstva na-rOlJ'lll se Jedn:1 'UZ druge.«

Na tom m~omSttutpnju polihlckog i drlt!.st,veJnog stanja ~vari, k~ze nas sumersld 1?O'vj'esln!ik, . kormdlo preuze nov 1 bogobojazan vladar, On je nadglednsku ladara oduzeo nadzor--nad .camcima. Nadgledniku s:toke oduzeo je nadzor nad stokom, tkrupI1JOOn i sitnom. N adgledniku riba:rnica oduzeo je nadzor nad Iovistdma nlbe, Smijenio je skupljaca srebra kome se placalo za sisanje ,bftjeiihOiVaea. Kad se n:.:~z J:1a:zv~o ~ zene, ni isaku ni nj egov dogla:vnik nisu. n:st:,: dOlblV~l'l. Kad ~e TI?Jirisar priredio U!lj~vitu smjesu, ill t_sak1!" ill do%lavndk, nd dvorsld upravitelj nisu nista dOlbl",:,al1. .Kad bimrtvaca dondjeli u ulmp:i1Stte, Clno:vnici Sill O(hliZl~ahrru:O'~o :na~je pOlkJOIjrukorye imovine nego ranije; 11 nekim IsIUlc~'1,eyNna ZJriatn~ manje od polovtne, Imanje hrama sada b1J:a'S~ I}e_povre,?:ivO'. ».~~ jednog kTaja zemlje d? ~rug,?g~<, prlmJeaUJe n~s OIbaVilJesteni povjesn:icar, »ne ~lJ'aJse ill Je¢m:l;og po!rezn:ikra.« On, Urukagina, »uspostaviO' JeslOibodtu« gradana La:gaSa.

S4 A~i 'illidanjlMl!je ''s!vepris:utnih saIJ~UlI).tj~tca 1'"I,fllt'0fj'<l

·sk!ih C1JnQJVl.Itika nJij e bio' IDlOibh1ira1;.

dorkira:j,ciJo i nepr,wdJu" i mma. Na pT'imjer; »k'u:ca " .. UJU;:::,a. '<;"1

kiucu, 'veHlkana', Ii. 'veli!k.an' jednog j€lku: 'HtiQ bih kupiti tv'oalU k!'u6u'.

'Plati :mIi kol'.iklO :miIs1im da j e pa.steno··,

klUIp10, ()IIl(vel!iki) ne sm:ije se svetiti

,lJorn cOlVj~lm.« .

Urukagina 'j e taikoaer ocisti.!o ci1.1:aca. .A!k!o j e na prd.mj'er. ribnj'aik, nit!klo nij e smi:o krastli - egoiV'u bogati CinJOvni!k. nije smlilO 'Uiko['aCiti 'U vr:t »'IILa.lI~e SIT'O!lllJaS,.. nag covjeka«, obiraitli voCke, 'odIl!osiii' bHo uobicaj:i10. UI'IUikaglna se jos nailPOIE,e pO~()ldl

rtu:oo:n, bogoin Lagasa, €lJa ovaj ne cto'P'Ust.i -»rn:oc::ni,c'irna,( oStecUljlu 'Uloovice i siroc'ad.

KioJ.ikro S'U u .boi"bi za prevlast izmeau Lagasa 1. Ume ove preu:redbe bile na pomoc i k!ori!st? Na uesre6u; one mSIU droIllij ele olcekhnanu ,snagu i pobj edu. Uruikaginu d. nj egove »preuredbe« 'Ubrzo joe »z,ameol vjet'ar«. Poput rnTIlOg'lh i mnogih reLormatora cilIli se da j ~ dosao Pl'ekaslI1o ~ donio -pre-" malo, Nj-egOlVa vladavina rtraja,la j'e manje od desert godina, a on i njegov grad uskoro paldose ~rtvom ,s£?:V'ohlepnog_ vladara oblizlIl:e UmeL>u alzagisija, ,k:ome p!ode za rukom

'a se za:krta:ljli naJdSume:rlOlln, a:rem za k:ratko vTijeme.

. .

Re£wme UrUikagJilIle Q njihova d:rltlsiyena primjellla olStavise dU!boik dojam na na:seg drevnog pOv'jeslIllika. TekSt tiP. SV'jedoca:nstlcwa pronaden je u cetjri manje-vi.!Se razliCd.te verzije, na tri gJineri:a srtolsca i na jednoj plO'Ciici jaJjo[jj_kaobli.ka. IiS:klQlpald. su ih Francu2li 'll.LagaSu 1878. PrVi ih jei prep!i.!sao,i preveo Franc:;ois ThUlI'e~u-DalIlgm, onaj istii SitrpIj:ivi i maiI'lni iJsrtTa~iva:c koji se poz,ahavio poiVijesriim napisom iz 'sest1olg poglavlda. Meaullim, tumacenje lJruk1agimnm reformi u Oyoj knj'izi oS'lanja, se na j:oa uvij.ek rieobj'avlj:en .pri.jevod Arna Poebela, jednog od najvecihsu-

meriolog9- naseg vremena. '

Sada j e ocev1dilo. da j e zarkonorn zaSticena ," siOOboda hio naein ZivOita ~()ij'i su Sumerand poznavali vee u·tTecem td.-

, .

51. 3. Rat i mir: »lastava« iz Ura.

51. 4 ... Umreienje'; neprijatelja.

suclje,.6U.wijen. e.Jos je uvijekneizrvjoono 65

v~ijeme U~agine zatkbni vee •• bili napisani i u ob1i:ku za:kondka; barern se jos ·uvijeiknije PI'I<){lU1SaO kakav zakorsik [z tog razdoblja, Ali .timese ne go.opovrei: Dugo s:e vremena . drzalo da j e ~.LUo •. I"""''''''

k!Qtllik ona] jz 1750. prije n. e., ali su tek' nedavno

tri starija zak~a. ~ajlSltariji od njdh j e Zajl{/()JI1J.1K .;>l'.U1J:"'''skog vlrudara Ur-Namua; sacirijen je krajem lje6apr1jen. e. Otkopase ga 1889-- 1900, a bio~gentifiotran i preveden, a tada seto desilo manje-vise sru6ajno. 0 Ur- Namuovu zakontku· goy-oM se u osmom poglavlj'U.

Zakonici

plocice na kojima da [e napisan JOs srbariji zakonik od L1pit-ISta'l~O'va. POI rut Hamurabi'eva . i orvaj je zaik1~p:§l::" Ji' na semitskom baJ ilonsko . ·ezd:ku .• o· . e-godine proucio ga J' omrao poznati ~['azivae klinas:tog pisma s Univerziteta Yale, Albrecht Goetze. U kratkom predgovoru koja. prethodi zakondma (pogovora nema) , sporninje se kralj po l]menu Bilalama. ~iv1Qi je nekih sedemdesetak godina prije Ldpit-Istara. Stoga je ta] semitski Bilalamin zakondk onaj kojem je pripala cast najstarijega, sve do 1952, kada sam Imao srecu da prepisem i prevedem plocicu 'ispisanu dijelom zakonika kOlji je djelo sumerskog ikralja Ur-Namua, Taj vladar !mlji je utemeljio poznatu

.. meu dinaJStiju U ra, otpoeeo ie v a anjem - c t"p.rema najgrubljim vremenslcim procjenamav-« o~ 2050.· gQidine praje n. e., nekih trd stotine godina prijebabtlonskog :&alja Hamurabija. Ploeica Ur-Namua [edna je od stotine sumerskihiknjizevnih ploeica u zbirci Muzeja Drevnog istoka ill Istanbulu, gdje sam proveo godinu 1951-· 52. kao istrazJi\71ae Fulbrightove zaklade,

POI svoj bih prilici bdo previdio ploeicu Ur .. Narnua da' mi u pravi cas nij e stiglo pismo F. R. Krausa, sadasn] eg profesora kHnastog pisma na Sveueilistu 11 Leidenu, u Holandiji. K:raJUSa sam upoznao prije mnogo godina, zavrijeme svojih ranijih sumeroloskih proueavanj a U istanbulskom Muzeju Drevnog ist,Oika,gdje je on tada bio kustos. Cuvsi da se opet nalazim u Istanbulu, uputio mi je pismo, upozoravajuci me na 'OIVQi i na ono, naroeito sa stl'lUooe strane. U pismu mi je saopcio da je prije nekoliko godina, za vrijeme svoje ooznoSiti kustosa Istanbulskog muzeja, naisao na dva fragmenta ploeice l<sp1sane sumerskim zakonima, da [e napravio »spoj« ta dvaot:lcitka i upisao tako nastalu ploeieu pod brojem 3191 u nipursku zbirku muzeja. Mozda ce me zanimati njezin sadl':Zaj, dodao je, i mozda eu je htjeti prepisart:i.

Buduci da su sumerske ploeice sa, zakonima veomarijetke, ploeica pod brojem 3191 smjesta se nasla na mom radnom stolu. Tu je lezala, .00SIusena na SlUllCU, svijetlosmede boje, velieine. 20 em X 10 cm. ViSe od polovice napisa bija;se unisteno, a OIlJO sto je bilosaeuvano einilo se isprva beznadno neeitko. Ali. nakon nekol'iiko, dana usredotoeenog

67

PRYI MOJSIJE

.Sve do 1947. drzalo se da je najstariji svijetJu .porznati za: konik onaj .kojega je proglasio Hamurabi, nadaleko sla-ym semitski kralj, koji je dosao na vlast oko 1'750. godine prij e n. e. Zalkornk j e napisan klin,astim. pliJs1II?Dm v ~~ mitskom jeziku, poznatom kao b~btlo':rs~, a sadrzi ?l1zu tri stotdnezakona sto SlU se natasnuli uzmedu hvalisava prologa ikletvama protkana epiloga. Zako~ je iSp'isan na jednoj dicritno] steli koja sada, svecana II l~presl.vn~,

. stlOjli u Louvreu, Sa stanovista bQigatstva prav;mh PE'J6Id1- »g$ti i stupnj~van:oSiil, to ]e najzna£ni}:.j)!I"ctv:iJI~u- ., mer.l~~~~.lla$_.,.9~!!Y'~ a:rrTi~' '1 • sa. stanO'VLS~a starosti i drevnosti. Godine HJ47,. otkriven ]e zaikonik kralja Lipit-IStara,koji je ziv10 prije Hamurabija vise Old stotinu i pedeset godina.

Lipit-Istarov zakondk, kakose danas opcenito naziva, nije napisan na stela, vee na glinenoj, na suncu susenoj plocid. Napisan je klinastim pismom, ali Ilia rie-semitskom, sumerskom j eziku, Tu ploeicu otkopase neposredno pred kraj proslog stol] eca, ali j e on~ :z;bo.g ~azlieitiI: razloga ostala nepoznata i neobja:vljena. Kad )lU Je Francis Steel.e, nekadasnji pomocni kustos Sveueilisnog muzeja, uz moju pomoc rekonstruirao.i preveo, vidjelo se d~s.adrZd..prolog? epilog i neustanovlj en broj zakona, od kojih se trideset 1 sedam saeuvalo sto u-ej eldni, si0' u odlomcima,

Ali slava Lipit-Is.tarf. kao prvog ~aikolJ1:odavca:r:a svijetu ne bijase dug a vije,Ra. Godine 1948. T.aha B~q'lr, kustlO~ irackog . muzeja u Ba,gda!du? otkapao je ~ekl n~pozn~~l brezuljak nazvan Harmal, 1 objavio da je ovkrio dVIle

proucavanja njeein saddaj nid [e. bivao j.asmjdm i: stab se 'UJohlica!V'ati, te sam s nemalim uzbudenjem shvatto da u rukama drZim kopijru najstarijeg zakonika ~oji covjek do danas.poznsje.

Plocicu je stari pisar razdijebio d osam stupaca, cetiri na prednjo] a cetdri na straznjoj strani, Svaiki stupac sadrzd oko 45 eitnih redaka.iodkojih je veca poh:>vicaneCitl:jiva. Straz.nji stupoi saldrze dug predgovor koji je tek djeli.rniee razumljiv, zbog brojnih prekida u izvorniku. 'On, ukratko

giasi: '

~akon sto je sv:ijet bio ,stVlO(l'en i nakon sto- se .odlucila sndbina sumerske zemlje i grada Ura (bihJijski Ur Kaldiejaca), .f..n i Enlil, dva vrhovna bozanstva s:ume:rskog 'panteona, odredise Qpga mjeseca N anu da bude kral] U:::_ :if'Jedl1log dana bog odabere Ur-Namua da vraa:a-f(a-cr8u'merom i Urom kao njegov zem;ailjsiki predstavnik, Kralj se najprije.pozabevio pol~tiCkom i vojnon'?- sigu:rnoscu Ur~" i Surnera, Osobito [e vsmatrao potrebrum da se zaratt s granicnim gradom-drzavom Lagasom, k?ji se sirio, na racun Ura, Borazip je Lagas, smaknuo njegova vladara Namhamija, It'a:da, »UJZ pomoc Nane, kralja grada«, po-

.novno uspostavio nekadasnje granice Ura. '

Port;'OIID' j e kuenuo cas da se obrati unutrasnjirn problemima i da ustanovi druStvene i eudoredne uredbe. Protjerao je varalice :i po!hnitljivce, ili, kaklo ih sam opisuje, »otimace gradaniTIiOlvih volova, ovaea i magaraca«. Zatim je odredio casne i nepromjenjive tezine i'mjere. Pazio. jena to da »§irQlf~ne-~ne zrt~bogatasu«, ~a »;;~gOf\T!ca ne~r-:. ~rt:VOlIIl.mo6niJku«, da »covjek s [ednim sekelom ne pa ne zrtvOrn oorvj,ekus [ednim minom« (sezdeset sekela). Iako jedomcni odlomak na plocici unisten, n~ma sumnje ~ tome ida rje kraljsve teza;kone, proglnsao vato, da bi uevrstio pravdu u zemlji i poradto za dobrobit stanovnika,

Sami zlalfuOlhi vjeI'lojaJt:no su nanizani na str,a;Znjoj strani p]o6ce. Ord su tako teskiOi osteeeni da s nekim stupn] em ~zvje:s:riostli mozemo. ustanovitd. sadrzaj samo pet. zakona:

J'edan odnjihc,ini se da spominje ~vodeni sud«; drugi kao da raspravlja 0 povratku odbjeglog roba gospodaru. Medutim, ostala tri zakona, ia:ko djelomicna i neeitljiva,

od osebite SlU vaz'nosti za poViijest covjeikolV'a drustvenog' i duhovnog rasta, Jeroni pokazuju da je,cak u 2000. go,_. dinipnije n. e., Za!kOIll»OI~O« i ))zub:iil zub« ,k9fi velikim opseg~ava u '@@IjSkfui zakonima mno~ go kasnijeg vremena -, vee '!J§1Jllpjn_mj:elSm' mno~{~s~[em rj~~l_;ll kojemu jenolVcana_glo!ba~lIDij!(~wa t}@tsilJu-Kaznu. Zbognjihova povijesnog zna:cenja ovaeemo tri

':i~V'esti na Izvomomsumerskom j.eziiku, transkribiranome u nas aJlfabet, zajedno S doslovnim prijevodom:

tukum-bi Ako \

(lu-Iu;..ra (oovjek covjekru

gis- •. . -ta) s •.. -predmetom)

... -a-ni' nj egovu

girin-kud nogu otkine,

10-gir~ku-babbar 10 srebrnih sekela,

i-la-e on ce pla1Jit:i.

tukum- bi Ako

lu-Iu-ra oovjek covjeku

gis-tukul-ta s 'ormzjem,

. gir-pad-du njegove kosti

a.l-mu-ra-ni od . . . ,

in-zi-ir odsijece, ,

l-ma-na-ku-babbar 1 srebrnu minu

i-Ia-e on ce platiti.

tukum-bi Ako ,

Iu-Iu-ra c'()Ivjek c'Ovjeku

qespu-ta s predmetom geSpu

ka- ... in-kud nos (?) odreze,

213-ma-na-ku-babb.«r 2/3 srebrne mine.

i-Ia-eonce platiti.

Ka:ko ce dugo Ur-Namu zoodati mjesto prvogsrvjet;slkog zakonodavca? Mozda ne zadugo. Ima neloih nago1\l'jeStaja da je u Sumeru bilo zakonodavaca mnogo prij-e Ur-Namua, Prije Hi kasnijeeretni ce »kopac« naiei na ikopiju zakonika k'Oji prethodi Ur-Namuovu za s:to~jece d1i cak: vise.

ZaWOIU i pravda bill SIll kljuCni pojmovi u starom Sumeru, i 'u teoriji d. u praksi, i prozimald su sumerski drustveni i ekonomski zivot. U proslom Istoljeeu arheoloei SiU oUkrili na tisuce glinerdh plocica na knjima SiU ispisane sve mo-

69

o g:UcE:f vrste . sumerskih pravndh spisa r: ~goIVO,ri, prijenosi imetka; oporuke, zaduznice, namire i sudske odluke, U starorn SUiITI.el"U, ueenik poodmakao U ueenju, posveeivao bi mnogosvoga vremena zakonodavstvu, te bi neprekidno vi eZboo pisclnje . visokospeci] alizirane pmvne· terrninoio ...

. gije, kao i zskonsldh propisa i onih sudskih od1uika koje SiU sluzile kao pravni uzorel .. Cj elovit . izvornik j edne takve sudske odluke dobilf smo 1950. 0 tom svjedoeanstvu, moje bi se moglo nclzvatli»slucajem nijeme zene«, raspravIjra se u devetom poglaviju.

Pravda

PRVI PRAVN I PRESE.DA".

fo:d:ine 1850. prije ~n. e.,iIinekako u to vrijeme, u.sumerskO'j . zemlji pocinj eno [e umorstvo, Tri COiVj eka. _. brijac, vrUacr:- i [edannepoenatazantmanja - UJbiSe hramsk~g cinovnilka po imenu Lu-Inanu. Ubojice, ·zl:*>g :neikog jos neutvrdenog razloga, potom OIbaVlijesti'se .zern.;u:·Zr\t>v:e:, Nin-dadu, da [e njezin muz ubijen. Asio je ne()lb,i~Xlo,,; ;on!;l ne ortkd nj'ihovu·· tajnu i '0 s1ucaju ne izvijesltli Thadl~z!le.

Ali cak .i U onim danima ruka zakona bij ase duga i dos1Jima, barem uV1i:s:okiociV'iliziran:ojzemlji Sumer. 0 zlooinu obavtjesttse kralja Ur-Ninurtu u njegovu prijestoI~u, a on odredi da slucaj pI'E7sudi nip1lJl'ska Sk!Ulpstina gradana, K!oj'a je obavljala ulogu $llldJ~ ...

U toj ,sikJupStini devetorica [e ljudi glasala da se optuzeni pogube, Objasnjavall sa da bi trebalo pogubiti ne samo tri stvarne ubice nego i zen:u, vjefOijaitno zato stlQ. je presutljelia zloein poSt;o je saznala da je poeinjen, pa se zbog

toga mogla smatrati uta:jivaICioom. .

Tadadvojica Ijudi u sk.upstini progovorise u obranu zene. lzja'V'i'Ji Sill da ona nrje ll1iCestVloiVIala u umoestvu svoga IDliZa i da bi je zavotrelbalo osloboditi.

Clanovi skUipstme siozise se S obranom. Objasndli su da je : zena:Lmala razloga da suti 0 smrti muza, [er se cini da se IDm nije 0 njrOj brinuo, Pravorijek [e zakljucen izja:vom da [e »kazna onih koji su stvamo ubili dovoljna.« Prema tome, rn.purska je sikupStina samo trojicu osudila na smrt.

Za:biljeska !O' tom umorstvu napisana je sumerskim jeeikom na glinenoj piLocici kOljlU jegGdiine 1950.otkopala zajedmcka ekspedicija Orij'enta:1nog instituta Univerziteta u Chicagu i Sveneilisnog' muzeja Univerziteta u Penn, syhl1a:nil.ji. Proucill smo je ipreveli 'I'horldldJacobsen ti ja. Prijevod nekih rijeci i izreka j'O'S uvijek je sporan, ali u .osnovno znacenje ne mozemo posumnjati, J edianugao plocice je ostecen, ali mogltemo nadO'mjestiti manjkave retke sluZe6j. 'se malim otkrhkom jos [edne korpije istog svjedocamst:va.,kJoji je [edna raJnijaekspedicij~ SVeJU:Cilisnog muzeja ortkopa.ila u Nipuru, Cinjemca da Sill se pronasle dvije Impije istog svjedocanstva poikazuje da [e

I odlcka nipurslce sikupstdne U' s~ucajlll »ndjeme zene« slovila u pr.avnickim krugovima Sumera kao znamenit presedan, nesto nalik na odluku nasega VrhO'lVIlog suda.

Nana-sig, sin Lu-sina, Ku:-EnlH, sin Ku-Nane, brijac i Enlil-enam, rob Adalake, vrtlar, uthiH. su Lu-Inanu, sina

Lugal-apindua, 6lU'zbenika nisakua. !

Nakon stlO su umorili Lu-Inanu, Sma Lugal-apindua, oni rekose Nin-dadi, keeri Lu-Ninurte,zeni Lu-Inane, da je njezi:n'rom Lu-Inana ubijen.

Nin-dada, kcerka Lu-Ninurte, ne otvort usia, (njene) usne ostadose ni] erne.

Taj slucaj imij'eSe (potom) u (gradu) Isinu pred kralja (i) kral] Ur-Ninrn'tCi zapovjedi da se njihov slucaj rijesi u nipurskO'j skupstmi.

(Tamo) Ur-gula, sin Lugal- ... , DudU,pticar, Ali-elati, PO'if;,ci:njeni, Buzu, 6Qn Lu-Sina, Eluti,'sin ... -Ea, Ses-~aIa, /nO'sa,c (?), Lugal-Kan, vrPIalr, Lugal-azida, 'Sin Sin-andula, (i) Ses-kala, sin Salre- ... , d:stupise pred skupstmu i rek!ose:

»Oni kOlji su ubild covjeka nisu (vrijecmi)zivo;!;a. Ova trd mnskarca i 'O'iVU ZOOU vaJ:jaro bi pogubiti pred stolicom Lu-Inane, sina Lugad-apindua, nisaku-Cinovnika.« (Tada)Siu .. -Iihim, .. -clnO'IV'Ilik Ninurte (i) Ubar-Sin, VTtlar, istU'pise 'pred (SlklupStinu). i rekose:

»Ne sumnjarno da [e ·UJbijen muz Nin-dade, kcerke Lu-Ninurte, (alii) 'StiO j e zena (?) ucinila da bi i ana trebala biti pogwbljena? «

(Ta:da) se (C1a:n.<)Vi) skiUpstine Nipura okrenuse (njima): '1 rekO'se:

»Zena koju nije uzdrzavao (?fmuz - uzevs; da [e poznavala rieprljatelje svoga muza i da je (po) smrtd muza cula da je bio ubijen- ZJa;S1;o ona ne bio tome witjela (?) Zar [e ona (?) ubila svoga muza? Kazne li se oni (?) koji su (stvarno) ubili; to je dO'iVoljno.«

U skladu s odlukom .(?) sk:upstine Nipura.iNana-sig, sin Lu-Sina, Ku-Enlil, sin Ku-Nane, brtijac, i Enilil-enam, rob Adakale, vrt:lar, bijahupredan:i (krvniiku) da ih pogubi.

(To j e)slllc~j Koji j e rij esila nipurska stkupstina. .

.Nak!On stOl smo preveli ispravu, uOini nam se .s'VT\sisihO'dn:im da njezin pJ:lavolrijek usporedimo S modernom odlukom ka:kva bi se d'On:ijeil!a u slicnem sl'Ucaju. Stoga smo poslald pI"1JeViOld pokojnoen Owenu J. Robertsu, dekanu Pra'VlIlogfaJlmlt.et:a Svetlci}ista u Pennsylvaniji (on je od 1930-45. bio izverrredrsisudac ameriCkO"g VrhQlV'n!O'g suda) iZlam!oIlili goa za m.iSljenje. Njegov [e odgcvor bio veoma zarniml}iv, [er it OVOID pravnom slrucaju modernl stu se suci slozHi sa surnerskim sucima iz davnih dana, i .pravorijek [e ostao ~sti. N avodim I'ij eei suca Robertsar » Prema nasim zakorsima, zena ne bi smjela biti optuzena kao uta:iiva:c. Ut:ajiva:c ne samo da mora znaJbi da ie krivicno ~i'elo pocinjeno,. vec takoder mora prtihV1a~iti, olakSati, utj'esiti ild pomoci 'z;loCiJnou.«

73

Ali nedavno otkriveni vazn! sumerski dokument! ne izvjestavaju nas .samo 0' pravu i zakonu. Godina 1954, u preliminarrnom imjestaju k;oji sadrzi i prijevod citkijih dijelova teksta, opisana je medicinska isprava s prvim covj eIkovim popisom Iijekova. Lij.ecnik j e zaeij elo bio PO'znat u Sumeru Old pocetka pa do kraja treeeg tisruCljeea prije .n. e. Lijecni:k po drnemi Lulu .obavljao [e svoj poztv u Urn, bilblijskom Urn Kaldejaca, vee 2700. godineprije n.e., iIi otprilike 'U to vrij.eme. Ali svi oStali lijeCnicld

4 izvornici iz Mezopotamije objavljeni prije 1954. potjecu iz prvog tisueljeca prijen. e., a ti cesce sadrze caro1ije i vracanja nego neko stvarno lijecenje. Ova pak novoprevedena plocica potjeee cak iz posljednje cetrv:rt;d. treeeg tisueljeea, a u njezinim receptima nema ni traga magiji i caranju. 0 toj ploeici, najstarijem medicinskom svjedocanstvu, raspravlj a se u desetom poglavlju:

Medicina

PRVA FARMAKOPEJA

Neki bezimeni sumerslci. lijecnik, Imji je Zivio krajem treeeg tisu~ljeca pIiije n. e., odLuci da zasvoje suradnike i ucenike prikupi i pobilj,e~i neke svoje vaznije medioinske propise, Priredi ploeicu vlazne gJiine velleine 3,3/4 X 6,1/4 inca, zaoStri trscano pero sve '010 klrinoili.kog zavrsetka i napise klinastim pismenima svoga doba vi~e Old, tuceta svojih omiljelih lijekova. Taj glineni napis, ,najstariji covjeku znand lijeemcki »prtirucnJik«, Iezao j'e u nipurskim rusevinama viSe od eetiri tisuee godina, sve dok ga nije

, .

otkopala [edna amerieka ekspedicija, donrijevSi ga u Sve-

uoUisni muzej u Phliladelphi}i.

Za posto}anje 'DVe plO1ca:ce najprije sam doznao iz izvjestaja mog . prethodnika u SveueilisITom muzeju, dra Leona Legraina, umirovljenog kustosa Babil'onsikOig oajela. U Clan~u objavljenorrn u bi'Ltenu S~eucniSnog muzeja 1940 pod naslovom »Stara nipurska Ijekaroa« SlV'ods'ki se poitmdJio da prevede diosa:drzaja. Ali. bilo jeocito da za takav zadat:ak',nije dovoljno samo znanje klinastog pisma, Nacin izrazavanja u ovom napisu bio je visokospecijali.sticki i tehnicki, a toje zahtiije'Val0 suradnju po~jeSll1li;catrla: na:uka, narocito onoga. kojl se bavi kemijorn. Kad sam postao kustos zbirke pl'ooica. u SveucillSnom muzeju, cestd sam ceznurt;lj'ivo odlazio do ormara 11: kioj em se rrruazilia »medicinska« ploCica i donosio [e na svo] stol da bih [e pro'l1oavao,. Vise no [ednom do1azio sam u napa'Sit da j e pokusanl iznova prevesti. Sreeem, odustajao sam. Svaki put iznova vracao sam je na mjesto i 'ceka:o pogodan trenutak.

76 Jednog subotnjeg [utra 'u prlOlje~e 1953. 'U mo] rU'red ude neki mladic predstavivsi se kao Martin Levey, kemdcar iz Philadelphije, Upravo je bio doktorirao iz oblastl povijesti ZTI.a!JJIooti, pa me upita znam Ii Z;~ kaltveJ?~ee u Sveucilisnom rnuzeju pri eijem biodgonettcWtIrijrfon~'m(ko gaOl pomoei svojim znanj em iz povi] esti nauke i tehnologije, TO' je bila prilika kod'll sam ,eekao! Ponovo sam uzeo ploeicu Iz ormara, ali ova] put je nisam vratio sve dok je nismo barem kako-tako preveli. Nekoliko smo tjedana Levey 'i ja radili na prij.evodlU sadrzaja, SVlOj, 'Slam posao uglaJvnom ograniciona cit'anje sumerskih znakoiVa i na analizu graJITIJatiokog skIOlPa._b-)\~grtin Levey, 'zmjuei i razu:tnijevajuc.i kemijske1i tenno:IO'~epostupke drevnih naroda, ponovo je oziVfio eit:ljrive dijelove prve cOIVjekorve farmakopeje,

Kako saznajemo iz tog starog napisa, sumerski se lljec'uik zaSIVoje lijeU.<Jove koristdo, U1pra'VO'kao '1. njegoiv moderni kolega, bi1jIliim, zi'(ortinjskim i mineralnim izV1Orima. Nje..; g'ovi omi1ie1i nrinerali bijahu natrdjev klorriq (sol) i kali:jev nitrat (sa1itII'la).' IzzivOitinjsJkQiga carstva upot:rebljavao, je mltieko, zmijinukozu i kQrniaeinoklorpo. Ali nahniiS:e je nje~olV1jh 1lj ekova dolazilo iz biljnoga svijeta, od bilj1ci poput kasiie, mirte, esatetida i majcine dusice, i od drveea, na prirnier 'Old vrbe;. kruske, jele, smokve i datulje, Te se Ijekovite smjese pripr,afvljrahuod sjemena, koTlije.na, granCiee, kore iIi smole, te mora da suse spremale, kao i danas, bilo u kMom stanju, rolo u prahu.

Ljekarije koje [e nas lijecnik propisivao bijahu ill rnasti ili proeiiedene tekucine za vanjsku upotrebu, iIi pak tecnOlSiti koie-su se pile. Uobicajene upute za spravljarrie masti sastoiele su se u tome da se samelje [edna Hi vise Ijekovttih biljld, da se taj prah nat:opi vinomod »k'l1- sume« te da se ismjesa prelije obienim uljem st,abJa i ul] em Old cedra, U [ednom receptu, u koj em j e [edan od Ij ekovitih sastoj aka' bila samli'even:a rij eena glina, praSak jevaljalo md:jesihl u vodi i umedu, a smjes:a '8'e' pOitom zalijevala »morsildm« uljem umjeSito uljem od drveta.

Recepti za pmoijeaene' tekueme bijahu slozeniji i s uprutama "0 primje!Ui: Tri recepta (sumerski je teksf; sasvim

[asan) ukljueuju iprolruhavanje. Da bi se tizllucili trazen; 77

principi, sast:oj ci su se morald prokuhat]. u vodi, 'UZ,' dodatak alkalija i sO'li; vjerojatno da bi ucmaik ko!llJacnog ekstrakta bio djelotvomiji. Da bi se odvojile organske tvari, vodena ee smjesa nesumnjivo morala pmoijediti,

iako se to nigdje izraVIlo ne tvrdi. Procjedevinom bi se

tada lijec'j,o, bolesni dio tijela, bilo tako da se njome prskao

ili kvasio. Nakontoga, dotieno bi se mjesto natrio uljem,

uz dodatak [edne ill ViiSe biljrrih Ijekarija. ,

StO' se tii!~ lijekova namljenjenih unutT1aSnjoj upotrebi,

oni SU 561 obiOnolUiZimali s pivom, koj e j'e Sllu.zHo kao sred-

stvo sto ce im dati prijatcn okus, Nekoldko bi se- biljnih Iijekova samljelo u prah i rastopilo u pivu dabi ih 00- lem:ik latkSe popio, Medutam, U jednom sl'Utaju gdje je,

cini se, kao rastvor poslliZilo i pivo i mhjeko, sredstvo 'za popravljanje okusa [e neko neadentificirano »riiecno« (?)

~e ' .

Cak i na osnovu ove jedne plq:cice- jediJnog medleinskog napisa iz t,reeeg td.:suCljeea prije n. e.lroji je do danas otkriven - ooi:glednO' [e Imli1kQ [e zna.c1ajan .biomspredak sumerske fawmakologije.Pl'Ociea nam otkriva,iako neizravno, siroko poznavanje brojnih pdlicno swiZemh ke'mij.skih operacija :i postupaka, Na primjer, za neilmliiko recepata vrijedi UJputa.da ~e biljne ljekadje mOll'ajlU »p'rocistiti« prije prokuhavanja, a to je korak koji [e zaeijelo traZl;onelwliko kemijskih zahvata, Iduci nam pdmjeT pokazuje da je prokuhand ailkalij, kojise kao ,.ljekoIViti sastojak kor1st;]Qi u jednom receptu, vjerojalf;[l;o ~ijski pepeo.dobiven prrlikom ·spaljivanja u jami [edne od OO''Oj-' nihbhljki iz porodice Chenopodieeae (Iiajvjerojatnije Salicornia fruticosa), koj e SlU bogate sodom (natTi3 evim karbonatom). Izdvojen na taj naein sodni se pepeo upotrebljavao u sedmom stoljecu p~ije n. e .. , a u strednj:em vij.eku koristio seza pravljenje st;lakla. S kemijske taicke glediSta, zaJnilmlj-i\7:Qi jes~O' dva recepta Illa naSoj. p~oCiei";kO'ja UIklju<mju alkalij, mijesajiU oV1aj IS tva:rima K:Qije ,sadrle veliku· kOiliciTIIU pri:oodne ,masti, pa 4;laIDO' PlI"od.zvode sla!p'un za vanjsku up6trebu.

78.

Druga tvar koj'u j e nas sumerski Ii] eCn~ . preplSoI vao, Ii. koju je bil10 moguee postic.i. sam? s k.~V'1~-ta:kV1m _P0- znavanjem kemije, jest kal:rJev nitrat ill. sa,litr~:S:u<fu.nD u prema mnogo kasnijim asirskim izvorima, mje iskljuceno dasu Sumerani nadgledald povrsinske odvodne kanale kojima SlU 'ortjecali dilSien.i otpaci, na pr~jer u:rin,.te d~ SlU bilo koju nadenu kristalinska; .formaCIJU UZlnlru.:~ radi prociscavanja.~Dblem rasrtlavljanJ'a. na .s~stav~~ diiJelo:re - menu kojima su -se bez surnnj e nalazili natn]ev klond. i ostale natnijeve i kalijeve .soli, [ednakokao i raspadni produkti dilSionih tv,~i-- - vje~~~<l:tno ~e rj<:sl~v.aD m~odom' EtaJk:c~Ohe kristaazaeije, U Indiji 1 EgrptlU JOS jeuvijek na snazi st;arinski postupak mij·esanja vapna iIi. stare z?uike s raspadnim dusicnlm organsikim tvarm.:a cia ?Il se dobio ~.aloijev nitrat, u kQijem ee sapotcm cijedenjem rastoplJ!lve tvari odvojirtli od nerastopljivih, prokuhati s ~epelpm ~veta k:oje sadrzi kalijev karbonat ii:s:paraVaiIl]ern procje-

. devine dooirti sal'itru (kalijev nitrat),

NO' u jednom pogledu stari ce nas .napis ~stin~ rap;ocar:~ti. On naime ne 1menuje ni [edna; od bo}est.l kO>]I~~ s:u.la.J.~ . kovi bili nsmijenjeni, pa stoga.~e m?'ze~o p'LroCl]eD,lltl nJ.l: hovu terapeutsku valjanost. LlJekOlV1 vJeroJaltno> nisu bill od velike vrdjednosti, jer .se suI?-emki lije~~, k~'o ?_e cirri, rrije sluzio ni pokusom I1'l provjerom. yec~a ovih Ii~ekoIVa bez surnnje odrazava pradavno povjerenje drevnih ~a ... roda u aromatdcna svojstva hilj a. N eki ad recepata POS] eduju i dobre strane - na primjer sredstva zaciscenje. A tvard kao sto su sol i salitra djelovale Sill, prva kao antdseptieno sredstvo, a druga kao sredstvo za zgrusavanjekrvi,

Ovim sumerskim receptima naci cemo barem jos [edan oedglednt nedostatak: oni propustaju da .nam ?dre:de k~~icine koje se uzirnaju priliknm zgotovIJalVan]'a Ijekarija, kao ,i dDzlranje'i 'tlcestaloiSlf; njihove primjene, To j~ n:02~a posljedica »profesionalne _ l~u:b;omo:r:e«,. i s~ers~:.]e 11- j eCIl'tk mozda namjenice presut:to POI] edrnosti 0. kolic1.llama, kako bi saeuvao svoje tajne prednestruenjacima, mQl~da cak i pred svojim suradnicima. Vjerojatnij~ je, m.e,,~ui'llll, da se sumerskosn piscu recepata potankostl 0 kDhcmama nisu cmile vaznima, [er su se one mogle Izraounati manje-

-vise na DSThDVU iskustva u toku pripreme i upotrebe lijekova.

Zanimljivo je napomenuti da sumerskt lijecnilk, pisac na..: seg svjedocanstva, nije prdbjegavao caro[ij'ama i vracan.jru. U oijelom tekstu nema nispomena 0> bogu Hi 01 demonu. TO' ne znaei da je u treeem tisUJcljecti prije n. e.' u Sumeru bila nepoznata primjena amajlija za ilSItjeriv.anje duhova u postuplcu lijoc'enja. Naprotiv, :iSltina je drugacijra,s;f;o [e oeito Iz sadrzaja nekih sezdeset malih ploeiea ispisanih bajanjima, koje SIll njihiovi autori pikaTakteriz!iraIi kao sredstva protiv bolestd. Kao i kasni] e Babilonci, Sumerani su mnoge boljetice pripisiva:ld. nemiloj prj:sUJtlltos;f;i Stetnih demona u t1j elu bolesndka, U stvari, nekih pola tuceta takvih demona spominje se u sumerskoj himni posve ... eenoj boginji zastitnioi umjetnosti i lije'cnistIVa, bD>ginji koja se naziva cas Ban, cas Ninisina, caS Gula, i 01 kojo] je receno da je »veliki iscjeljitelj crno>glcw:og naroda(Sumerana). Medutim,QSltaje nepobitna eudesna cinjelIlica da u nasem - glinenom dolcumentu, 'U to~ najsitarijlOj »stranici« medicinskng telosta otkrivenog do sada, nema ni traga nadstvarntm i iracionalnim elementima.

Otkrice medicimske plocice ,k1oja je napisana krajem treceg tiSluCljeca prije n. €. iznenadilo je calk i ilSItraZivace klinastog pisma, jer se prvi »prirucnik« mogao ocekivati u oblastd- poljodjelstva, a ne medicine. Poljodjelstvo [e bilo st:UJp oslonac sumerske _ ekollOmije, najva.Zniji izvor bogatstva i blagostanja.Nacmi i postupci ohrade polja bili SlU vec uvelike razvijeni prdje 'treeeg tisucljeca prije n. e.Ali jed-ini »prirucrrik« 0 polj'Odjelst:vu kD~i je otkopan na svjetlo dana potjece iz ranog drugog tisucljeea prije n. e. 0 njemu ce biti DijeCi u [edanaestom poglavlju,

79

POll j '01 d je 1 s t v 01

oleo 170?:pri~e~ .. t;., i tako prethodi Hesiodovu djelu ' '81

.gotovo CIJeito tI,LSluclJe.ce. '

Sum~sk.i ratarski »prirucnik« pOIcinj!e rijec.ima:: »U davno vrijeme [edan ratar (ovako) je upueivao svoga sina«. Pravila koja se potom nizu tiou se vaznijih prigodnih posala i radova koje poljodjelac mora robaviti da bi csigurao uspjesan urod, Buduci da je za sumersku raspucanu zemlju oprljusu navodnjavanje bilood prvenstvene vaZnosti, 'U!pute pOlcmju sCllvj etom Imji se tice radova oko natapanja polja: .valja pni!paziti da se voda ne digne previsoko iznad polja; kad ratar' vodu odjaai, mora brizno pazit! da vlaznu zemlju ne gaze volovi i ' ostada tumarala; polje se zatim mora oplijevitli od korova Istrnjjke, te zarim ograditi,

Rataru se potom savjetovalo da clanlOlVe svoga domaeinstva i najmljene pomocndke unaprijed opremi svim POltrebnim orudem, a:latmn, kosarama i posudama, .On se mora pobrinutt da nabavijO'$ [ednog vola za p,Luzenje. Prije riego sto poene pLuziti, rataru valja zemlju dva put prokopati trnokopom i [edanput mort:illmm. Gdje [e potrebno, mora se. upotirijebiti :i cekic da se razmrvi grumenje, Savjetuje mu se nadalje da nadzire svoje radnike :i prigleda ne Izbj egavaju Ii kradom POS'aOl.

Posao pluzenja, a [ednovremeno i sijanja, obaIVlja se pomoeu sijacice - to jest pluga s priklj!uokom koji sjeme iz spremista provodi niz uski Iijevak prema brazdi. Poljodjelca se., upucivalo darzaore osam brazda, a da svaki trak bude dug otprilike dvadeset stopa, I da pripazi kako bi sjeme pado uvijek u istu dubinu. Rijooima »prirucnika«: »Dd:i na olcu eovjeka, sijaca [ecm«, da bi mu sjeme [ednolieno padalo dva prsta duboko.i Aikio mu sjeme ne pada na zemlju kako treba, sijac mora p:romijeJJJiti Iemes, »jezik pluga«. Prema mislj enju pisca, ima i nekoliko vrsta brazda, pa on napose savjetuje: »Gdje si zaorao ravne brazde, pluzi popreone; gdje si zaorao popreene, pluzi (zatim) ravne.« Poslije sjetve, brazde se moraju oc'istiti Old grumenja, da ne bi zasmetalo kldcanju j ecma,

»Na dan kada sjeme proklija iz .tla«, nastavlja s:umerski »pnlruendk«, ratar bi semorao pomoliti NinIkilJimi, boginji poljskih miseva i crva, da ovi ne bi Stebili mladom zitu;

P 8 V 18 A T A8 SKI GOD I s N J A K

Malena glinena plceica koju [e OftJklopa[a [edna oo.nerliCka ekspedici] a u Iraku omoguBila nam. j e da ?hn?IVlffiO ~okurrnenrt<k;Diji je star vise od 35.00 .god~a, te J~ silnovaz~ za po'Vijes:t pOlljodjelSltva i pOIIJodJelskih. t~nlik.a. U god~ 1949-50.eikspedicija pod zdrnzenim pokrovl~erJsrtvo!??rIjenta:lnog iI1JS:tit,urt,a SveuCiHSta U Chicagu 1 SveUCill'SnDg muzeja Univerzateta III Penn:sylvaniji u starom slUIDers.kom sj-edistu Nlpuru tOtk!orpal~. je ~a:p~ velicine 3 ?< ~//2 mca:

Kad Sill j e i:sk.opali, plocioa J e bil~ _veom~ o\Stece~a .• AN posto su je OISIUSiJi, o:cistilii i popra:vill u labD['a~o~JU Sveucilisnag muzeja, mogao se citati gotovo say njezan s~zaj. Prijeovogotkrica u Nipuru ~alo se za,;?,saa:n d~~~ glinef!;ih plocica i odliomaka n~ kOJIl~a ~i~ 5e. C'ltah ra~hcltli. dijelovi ove ratarske »pOlcetnlC.~«, al~mJe bhl.o roogu.ce. da se tekistpoU'zdano proc,tta u clJelos~l1, sve .dok na vrdJcl.:0 nij e iz bio nov nipurSJ~. komad, S trideset 1 pet. redaka 1Z

same sredime SlalStavka. ' ,/

ObTIOIvlj:eni napis, dug 1 09redalka, ,S'astoj.i se 'O~ I_llza naputakakOlje,poll'jodjelac ~puJcuje~vome~'~nu dC:.,hi: ga po= ueio u godtimjim raltaJr.slk:llll1, radovima kOJII.zapaCID}U ~ na. tapanjem Ipo1ja u maju i junu, .a zavrsavaju ~oII1!U.saJnJe~. 1 prosijavanjem poznjeven:og Zita :u aprilu 1 maju, Prije OIV'OIg nipurskog nalaza, 1Z drevnih vreme~~. plOrzinaita. Sill nam dvasliena raJtarska »pI':iJruCinika«: VergillJeve nadasv~ slavne i vwoiklO poetiene »Georgtje« i' H~'io~o¥ »~ad 1 dani«. Potonji, daleko stariji ad PEVoga, :r~eroac:to:1o je na .. pfsan u osmom ,V'ije~u prije n. e. St'O se t~lce nasega nov<:ObI,1D,vlj!enogSiumerskog dokumenta, on je nastao negdJe

~2 trebalo bi ta:kodei' da zaplasi price. Kada poraste dovoljno jeoma da prekrlje usko dno brazde, valja ga zaili.ti vodom; a kada je jeoam dovoljnogust da poikrije pOilje ka'O »rogozina udubinu viamca«, potrebno iga je jo:s 'jednom zaliti vodom. Treei put ce zaliti »kraljevskr» zit.o. Frirrujeti ]Ji tada da vlazno zinO' rumeni, to' [e znak nemile bo~es;ti samane koja [ezaprijetila rjetini. Ako se pnihod poboljsa valja ga i pO' eetvrtn purt navodniti, jer ee tako donijetii osobiti v:i:saik od 10 postotaka,

Kad dode vrijeme zetvi, ratar ne trebaceikati dok se j eearn prigne pod vlastdtom tezinom, vee ga treba poiZnjeti »u danu dek j e j-os 'U snazi«; to' zna.ci, u praf\7li trenutak; Prilikorri zetenja zajedno rade tri cQivj,eka- zetelac, klasO'ber,li treci eij1 posao nije sasvim [asan.

Mlaeenje zit,a kloje slijedi odmah po zetvi obavljalo -se pomocu malj a k;O'jli se kroz cita:Viih pet dana pOlvla:cro amo-tarno pO' nahrpljenom .klasju, Jecam bi se tada »otvarao« pomoeu »OItV:aIlaca« .koji suvuikl~ volovi. Sada se, medutim, zrnje zaprljalo jer je dodirivalo tlo, Stoga, nakon podesne mohtve, zrn] e se resetalo vilama, polagalo na pruce i tako cist:iIO' od . blat a i prasine.

Napis zavrsava tvrdnjom da. nabrojeni zakoni poljodjel-

Da bi se citalac osladio nepatvorenim okusom pri[''UCn.iIka, 83

prvog ratara 'U pisano] pO'Viij est.icovj eka, evo doslovna prijevoda njegowh prvih osarnnaest redaka. Ciltaooamo,...

limo da ddi na umu da [e prijevod u nekim odsjeecima pokusan, 'jer te~;t vrvi od nama nejasnih i zibunjujucih tehrrickih jzraza. Prijevod k'Oji slijedi (on ce se nesumnjivo jos uSlavrsiti, kako s godinama bude napredovado

nase znanje sumerskog jezika i kulture) za prvu Sill PQtrebu priredili Benne Landsberger i Thorkild J acobsen

- 1stra:.ziViaci klinastog pisma iz Orij entalnog instituta ' Sveueilista u Chicagu - 1 autor rocve' knjige,

»U davno vrijeme jedan je ratar (ovako) upucivaosvoga sina:

Kada se budes spremao da obradis polja, pobrini se da otvoris brane za navodnjavanje (tako day njihova voda ne na'Qre previsoko u nj (polje). Kada ,odjazis vodu, pripazi da vlazna zeml}a poeiva smirom; ne dopusti da je gazi lutajuci vo. Razgoni tumaroia i smatmj je ugradenim tlom. Oeisti je sdeset uskih sjekir:a (koje ne teze vise) ad % funte sv'aka.N jezinu strnjiku (?) treba iseupati rukom i. v~zati u sveznjeve; njezini uski otvori nest at ce pod dr~ ljereom; a Isve eetiri strane poljja neka se ogr:ade. Dok polfe gort (pod ljetnim suncem) neka se razdijeli tui jed~ nake dijelove. N eka tvoje oriuie zuji ad mara (?). Preqae« Janna trebabiti c.vrsta, tvoj novi bie valja ti uevrstiti eavlima, a biealje na koje ti je stari bie bio uem'scen neka poprave djeca tezoka.«

Ne samo njive vee i povrtnjaci i vocnjaci bil; su izvori sumerskog ekonlOImSikog· bogatstva, Jedna od uglednijih vrtlarskih tehnfka koje suse u Sumeru primjenjivale od najranijih dana bijarse 'Uz.gajlivanje sjenovitih is:t'alba~a, 'll uzgajalsstu - 1;'0 jest sadenj e stabada rsto bacaju sir'Oku sjenu da bi se vrtne biljke zaSititile od sunca i vjetra. 0 tome nas izvj ersnav13.' jedna surnerska pj esma skojom eemo seupoznati u dvanaestom poglavlju."

Crte,z 2. Prizor s oral'lj(J. To je rekonstrukcija prema .criezu 5 nekog pecatnog valjka na plocici i:.; NipurQ koja se netezl u Sveucilisnom muzeju. Obratite pozornost na uredc] za sijanje na plugu.

stva nisu ra1Jarevi, vee boga Ninurte, sina i »pI:aJViQlg ratara« vrhovnog sumerskog b'Olzanstva, Eniila.

Vr tLa r st v o

Izraelce. Drugo,alllltor naseg drevnog mita cimi se da 8S

raijasnjava p~ijeldo uzgajanja sjenooitih stabala, i tako otkriva da je vrtlarska tehnika sade:nja sjenowitogdrveca

u basei ili sUlma,rk!u- kako bi se biljke. zastrtile od vje-

tra I sunca - bila poznata ,i primjenjivana prije nekoliko' tisuca godina, Evo zapleta mita:

Jednom davno zivtq' je vrtlar po imenu Sukalituda koji, usprkos svo] svojo] radinosti, nijeimao nikakva uspjeha u vrtlarstvu. Iako je brizno zalijevao vrtne brazde i Iijehe, biljke su venule. Divlji <SiU se vjetrovi nabaclvali u hje-

. govo lice »prahoni planine«, Sve ok!oeega je s muikom nastoj ao (k:tenu]:o, bi na zlo. On stoga upravi oci na isrtok i zapad put zvj ezdanog neba, prouci znamenj e, promotri i prozre bozanske zakone, Stekavsi tako novu mudrost, zasadi (jos uvijek neustanovljeno) sarba:tino stable 1..1 svom vrtu, stable elja siroka sjena traje od izlaska do zalaska sunca. Zahvaljujuei OV1om Sukal'itardinom vrtlarskom pokusu vrt probuja .i raz:bolkorli se svakojalcim cvijecem I, .

. raslinjem.

J ednoga dana bogin] a Inana (sumerska blizanicaigrcke -1 Afrodite i rimske Venere) proseta nebom i zemljom pa legt}e da odmori robescutje10 tlije10 nedaleko od 8uikalitu-

dina vrta. On ju je kriomiee promatrao iz prikrajka vrta. Tada. se okoristso njenom malaksaloscu i oblju:bi je. U svitanje, kad se pomoli sunce, Inaria se zaprepastena ogle-

da oko sebe i odluei da pod svaku-oijenu otkrije smrtnika

fuoj,i ju je talk'O grdno osramotio, Stoga onaposalje u Su- .

mer t11i kuge: najpri] e napuni sve izvore krvlju, tako da se ga-:jevi palmi i vinogradi natopise krvlju, Potom posalje

na Sumer TuSiraoke vjetriue'i oliuje. Kakva je bila treea posast nije posve jasno,jer su reci 1mji 0 njoj govore

isuvise isprekidani. .

U sprkos ova tri pomora Inani ne pode za rrukom da pro .... nade svog obescastitelja. Po svako] od ovth' posast; 8:ukaHtuda bi se obreo 'U kuci svog oca i kazivao rnu 0 opasnosti kto"ja mu prijeti, Otac je savjetovao sina da se obrat! braei »ernoglavim Ijudima« (narodu Sumera) i da se nastani blizu gradskdh naselja. Sukalibuda poslusa savjet i zato ga Inana nije mogla ortkriti. Ona s gorcinom shvati da se

i za poeinjeno oskrvnuce ne ml():ze osvetiti. ZaJI;Q naumida

\

PRVI POKUS1 SAD'ENif / S J E N 0 Y rr 1M S 1 A SA l A

Kao jednogodisnji profesor Americke skole za orijentalna tst>raitivan}a, i kao predstavnik Sveucilisnog' muzeja otpu-. tovao sam 1946. godine 1..1 Istanbul i Bagdad. U Istanbulu sam proveo rieka cetirL mj eseea i kopirao vise od stotinu plocica i fragmenata sumerskih epova I mitova, Vecina kopiranih primj eraka bij ahu sasvim mali i srednj e veliki odlomoi. Ali medu njirna se naslo i podosta sasvim velikih ploeica - na primjer O[lR p10eicas dvanaest stupaca, ispiSana dogodovstinsma iz prvog »rata zivaca« (vidi eetvrto poglavlje); ploeica s, osam stupaca ispisana prepirkom izmedu zirne i Ijeta (vidi osamnaesto poglavlje); r plocica sa sesrt stupaca sa stivom dotada nepoznatog mita koji sam nazvao »Inana i Sukalituda: vrtlarov smrtni grijeh«.

Tajp()ls:ljednji dokument mora da [e izvorno iznosio 6 X 7,t/4inca, ali danas OO08i svega 4/14 X 7 inca. Prvi i posljednji stupac gotovo su posve un:iSteni, ali preostala cetim dopustaju nam da procH;.amo svojih dvije .stotine redaka. teksta, gdje ih je vise od polovice neokrnjeno. Kakio . je sadrza] mdta postepenoibivao jasniji, postade oeito ne samo da mu je zaplet ponesto nesvakidasnjt vee da je pjesma silno znacajna u jos dva smisla, U prvom redu, ona opis:uje zgodu s boginjom koja se razgnjevila zbog bezboenog' cina j ednog smrtnika i koja zato vodu cijele zemlje promece 'U krv. Jedina paralela ovom motivu »krvavekuge« u ejelokupnoj staroj knjizevnosti jest prica iz bib]ijslwg Exodusa, u kojoj J ehova pretvara vode Egipta u krv kad ono faraon odbija da oslobodi zarobljene

86

Sukalituda, ' .... , '

kad [e zali.ievao brazde,

kad je kopao odvode kraj lijeha, ... '., spotakne se 0 korijenje, posjece se na nj' divlji su ga vjetri, sa svimSto su nosili,

s prahom planine, u lice udarali,

po njegovom .. licu i ... rukama,

oni su duhali, on ni.ie znao ..

On (zatim) uzgleda k zemljama u dubini, pogleda zvijezde na ist;oku,

uzgleda zvijezde na zapadu,

zl;Lgleda se u povoljrw ~namJenje neba, od ispisanog neba . nauci znake,

shvat.i odatle kako da provede bozanske zakone, prouci naredbe bogova.

U· vrtu, na pet dO' deset nepristupnih mjesta,

na tim mjestima on posadi jednodrvo kao zastitni pokrov, zaStitni pokrov drveta- s a r ba t u drveta sirDkog hlada, njegova s.iena ne nestaie

ni zorom, ni 0 podne, ni u suton.

Jetinooa dana moja kraljica, kad je prosla nebo, ,prosla zemlju,

Tada, ta zena, zbog svoje vagine kakvu li pocini stetu! Inana, zbog svoj'e vagine, sto Ii ne ucini!

Sve izvore zemlje ispuni krvlju,

sve ga.ieve i vrtove zemlje natopi krvlju,

robovi sto S'l1. dosH da skupljaju suharje pili su samo krv, robinje stD su dDsle da zahite vode z,ahitise samo krv, »moram pronaci onoga tko me obljubio, ma gdj'e bio«,

kazola ona.

87

pode u Eridu, U k~6u sumerskog b~ mudrosti Enkdj.a, da u njega zaiiste savjeta i pomoci, vdje se teikstprekida, pa ne znamo kako se pIiica zevrsila.

" ~VD s~o slijedl pokusni je prijevod [ednog citljivijeg dijela pjesme:

Inana, 'kad. je prosla nebo, prDsla zemlju, kad [e proSla Elam i Subur,

kad je prosla .... ,

sveeenica nebeskog hrama(Inana) sva umorna priblizi se _ . (vrtu), cvrsto zaspa, Sukalituda je spazi iz prikrajka svog vrta, ....

obljubi je, poljubi je, .

vrati se u prikrajak svog vrta.

Ali onoga tko .ie obljubi Ona ne proiuuie, jer mladie je u kuCu svog oce usao, Sukalituda je ocu svome kazao:

»Oce, kad sam zalijevao bmzde,

kad samkopao odvode k')'laj lijeha, .... , 'spotakoh se 0' korijenje, posjekoh se na nj;

divlji su me vjetri, sa svim sto su nosili, s prahom planine u lice udarali,

po mame.. licu i.. rukama,

oni su duhali, ja nisam znao ..

Ja (zatim) uzgledahk zemljama u dubini, pogled:ah zvijezde na istoku,

uzgledah k zemljama u visini,

pogledah zvijezde na zapadu,

zagledah se u povoljno znamenje neba, od ispisanog neba naucih znake,

shvatth odatle kako da , provedem bozanske zakone, proucih. naredbe bogov€t.

U vrtu, na pet do deset nepristupnihmjesta,

na tim mj,estima posadih jednodrvo kao zastitni pokrovo Zastitni pokrov drveta - sa r bat u drveta sirDkog

hlada -

njegova sjena ne nestaje

ni zorom, .ni 0 podne, ni u suton.

J ednoga dana moja kraljica, kad je prosla nebo, prosla zemlju,

Svanu zora, iziae sunce,

zena seogleda oko sebe u stravi. Inana se ogleda oko sebeu stravi.

Inana, kad je prosla nebo, prosla zemlju, kad je prosla Elam i Subur,

kad je prosla .... ,

sueeenica nebeskog hrama sva umorna priblizi se (vrtu), cvrsto, zaepa;

~'8 ,spazih ,je iz prikrajka svog »rta, obljubih je, potjubih je,

vratih se u prikrajak svog vrta.

Svanu zora, iziae sunce.

Zenfl se ogleda oko s~be u stravi, Ituma se ogleda oko sebe u stravil

Tada, 'ia zena, zbog svoje vagine kakvu li pocinistetu! Inana, zbogsvoje vagine, sto Ii ne ucini!

Sve izvore zemlje ispuni krvlju,

sve gajeve.i vrtove zerrilje natopi krvlju, .

robovi Sto su dosli do; skupljaju suharje pilisu samo krv, robinje Sto su dosle da zahite vodu zahitise samo krv. »Moram pronaci onoga tko me obljubio«, kazala ona.

Ali onoga tko je obljubi ona neprtnuuie,

[er oiac njegov ovako mladicu odvrati,

otac njegov odvrati Sukalitudi: .

»Sine, nastani se pokraj gradova tvoje brace,

. upravi korak svoj put svo,ie brace, crnoglavih ljudi, ta zena (Inana) neee te naCi u srcu svih zemal_i.a.« On (Sukalituda) nastani se kraj gradova svoje brace, upravi korak svoj svojoj braCi, crnoquusom. narodu, ta zena ne naae njega u srcu svih zemalja,

tada ta zena, zbog svoje vagine, kakvu li pocini ,Stetu! Inana, zbog svoje vagine sto line ucini! ....

(Dalje se orpisuje druga posast)

. sumerske mdtove i epske bajke, usprkos emj enieti &to su se ove .zbog svoje knjizeV'Ile svrhe obracale vise 1J1oibr~i1ji

i masti nego razboeu i logier. -

, .

89

Okrenimose sada od materiialnih stvartk duhovnim, od tehnologiie prema £UOiZorfij\i. N emamo razloga SIU!II1njati {fa I Surnerani treceg tisuel] eca . nisu razradili priliicnlQ mnogo metaf'izickiih i teo[ogijskih pojmova 1:coji, iako nikada Iasno iskaoza:ni, postadose man] e iIi vise obrasci za cij eli Bliski <is'tioik, te ostavise tcragacak na hebrejskim i kr's:canskim dogmama kasndjeg doba. Neke vaznije od tih pojmova obradto isam u trinaestom poglavlju, gdje sam ujedno razglobio one uglavnom neizrazene i nedoreeene racionalne i logicke zakljucke ikoji iz njih izviru. Trinaesto

, poglavlje takoder ce nampoikaz.atli kako SIll sumerske intelektuelne spekulacije i f.i11ozofsiki zakljucci bili odvo[eni svaki za se, i kakn su se' u prvom redu pozivali na

F i Lozof ij a

»sli] epiti «iz sumerskih khji:zevnih dj ela, naroeito iz mitova, epskih priea i himna.

Kojisu to »znanstveni« podaei koji su im bili dostupni i na koje .su 'se oslanjale njihove pretpostavke, a na osnovu kojih su se njihove fillO!zlO.fsike spekulaci] e suzavale do teollos~ih' izV'jesIlJOsti? Po misljenju sumerskih ucitelja i mudr~~a gl~lL.S.~~~i .'sv~ir:,a nebO':i z~~l;j a? i uist~nu, v~JlhmTnaziv ~~~_~IY~l~lQrze!Il1ca k!oJa znaei »nebo-zemfJa«. ZemlJU SlU zamisljali kao plosnati disk; nebo, prazan proster, pri vrhu i dnu obrubljen krutom pO'V1I'1sinom U obflk:u lflka, StlO [e zapravo hila ta nebeska kruta t;vaJr jOis je ulViijek nejasno .. ,Sud~mo ii po tome da joe sumerski naziv za kositar »nebeska kovina«, mozda se radrlo 0' kosttru. N adalje susmatrali da izmedu neba i zemlje 'Post'Oji tvar koju Sill zvali IiI, rijee cije je znacenje ortJpriliike »vjetar« (zrak, dah, duh); eini se da Sill na,}vazn:ije 2inaeajike lila bile poikret i sitrenje, te stoga ta rijee grubo . OIdgoiVara nasem pojmu atmostere: Sunce, Mj esec, planete i zvijezde stajacice, drZalo se, napravljeni su od 'iste materije Old koje i atmosfera, tek sto su posjedovadi dodatno svojstvo ,sj<aj a. Na .SV1im stranama, pri dnu i na vrhu, »zemdju-nebo« oikruZivaliO' [e bezmjerno more u koje je svemir na neki na:Cin bin ukovan i upaoeen.

Polazeci 'Old tih osnovndh 'pretpos!f;lavki o strukturi svemira, koje su im se einileOiCitim i nesumnjivim cinjenicama, sumerski su mislioci izgra:dilli i podesnu kOlzmogo¢ju. Natjp['~je je, zaikljuc~se, postojalo prvotno more; '0 mJOW 'SIU misifili kao 0 vrsti »prvog uzroka« i »prvog pokretaea« i nikada se rdsu pd.tali j e Ii u prostoru i vremenu iSt'a p:rethodiilo moru. U t:om se »prarnoru« na nelki naein zaeeo svem~r, »nebo-zemlja«, kOlji se sastojao od nebeskog lfrka sto Be nadvio iznad zesnf e i srastao s njom, U meduprostoru, dij eleci nebo .odzemlje, kretala se i sirila »atmosfera«. Od atmosfere blijaibJu sacinjelIla svijetlleca tijela '_ Mjesec, Sunce, planete i zvije~destajaC:ice. Nakon razdvajanja neb? od-zemlje _ i stvaran] a s:vj etlosnih zvj ezdanih tijela

bi .stvoren sav bdljni, zivolt:injski 'i oO'vjeeji zhtot.

Tko j e Slbvoruo taJj svemir, tko njime ulpravlja, dan za damom, godinu za godinom, vjekorvima? Dokle god seZu

91

PH V A C 0 11 J EK 0 V A K 0 t MO G ON U A I K 0 Z M 0 to G U A

~u:merani ni.s1u uspj~~ :~viti sustavnu filozofiju u U:obicaJe[)j?m. sml:slu)e T1'J~Cl. Nikada im nije pado na um da -se UlPlt~IJ'U '0 necemu sto se odnosi 'ra osnove stvarnosti i saznanja, pa stoga niSIU stvorili praktieki nistasto hi odg0Y'a!ra1:o fil~~od~skoj podvrsti koja se danas opcenito naziva ep~stemO'I\OIg1Jlom. MeauWJ:!1 umovali SIU '0 priroidi, narocito 0' .1S~~U S'vem~ra, i ~ nacirni na 'kiOl]l se on zbiva. Vrlo j e vJ:I'IOJ.a.t:nOl da se u trecern tiSiUlcTjecu prije n.e. u Surrieru pojavila !~upi~a };nisHlaea i ~eitelja kO'ji Sill, U traganju za ,zadovo:I.J aV~.JUClffi odgovorima na neke problema po;taknute njihovim umovanjem 0' 'ko~mOls:u stvortli kozmologiju Ii teologiju rnisaono tako .uvjerlj,i~ da je njihov n~.u:k postao os~o~nim vjerovanjem ~ dogmom velikog dijela starog Bhskog istoka.

Te.iki~zm0l101~ijls!ke ideje i teologijske spekulacije nisu nigd]e jasno iskazane pomoeu filozofslcih termina i sustavnih tvrdnji, . Sumerski filorzlod:i nisu uspjeli oltkriti ono nadasve vazno misaono crude s kojim smo Se mi srodili: zn~stvent; ;netodu definiranja i uopcavan]«, bez kojih nasa dam.a~n} a n.a:uka nikada ne bi dostigla takav domet. Uzmemo 11 cak jedno srazmjerno tako [ednostavno nace[o kao sto je rracelo uzroka i posljedice; vidjet cemo da sumersk.i mi:sli~ac, ia;ko potpuno svjestan bezbrojnih konkretm~ pr'~Jera ~Jeg,OIv~ oCitovanj.a, nikada i ne pomislja da ga izrazi u OIblikJu opceg, sveprisutnog zakona, Gotovo sve .. I?-~se pOidatke. ~~ sumerskoj filozofiji, teologiji,' kozmolOglJ(l '1 kozmogoniji moramo naprosto » iseeprkati« i potom

u proslost nasi pisani spomendci; sumerski su teolozi aksiomat~~ pretpostavljali da postoji [edan panteon. ~oji se sastoji 'Old skupine Ziivihbiea, oovje'kQil.ikih pO' obliku ali nadnaravnih i besmrtnih, koja, iako smrtnom okUp.~d-

, lj.iva, vode ~ na~gledaj.I:I svemir u skladu s dobro smisljemm pla'llo,,:una 1 zallroilllma propisanima u sikladu s njima, Svaki. od tih antropomorfnih i nadljudskih stvorova brinuo se., nagadalo se, '0' nekom narocitom dijelu. svemira kojim [e upravljao 1?rema odredenim pravilima i p[''Opisi~ mao OVQ .111 OlJ1l0 od tih stvorenjabrirrulo se 01 veliikim prost:ra:n~~vimil neba i zemlje, mor-a i zraka; glavnih zvjezdanih tijela, Sunca, Mjeseca i planeta; atmosferskih sila kao StQ su vjetar, oluja i orkan; a ria podrueju Zernlje, 0' prirodnim pojavama kao Ste SiU l1ijeke, planine i ravnice. 0 "tvorevinamakulture kao stosu gradovi i drzave, nasipi i prokopi, polja i njive; calk i 0 orudu kao sto je trnokoo lonearski kalup i plug. . .L ,

~~ko se n~ je,dno 'Old tdh corvjeJkoJjJdh bica nije dalo vidjet'i ocima, to J e jasno da sru sumerski teolozi svo] e aksiomatske pretpostavke temeljili na logiekom zakljru:ciku. PosluZiili su se kljucem'ljudsik'Og drustva - onakvim kakvim S¥ ga pcznavadd - i zakljrl4civali od poznatog na nepoznato. Opazili SiU da 0 zemljamaI gradovima, dvorovtma iT .hramo,vima, poljima i njivama- mkratko, 01 svim moguoim ustanovama i poduzeeima - vode skrb, nadgledaju ih ~i njima upravTjajru ljudska biea, bez kojlh SU Zlemlje i

gradorvi pustd, hramovi i dvorov! propadaju, polja i njive pretva!I"Iaju se 'U pustos i divljin», Stoga, zacijelo, i svemir 1 sve njegove raznclske pojave moraju takoder cuvati i nadgledatd, vodit'i i prigledavati ztiva biea u l!j'Uldskom

\ obliJklu. Ali kako je svemir daleko veci od svih Ijudskih naselja MU!pnO', i kako mu je .raspored daleko s:loeeniji, t~ ziva bica QoitO' mO'l'ajubirti mnogo moerrija i djelotvornija Old obianih Ijudi, Prije svega, ona mora da srubesmrtna. Inace bi se svemir po njihovo] smrtii pretvorio u kaosI svijetu bi dosao kraj- a to' ISU pOSlljed1c~ koje se zbog vrlo razumljivih r.a7jloga sumersilmm "metafizicaru nisu svidjele. Svako od tih nev~dl'jivih, antropomorinih, k tome nadljudskrih i beSJ;Ilrt'nih biea Sumerani su o;znacili rijecjru dingir, .sto bLsmo prerveU rijecju »bog«.

Kako je djelovao taj bozanski skup? U prvom redu, Su- 93

meranirna se Cinila:. razboritom pomisao da svim bogovi ..

rna; clanovirna skupa, ne pripada ista vaznost ni polozaj,

Bog >?zaduien«, za trnokorp ili loncarski kalup jedva da se mogao mjeritd s bogom koji se starao 0' Sun cu. Niti se bog nasipa i prokopa smio izjednaciti s bogom skrbnlkom Zemlje kao cjeline, A po analogiji s poliitickom organizaoijom ljudskoga drustva, bijase im prirodno pretpostavitd

da se na ceLu panteona nalazi bog koga su svi 'Osl1;ailJi bogovi priznavali kral] em i vladarom .. Funkcija sumerskog pan-. teona zamislj ena j e kao :funkcij a slrupmilne s kraljem na

ceLu, njegove llaIjya#nije s:lfllpmgSaJSj;\oj'ale~u_se, QdJ3'~~rn bogova koji »p(roglasavaj.u:S1Jdb_i!lg_~,~j,Qd pedeset onih

koji su se naziva~L::_y-<1-~illlima«. No, jos znacajriiJa'" podjela KOjU'SU sU'merSiki teoloai vidjeli unutar bozanskog skrutpa bijase ona izmedu stvaralackih ~ nestvaralaekih bogova, poj am do kod egasu CL08li na temelju s~OIjih kozmo- 1018mh raematranja. Prema tim razmatranjima, osnovne kornponente svemira . bij ahu nebo i zemlja, more i atmosfera; svaki drugi ,svemirski fenomen mogao se zadesiti samo unutar [ednogaod spomenutih podrucja, Stoga im

se ueini razumnim da cetvorica bogova Sto nadziru rt'ebo, Zemlju, more i zrak proglase bogovima stvaranlja, a jed-

noga od cetvoriee i strvOlritelj em svake druge svesnirske pojave, prema planovima koje su postavili sami bogovi,

U pogledu stvara1acK'Og postupka ovih bogova sumerski su teoilozi razvili doktrinu koja je postala 'dog1mom posvuda

na Bliskom dstokm - doktrinu ostvaralackoj moei boza:nske. rijeci, Prema toj doktrini, sve ~o stvaralacko .boeanstvo mora ucinitd jest da smisli nacrt, iz.g'Olvori rijec i

kaze ime. Vjerojatno je pojam 01 stvarailack'Oj moci bozaJnske rijeci proistjecao iz zakljp;cka po analogiji s Ijudskim. drustV'Qm.' Ako j e kralj Ijudi postizao gotovo sve sto

j e ,ze]iO' svoj om zapovij eseu - izgovori vsi tek rij ec - besmrtna i nadljudska bozanstva 51;101 se staraju 0' cetiri svemirska carst:va pastiei ee jO's nmogO' vise. No mozda je

ovo »olak:o« rjeSenje kOll1llolosk>ih pitanja, gdje s.u rnisao i

djec jedinQl presudni, sarno odrazpociva da se· pobjegne

u carSltv:o ispunjenih zelja, Sto je karakterisif;icno, za gortovo

sva Ijudska bie,a 11 vremenirna nepQgode i sl1;radanja.

94 N a sliean SlU nacin sumerski teolozi dosH do njima zadovoljarvajuceg mertafiziekog izvoda, koji tumaci sto. [e to s:to omogueuj e da se j ednom stvorene koemieke sustine i ku:lturne pojave odvijaju konttnuirano i skladno, bezsukoba i zbrke, To je pojarn kojega izrazava sumerska rijec me, cije [e taeno znacenje jlos u:vijek riepoznato, Opcenito, me kao da OIznaauj cskup pravila :i odredaba za svaku svemir ... sllml pojavu i kuiLtumti fenomen; kailrobi se jednom zauvij ek odvij all,i IU skladu s planooirna ko·j e su postavilt bogovi stvaraoci. TOI j e j'os jedan povrsinski, no oNto neji jalov odgovor na rierjesiv kozmoloski problem, OdgQiVOIl' koji. je osnovne teskOice samo prekrio. naslagom beznaeajnih rijeci.

...-- Sumerski Ijudd od rpera nisu bili odnjegovali i1mjj:zevnu V1rstukoja hi se na bilo koj'i naein mogla usporediti sa sustavnom obradom njihovih fi1oZlofsk!ih, kO\zffioloskih i teoloskih, pojmova. Moderni proueavatelj prisliIljen [e da »ispabirei« .te pojmove iz brojnih mitova, do. danas odgonetnutih u cje}ri:nii :Hi djelomice, A to nije lak zadatak, [er se tvorci mitova i rijihovi pisci ne smijti brkati s metafiZicarima i t:eOlloz,iJrna., Oni 'SIU kao suprotni polovd, i psiholoski i ponaravi tonko OIprecn!i premda su oo;itlO -- 0' tome ne :moze brtisumn] e - bUi of }edna te ista osoba.

Pisei.metova bili ISU pisariI pjesnici kojimanajvecma bi[ase doislav'ljenja i velicanja bogova i njihovih podviga, Za razlilcu Old filozofa, '0IIlIi DilJSU marili da ' otkrivaju ko-. zmologijske Ii teolloglijske dstine. Prihvacali SIU utvrdene teoloske pojmove i postupke ne razbijajuei glavu 0' njiho- ' V10m porijeklu i razvoju, CHj tvoraoa mitova bij,atSe ueiriiti pripovjednu pjesmu koja bi objasnila, ova] Hi onaj pojam i obica], na naein kOljli ce bit'i Gopadljiv, zanosan i zabavan. Njih se nisu 'ticadi dokazl i prooudokaza namdjenjeni razumu, Njima je u prvom redu bilo stalo da ispiI'~caju ZigOdJU koja ce djelovat! na cuvstva, \St'oga im glavno knjiZevno OIrude 'I).e bijas:e logika i um, vee masta i uobrazihlja. Kazujuei priem, orvi se pjesnici nis'U- ustrucava1i da izmisle pobude i zbivaJnja ikojima k!Orijen mpoSto ne -bijaSe u raz1ozitoj ,i spekulativnoj mtsli, a koji su slika i prilika ljudslkih post1upaka. Nit:i ISiU ok.l!iji.evailii da p['ihvate motive

_ legendi i,'narotdn'Olg predanj,a, koji nisu imaM niSta zajed-'

nicklO s racicnalnim kozmoloskim istrazivanjem li zaikljuCivanjem.

Brkanje surnerskog pisca mitova s' fil000!fom zbnnilo [e neke moderne proucavatelje staroorijentalne misli, narocito orne koj<i 'SiU u znatnoj rnjeri pod utjecajem tirenutacnih zahtjeva za »spasavanjem« radije nego za »istinom«, te ih dovelo do toga da Hi precjenjuju dli potcjenjuju duh starih naroda. U jednu rruku, umovall su, drevni su narodi bili mentalno nesposobni za logic no ,i inteligentno razmisljanje 0<. kozrrp;icki:m probiemama, U drugu rruku, dokazivaili+su, stari SiU narodi bili blagOiSl/Qivljeru S' intelektualno »nepokvarenim« mitopoetskim duhom, koji je po prirodi duboik i i:ntuitivan te stoga mlOze prodrij eti u kozmicke 'istine daleko pronieljivije Old modernog duha s njegovimmial'itickimri intelektualnim pristupom, Takvo [e mudrovanje uglavnom besmislica. Zreli}i Ii misaoniji sumerskrmdslilac b10 je umno sposoban da 'logicno, i :povezano razmislja 0. bilo kojem pitanju, UJkljueuj1uCi i ono koje se tice porijekla i dogadanj,a svemira. To sio nije raspolagao nd s kakvim naucnsm podacima bijase kamen spoticanja, Nadalje, nedostajalo mu [e i takvo osnovno misaono crude kakvo je dedinicija i uopeavanje, a .osim toga, praktitcki nilj e imao uvida u process rasta i razvitka, jer mu naeelo evolucije - koje Be danas cini tako ocigledno - ni u koliko ne bij ase poznato,

Nema summje da ce [ednoga dana u buducnosrtJi, kako se

. bUGU gomilali sve nevi i novi podaei i otikrica dotada nesanjanih Intelektualrrih oI"uda Ii vidika, iziei na vidjelo ogra:nicen}a Ii nedostaci filozota i ucenjaka nasega vremena. Tu, medutim, nalazimo jednu zna,ca:jnu razliku: moderni j e mislilac obi~cno spreman da prizna relaiiV'IlJost svojih zakljucaka i s nevjericom se odnosi prema svim apsolutrum odgovorima. Sumerski mislilac ne postupa tako; 'On je trvjeren da \SU njegove mdsli savrseno ispravne i da je tacno UJplicen ustvacranje i rad rsvemira.

Imarrno li neko svjed'ocanstvo to sumersikoj ikoncepdji nastank-a svemira? Na's je glavni izvO[' uvodni odlomak u po.emu koju sam nazvao »Gilgames, Enk~du i podzemni svijet«. Sadrzaj ovog spjeva opisao sam u dvadeset i

95

96 trecem poglavlju. OnO' Sto nas trenutacno zanima nije djelo u ejelini, vee uvod, jer sumerski pjesnieti. obicno zapoeinju svoje rnitove i, spjevove s koemoloskim izvodima koji nemaju neposredne veze sa. spj evom u ej elini. Dio uvoda u poemu »Gilgames, Enkidu i podzemni svijet« sastoji se od ovih pet stihova:

Kada se nebo od zemlje otrglo, kada se zemlja' od neba rastala, kada se ime covjeka utvrdilo,

kada [e (bog neba) An odnio nebo, kada je (bog zraka) Enlil odnio zemlju ...

Radeei ria prijevodu ovih stihova analizirao sam ih i ustanovio da sadrze we koemogonijsk« misli:

1. Nebo i zemlja [ednom SlU hili, sjedinjeni.

2. Neki su 'bogov'i poSl1;radali pnije odvajanja neba od

zemlje, ' r".

3. Prilikorn razdvajanja neba od zemlje, hog neba An

odnio je nebo, a' bog zraka Enlil zemlju.

Ima i prdjepomih pitanja koja nisu izrijekom izrecena ili 'sadrzana u ovom odlomku, a to su:

1. Jesu 11 nebo i zemlja zamiSljeni kao da su stvoreni, i

ako j esu, tko ih j e stvorio?

2. Kako BU Sumerani zamislili oblfk neba i zem1je?

3. 'TJ,w [erazdvojio nebo od zemlje?

Tragao sam. .medu raspolozivim sumersldm napisima i nasao evo ove odgovore:

1. Na ploelci s popisom sumerskih bogova boginja N amu, »napisana- slikovnim slovom koje prikazuje pramore, opisuje se kao »mejka koja [e rodila nebo i zemlju«. Prema tome, Sumerani SlU neboi zemlju zctinis1ja.Ii kao porod prvotnog mora,

- 2. Mit »Stoka ,i zito«, koji opisuje rodenje bogova stoke i zita na nebu i njihov silazak na zemlju, gdje donose Ijudima blagostanje (vidicetrna.esto poglavlje), pocinje ovim stihovima:

Na pI anini neb.a i zemlje An je zaceo Anunakija.

3. Pjesma koja opisuje stvaranjei posve~~n~e trnoikopa, dragocjenO'g poljodjelslwg oruda, zapocmje ovim od-

lomkom:

. Gospodin, da bi stvorio ono sto je korisno, gospodin cije su odluke neop0z.ive,.

Enlil, koji uzgaja sjerne »zemIJe« 1,Z tala, odlucio je da razdvoji nebo od zemlje, odluCio je da razdvoji zemlju od neba.

Sudeci po prvim st'ihoV}ima iz »Stoke i zita«, ~ume:'~.ni~u sjedinjenu zemlju-nebo zami:sljali kao planinu .cija je osnovica hila dno zemlje, a sljeme vrh neba, A p~esm<l;.o trnokopu odgovara na. pitanje 0>. tome, ~ko je razdvojio

nebo od zemlje. Bio je to bog zraka, Enlil. -

Kad sam -poslij e traganja medu . dostupnim sume["s~~ tekstovima dosao do odredenih za.kljucaka 0> :korzmog~)lruJskim pojmov:tma- ilio pojmo1vima -0 stvaran~'u -.ko]e su Sumerani izmistil:i, mogao sam ihsve sabrati, Om ovako objasnjavaju porijekJo svemira:

1. U pocetku bij'aSe pramore. Ndsta se nekaze 0> njegovu porijekh.l ill rodenju, i nije isldjuceno da StU SU'ITle1','antL smatrali da je 000' vjeCno.

2. Prarnore je rodilo svernir.sku planinu koja se sastojala

ad neba sjedinjenoga sa z.emljo:m.-· - .

3. Zamisljeni kao oovjekoli:kibago1, A~. (~otest ,nebo) bijase rnusko, .;;t Ki (to. jost vzemlja) bl~'as7 zeiIlSED. Iz njihove'zajednice rodio se bog zraka Enlil,

4. Enlil,bog zraka, razdvojio je nebo od z~mlje, ~ dok~e njegov. otac odnio sobom nebo, sam Je Enhl vodnio zemlju, svoju -majlcu. Zajedniea Enlilai nje&"o'V; m.ajke omogucHa je uredenje svemi~a,-. '~ty~I"Ml~ eOI\7]eika, zivQti:nja i biljki, a 'i uspostavljanje eivllizaeije.

Sto se ti~e porijekla i prirode svjetlonosnih tijela .Mjeseca, Sunca, planet a i zvijezda stajacioa- 0> to~e nema izravnih razjasnjenja. Ali izcinjeniee da su, koliko god nam pisani izvor! svjedoee, Sumerani smatrall da je

97

bog Mjeseca- poznat podimenima S~{l - sin' boga Enlilla, treba -zaJklj.iu6iti da SiU Mj esec ziami!Slj ali kao jaRnq<, Zra,clfiol tiij elo koj €I se na neki nacim :oblik'Oiva'lo- od atmoSfere .. A buduci da se '0 . bogu sunca .. Utuu i 0- veneroliko] bo~inji Inami kazivafo da SlU ajeca:1>oga Mjes:eca, po svoj [e priliCii vladalo uvj erenje cia SIU oboje svj etlo ... nosa Mj esecev porod, nakon .s1Jo se sam. Mj esec rodio iz atmosfere. To, isto vrijedi i za sve ostale planete i zvijezde, koje su Sumerani pjesniClki opisalrkao »divove sto koracaju oleo Mjeseca poput divljili goveda« i kao »patuljke '

koji su rasuti uokolo Mjeseca poputzrnja zita«.. '

Cl rodenju boga Mjeseca Siria prica nam [edan caroban i veoma human mit, koji kao da je bio s'acinjen zato da hi se razjalSnd:l0 zacece'boga Mjeseca i jos tri blQizalillsbva koj:ima bijasesndeno da Blvolj vijek provode u podzemlju, umjesto na istoenom nebu gdje SiU stolovali .sretniji bogovi. Svoj prvi . pOllmsaj da povezem i prevedem ovaj mit objavio sam 1944 .. u Sum,erskoj mitQlqgiji; Medutim, u tumacenju radnje pgttJk:I'IaJe su sa neke 'oz,qiljne greske zbog nepoe-: pUinostiteksta. Te je greSke ispravio i razjasnio Thorkild Jacobsen u temeljitom i opsirnom rosvrtu koji je ,1946. 'obj.aJVlj'en u petom sveslou casopisa Studij Bliskog istoka.

$tbrv.ise, 1952. [e eks;pedicija·koju su za,jedrucki opremili Ofijehtalni1!TIlStitu.t i SveucilisYd muzej otkopala u Nipuru veoma dobro 'Uscuvanu plociou koja.dspunja neke praznine u, prvom dijelu spjeva, i u znatnoj mjeri razjasnjuje radnju. Evo sadrzaja -mita kojli sam ispravio s'lluzeCi. se najveema .. Jaeobsenovim riapomenama i tekst:om novootkrivene ploCice iz Nipura:

Kad. eovjek }oS ne bijase stvoren a grad Nipur nastanjen samim bogovima, »mladie grada« bio je bog ,BOOl, »djevojka graJda<f bogimja Ninlil, a vstanica grada« h~jase NinIilina' majka Nunbersegunu ... J ednoga dana Nunbarsegunu, olcito srcem i umom prionuvsi da uda NinlH za Enli1a, ovako naputli keerku:

U cistoj rijeci, zeno, u cistoj. se okupaj rijeci, Ninlil,poai duz obale rij~ke Nunbifdu,

jasnaoki, kralj, jasnooki, .

»velika planina«, otac Enlil, j,asnooki, spazit ce te, pastir ~ •. koji sudbine adreauje, jasnooki, spazit tete,

'"

'. ,

odmah ce zagrlit (?) te, poljubiti. '

Ninlil, sva vesela, povodi se za uputama majke:

U cistoj rijecikupa se zena, 'u cistoj 1'ijeci, Ninlil prolazi duz oba~'e rijeke Nunbirdu, , jasnooki, krCflj, jasnooki,

»velika planina«, otac Enlil, jasnooki, spazi [e, pastir ... koji sudbine odreauje, jasnooki, s~zi je.

Kraljzbori njoj 6 obljubi (?), ona ga odbija,

Enlil zbori njoj 0 obljtl,bi (?), ona ga odbija; '.'

»Moja vagina je odvise. sitna, onane umije spolno' optiti,

moje su usne advise mille, one ne umiju ljubiti .... « ,

Nato Enli1 doziva svog doglavmka Nuskua i povjerava mu svoju zudnju za ljupkom Ninlil. Nusku dovuee camac i Enlil sHujeNinJ.il za vrijeme voznje rijekom, i Nlnlil zatrudni i zaene boga mjeseca Sima. Bogove oizJojedJi ta]. neva1jati cin. i; premda rm En1il bija:se kra1j, dograhise ga 1 prognase iz grada u podzemni svijet,

Dotiem odlomak, [edanod rijetkih koji donekle objaooja-

, va organizaciju panteona i nacin' na 1mji on djeluje, glasi:

Enlil luta u Kiuru (skrovito svetiste Ninlile), i dok Enlil luta u Kiuru,

veliki bozi, njih pedeset,

oni koji sudbinu kroje, njih sedam, spopadnu Enlilau Kiu1'U (govoreci): »Enlite, zlotvore, napolje iz grada,

Nunamnire (pridjevak Euliui}, zlotvore, napolje iz grdd,a«.

I takoEnldl, u sleladu sa sudbinom koju su p["oglasili bog1oIVi, odlaei na put. sumerskog Hada. Ali ISle Nilnlil, ~da vee okrupnjeloj, ne ostaje bez Enhla, i ona ga pratt na rtjegovu prinudnom pusu u podzcmlje.To uznemiruje Enlila, . tel" . to znaei da ee njegov sin Sin, kome je, prv1oi1;l}O bilo namijenjeno da bude hog najveceg svjel!;!lOltV'orhog tijela,Mjeseoa, umjesto na nebu boravitd u tmini, U sumornom sVlijetu podzemlja, Da hi tome '¢fiolSikocio, on Slmislja udstinu domislJ'at naum, Putem iz Nipura u Had nas putnik susrece tri stvora, vjerojatno tni poLUIboza:nSt'tva: vratara koji strazari pred kapijom, »COIVij eka, podzemne rijeke« i .splaVia;ra (s,umerslkog Ha!rona) koji prew,zi m:rtve

99

100 u podzemlje, I sto Enlil poduzima? On se preoblikuje u svu trojicu posebno (to je prvi poznati primjer bozanske metamorfoze) ioploduje Ninlil trostrukim sjemenom podzemnih bogova, kao zamjenom za njihova starijeg brata Sina koji j e na taj nacin slobodan da uzade na nebo,

Evo sada 'nekoliko odlomaka kojd se odnose na OIV'U dogodovstinu (valja iSlba6i da jie pravo znacenje mnogih redaka jos uvijek daleko ad jasnoga, i da se znaca] ovoga mita moze jos .iz temelja lzmijeniti):

Enlil, u skladu s Dnim.sto mu bje odredeno, Nunamnir, u skladu s Dnim stD mu bje odretien»,

Enlil je dosaD, Ninlil ga slijedHa, .

Nunamnir je dotao, NinlH ulazi,

Enlil kazuje cuvaru kapije:

»Cuvaru kapije, cuvaru kLjucanice, cuvaru zavora, cuvaru, srebrne 'kljucanice, dosla je tvoja kraljica;

ako te zapita za mene,

nereci joj gdj.e se nalazim.«

Ninlil kazuje cuvaru kapije:

»Cuuaru. kapije, cuvaru kljucanice,

cuvaru zaoora, cuvaru srebrne kljucanice, Enlil, tvoj kraIj, odakie ..... «

Enlil se glasi kao cuvar kapije:

»Gospodar moj nije .. ti najljeipsa, 'ti lijepa, Enlil nije .. ti najljepsa, ti lijepa,

\ 'On ... u mO'm cmaru, on u mDjim ustiina;

moje vjerno daleko srce ,

tako mi naredi Enlil, kralj svih zemalja.«

»Enlil je zbilja tvoj gospodar, ali ja sam tVDja gospodarica.« »Akosi moja gospodarica, neka mi ruka takne tvoj

obraz« (?) »Sjeme tvoga gospodara, prejasno sjeme, 'u mojoj je

. utrobi,

.zametak Sina, prejasni zametale, u mojoj je utrobi.«

»N eka Dnda sjeme moga gospodara uzleti k nebu,

. neka mDje sjeme padne u zemlju,

neka moje sjeme .umjesto gospodareva padne 'Ii zemlju.«

Enlil, u liku cuvara kapije, legne s njom u loznici, 101

obljubi je, pDljubi [e, .

posadi u njenu utrobu sjeme Meslamteja. .. I

Enliil zatim proslije.ai put »rijeke podzemlja« (sumerski Stiks), Ninlil ga pratd, i ondje se odvija istd raegovor ~medu Enlila, »covjeka podzemne rijeke«, i Ninlil. Ovdje Enldl u HJkiu »coiVjeka rijeke«, oplodi Ninlfl sjemenom podz~mnog bozans:t:va pOi imenu Ninazu, Odavde Enlil, iopet praeen Ninlilom, udari onamo gdje se smjestio 811- merski Haren. Prizor se i po t:reci put ponavlja, i Enlil, u liku skeledzije, oplodi Ninlil sjemenom treeeg bozanstva (njegovo je ime necitljiV'o, ali nema sumnje da [e .i one bog osuden da stoluje u Hadu). Mit se potom zavrsava kratkom slavopojkom EnIDu kao bogu obilja i bogatstva,

elja je rij'ee nepo!klQ[ebiva. ,

OValj nam mit [asno ocrtava antI"opomorini karakter Sill';' merskih bogova, Calk i oni najmoendj] i najslavniji medu njima bijahu, po misljenju Sumerana, sasvirn Ijudski ldkom; mislju i djelom. Poput 'covjeka, i oni 8usmisljal~ i postupali, je1lii i pili, zenli'li se i osnivali oibite1lji, odr~a:val}. velika domaeinstva ioda1vali se Ijudskim porocima 1 slabostima. Daleko su vTs:e cijenm istinu i pravdu od lazi i ugnjetavanja, ali njihovi poriv; i raz:Lorzi nip08t'OI nisu [asni, i mi. cestone uspijevamo da dh shvatimo, Drzalo se da borave na »pla!nini neba i zemlje, na mjestu gidj e se sunee rada«, barern onda kad njihova prisutnostnije bila neophodna u pojedinim kozmiekim predjelima.kojima su

. vladali, Niije jasno kako su prutovail:i od mjesta do mjesta, Iz podataka kodima raspolaeeme mocemo zak1j'Ucitli. da je bog Mjeseea putovao cameem, bog Sunca kolima iIi, prerna [edno] dTlug.oj verziji, pjesice; bog oluje PlUtOV(1l0 je u oblaeima. Ali izgleda da se .sumerski mislioei nisu odvise OIptere6iva:li s takvim realistiekim pro blemima, i tako ne znamo kako su bogovi stlizaJli u svoje razne hramove i 'svetista u Sumeru., i kako su obavljail'i ta!kveljudske radnje kaosto su [edenje i pijenje. Svecenici Sill 51e na svu priltlou brinuli '0 kipovima bogova, i nema sumnje da 51U ih ouval:i i njima rukovali sa silnom paznjom, Ali kako [e nastalo shvacanje dakameni, drveni i metailni predmeti posjeduju kosti, misice i dah zpivotJa, to bijase pitanje, 0-

102 kojiemu sumerski mudraei nikada nisu tr1i glave. A cmi se da se nisu muc:Hi rii onom urodenom oprekom izmedu besmrtnosti d antropomorffzma. Iako se vjerovado da su bogovi neumrli, on.!i su, usprkos tome, morali posjedovati 'i sredstva za zbvat, mogli SlU obol] eti od kak.ve smrto-. nosne bolesti, boritd 'se, ranjtavati i ubijati, a is:ami SIU mogid bitli ranj eni i ubij eni.

Nema surnnje da su sumerski rruidraoi stvo~iH· 'brojne teoloske pojmove;'a sve 'U [alovom nastojanju da rijese neskladnosti i protdvurjec]» svojstvena mnogobceaekom religijskom sustavuv Sudimo li na osnovu materijala s kojim raspolazemo, nikada 'ih ni:su pobiljezrLli U sistematskomobliku, stoga necemo 0 njima mnogo s:aznatii.· U svakom sI'U~caju, malo je vj eroj atno da SIU rij'eSili vise tih suprotnosti. A od duhovne i intelektualne frustracije spasaveda ih je bez surnnje cmjeniea da lim mnoga pitalnja koja su ih,prema nasem nahodenju, morala uznemirivati, nikada nisu rrl padata na urn.

Sumerani treceg tislUCljeca pr1je n. e. limali. su ria stotine bogova, barem plO I~merm. Mnoga imena poznajemo na osnovu popisa koji : su sesastavlJa;Li u sikoiIJama, a. i na OSinQIVU popisazrtava na ploeicama kOlj e su bile iskopane tokom proslogsJt,o,lje;ea. Ostale poznajemo pod takvim vlaJstitim imenima kao sto su X je pastir, X ima velfko srce, . tko je kao X, sluga X-a, cOlvjek X-a" v01ljend. X, Xmi je udijeJJio,i tako dalje, gdje X predstavlj'a ime bozanstva u svakom pojedinom slucaju. Mnoga .od tiih bozanstavaod drugorazredne su vaZnosti- to jest ona susupruge, djeca i siluge glavnih bogova, a 1'01 nam ukazuje na cmjenicu da su Iica fi odnosi bogova zamisljeni prema Ijludsk:om obrasou. Ostala ISU Imena moeda nazivi . q_ nadimci poenatih bogova koje za sada n1jemoguce identifdcirati. Nogolem se broj bogova slavio u toku cijele godine zrtvama, poklonstvlrna i molitvama, Oq.."...-s\tQtine_. svdh tih bOlz~!.~"9,J:1aiY~niill>ll~~_!!J;>:O'g. ... neba.An, bog. zrqika Enlil, bogvod~ EI1lld i velikarnaj~ka. . .1)!QgaiV:a NinIi~.£ii~- OVOI cetvo,rQ<"obi~no-:Stoj i na ~eitl po:plisa bogova-

'f cesto se Sipominj e kao .sk:upina koj a zalj<ednicki iz,vrsava zlU'a'cajne podvige. Prilikom bozanskih sikupstina i gozbQvanja njima pripadaju pocqsna mjes:ta.

Sva j epriHka da [e nekada An, 'bog neba, biowrhovni 10~ vladar sumerskog panteona, premda nas izvoll'i, kOlji sezu

do. u cetiJri tisuce gedirra unatrag, u~'UJju da je voda panteona bog EnlH. Grad .. drzava u kojemse n~~giJ1()1 AnQ-=

vo.- glavno .sy-~i§_t~_~y9!.O ISEt!LtllIlk,. il1:;"t'~B~bIija pte",.,~, kJ:'lstHa, Ereh, grad kOlji [e odigrao veoma ·isJtakinutu polit'i<olru ulogu fU povijesti Surnera. (Na podrucju U ruka, nesto ' prij e drugoga svj etskog rata, j edna je nj emacka ekspedicij,a otkopala na stotsne malih glmenih plccica ispilsan:ih polusljkovnim piSlnOlItl.Stopat'jece .1Jz., 3000. go-

dine prije n, e., dakle nedugo nakon sto [e pismo bilo izumljeno). Obozarva:nje Ana nastavilo seu Sumeru tokom tisuce godma, ali je An dzgubio mnogo Old svoje nadmoei, Gurmrt trzasjenak, rtjetkOi ga .se spominjalo uhimnama

i molievama iz kasni] eg vremena, kada j e, na,}veei dio njegovih moei nasldjedio bog Enlil.

Najvaznije bozanstvo surnerskog' bozansikog skupa, ono k:oje je igrado glavnu udogu u obredirna, mitovima .i molitvama, bijase bog zraka Enlil. Dogadaji ko'j'i S/U dovel! do toga dasu ga opcenito priznald vrhovnim 'bogom SUr. merskog panteona nepoznael SlU, ali vee na {)IsnOIVU 'prvih, Citljb.7!ih zabNjezaika Enlilse spominje kao »otac bogovae, »tkraa;j nebaI zemlje« i »kralj svih zemalja«. Krail.jevi. i vladari hvaLi1ilS/U lSe da dm [e nitko . drugin€lg'O" Enlildao vlast nad zemljorn, UlCiniO je bogatom i OISlIlazioz:a pobjedu nad svim ostalim zemljama., Enljl bijaseta] koji progiasava kraljevo ime.. pruza mu z.ezlo i gleda na nj, milostivrm okom.

Iz kasnijih rndtova i silavopojkf :sarztrlaJj emo da .se EnIiIa smatralo dobroevornim bo<zalnsJtiVOiffi koje se brtnulo 01 pla ... mi i stvaranju najplodnijih pojava u svemiru. On j e bio bog POI kOme dan svanjuje, koji sesazaljuje nad Ijudima, pocijoj je zamisl], rrl:knulo sve sjemenje, bilj'e i drvece iz zemlje. Nittklo drugi nego on zaveo je uzelITill.jli oibi1je, bogatstvo i blagostanje, I upravo je on saeinio trnokop i pLug kao poljlQldje.lskJo praiOilmde kojim ee se ~~:duziticolvjek.. NaglaJSlio' sam bcr.agostlive. crt:eEnlilove cudi da bih .ispravio, krivlO sh:v'a'eanje koje na~azimo u gotovo SJVim udzbeni-; dma i eneiklopedijaJJ:llft stoO'braduju sumersiku reUgiju i kul:buru - naime,Sihvacanje da je Enlil zloo.lfIdo. i rusi,,;,;

104 Iaeko bozanstvo oluje, eij!a rijee i djelo donose uvijeik samo zlo, Kao sto to cest'o biva, i ovaj je nesporazum nastao uglavnom zbog' jeidnJOtg arheololskog s1:ucaja. Medu riajstarijim poznatim surnerskim dje1ima naci cemo, U odnosu na ,kaiSlI1ij e razdoblje, neobieno velik broj tugovanki iz k()lj!ih se VJi!di da je Enlila zapala za10sna duznost da donese propast i nev()Ilj,u koju su bogovi zbog ovog ili onog razloga dosudili Ijudima. Zbog toga ga stariji, pa i neki , mladi sumerolo,ZliobiljeZise kao nemilo i r'Usilaoko bOlzanst'vo. U stvari, kad analiziramo himne i mitove, naI"()IPit'O one koji su objavljeni 'PoSlli:j~ 1930, vidirno da se Enlil vel!ica kao prij ateljstvo, ocinsko boeanstvo .kojabdi nad sigurnoseu i dobrobiti svih Ijudskih bica, a posebice zitelja Sumera,

Jednu od najznacajnijih himna Enlilu dobili smo 1953. ~a.s:tavljanjem veceg broj-a fragmenata i ploeica. Godine 1951-52, dok sam radio u istanbu1skollU Muzeju Drevnog istoka, posluzfla me sreca da ortkrijem donju polovicu cetvOlIlO'st:tupaene ploeice eija se gornja polovica nalazi u Sveucilisnom muzeju u Philadelphiji, a ikOljU je vee 1919. objavio pokojni ueenjaik Stephen Langdon. A 1952. ekspedicija u Nipur, pod zdruzenim pokroviteLjsrt.vom Orijentalnog instimrta Univerziteta u Chicagu i SveuCiHSinog muzeja, otkrije j'Os jedan, .poveci odlomak himne, Tekst je j>os uvijek nepotpun, .a prijevod nije nimalo [ednostavan, Zapocinje slavopjevom-Enlilu, osobito njemu ka:o. bogu kio1j;:i kaznjava zlocince, nastavlja se velicamjem . Enlilova velikog hrama u Nipuru,kioji se zove EIllr, a zavrsava pjelS1nickim zbirom dugova koje civillzacija dugud'e Enlilu. Evo nekih citljlivijih odlomaka hvalospjeva koji ima 170

stihova: . .

Enlil, eija je zapovijed dalekosezna, cija rijec je spet«, vladar eiji je proglas neizmjenjiv, koji dovijeka sudbu

bogovi zemlje u stroliu. se klanjajy; pred njim, bogovi neb a skrusuju se pred njim ....

Grad (Nipur), izgbed je njegov jeziv i strahotan, .... , nepravednik,zlikovac, ugnjetac,

... , dousnik,

drznik, prekrsitelj ugovora,

on ne trpi njihovu zlocu. u grad'll, velika mreia .... ,

on ne dopusta CIa opak i zlotvor umaknu zdmc.i.

Nipur - svetiste gdje stoluje otac, »velika planina«" postolje obilja, EkuT koji se uzdize .. 'J

visoka p~anina, cisto mjesto ... , .

njegov princ, »velika planina«, otac Enhl, . postavio je svoj prijestol na postolje Ekura, dienog sve~iSta; hram- njegovi bozanskizakoni ne moguse svrgnutt kao

. ni nebo,

njegovi cisti obredi ne mogu se unistiti kao ni zemIja, njegovi bozanski zakonisu kao bozc;mski zakoni utrobe zemlji'YlJe, nitko ih vidjeti ne tnoze, njegovo »srce« kao daleko svetiste, neznano kao nebeski zenit .... ,

105

njegove s.u rijeei molitve,

njegove izreke smjerne molbe .... , niegov je obred prekrasan,

na njegovim svetkovinamd tece mlijeko i pretilina, a

bogate su svakojakim rdskosjem, njegove spremnice donose srecu. i veselje,. . .. , Enlilovakuca, to. je planina obilja. . . .. '

Bkur, kuca oc/' lapislazulija, dicno boraviste sto strahom nadahnjuje,

uza~ njegovi qroza stoje odmah do neb.a, njegova s.1ena pada povrh svih zematia, njegov sjaj dosize srce neoesa,

svi kraljevi i prineevi saljuonamo suete darove, zrtve, kazuju ondje molitve, molbe,zelje.

Enlil, pastir na koga gledas (prijazno),

koga si zazvao i uzvisio u zemlji, .... ,

koji sravnjuje tuae zemlje kudgod korakne, koji je donio odasvud . meiemme zrtve livenice

kroji,

eije uzdignuto oko zemlju motri,

cije uzdignuto svjetlo pretrazuje srce svih zemaua, Enlil kojisvom sirinom zasjeda na bijelom postolju,

dien()m postolju,

koji vrsi odredbe moci, gospods~va i kralfevstva, .

106

i darova bogata plijena; u spremnieu, u simko dvoriste poslao je zrtve; Enlil, valjan pastir, uvijek u pokretu,

od glavara stocarskih, od svih dahomobdarenih (kralj), stvorio je svoje kraljevstvo,

svetom se krunom okrunio .... .'

N ebesa - on je njihoy prine; zemlja - on je njezin velikan,

lackiJm naporima da izgradd' prirodne i kulturne pojave k()lje su neophodne za csvtlazaciju, Taj mit, eiji Siam sadrza] prvi put objelodanio u Sumerskoj mitologiji, (str. 59-. 62), takoder nam posve jasno slik.a sumerske razmjerno pO'VI'Sne pojmove '0 priTodJi ,i njenim tajanstvima .. Nigdje u njemu nema ni . traga poikusalj:u da ise dopre do osnovnih pocetaka bilo prirodnih bilo ~uiliturnih zbivanja, Umjesto toga, ta se 2'Jbivanja .listom pri;pisuju Enkijevim stvaJralaek;1m naporima, i to rijecima kQ>je otprilike tvrde »Enki j e to J.lein1o«. Stvaralaeka tehnika, ukoliko, se uopce i sporninje, sastoji se u Enkij evoj rij eei i zapovij-edJi, i ni u cemu, vise.

EV10 sadrzaja spjeva »Enki i slvjet~ki poredak« (koji sve u svemu ima oko 450 stihova): riakon himn:iCko.g odlomka ~oji je Enikij1u mozda uprurt10'sam pisac poeme, i u .kojem se EnId slavd' kao bog kOijli se brine '0 potrebama i Ijudi i bogova, sam Enkiriz,Tliee osebislavopojku koja glasi:

Moj oiac, kraiJ neb a i zemlje,

objavio je moje bozanstpo nanebu i zemlji; moj predak (?), kralj svih zemalja, ' .

sabrao je sve bozanske zakone, stavio ih u moje ruke; iz Ekura, kuce Enlilove,

donio sam obrt u moj Abz'u u Eridu.

Ja sam istinsko sjeme velikog divljeg qoeeda, najstarijeg

, sina' Anova,

olujinakoja dolijece u »V eli'!co dolje«, veliki' vladar

/ Zemlje,

prvi meau glavCfrima, otac svih zemalja,

»veliki brat« bogova, onaj koji stvara bogatstvo, . koji podmiruje roinnie suemira, .:

uho i um svih zemalja,

koji s kraljem ~nom izrice presude u svetistu neba, koji s Enlilom kroji sudbinu u zemlji mudrosti-

on (Enlil) povjerio mi je da od1'eaujem sudbine u mjestu

gdje sunce izlazimene .ie zamilovala bogin.ia Nintu,

j.a, sam miai koga je dobrim imerwrn nazvala Ninhursag, voaa Anunakija (velikih bogova) ja sam,

prvijenae s'vetog.a Ana ....

107

Anunaki - on jenjihov' presvijetli bog; k~~a. 11, svojsvojoj straho'tnosti on kroji sudbine,

m Jeaan se bog ne usuauje gledatina nj.

Sarno suome presvijetlom doglavniku, komortukn: Nuskuu svoju naredbu,rijec svoga srcc, .'

on objavljuje, on izrice, '

ovla.scuje qa da jzvrs'i njegove sveobuhvatne naloqe, . povJerava mU sve svete propise, sve svete zakone.

Bez Enlila, velike planine,

n~ j.edan se gra~ ne bi ~azidao, ni jedno se naselje osnovalo, m Jedna se staJa ne b1, po dig la, ni jedan obor postavio

ni jedan se kralj ne bi zakraljio,' ni j;edan visoki svec~nik

.rodio, ni jedan m a h-~vecenik, ni jedna visoka svecenica ne bi

<, . bili izabrani po znamenju ovee,

r,,!,.dnici ne .?i imali ni upravljaca ni nadglednika, .... , nJeke - nJ1,hove vode poplavne ne bi se izlile

morska riba ne bi legla jaja u trscaku, .'

ptice nebeske ne bi gradile gnijezda na sirokaj zemlji, oblaci sto nebom jedre ne bi padarili kisu,

bilje i trave, slava ravnice, ne bi vlatale,'

. bogata zitane bi poljem i nji,vom klasalo; stabla planinskih suma ne bi rod rodila" .....

Tree€! 'U ledno slUITlerskobbzaristvo . e Ehld' bog bezdana l iabzua,' '10 glasi sumerska rijec za bezda~. Eniki je i bog mudrosti, pa j e uveo red na zemlji u skladu s odlukama Enlila, "kioj'i je bio stvonio samo opai plan. .Po] edinosti i izvrsenje plana zapadoss Enklija, pouzdanog, vjestog, krepkog i mudrog boga. Prirnjerice, 'U mibu koji bi s:e mogaoriazv:at.i »Enki i .svjetski poredak, organizacija Zemlje i, nje- 2'JlJmh kultuenih procesa«, izvjestava se a' Enkijevim stvara-

108 Potom slijedi kratka hvalospjevna molitva Anunaki]», a tada ponovno E'n!ld, »zaradi velike radosti«, pjeva pean samohvale koji zapoeinje stihovima:

J a, gospodar, cvrsta j'e moja zapovijed, ja je u djelo

provod1m, na moju rijec grade - se torovi, obori se ogra/J;uju;

ja se priblizavam nebu, kisa se odozao slijeva;

ja se priblizavam zemlji, tamo je silan povodanj ... a zavrsava stihovirna:

Zemlje . " Magana i Dilmuna uzgledase k meni (Enkij'ti), brodovi Dilmuna donijese (?) drvo,

brodovi Magana natovareni su do neba,

mag i 1 u m-lade- Melyhe

prevoze zlato i srebro,

dovoze ga u Nipur EnHlu, kmlju svih zemaiia.

Nakon j'Qls [edne kratke himnieke vpjesme koju pjevaju Anunaki, Enki je .spreman -da »krene u .svoju zemlju« da bi ondje OIbarvl:j1ao svoje bozanske duznosti. Posldje [ednog isprekidanog i nejasnog odlomka u koj em se spominju '»kraljevi«, »poglavarie 'I sveti Ijudii Ertdua i Sumera, evo

opet En'kija gdje proglasava sudbinu Sumera:

o Sumer, velika zemljo izmeau zemalja svemira, puna postojanog svjetla sto (svim) Ijudima razdaje

bozanske zakone od izlaza do zalaza sunca, tvojibozanski zakoni uzviseni su zakoni, nedosti~ivi, tvoje je sree duboko, nedokucivo,

pravo znanje koji ti donosis ... , kao i nebo je nedodirljivo, kralj koga si 1'odila ukrasen. je vjecriimdijademom, vladar koga si rodila zauvijek se okrunio,

tvoj je vladar slavljen »uuuir; s .Anom, kraljem, on sjedi

, na nebeskom prijestolju,

tvoj kralj je velika planina" otac Enlil, ... ,

Anunaki, veliki bogovi,

u tvojoj sredini odredise svoje boraviste,

u tvojim prostranim gajevima oni blaguju (svoju) hranu:

o kueo Sumera, neka staje budu brojne, neka se tvoje

krave mmoze, neka ti abori budu bTOjni, neka. su ti ovee nebroj.ene, ... "

neka tvoji neprolazni hramovi podizu ruke k nebu,109 neka Anunaki kroje sudbine u tvojoj sredini.

Enki zatirn odlazi u Ur (koji je vjerojatno bio gla:vni grad Sumera u vrijeme kad je poema bila napisana) i blagoslivlja gao

U Ur, svetiste, on je do sao, Enki,kralj bezdana, sudbu oglasava:

»0 grade, op_$krbljen svime, kojega oplakujuv m.noge vode,

, ti govedo na snazmm nogama,

ti pos1(olje zemIjinog obilja, rastvorenih koljena, z~len

. kao plamna,

has u r-sumo siroka hlada, junacan onkraj .. ,

neka se tvoji savrseni bozanski zakoni valjano usmjere,' velika planina, Enlil, na nebu i zemlji iZgOV01'i? je t,?oje

preJasno 2me:

grad ciju je suq,bu proglasio Enki, svetiste Ur, uzvisi se do neha.

Enki tada stdze u Meluhu, »crnu planinu« (vjea:-ojat.no se radd 0 E,tiopiji). Od 'posebna je zmacenja ~injeIlJica da j:

Enki gotovo jednako blagonaklono raspolozen. pr;em~ 0'Y0] zemlji kao i premasamom Sumeru. Or s: blageslrvljenleema stabla i trske, njez:ina goveda i ptice, srebro i zlato, broneu i bakar, njezirie zitelj'e.

Od Meluhe Enki prosljeduje put rijeka Tigris a Eufrat. Ispunja ih blistavom vodom i ,<?d~edl!-~e bo'~a Enb~lulu .:da se brine 0 rijima, Potom naseljuje rlJelke ribama 1 povjerava ih sklrbi boga kojli se naziva »sinom Kesa«. Poslije toga poza!bavi se morem, odredi mu zakone i irnenova boginju SiraJI'lU cuvaricom mora.

Zatim se Enki obraca vjetrolVim,a i postavlja im na C~liL-t ~ga Iskura ki?'j.i ja:Se. na~ror,g~it.oj,_oluji Nakon toga se okrece plugu 1 jarmu, plOIJ u 1 rasllilJ u:

Pl1,;,g i jararri odredio je '<Jeliki prine Enki .... , Otvorio je svete brazde,

izrnu dao da kliJa iz vjecite njive, gospodar, dragulj i ukras polja, Ort~zan snagom, ratarEnlilov, .

1 ~~. . EEe!!!!!,~a, b2J1:a jf1r]~qj"prQ~Q'Rg" '\ . postavi cuvarom.

Gospodar zazove vjecitu njivu, ucirii da. ona rodi gun u-

. . '. . -zitom,

. Enki ucini da ona obilno zazrni sitnim i krupnim zrnjem, .... zito shrpi za zitnicu,

zitnic'L~ doda zitnici,

s Enlilom'umnozi bogatstvo naroda; .... ,

gpspu kOja .. , izvor krepCine zemljine, cvrst potporanj

. crnoglava naroda;

Asnan, snagu svih stvari,

Enki postavi cuvaricom.

Enki se potom lati trnokopa i loncarskog 'kaLup,a'.i dodd[eli ih bogu cigala, ~Qt!!J.!" Poslije toga stavi u· pogon g u g U a, spravu za gradenje, poloz] temelje i stade podizati kuce, odredivsi MuSdamu, »velikog Enlilova gradi-

-, telja«, botgo_!!l,~ig'ill1t?: Zahm. nastanjuje poilja biljnim i ziV'otinjsikim zivotom i povjerava .ih nadzoru Sumugana, »kralja planine«, Tada EnId stade graditi staje i obore, purriti dh mlidekom i vrhnjem, pa ih preda na jnrvanje pastirskom bogu Dumuziju. N akon toga prema dogovoru

'7" utvrdu] e g:ranice. i mede, i bogu sunc~ ... »SlUcU i arbitru bogova«, namj enjuj e da se brine 0 njima » u citavom svemsru«. Konaeno, Enlki »ispreda nit«, usavrsava »ono sto pripada zenstvu« i daje na ouvanje Uti, boginji tkanja.

Uto se u mituzbiva prilicnD neocekivanz:abkret, jeer se pojla'V'ljuje caiSltohlepna' i ratoborna Inana, boiZica ljubavi i rata. Inanu je po 'SIV'oj prilJici razjarilo tosto SIU je prikratili za vlast i prava koja je EnkipodijeHo raznirn drugim zenskim bozanstvima. Ona stoga »stupi u Enki[evu kueu« i podnosi mu tluZbu, iako, kako tVll'd:i. pisac, »ponizno«, a tuzba pocinje ovim stihovima:

Sudbinu velikih bogova, Anunakija, Enlil je s'tavio u tvoje ruke.

Meni,. zeni, zasto si mjerio drukcije? Meni, sv.etoj Inani, gdje mi jevlast?

Ona nastavlja navl()deCiiinena ostalih vaznijihzensikih 111 boz:mstiava ~ nj~uci n~'ih?'ve povlastiee, !V je bo~nja A~u .~0~n2",~ln:!~u)L.koJa je seb,lp["lgrabila»lonac od .lapis .. la:zuhJ'a« . 1 tako se domogla prava da ohlikuje »kralja i gospodara« Zemlje. Njezina sestra Ninisdna, produzuje Inana, dokopala -se »dragog :kamenTa«"'T'poSitan=t naroeita milj.enio~_J:~oga . neba, Ana. Njezina sestra. Ninmug ugrabila/Je . »zl,?~nol31i'~~lQ:?~< (?) (redalk kojd. nabraja njeeine

moci uvelike je necitljlvr:Xona:ono, njezina sestra Nddaba prdsvojila jestap za mjerenje, ona : zacrtava grantee ,i ugovore i brine se '0 »hraniI patu bogova«. Alisto, Set tice

nje, Inane, ona se jos jednom tuzi: .

Meni, zeni, zasto s~ mjeriodrukcije,

Meni,svetoj lnani, gdje mi je v.last,

EnkiJev odgo1vor [e potprilicno dug i podroban: eims'e da j e Inani dodijelio mnoga prava i moci. Ali na nesreeu, posljednjih pedcset redaka spjevapralicno j e lose usc.uveno, i znaeenje, cak i onih bolje uSouva:nih, cest:o je he-

.izvjesno, Oilni set da je Inanu izmeduostaJOIg nadario i »pastirskom padicom«, raznirn hadjinarna, ljulba.'Vl,j1U prema b1t1kama i unistavanju, i moei da opcinjuje muskarce.

Cetvrto medu stvaralaekirn bozanJstryima"bl1aje.bQJginja~. -~tka ...!'tiJn:~u;r~~&. poenata i pod fmenom Ninmah ... (».uz,visena gospa« . Za prijasnjih.dana ovoj [e boginji' pripadao . jlos visi pOilozaj, a njeno j e ime cesto prethodilo Enkijevu u raznovrsnirn popisima bogova. Sva jepriEka;da joj je izV'?rrrojm~~neg8:~_@~:s!I~' Ki (»Zemlja«)'li da su je smat-. rali suprugom Ana (»N'eha«), i da BU to.dvoje bili roditelji svih bogova, Poznavah su je i kao Nintu (»gospa porodi1ja«). SV1i pIli}a:snj1i sumerski vladari rado su mislili osebi kao 0 »dojeJ1!caJdi pouzdanog mlijetka Ninhursag«, Na nju se gledalokao na majleu svega. zivog, boginju-majku, U

,jednom mituu kojem se-ona javlja pripada joj yama uloga u stvaranju covjeka (vidli cetI1Uaesto poglavlje), au drugom mitu ona OItipocinj'e lanac bozanskih poroda, lanac koj:i vodi do, motiva 0 zabranjenom voeu (vidi devetnaesto poglaV'lj e).

. ,

Konacno dolazirno. do, pojma me ill qozans!kog zakona, do propisa i praszila Iki()'ji, prema sumerskim fiilmmfima,. uprav-

\

112 lj-a}u'svemilr:om i odrz~vajlu njegov hod sve ad dana njegova nastanka. 0 tome postoji opsirno i izravno svjedocanstvo, narocito u pogledu me~o;vog upravljanja co,vje~ kom i njego~omR;u1turom. Neki drevni sume['Sikli. pjesnik, skladajuc! ili prepravljajuCi jedan od sVio>jih mitova, na-

. sao [e za shodno da popise sve rne-ove kulture, On je stoga rasc'Lanio civHizaciju .na preko stotinu' elemenata, Do sada je procitaBo'sarno 'sezdeseta,k ovih €lemenata,," a neki su SalIDO puke rijecikoje, zbog nedostatka ImntekSta, otkrivaju ,sarno t,racak svoga pravog:onacenja. Ali ostaje dovoljno toga.Sto nam pokazuje karakter i .smtsao ovog prv:og· pisanog pok!tiSaja analize-kulture; pokuSiaja koji je urodio PQlzamaSinom listom Qfnoga sto bismo opeenito naz.V'ali »obilj.ezjima ,d. sveUikJupnoscukultuQ"e«. Popisane BU razna jnstitucije, sveeenieka ZV1aJnja,oprreme za obred, misaoni icuvSltveni stavovi, te svakojaka vjerovanja i .dogme.

Evo nekih_usCuvaniHh dijelow-a popisa, i to 'istirn redom '

koji je dao sam stari sumerski pisac: '

(1)' gospodstvo; (2) bostvo; (3) uzvtsena i nep~oJ,azna kruna; (4) kraljevsko prijestolje; (5). uzviseno zezlo; (6) kraljevsk!i .znamen; .(7) uzviseno svetiste, (8) pastirovanje; (9) kraljevanje; (10) neprolazno gospi[1;Stvo;, (11) »bozanska gospa« (ISvee,en:iClklozrvanje); (12) isib (sIVeeenicko zvarije); (13) lumah (svecenicko zvanje); (14) gutug (s:veeenicko zvanje); (15) istina; (16) .silazak U podzemni svijet; (17) uzlazak. iz podzemnog svijeta;., (18) kurgaru (e:un:uh).;, (19) girbadara (eUI1Juh); (20) 'sagursag (eunuh); (21) barjak ,(u bid); (22) poplava;(23) aruzje (?); (24)spo:h11i Sthosaj'; (25) 'prostituc.ija; (26) zakon (?~.; (27) optmrnea (?); (28) umjetnost; (29) ohredna odaja; (30) »sluzba nebeskolg hrama«: (31» gusilim (glazbalo); (32) glazba; (33) stoo-jeSinsivo; (34) junastrvo; (35) moe; (36) neprijateljstvo; (37) pos,tenje; (38) razaranj'e gradova; (39)zalopojka; (40) 'radost srca; (41) prijetvornost; (42) buntovnazemlja; (43) dobrota: (44) . pravda; (45) umjetnost obrade drveta; (46) umjetnost obrada kovina; (47) pisarstvo; (48) kovaeki obrt; (49) koearski 101001:; (50) graditelj;Ski obrt; (51) kosaraek! obrt; (52) mudrost; (53) paznja; (54) sveto prociseenje; (55) strah; (56) u~a'S; (57)' raedor; (58) mir: (59)umor; (60) pobjeda;

51. 5. Gudea, »arhitekt ...

(61}savjet; .. (62) srce koje pati; (63) ·.,' ..... """"1..1).1 (65) litis (glazba1o); (66)ub (gla1Zbalo);

(6-8) ala (glazbalo). .

Sto Be ovaj dijelalk . sbarog ant\ropo\l.oSikog plt'eidanja 'llSipio sacuva.t1i zahvaljujemo citnjenici ··da· se nasao 'Up,letenu radnjusumerskog mita u kojemu se pojavljuj.e znamenita sumerska bogliinja Inana. Popis od preko stlOt±nuelem~ata kulbure ponavlja secetiriputa u p'ri~i, I stoga je bilo rnoguee- •• 'UiS1pvkos brojntm prek:i:dima u te~u -da ga doJbriln dijelom rekonsteuiramo, Vee 1911. od!J.Offiiak. oiVog mita (rralazi.se u Sv'eucilisTIlornmuzej,u) objaJV':iJo je' David

W •. Myhrman. Tri .goditne kasnije Arno Poebel objel,odaniO

j e jos j ednu filad.eliijsku pllolcicu S odlomk!bm spomenutog djeJ_a - .. bila je to p()velka, dobro uSCuvana cetvotroSil;;u.· paclla ploeica S otkrhnutim lijev±rn~o['njim ug]om. Go:dihe 1937. imao sam sreeu da pronadem taj otikrhak u Mtizeju' Drevnog Istoka u Istanbuhi. Iako j'e velik cliO' mita ~opi.:tan i QbJ'a!Vljen oko 1914, nitkO' se nJi.je .oikJusao u prij evodu djela, jier se prica ciJrrila bez prave porvooariosti

i smisla i kao oa joj [e nedostajaJO razlozit moti'V. Otkirhak kojisam qiloottrto, ti K:orpirao. u Istanb~u·sadr~arvaO' je izg,ubljenikijruc. smisla i. ottnogucip' . mi da OJV:U cariOlbnu \y bajJru 01 posve .. ljilldskim sumerSlkfum. bogo,vjmapo p['IVi put skioiram i .analimam u Sumerskoj mitologijj (str. 64~68). ~nana, \kxcdjica,J?:~R~lJ~8~g:£lja ~a§E-!'gi<;!.9,-JJ4:~a, namj~a

je • da PQvecalilagostanje rJ5ogatstvo svoga grada, da ga uC1nisredi$tem sumerske aivUizacije.i tatko urvelica vlastitoime i glas, Stoga nauma da pode u E1ridu, . staro sjedi~ me surnersike kulture, gdj'e Enki, bog .mud~~i,»,ikodi poznajesamo srce bOgOV1~«, SfanUIetl.svo101"'"00nenoj pro .. va1iji, u Abzuu. On je >ouvax'SVJihboe:~1i~zajkOmt:na lrojima pocirva .civrHizacija, pa ako ih Inaha usplijezadJOibitri bilona ca!staJn :ili na rprijevararn nacin,aiko ih k tome uspiJe dOlITijeti Rsvoj grad Ereh, niltlko se tada neee.mo{:i mjeriti

sa slavom bQginje Lnje2Jina grada. I oak se onapribll~ava AbZlUluuEridu~ Enlkl; nesumnjLi:vo orp~injen njenimc-arima., rpozivasvoga glasnika Is4nuda te mu se obraca

rijeCima: - .

Doai, moj glasnice Isimude, poslu$aj upute moje, rijeci .aa ti ka~em, po's.lusaj moju rijec.

51. 6. Idl-Ncrum, hramski cinovnik iz Marija.

I

11.4

Djevojka" posve sama, upravlja korak u Abzu, 'Ituma, posve sama,upravlja komk u Abzu, pusti da djevojka ude u Abzu, u Eridu,

pusti da Inana ude u Abzu, u Eruiu,

ponudi je jecmenim kolacem s maslaceni natoci jaj hliuine vode sto sree pkrepljuje, po~udi je pivom u »lieu lava«

za svetim stolom, Stolom nebesa, .zbori lnani rijeci pozdravne.

Isimud postupa taeno onakokako mu je gospodar naredio pa Inana i Enki sjedose da gOlZhuju i da slave. Lkad ~ se srca uz vino razigrase, Enki kHknu:

Tako mi moje moci, taka mi moje moci,

svetoj Inani, kceri mojoj, padarit cu bozanske zakone.

Nc:tl<4 jo~, pOi nekQt:r~ko odjednom, pOidijeHpreko stotinu bozanlsk:ih zakona stu SlU temelj kulture i civtlizacije. Inana je Siva, sretna i rado prihvaea poklone ko] e joj je darovao pijani Enki. Uzim:a ih i utovaruje u.svoj. Nebeski camac i olti.:s:kJuj e se put Ereha s dragocjenim teretom, Ali' kada su minule poslj edicegOlzbovanja; Enki opaza da se me-ovi v;ise ne nalaze na-uobicajenom mjestu, 1:apljjj;.a Isimuda gdje su, a Isimud mu objasnjava da ih je upravo OIn, Em, poMOlnio svojoj kceri Inani, Enki gmtko oplakuj e seoju darezljivosrt i odlUJci da ipo svaku cijenu sprijJeCi dolazak Nebeskog carnca u Ereh. Stoga salje Isimuda zajedno s krdom morskih nemani za tragom Inanina camca, sve tamo do prve Old sedam stanica na putu od Abzua do Ereha, Tamoce morske nemani Inani oteti camac ali samoj 6e bogfuji dopusteti da pjesice nastavi put h Ereh. Odlomak :kJoji sadrai Enkijeve upute Isimudu i Isimudov ra:zgovor s Inanom koja predbaeuje oeu sto zahtijeva da l,1flly;r~t:i vee poklonjen dar, na svoj je na!cm pjesmclki

. ·dra.~ulj" On glasd.:

Prine poziva $vog glasnika Isimuda, Enki daje rijec Dobrom Imenu Neba.

»0 moj glasnice Isimude, moie Dobro Ime Neba.«

»0 moj kralju, evomeovdje, nek ti je vjecna slava.«

»Camac Neba, gdje Ii je sada stigao?« .

»IT pristaniste Idal on je stiga03(

»Idi, i neka jo} morske nemani preotmu camae.«

Isimud cini kako mu je naredeno, rSiustiiz~ Nebeskl'camac i kaze Inani:

»0 moja kraljice, tv oj me oruo poslao k tebi, o Inana, tvoj me otac poslao k tebi,

tvoj otac, dicnog govora,

Enki, dicnoga zbora,

njegove velike rijeci ne smijes precuti.« Sveta mu Inana odgovara:

»Moj otac, sto ti je rekao on, sto ti je kazoo on?

NjegoVie velike rijeci koje ne smijem precuti, kako molim te, glase?«

. »Moj- kralj mi jel rekao, Enki mi je kazaa:

N eka Inama pode it Ereh,

ali ti mi dovedi natrag u :Eridu Nebeski c.amac.«

Sveta Inana besjedi glasniku Isimudu: .

»Moj otae, molim te, zasto pogazi svaju rijec? Zasto [e prekrsio meni zadanu pravicnu ,rijec? Zasto je uprljao velike rijeci koje mi je rekao? Moj mi je otae lagao, lagao,

lazno sezakleo na ime svoje moci, na ime Abzua.«

J edva je ona izgovorHa ove rijeci, .

kad morske· nemani scepase Camac neba. Inana'kazuje svom glasniku Ninsuburu: »Do(!i; vjerni glasnice Inanin,

glasnice dobrih rijeci,

vjesnice istinsk~ 1"ijeci,

Cija ruka nikad ne krzuui; cija noga nik_ad ne krzma, spasi N ebeski camae i Inani darovane bozanske zokone.«

Ninsubur tako i ucini. Ali Enki je "uporan, On saiLje Isimuda u pratnji razlieitih morskih cudoiViSta da otmu Nebeski camac' rra svakom od isedam-stajalista izmedu Eridua 'i Ereha. I svaki put. Ninsubur priskace Inani u p~ luana i njezin eamac stizucitavi i netaknut! u Ereh gdje, sred klieanj a i siJ.avlj'a; razdraganih mjestana, ana [edan po [edan iskrcava bozanske zakone. Sumersld mislioci nisu stvorili nikakav filozofsik:i sistem,

./

115

'16 nitisu razradili [asan sistem moralnih zakona i naeela.

Nisu napisali ni [edne rasprave 0' etici. Ono SilO' znamo 0' sumerskom . moralu i etici morali- smo port;;razit:i u rsznim knjizevnim dj elima, Cet:rnaes:t'o' poglavl] e rasicla:njuj e neke sumerske moralne :i!dej e, zaj edno. sa svj edoeanstvima

koja 0 njima govore. .

Et Lka

. PH VIM OR A L HE I 'DE J E

Sumerski mislieci, u skladu sasvojim pogledom na svijet, nisu se odvise pouzdavali u covj ekJa i njegovu sudbinu, .Bijahu ~y~tO'Luvjer~iidaje .. covj~k na91njeno~ .. ~line i stvoren SC1IIl'O';~J(~aiiim rai1()goiil: dGt,~1uzi~iIrlap'rtl:- .

. iajuei hp:liraiuX,pfce" f !Ero,V. nad . gJaYQm,"k~ci I:l'i.seqrri mogli u9:O'ikiO'ili~J. ,dO' mi:le vO'llje p(),sYeti~!§Y'()jj,l}llJl9l?gn.s!kim zainimaJnj'j;ma. 2i\71ort, vje~O'rvaJi su, 'Okruzen je neizvjesnoseu i .opsjednut nes:igurnols6u, jer 'corvjek ne zna unaprijed kaka'V su mu udes dosudili ,nedJokUJCivi bogovd. 'Posl'ije smrti, njegov-istrosen; duijSil.azi u tamno jsumorno podzemlj e gdje je zivot samo zalootivi i cemerni odraz zemaljskog zivljenjta.

J edan temeljn; moradni pmib'm, delikatmi problem 8'10- bodne volje - na ZaipaJdu toiLiko poznat -, nikada 'nij'e uznemirio . misli \sumerskih mudraca, Bogovi su stvorifi covj eka iJSlklj-uclvo radr svoga -dobra i zabave e-> Surnerani bij ahu u to tako duboko uv] ereni da nisu ni pomisljali na neke dokaze, i prihvaealf.su c.Q!vj~O'rv orvisni polozaj j'edrn$o kao 8tO 's:uprihv'acaJri. i bOlzanskiu odluku da je cDv:j'ei1rolV'a kobsmet, a da su besmrtni [edino bogovi. Bozima se pripisli~alla sva z,asllU!ga za visoke jnoralne kvalitete i eticke vrlinekoje su Sumerani nesumnjivo postupno i tegobno izgradiil'i na OSI1JO'V'U svojih drustvenih i kulturnih iskastava, Bogovi su bHi oni koji S'U kovali planove; covjeklu [e preostajalo [edino cia sluSabo;zansike odredbe. Sumerani, kako ciJtamo u njihovim zapisima, postovali SIU dobroeu i 'istinu, ~akJO'n ired, pravdu i slobodu, cesrtit:ost i iskrenost, milosrde i sueut. A osudivali su zloeu i laz,

\

118 bespravnost _ i nered, nepravdu i ugnjetavanje; nevaljalstvo i izopacenost, olkru:t[);OIS:t i nemilosrde. Kraljervi i vladari. besprekidno su se hvastali da s:u u -zemlji uspostavil! zakon ired; da su slabe zastitili od jakih, siromasne od bogatih: i da ssu uiklonili z10 i nasilj e. U j edinstvenom svjedoeanstvu koje smo razmatrali u sedmorn pogl'avlju vladar Lagasa, Urukagma, kQj1i je ZirviQ....l1 dvadeSiet i cetvrtolffistollj ecu prije n e., ... ponosttQ-ie__Qhj.a3l'10 ... da-je.po ... novno darovao prayIClJUiSiltol})Q'q;llg:ra4anima koji su . .zadugo bili podjwmI}eri[,"',da_""je raZvlasbi'O.SiVeprls:utllei ugnjetacke .... cino<vIliJke, da j e okoncao TIepravdiiii - H'ah1JiVa.TIje ida. Je"pruzio utociste udovicama i;sii"olc~r:Nije proslo ni cetiri stolj1eca a Ur-Namu, ooniva~,.Tx'~~~~~~Jl.ta, objavio je z~onik (vidi osmo poglavlje), 11 cijem se pred ... gQIVIOl'U nabrajeju neki 'Old moralndh zahvata kraljevdh:

obracUiIlao j e s mnogim birokratskim zloupotrebama, utvrdio tez,ine imjere da bi osigurao postenje na trr"'ziStu, i pobrimio se da udovice, sirocad i ubogare za!S:t:iti od zlostavljanjat Z!l'OUipotr'ebe. Neka dva muljec'a .posli'je nj ega , Lilpit-ISt:aa:-od Isirra objarvi n~~Y---lID-jem-se-pe~va"'Iio dasu .. gay'(:~~iki -l?~QgQ~L_Anj,EnJiLnar_oCitQ_odabrali za »vodu zemljle_.3ia.:_bi uspostavio pravdu, odagnao zlocu, suzbfb n~pi{i!~fili§t~Q:_2- pobunu snagom -O~wZja, i denio blagostanje Sumeranimai Akadanima.« SpjeVIOrvi u slaw mnogimsumersklm vladarima objJl:uju-s[!icnim tvrdnjama o vtsoloo etiekim i moralnim . postupcima.

Kako tvrde sumerski mudraci, ibogovi su e1;:iik.ui 6udorede pretpostavljah onome Sto [e neetieno i nemoralno, pa se goil;ovo svi vazniji cianovi sumerskog panteona u surnerskim himnama slave kao l}U!b~te[ji dobra i pravednostiistine i postenja, Uis:t'inu, bilo [e nekoliko bogova kJoji su nadzirali moralrsi poredak svijeta i klOjiana je to bio glavni zadaltak- kao na primjelfbog sunca, Utu.

J edno drugo bOiza:ns~vo, 15lga~ka: nQmnj@.j2Q' imenu _~ takoder se uzgred spominje kao posvecenica istine, pra- - vieriostiI milosrda. Tek sada pocinjemo shvacat!i znacajnu ulogu koju je ova boginja ima1a u oblasti c:orvjelkova~dorednog vladanja. - Godine 1951. sumerolozl SIU uspjeili srijepiti u [ednosurnersku hirnnu od oko 250 redaka; sluzeci se e devetnaest ploeicaf otkidaka koji.su otkopani

U Nipuru; radi' se 0 himni koja sadrii neke od najWrazi- 11~ 'tijih etickih i moralnih ocitovanja sto 8U pronadena u SIUmerskim Izvorima, U hjlOj se ovako opis:uje ?oginja Name:

Ona koja ztuule .siroce, 'znade udovicu,

koja znade kako covjek covjeka tlaCi,koja je mati sirocetu,

Nanse,koja se brine 0 udovici, ' .

kojc;i iste (?) pravdu (?) za najsiromasnije (?). KralJica .uzima u krilo izbjeglicu,

nalazi' skloniste za sZaba.

U odlomku cije je znacenje jOlS, uvijek uvelike neprotumacen;o. Nanse se opisu] e kao sudilj a COlvjecanstv.a na dan Nove godine, Pokra] nje. je Nidalba, bogtinja pisma i .raCUlna, i Nidabin. suprug Hai] a,[kao i mnogoorojnisvj edoci. Evo kako :SiU opisani ljudski gresnici kojt suizazvali gnjev boginje:

(Ljudi) leoji zagazivsi u grijeh ispruzise nabusito, .... , koji krse ustaljena pravila, koji tcgovor ne postuju, koji su s naklonoscu gledali mjesta poroka, .... ,

koji su veliku tezinu vracali malomtezinom, .

kojisu veliku mjeru vracali malom mjerom, ... ~,

koji, pojevsi nesto (sto ne pripada njima) nisu kazali: »Po ...

_ jeo sam.«

Koji, popivsi nesto nisu kazali: »Popio sam« .. ' . ,

koji su 1'ekli: »Jeo bih ono sto je zabranjeno.«

Koji su 'f'Iekli: »Pio bih ano sto je zabranjeno.« -

Drustvena svijest Nanse locit:uje se u ovim stlhovirna:

Da utjesi siroce,da sprijeci udoviStvo, da mocniku namjesti stupicu,

da mocnika preobrati u slab a, .... , Nansa pretra?ujesrca ljudi.

Premda je vladalo uvjerenje da SIll glavni bogo;vi bill mo- ~ ralna vladanja,cinjenica je i toda.su po sumerskom shvaeanjuupravo ti Isti bogovi 11 t~()Ik!u nastajanja civilizacije snivalizlo i prijevaru, riasilje i ugnjetavanje - ukratko,

sve IjUidSike mane. Na primjer, popis rne-ova pravila i odredaba koje 8U bogovi pronasli da hi svijet uspjeSno i glatko kretao svojim tokom.v--. 'UIkljucivao je ne samo praviIau vezi svistinom«, »rnirom«, »dobrotom« ispravdom«

120

,vee i pravila kioja' se tieu »Iazi«, »kavge«, »naricanja- i' »straha«.. Zasto iSIU bogovi nasli za shodno da zamisle i stvore gd}eh i zlo, patnju i stradanje? (Sumersiki pesimist mogao je reei:»Nikada ni [edna mati nije rodiia bezgresno dijete,«) Sudirno Ii prema dostupnom mateeijalu, SIUmerski mudraei, ruiklolJ:iJko su igda postavljali takvo piitanje, bij ahu spremni priznafiscoju nemole da odgovore na nj; jer Vlolja bOg'ova [ boza:nski zakoni katkada SIU covjeiku nedokueivi, Pravi put sumerskog Joba ni.lje j8JdiklOvanje i rasoravljanje pred Iicem oeirtl{)' nepravedne nesreee, vee malba i vapaj, plae i .rspolV1ijed njegovih neizbjezivih gri-

j eha i propusta, .

Ali da Ii hi se boei brinu:1i zanj, za samotnog i ne odvise vrsnoa smrtnika, sve ako bi on i pao nielee i Slkrusio se u svesrdno] molicvi? V j erolj~atno ne bi, tako se Cinilo sumerskim uciielj'ima. Po njihovom misIj enju bogovi su kao i HUldsld vladarl sirom .svij eta, pa nema sumnj e dase 'zanimaju vaznijrim stvarima no stOSIU smrt:niko:ve nelV'OIIje. I tako, kao i u s1ueaju kraljeva, eovjek mora imati rreikog posrednika da g'Qlvori njemu u korist, nekoga kome bogovi poklanjaju paznju i rrrilest. Sumerski su mislioci stvorilipoiam licnof,f bossa, neku . vrstu dobr:ogandeIa, i za poj edinca i za obiteljti- bozallSikog oca koji ga je taikorreei zaceo. Lierni bog j €I onaj ikrome proj edini pracell1ik otvara dtrsu u molitvi i molbi, i samo putem nieaa stize mu izbavljenie, Sumerskim etlckim pojmovima i idea lima vladala je do ... g'ma da je eovjek napravljen '00 gline da bi sluzio bogovima, 0 tome se iz:vjestava U'g'lavnom u dva mit'a.: Jedan ie sav posvecen stvaraniu eovjelm. Drugi SleveiJjJkim dije- 10m sast:oj'i od g'loznje izmedu dva niza bozans:bva, ali sadrzi i uvod kio.j:i nas podrobno upuouje u svrhu c{)Ivjeilwva nostanka. i. 'I'",:

Djelo koje nam prica 0 stvaannju eorvjeika iSp'i~ano je na dvijle podjednake ploeice: [edna [e' nipurska ploeica u Sveueilisn:orn muzeju, a druga se nalazl u Louvreu kamo je dospjela ~ ruke jednorg starinara. Luvrska ploclca i

, ve6i d10 ploeierarz Sverucilisno'g muzeja !kopirane s:u i objavIjene oko' 1934, pa 1paik je sa:drzaj ost'a!o prllicno nejasaln, najvise zlbog toga SilO je ploCica iz SveuCiliSnog muzeja - koj'a je hoIj'e useuvana od luvTSllmg primjerka- pT'ije ne,kih

cclirl ili petdeseti]je6a u Ph!iladelphiju stigla ra.scetvoTena. Oko1919. dva fragments bi1j-ahu vee proeitana i spojena u [edan; ove je.koph'lao. iobjelodanio Stephen Langdon. Go .... I

. dine 1943. Edward Chi era objavi ttreei odlomak, alimu promakne cinje!lica ~a se ova] n~~'l~;V'lj:a na ~:ra pr.:thodlno objavijena 1919~ godine, Tu sam cm]en~c:u UOiCIO praje .dese- , tak godina, doik sam pokiU'sarvao sastaviti tekst tog mita za moju Sumersku mitologiju. 1J to vrijeme otikrio' sam u zbirci ploeica SveueiliiS:r1:og, muzeja eetvrti dio '-' jos uvi-

j ek neobjavl] en - dio koj i j e uistiru; prrisrtajao uz ostala tri. Sada j e po prviput bilo moguee pres:Lo'ziti sadrza] mita prema pravom redosliiedu iprirediti barem pokusno tUInaCenje djeIa, premda je tekst jlOl8 urvije~ mje~rnice teZak, nejasan I-nepotpun (Vi!di Sumerska m'Ltolog'LJa, str,

68-72).

Pjesma poOinje n~im sto bi imalo bit~ C>p[S t.:~~oeaSrtQ ~h bogovi imaju u 6;PSikrbi kruhom, narocito p'p_!lili]e stvaranja

. zenSikih bozanstava. Bogovi kukaju, ali En:ki, bog vode _. 'od njega se kao od borgamU!drooti·.o,eekuje da ostalima pnitekne u pomoe .- zaspao [e u sV'()ljiim duoinama i ne euje tuzbe svrh vode, Nato njegovamajka, p1"VlotIITO more, »mati koja je rodila we bogove«, prinosi suze bogova pred Enkija i ikaze:

0, moj .sine, ustaj iz postelje, iz... ucini sto j,e mudro, obIikuj sluge bogovima, neka oni stvore svaje dvojnike (?)

Errkii. razmisli ,0 prijedlogu, povede skupinu »dobrih i prineevskih kipara« te .reC~svojoj. IIlajci"Nllltnu, pramoru: o mati moj.a, postoji taj Stvor": 8iJest-rme Izrekla,· oblikuj gana sliku i priliku (?) bpgova;

promijesi srce grine, zemlje etrrh. panora,

dobri i princevski kipari stvrdnu,t ce glinu,

ti, ti svakako'. nacini udove;

Ninmah (majka zemlja) radit ce svrh tebe, .

bogin.1a (roaenja) .... bit ce p()l)'ed tebe dok oblikujes; o mati moja, proglasi sudbinu (novoroaenoga),

Ninmah ce ga obrikovati na sliku i priliku (?) bogova,

to je covjek . . . . . '

OVidje se pjesma odvraea od stvaranja cj~lovib,)g covjeka pa govori 0' srt'Varanj'U srt.anaviltih' nesavrsenih Ijudsikih

121

122 primjeraka, u nastojanju da razjasni pOistojanje'tih nenormalrrih bica.: Op1suje se gozba koju je Eniki priredio bogovima cia se prosla:vistva;ranje covjeka. Za vrijeme gozbe Enk; i Ninmah prepiju se vina i ponesto se razgale, Ninmah uze pregrst gline ~svrh ponora i oblilkuje $est razlicitih nakaznih primjeraka, a Enki im odredi sudbinu' i udijeliim hljeb. Sarno, je .karakter dvaju pos!ljednjih nesavrsenih primjeraka _ [alove zene i bespolnog stvorenja - odgonetnut. Evostihova 0' tome:

To ... O'na (Ninmah) stvori zenO'm koja ne moze rO'diti. Enki, vidjevsi zenu, kO'ja ne· moze rO'diti,

O'dluci 0' njenoj sudbini, odredijoj da boravi u »kuei zena«, TO' ... pna (Ninmah) stvoribieem koje nema muskO'g SPO'''' lovila, koje nemazenskog spolovila.

Enki, vidjevsi onoga koji nema muskog spolovila, koji ne~

ma zenskog ,spO'lovila,

odredi mu sudbinu da stoji ispred kralja. '

A kad je Ninrnah stvorila t:ih ,'sest Ijudskih primjeraka, E'nk:i naumi da sesam poigra stvaraoca, Nije [asno na kodi se naein OIn laca tog pOls:la,al~i Sto cinilO da einio, PO'lSalQ mu ne pode za rukom jer bice ikO'je je stvorio pokaza se slabaelco i duhom i tijelom. Enki se obraea Ninmah u zelji da ona pomogne zaostalom bieu:

Odlucio sam sudbinom, onoga koqa je stvO'rila tvoja ruka, dao sam mu hljeb da jede; , odluci ti sudbinom ovoga koga je stvorila moja ruka, '

OOj mu hljeb da jede.

Ninmah uzalud pOilrusava pomo6i stvorenju, Govori mu, ali ono ne uspijeva odgovoriti. Daje mu hljeba, aId. ono ga ne iSte. Ono nije sPO''SO'bnO' ni sjediti, ni stajati, ni presaviti kolj.ena. Slijedi pOIdulji razgovor izmedu Enkija i Ninmah, (Ovdje su plociee tako osteeene da se smisao nikako De razabire). Konaeno, Ninmah kao da izgovara kletvu na Enkija zhog toga sto je stvorio takO', bolesno betZiviOtnD stvorenje _' a Enrki"cini -se, prihvaca prokletstvo kao za-

slliZenu kazna. . '

Drugi mit, :m£acajan za sumersko shvacanje stvaranja CO'vjeka, mit kO',ji bi se mogao nazvat; »Stoka i zito«, pred-

stavlja odstupanie od raspravljack.e vrste mita, , omiljele menu sUIITlerskfum piseima, Glavna Ilea SlU bog stad~ i ,njegova &.~tr.:<:l.~~;~~ Asrian .. Kako pri:ca m~t, 0'\110' dvoje stvoreno je u odaji za s1Jv~~r;tJe ??gova, ?a bl_~~Unaik:i, djeca boga rieba Ana, mogti imatt ~oda Jv~U 1 cime da se od;jenu. Ali Anunelei .se n:~uzn~h .PO'~'IUZ.lrt;l stado~ i z1tO'm kako va:lja, SIVe dok se TIlJe POPVll() oorvJek. Sve Je

to sadrsano U uvodnO'm odlomku koji glasi: "

Kad je na ,planini neba i zemlje

An (bO'g nebafuCiniO' da s~. rode Ayun~k"i (s.lledb:nici m:u), a jer se ime Asnan (boz'tca zrnJa) JOS mJe OtlO' rO'ddo,

, .' nije bilD stvorenO',

a jer Utu (boginja tkanja) jos nije bila ~tvorena,

jer se za Utu jos nije postdvio sveti gaJ,

nije bilo ovce da se O'jagnji, ' .

nije bilo koze da se .ojari, ,_

ovca nije rodHa sVOJa dua JagnJ,eta,

koza nije, rodiJa svO'ja t.rikO'zleta.

Jer ime Asnan, mud1'e, i_ Lahara, (boga stoke), Anunaki, veliki bO'zi, ,nisuznali

nije bilo ni s e s-zita od trideset dana,

nije bilo ni s e s-zita, od cetrdeset dana, '. _ nije bilO' ni sitnog sjem.ena, ni sjemena plamnskog, 1'1,'1,

sjemena cistih zivih biea.

Jer Utu ne bijase stvorena, jer se ktuna (vegetacije?) j0'8

, nije uzdigla,

jer se vladar .... nije rodio~ '. . '. .

jer se Sumugdn,bO'g ravmce, mJe pOJavtO,

kao ljudi tek stvO'reni,

oni (Anunaki) nisu znali za hljeb stO' se jede,

nisu znali odjeeu sto se nosi;

pasli su travu kao i ouce,

pili su vodu iz p1·O'kopa.

U 01'1,0 vrijeme, u odaji stvaranja bogO'v.a, v

u njihovoj' kuei Duku, rodi8e se Lahar 't Asnan;

sto su stvarali Lahar i Asnan, '

Anunaki iz kuee Duku su jeli, al ostase nesiti;'

U njihovim Cistim torovima s u m-mlijeko, Anunaki iz kuee Duku su pili, al O'stase zedni;

123

- \'

124 za ljubav njinih cistih torova, covjeku dah udahnuse.

Odlomak Imji slijedi odmah iza uvoda .opdsuje siJlazak Lahara i Asnane s neba na zemlj1u 'i dobro~iJnstva kojima, su obasuli cO'vj ecanstvo;

U ono vrijeme reiie Enki Enlilu: »O~e Enlile, Lahar { Asnan,

oni koji su. stvoreni u kuci Duku, ucinimo da siat(, iz kuce Duku,

Na cistu rijec Enkija i Enlila,

Lahar i Asnan ~siaoseiz kuce Duku,

za Lahara oni (Enki i Enlil) tor podizu, a bilje i trave u obilju mu daruju;

za Asnan oni kucu. zidaju,

plug i jaram oni poklanjaju njoj. '

Lahar usred svoga obora,

pastir je sto pooecaoa bogatstvo obora; Asnan usred. zitnih polja,

djevojka je dobrostiva i radodajna.

Obilje koje potjece s neba,

Lahar i Asnan ucinise te se ono pojavi (na zemlji) u skupstinu donijes.e obilje,

nal zemlju dah zivota,

zakonima boqoix: upravljaju,

.Sto ima u sp1·emni~am.a to ustostrucuju, zitnice pune do vrha.

U kucu ubogara, kUC1.L potleuiu, oni ulaze i donose obilje; gdjegod se pojavi oeo dvoje donoee domu velik dobitak;

tamo gdje suuu: oni zasite, tamo gdjesjednu oni opskrbe,

razvedrise srca Ana i Enlila. '

Ali tada. Lahar i Mnan popise mnogo vina ipocese se svadati u poljima i njivama, U raspri koda sHjed~ svatko od njih precjenjuje vlastite zasluge i umanjuje sugovornikove, ~OlnaC!ITO se upletu EnJ.:il i Enki i proglase Asnan pobjednicom.

Sumerski su mudraci vjerovali i naucali da SlU OOiVj ekove nesrece posljedica njegovih grijeha i nedje[,:. i d~ ~ema neduzna covjeka. Dokaziva:li su da ne postort slnlcaJ ne,pravedn:og .i nezasluZenog trpljenja; co:rj~ik je o~aj kojl snost.smvicu: a nikada bogovi. U trenUC'l1Ila, .nevolje mora

, ..

da 'SlU patnici tu i tamo dolazili u nar,:ast ~a pOi5U~Ja~'U

, .u pravicnos:t i pleme~tlost bogova. lY1ozd~ je u n~~tpJan)u da sprijeCi tskvu srdzbu prema~91Z1ma 11 da. pomstJ. razocaranje u ooz:ooski poredak [edan sumersld mudrae napisao poucnu. r.aIS1pI"~U o~~'Joj c~ biti I"~jeCi. u. petru~~stern poglavlju, a koja sadrzl prvi poznati prsmjer price

o Jobu.

125

P R V I »J 0 B«

Clan Bollingencva :udI'uZenja,ima'O' sam priliku da pro- 127 vjerirn te udaljene IkJrhotine.

OVO' prekomnrsko obkriee ,omoguCil<o mi [e da skahrpim i prevedem veei dio tekst,a.'l'ada je postalovjasno da [e pred nama prvo pisano .svjedocanstvo corvjeikova trpljenj'a i pokore, a to'. j e tema kojo]. j e u svjetsko] knjiZ'evnoSJti i religi:oZinoj mis:Ji slavu pronijela starozavjetna Knjiga '0' Jobu, Sumerska se poema rnuJmlilm ne moee rojeriti s Knj lgom <0 Jobu, ITi p:.a: sirini zamaha, ni po dutbirni suvaeanja, niti IjepOlt:oro ,i!ZI'az.a. Osnovno joj znaeenje lezi u cinjenici dapredstavlja prvi pisaru pokuSaj cwjeka cia se uhvat; ukostac . s vjekovnom -t-r- tako i vrlo suvremenom - zagonetkorn Ij1udske parnje. Sve plocice i odlomci na kojima je zapisana nasa sumerska rasprava potjecu iz Vlremena koj e barem za tisucu godina prethodi sastavku Knjige 01 Jobu.

Glavna uporssna misao nasega pjesnika sasboji se u tome. da, u sLucaj'u stral~~njaiIleclaC!a,bezobzirarooliko se. one Cinile neza~ene,. zrt~ri preo,sI;aje tek jerl:~ yaljJan idjelotvoran put,a ta] je neprestano pjevanje u slavu boga; plac i naricamje bez stanke sve dok se bog ne smillUje stradalnikovim molibvama. Bog <0 kojemu je rifjec, ·patniko'v je »Iicni« bog; to jest bozanstvokoje, u skladu s ustaljenim sumerskim vjeroverijima, nastupa kao.covjekov izaslanik i zagovornik 'U skupstini bogova, Da bi dokazao svoju tvrdnju, nas pjesnik ne pribjegava :flilolZofsik:oj spekulaeiji Hi teolosJmIn nadmudrivanju.. umj €<sil;o toga, . s karaktertsticnim sumerskim smislom za prakticno, on navodi .slucaj sV1QIg junaka, Radi se 01 covjeku, dakako neimenovanu koji je bio bogat, mudar i cestit, ill se barem tekvim cwo,' i koj'l je imao mnostvo prij1atelja i svojte, Jednoga dana spopade ga bolest i srvaju teski bolovi, Je Ii se usudio rogoboeiti i usprOitiviti bosanskom .poretku? NipoSto! Ponizno, je stupio pred svog' boga; sav u suzi i [adikovci, i svim srcem molio i .zazivao milost. .Na taj sena& uspio umiltti bogu i izezvatinjegovu sueur: bog je saslusao nj egovu molitvu, oslobodio ga nevolje, te mu patnju

prometnuo u radost. .

Pat n j a i p '0' d 1 oz nos t

Spis koji sam 29. decembra 1954.citaa pred Drustvom za biblijsku ,~jize:'.:nosi zvao se »Covjek i njegov bog: sum.ers~~ v~rzlJa pr~ce a ~rQ!bu« .. !emeljio se na sumerskoj pjesnickc] raspravn dugoj obpnihike 140 redaka. Stiva ras-

pr~v:zapisa:no j e na sest glinenih plocica i fragmenata koje je prva ekspediclja PensilvaiIl'tj!sfuag sveucilista u Nipuru otkopada nekih stotinjak mllja juZno ad danasnjeg Bagdada, Cetiri od sest ploeica pohranjenesu sada u Sve-

ueilisnom Muzeju Drevnog iis1:olka u Istanbulu. .

Sve do dana mog predavanja, samo su dva ad sest komada bila objavljena - oba iz Sveucilisnog muzeja - pa je tekslt poeme ostao dobrim dijelom nepoznat i neprocitan, Za svoga boravka u Istanbuh; gdje sam se 1951-52. na- 1a:z:10 kao profesor Ful!brightlOve riJstraziva-cke zaklade identif~c~r.~o sam i ~opiraOi dva ipreostala dijela po~e, atkmvst1:ih u Muzeju Drevnog istoka. Nakon povrafka u.Phi-. ladelphiju pronasao sam - uz pomoc Edmunda Gordona ~.a~asnjeg asistenta u Mezopotamskom! odjelu muzeja-' JIOS dva fragmenta u Sveueilisnom muzeju, Dok sma pregledavali moj prij evod. poemeza konacno izdari] e sinu

• ..1 '

~~ .rn:sao 'U!~. se dva 'ist~!l1;bulska odlomka nastavljaju na

cetl1'1 f11adelfl!Jska - to Jest, ani zapravo potjecu ad istih ploeiea, ali Sill se nekad za davnih dana, ili mazda prillkom otkapanja, razlomili, pa su ih ra:zne ekspedicije donijele u dva medusobno udaljena muzeja, jedan na obalrMramornog mora, a drugi u Schuykiflu. Sreeom 1954 za

... .. ' ,

vrrjeme mojega posjeta Istanbulu, gdje sam boravio kao

128 POsvOjl()js:tvuk,tlUripOEm}a bi s.eon.ako. od. 10k-a mo'gla ra~dijehu .UMtiri dijela. Prvi [e dio. ~ratk:a u~odna opomena, nekacovj'ek ne.zaboravi. hvaliti . i. ruaviti 'svog. boga i neka ga w.nilosti~i- pla~em. Pjesnik. uto uwdi u Rrieu neimeno-

/ Viano lice koje, posto • ga .. srvase j,ad i bolestina, z8;zJiva s,vog bogall~uzama i moiliWi.Slijed1 trpljenilkO,vamollba koj'a .<~iniglaJVni .ctio ,po.eme. Ona pocinje opd:sorompstavIjanja kojilln 5U gaSlUS\retalinjegovi bliZnjL..- .t neprijatelj1 iprijatelji; nastavlja setugo'va~om· P~og •. nes'ldooe· sUJc;lbine, a sadrzi i retoricki zahtjev urpllcennadcateljlima odzanata da mu se i om pridruZe U zalopJOjikamq; .zakljUJ(mj'e se 1spp,vij-es6u i primanjem krivice, teizJ:"avnom .mo1bOlffi zautjehu i iZbavljenje. K!onacI;J!o, sve se zavrsava ,sretno, i pjes;nik nas na kJraj'U obavjeStava da mol'ltva njegova j'unakanijeQstala nesaslnsana ida Be bog odazvao jaJdnilkovlm molbama te ga rijesio zala. Sve to navodi na

daljnje ve1icap.j'e boga. .

Da bismo pokazali kaJkv10Cll i a1m1omeru pjesme, na¥estl cemo neke.citljivije u1omke.Oitamc. neka ne zaboravi da suroerski jezilkjos ·uvijek nij-e sasvirn svladan i dace se S vfemenom prijevodLpreinacitiipoboljsat:i. EVIO uloltnka spatnikoV1om .rnolJbom bogu:

CO'l)jeksam, ceLjaderazborito;' pa ipak, onaj tko me stuje

" sretan nije,

rnoja pravedna.rijec obrnula se u Laz,

'l)araLica me jedoo Juznim 'l)jetrom zarnela, ja rnu rnorarn

, ..' ' ." . . sluziti,

oooj koji me ne Stuj.e srarnoti me. pred. Licem tvojirn.

Ti mi 'Uvijek ponovribdarivas patnju,

ukucuuaoh, duh mi je kLonuo~

ja, covjek, izi{toh na ulicu,zfjazeno rni srce, "

na mene .se moj 'l)aljani, rnojpravedn~pastir razgnjev,io,

, mrkirn me pogZedao okom.

MOf cobanSaz'VCl na .mene. zlo, na mene koji m'U nisam

. •.. • . " '.. . .". , " neprijatelj,

mojdrug mi ne lcazujedobru rijec, . ' "

'fTI,O'j prijateLj od'l)raca s Lazi oopravicnu moju rijec, 'l)aralica snuje' proU'l) mene,

a ti,. rrtOj. bo,ze. nisi ga odbacio ...

51. 7. Lav koji nap ada bika.

Jet, mudri, zbogcega sam vezan za.nauke m~adica? Ja, razboriti, zasto se brojim me~u neuke?

Svuda uokoLo je hrana, pa ipak je moja . hranaglad,

na dan kada su se dijelili dobici, mog dobitka ne bje nigdje.

Boze moj, (stajao bih) pTed tobom, kazaobih tebi, .. '" moja rijee je uzdisaj,

rekao bih t.ebisve, oplakao bih.goreinu.svoje kob~,

(naricao bih) nad zbrkom . .. . .

Gle, neka mati koja me rodila ne ustavi svoj plae pfe.d,

'tobom.

Neka se moja sestra: ne ogiasi vedrim pjevom. Neka onasuznih oeiju iskaze .moj jad preiL to,bom, neka moja zena iskuka mojupatnju,

neka PJev,ae od zanata ozali moj teski udes.

Boze moj, dan bHstav nad zemljom sja,za mene da je ern. Jasandan, dobar dan .. kao ...

va}. i suze, jad i cemer u meni stanuju,

patnjame os,!?aj,a kao da za me n~ma nista osim,suza,

zla me kob u svojoj saci drzi, zivota dah mi prekracuje, u podmukroj bolesti kupa se moje tijelo ....

> ,j

Boze moj, ti koji si mi otae sto' me zac.e, podigni lice moje. Poput neduzne krave, u sucuti . , . uzdisaj.

Koliko dugo za me neces htjeti znati, bez stita me ostavljati?

51. 8. Covjekovi ngjstariji recepti.

Poput goveda, ..... ,

Koliko dugo lutat CU bez vocie?

Oni kazuju -,hrabri mudraci -. rijee istinitu i i'skrenu: »Nikad ni jedn,a mati nijerodila.bezgresno dijeVe, .

. . . . nikada nije biLo bezgresnemlad()sti.«, I

Tolik!o, o c()IVjek:oV1oj molltvi i molbi za spas, EVio i sr~nog zavrse1;ika:

'I'aj' covjek -, njegov se bog prenuo na gorkemiL suze

i plae, taj mladic - njegova tuga i vapaj ublaziSe srceboga. Rijeei praved,ne"ciste ,rij.eeikoje govorase prihvati bog. RijeCi kojetaj covjek molitveno izgovo1'i '

130

razdragase ... , meso njegova boga, i njegov bog pqvuce

ruku s rijeci zle, .. koja pritisce srce, ~ ~ ... on grIi,

demona bolesti sto ga je objahao i koji [e sirom krila raskrilio, bog odagna.

(Bolest) koja gabiLa smozdila kao ... , on rasto~i, zioereeu. koja mu bje doeiuiena kao kazna, on otkloni on okrenu. covjekovu patnju u radost, ' i dobri t;lusi sto ih postavi na strazu i cuvanje

dadose mu .. anaeli lioa milostiva.

Podimo sada od «~uhovnog prema s:vjetovnome od nedjeljne v ~r'oporv.i~edi prema~akodnevici ponedjeljka, od pJesmoklh moliitlava prema proeaicndm poslovima, Narod sebe odaje u poslovteama klOje izrice, jer poslovice otkrivaju karakteristicne stavove, osnovne pmiv€! i razloge

, skriyen:v i~a n~j'O?i:cnijih covjekovih posftlUJpaka, koji se U pjesnickim djelima prerusavaju i presucuju, 'I'renutrio s:v uskrsava i prevodi na stotine sumerskih poslovica, na,jvise zaslugom Ednmnda Gordona, a neke od njih prikazat eemo u sesnaestom poglavlju ..

P R YE P 0 S lOY I C EI I Z R E KE

Dugo se vj erovalo da j e hebrejska Knjiga posloviea najstariji zbomik maksima i izreka koje je povijesni .cOIvjek zapisao, Kad [e pri] e sto i pedeset godina rij esena zagonetka stare egipatske civildzacije, izadose 118. vidjelo zbirke . egipatskih . poslovica i uputa .koje p:ret~ode b~blijSlk?'j

Knjizi poslovica za mnogo godina, Ali move rnsu najstariji covjekOlvi aforiznri i poslovice, Sumerske zbirke poslovioa stari] e SlU . za nekoliko stol] eca Old veeine poznat:ih egipat.skih zbiirki, ako ne i Old svih.

Sve do prij e nek~ dva desetlj eca nismo poznavali gotovo nijednu sumersku [ednojezienu poslovicu, Objavilo se nesto malo, dvojezienih izreka, izvorno na sumerskom i . sakadsklim prijevodom, a Iistom bijahu ispesane na ploeicama . koje potjeeu iz prvog tisueljeca prije n. e. Medutim, 1934. objavi Edward Chiera nekoliko ploeica s poslevioama koje su pripadade nipurskoj zbirci SveuciliSnog muzeja, a potjeeale su iz osarnnaestog stoljeca prije n. e. One nagovijestise da SlU sumerski ljudi Old pera pO' svoj prildoi bili Sitvodli poveci hrojzbirki poslbvaca i uzreeica. Od 1937. posvetdo -sarn mnogo vremena OIvOlj ikinjizevllIoj vrsti, pa sam pronasao mnogo p1Q,cica S poslovicama u Istanbulskom Muzeju Drevnog istoka i u SveueiIisnom muzeju u Phtladelphdji, _. u stvari sam ih u oba

. ova-rnuzeja kopwao.Ali tek 1951-52, za vrijeme svog boravka u 'I'urskoj gdje sam boravio kaopTofes:OIrFwbrightove zaklade, uspio sam kopirati gotiolVO sve istanbulske materijale, a to je vise od osamdeset ploeica i Iragmenata.

132

\

Kad sam. se opet nasso u Philadelphiji i SvelUcilisnom muzejru- gdje 'ima na stotine »poslovicnih« fragmenata -. posrade mi jasno da necu imati vremena da 'S~ bavim torn golemom zbirkom poslovica, jer [e bilo jos mnogo ' posIa oko ostale sumerske knjizevnost:i. Stoga sam svoje istanbulske . ilwpij'e zaj edno s drugim podaclma predao Edmundu Gordonu, koji je sada izvanredni profesor u istr:a:z'iva:ekOlIU centru SveueiHsnog muzeja. Poslije nekoIiko mj eseei predanog rada Gordon je ustanovio, da se na OSlt)jOVU ra:Slpo'lozivol~materija:la moze sastavdti i upotpunitd ako tucet sumerskih zbirki, od kojih svaka sadrz! na desetke, calk i na stotine poslovica. Vee [e bio priredio konaena izdanj acetidJu takvih zbirki i odgonetnuo preko tri stotine neokrnjenih poslovica, od kojih rrmoge nisu bile

'pO'znate. S nekim njegovim materijallma poslnzio sam se u ovom poglavlju i j a. Medutim, neka cit/alae ne zaboravi da j e poslovice posebice tesko prevoditi zbog njihova Iakonska jezika, i da ce kasrrija izUJc,a:vanj a mozda pokazati da neke 00. ovdje navedenih poslovica, bilo dijelom bile u

cj'elini,imaju d:r1uga~ije znacenje, " "

_ Jedna '?;d bit~0- karakteristika poslovica uopce jest nji- _ hov opel znacaj, Ako vas fkada snade sumnja u bratstvo eovieka sworn sv:ijeta, bez obzira na narode i rase, zavirite ~ njegove poslovice i Izreke, upute i savjete. Vise Old l'kakv:a drugog knjizevnog djela, poslovice prodiru kroz _poki,ost knlturnih auprotnosti i razlika sredine, ogo'ljujuei lzvornu prirodu covjeka, rna gdje i .ma kada on zivio. S~el"Slke S'U posl'Ovice nastale i sumerski ih je co!Vjek zapisao prije vise od trideset i pet stoljeca, a nema sumnje da~u semno%e od njih prenosile usmenom predajom i stctinama godata prije 11QJ sto ih za:biljezise. Stvorili su ill ljudi IkJo'j'i 'Be od nas razlikuju jezikom i zivoi{;n:om sredinom, vla~anje~ lobicajima, poIiti!kom, ekonomijom i religijom, pa ~pak je ona] osnovni karakter ,koji nam sumerskeposloviee otlkrivaju sasvim sliean nasemu, Nimalo nam nije tesko da u njima prepoznamo 'odrazeinasih vlastitih po-, r;iva iSil;'avorva, slabosti i malodusja, zbunjenosti i raskoraika.

Na primjer, susrest cemo u njima kmezavcakoli sve svoje nedaee prlpisuje sudbini, i neprekidno jadikuje d~ je »roden u zlosreten dan« ili, kako bismo mi to rekli, »roden

pod nesretnom zvijezdom«.

Zatim, till SIU oni neumorni t.umaoi' 81;0 se razmeeu svako .... [akim prozimirn razjasnjenjima, 'ia!ko je istina oeit:o drugaeija. ,0 njima se u Sumeru kazivalt».

Moze li itko zatrudnjeti bez obljube,

moze li se itko tLgojiti a da ne jede?

8to SlU Sumel'ani mi:sli1i 0 svojim izrodima vidi se iz ove rzreike:

Uaes u vodu, 0 ono se voda uzmuti, uaes u vrt, a ono voce pognjili.

Kao i u nase vrijeme, mnogi su muku mucilt ne znajuci bi ]i tbosilli iii stedjeli. Ovu nedoumaou izrazili su rijee'ima:

Nama je suaeno umrijeti, 'itajde da trosimo; i dug je zivot pred nama, hajde da stedimo.

I isto, samo drugim rij eC'Lrna:

. Rani ce j.ecam proktasati - odakle znamo hoce li?

Kasni ce jecam proklasati - adakle ztuuno hoce Ii?

t u Surneru je, .razurrrije 'Be, odvajkada bilo mulka sirornaStva,a ave je narod pohroj1o u odista vj estb suprot-

stav 1j errim stihovima:

Ubog je covjek vise mrtav no ziv; ako ima kruha, onda nema soli; ako ima soli, onda nema kruha; ako ima mesa, onda nema janje,

ako ima jq,nje, onda nema mesa. ,

Ubogar j e cesto morae posezatiza ustedevinom- Kao sto

_ sumerski pisac poslovica kaze: »Siroma:saik gris\kci svoje . srebro«. Kad potrosi ustedevinu, mora posudivati 00. uzajmljivaea, koji su slika i prilika danasnjih Iihvarskih »gu .. li.koza«. Odatle uzreeica: »Pozajmica siromahu brriga«. A evo sumerskog eikvivalenta: »TkJO posuauje, ta] se brzo

kaje.«

134

Nema sumnje da su isiromasi, uzevsi u cjelini, bili pokomi. N ema nikakva znaka po koj emu bismo zakljueili

- da se sumerska sirotinja sv] esno bunila protiv bogate vladajuce klase, Pa ipak, poslovica: »Nisu svi domovi ubogih [ednako pokorni« -' aiko je prijevod taean - na.govjestava stanoviti stupanj klasne svijesti.

Na stih »san tezaka je sladak« iz Knjige Propovjednika, a naroeito na tahnudski »tkio poveeava bogatstvo, poveeava brige«, podsjeea ova sumerska poslovica:

Tko ima mnoqo srebra, -moie biti sretan, tkoimamnogo jecma, moze biti sretan, ali onaj tko nista nema, taj mirno spava,

Tu i tamo siromasni bi 60vjek shvatio da mill je ponesreeilo zato sto se nasao u slabu drustvu, a ne zbog' neke

njegove liene greske: .

J a sam pz'emenit zdrijebac,

ali sam vezan uz m:azg'U,

i moram v'Uci kola

i tegliti trsk'U i strnjik'U.

o sIDolIDaSITOm ohrlndku koji- st'o je zaista na. rlUglosebi nije mogao pr~uStiH stvari koje je sam izradivao; Sumerani SIU govorili: »Napralji uvijek prljava odjeca.«

U zgred budireeeno, Sumerani su odj eeu uvelike cijenil], s~o pokazuje 1;iZlreCica.: »Svakome je mio lijepo odjeven covjlek. «

U svakom slucaju, bdlo je ponekih slugu koji su se O,citlO uspjeli skolo!Vati, [er [e kolala Jzreka: »On je sluga. koji

j e zapravo UCla sumerski j ezik.«' .

. Oeigledno, nisu svi sumerski pisari prilikom diktiranja bili nepogresivi, kao sto uostalom riisuni njihova moderna subraca, stenografi, U povodu toga u Sumeruse govorilo:

Pisar u koga se ruka pomiCe kada i usta, (to jest, u skladu s izgovorenom rijecj'U), taj je zaista pisar!

U Sumeru je bilo i takvih pisara Imji nisu umjeli pravilno pisati, na 5tO nas upucuje ovaj retOiricki usklik:

135

Kakav li je to pisar

koji nezna sumerski jezik!

TakolZ¥anisla:bi spol mnogo se spommje 'U Slum:er'Sik.im izrekama, ali ne uvijek laskavo. Zacijelo, l! ..... §JJmeru se nije znaloza »_prodavaCiclU .Ijubavi«, alise- zato zJ}alQz:a trez:venu;'EiQfl1cU1!.9iil[]J:ev:Icii~ l{ao stlO re'ce [edna mlada sumerska udavaea 'koj'ojjevec bilo dotuzilo cekanje na bogata zenika pa je odluetla da se okani svakog' proibiranja:

Tko je. imucan, 'U koga je b~ago?_ Za koga da cuvam svoj,'U ljubav?

Zenidba je Sumercima blla poteze breme. Opisali su [e u nerp1o!Vo[jlllu svjetlu:

Tko ne uzdrzava zenu ili dijete,

taj nema uzice u nosu (aluzija na nosn'U uzicu zarobljenika).

Sumerski se 'SUipflugces!;io OIsjecaoz,anemaren:im, stOi se vidi dz izreke:

MoJa je zena 'U »crkvi« (bukvalno, »svetiste v,an kuce«), moja je majka sisla.. na rijek'U (vjerojatno zbog - nekog

vjerskog obred.a),

a ja sam ovdje, skapavam od gladi.

8tlO se tice nesmirene, nezadovoljne supruge koja ni sama . ne zna sto joj nedostajacak je i U onim drevnim vremenima lijeenik bio njezino utociste. Tako barem zaidjueujemo iz uzrecice ~uko~i!ko je prijevod tacan):

N emirna zena 'U kuci

sve bolesti redom boluje.

Stoga nJijle c-udo st'o [e ISlUmeiI"sk!i muz katkad zaza[i!ol sto se OIzooio, 0 cem'USlvjedoci poslovica:

Tko bi da uziva, taj se zeni.

Tko dobro promisli, taj se 1·azvodi.

Zato SIU. nevj esta i roladoz.enj a stupall 'U beak svako u drugaeijem raspolozenju, kako kazuju ove [ezgrovite ri.J. [eci:

Nevjesta: radosnasrca. Zenik: zalosna srca.

1.36 Sto se 17ices1vek:rve, izgleda da je s njom u ono vrijeme bilo daleko laJkse nego danas;: harem se dosada nijedna pri-

, ca 0 s'V'ekrvi ndjepojavila na svjetlu dana. Cini se da [e u starom Sumeru snaha uzivala los glas. To se vidi iz sumerskog epigrarna 0' tome sio je dobro a sto Ipse po c'()lN'jelka:

Kuhinj,a je covjekov zivot, cipeta je covjekovo oko,

zena je covjekova buducnost, sin je covjekovo utociste,

kci je covjekov spas,.

snaha je covjekov zloduh,

Sumerani su veoma: cijreni1i prijateljstvo, Alirkao i u nas, »krvne bij'a_Se voda«. Prema njihovim rijecima:

. /

Prijateljstvo traje dan,

srodstvo zauvijek.

Sa stajaHSta kcmparativne ,kiultlure zanimljivo je sto Sumerani nisusmanradi psa »najboljimcovj e!kov:i::rndrugom.« 40 je vjerovati nize navedenirn .uzrecicama, 0' psu se rritslilo kao <0 stvorenju vjerolorrmom i nesklonome covjeku:

Vol pluzi,

a pas kvari duboke brazde. Pas ne zna svoj iiom,

Kovace» pas ne mogade prevrnuti nakovanj; (stoga) prem'nu krcag s vodom.

AIm nam se sumerski stay prema psu Cini 1lInelk:oiliikio stran, onda nam poneki IOd psiholoskih uvida izgledaju gotovo posve istovetni s nasima, iakio su izreceni drugtm rijeetma. »Ladar je corvjek od kavge«, podsjeca. nas na poslovicrn; ratobornost momaca koji ce se potuci i na trepta] vjede,

\

Sumerska izreka:

On jos nije uloviolisicu,

pa ipak vee priprema razanj;

j ednaka j e QIlloj nasoj:":» Pripremismo razan] a zec j e u sumt.« \

Konaeno, ·13i

Posto sam umakao biku,

naletjeh na: kravu,

samo [e drU'gacije izrecenaUZ!recioa: »Iskoeih izkipuce tave i padoh u vatru«,

MaJTljiViolst se, riema sumnje, prepoI'l\l!civala u sva vremena i na svirn mjestima. Ali calk ni nas najbjedniji goljo

ne hi mogao boljekazati od DVlQIg Sumeranina: .

Ruka do ruke i sagradi se kuca;

trbuhdo trbuha i razgradi se kuca.

Barem S'U neki Sumerani pokusavali »zivjeti na veliikoj nozi«. Za njih je iskovarra ova prilicno drastiena opomena:

Tko gradi kao kralj, zivi kao rob; tko gradi kao rob, zivi kao kralJ.

St'O se tice rata i mira, stare je Sumerane raspinjala ista dalemakoja raspinje i nas, U jednu ruku, naoll''ll'zanje se cinHo neophodnim .za sameodrzanje, ili, kako to' oni reikose:

Drzasx: koja oskudij~va u oruzju, nece otjerati neprijatelja od praga.

U drugu ruku, [alovost rata i naeela »oko za oko« hijase i Sluvise poznata:

Podes i otmeszemlju neprijatelju; dode neprijatelj i otme tebi zemlju.

A1i, bio rat iii mir, valj.a:lo> je u prvom redu »drzat! otvorene OIci« Ii ne povodiri se za casovitim promjenama, Su-

. merani su to iskazafi rijecima koje sa uvijek aktuelne:

Moz€'s imati vladara, mazes imati kralja, . ali tebi je ·vaZan s,eoski glavar!

Sumerski Ijudi od pera sakUlpili. S'U U svo'j'im mnogobroj- -, nim zbirkama poslovica ne samo izreke.isvih ,V'I'!St:a kao Sto su maksime, flooku1e, uzrecice, poslovieni primjeri i parado>ksi,vec i basne. One SlU posvema nalik na »ezopske« basne po tome sto se sastoje od kratkog uvodnog dijela

u prspovijedno] fermi, poslije kojega slijedi zbit izravan govor koji sluai kao »udarni« dio basne. Tu i tamo nade

se cak i poneki razvueen dijalog, U sedamnaestom po-

p8

glavlju navest ==; razne .pr~mjereo'V'e ~~ne .ew'P~~e, zahvailjujuci pri:j-evodima koje Je unazad dViJe-tTl godine priredio dr Edmund Gordon,

Ezopika

PRVEBASNE

Grci i Rimljani bijahu misljenja da je tvorac knjizevne vrste basne bio Ezop, koj'i je zivio u Malo] Aziiji u sestoen stOlrj eeu prije n. e. Medutim, danas [e dobro poznato da oSU harem neke od basni ko}e .se pripisuju Ezopu vee kolale u narodu davno prije no sto ih j e E7Jop zapisao, U svakom slucaju, 'price 0 ziv:otd:n,Jarna »eeopskog« tipa pricale su seu Sumeru citavih hfljadu godina - pa i vise _' prije 'EzlOpova rodenj a.

Kao St'0 se moze iocekivalti, zivotmje 8U 'U misaono] knjizevI1lost,i Sumerana Imale znaca;jnu ulogu. Uposljednjd.h nekoldko godina Gordon je sastaviot preveo 295 poslovica i basni u kojima se spominju sezdeset i cetliri razlicite z.iJv:oti1I1jske vrste: sisavci, price, Clanovi tzv. nrzih razreda zivotinjsikiO'g carstrva, sve tamo do kukaea. Ako smijemo z.a.kljucitli na osnovu materijaJakoji dosad posjedujemo, onda [eueestalost j,aV'lj'anja .razrdh zivotinja u tim te]{stovima vee sama sobom poucna. Na prvom je mjestu pas, 0. kO'j emu :se govori u nekihosamdesert i t:ri posloviee i basne; Slijedi domaca stoka, a pot'ommagarac. Zatim se }avljla lisica, pa svinja, i tektada domaca ovca. N a redu je la» i divIje -qooedo (to jest, sada Izumrli bos primigenius), zatim domaca koza i vuk, i takodalje. EVOl sada Gordonovih pokUlsnJi:h prijevoda nekih bolje saeuvanih i citljivih sumerskih basni, koje zapocinju s prom a zavrsava!jlU s majrmmom.

o pohlepi psa izvjestavaju dvije kratke basne:

1. Magarac plivase rijekorn, a pas se prikrpeljio uza nj, govoreci: »Kada Ii ce isplivati na obalu da ga pojeds»,«

140

2. Pas jeotisao na gozbu, ali kada vidje kosti koj.e su ondje Lezale, udalji se govorea: »Tamo kamo sada tdem dobit eu vitfe kostij-u nego ovdje.«

Drugom zgodom, u basni 0' psu rialazimo [edan od najl:jeps'ih izraza maj'cinSike lJubaiVi:

Ovako kuja sponosom kazuje:. »Imam: li ste~ad rdaste boje ili pak sarovitu, sve ihjednako voIim.« .

8ta se tice vuka, Sumeranima najv:ise bijase n.a umu njegova gra'1Y.ez1jiv:,: narav, sto. zakUu;~uJemo .iz bo.~je sa~u~~~ nih basni u lWiJllmaJe 0' njemu rijec. U [edno] basni C1Jil je tekst na nesrecu na dva mjesta O'ste:c~, copor od .~~setak vukova napada nelm1:ilko ovaca, 'ah J~a.n. vuk .USlpl].e zavarati ostale, pO'sluzivs'i se veoma pronicljivom 1 SO[lstiekom smdeailicom:

Devet vukov·a i j.os jedan desetizaklase nekoliko ovaea. Deseti bijase pohlepan i nije (jedna iIi dvijerijeei nedostaju) .,. Kada on izdaj,nieki (jedna Hi dv~j.e !ijeci =: staju) ... onkaza: »Ja euih ~~du ;;as podt?:l~tt! _Vas 1,ma devet i zaio eel jedna ovea bttt vas zaJedmckt dw. Stoga eu ja, buduei' da sam jedan, preuzeti preostalih ,devet. One e,e pripasti meni.«

oa zvijeri, najjasnije [e, cLni se, oc~a'll .ka.ra~ter .li.sic.e. U sumerskim poslovicama lisica je zlv:ohnJa sto kipt! od t:aSt.tne pa nepretlcidTIlo- kako na rijeci tako iua dje~~-' is:bic'e svoju velevaznost i : neophodnost na tom svijetu,

Ali kako je istcdcbno i nesmiona, cesto ne dorasta ulozi koju sama sebi pripisuje, Na primjer:

Lisica .nagazi na papak divlj.eg goveda govoreei: »Nije Ii te zaboljelo? « .

Hi:

Lisica ne mogase sagraditi sebi kueu i stoga po de u kueu svoga prijatelja - silnog Ii osvajaea!

IIi:

Lisica imadase stap (i reiie): »Koga. da udarim?« Nosase uza se sudski'spis (i rece):

»Sto da mibude optuzba?«

Hi:

.14

Lisiea zubimaskrguce, .ali joj glavU drsce!

Eva dvije basne 0 Iisici kaje 'PIt1paJdaju medu najdulje, I ~oje jO's Vise ogoljuju njezinu .tasiinu i~ukaviCluk. Obje su prilicno s1ozene, te ImO' da nas prd zavrsetku olstavljaju u dvoumici, ali njihovo ZJmleenje i smisao potpuno SIU [asni:

Reee lisac svojoj zeni: .

»Hajde! Progrizimo Uruk zubima, kao da je porilukt Obujmimo grad Kuuib kao da j,e sasuuua!« Ali oni se ne priblizise niti 100 gar a od grada (oko dvije milj'e), kada psi stadose lajati na njih iz grada: »Geme-Twttuiil Geme-Tumal! (Po svoj prilici ime liseeve zene.] Idi kuCi! Smjesta odlazi! « zavijaju prijeteci iz grada.

Kao st.o se moze oeekivati,11sac i njegova zena dadose petama vjetra,

Druga basna donosl motivkoji ikasDlije nalazimo u Ezopa, doduse ne U· veei.s Iisicom, vee u basni»Stakori i lasice«.

Ona glasi:

~,

Lisica zatrazi od boga Enlila da joj dade rog.ovedivljeg goveda (i tako) joj rogovi bijahu nasadeni. Ali tadase podignu oluja·s vjetrom i lisican.e mogase uniei u svoj brlog. Naizmak noCi) kada se leden.i sjevernjak i olujni oblad s kisom obrusise na nju, onq rece: »Cim zariuii ... (na nesrecu ovdje se- tekst prekida pa mozemo samo na-' gadan da je Iisdca zsmohia da joj se skirurrogovi). I taJko, eini se .da lisica jstarih Sumerana ima veoma malo sin zajedrniokolg s pametnom i Iukavom zvjerkom kakvu ~ susrecemo u dobrom dijelu kasnijeg evropskog' folklora, iako je po mnogim svojim postupcima slicna Iisici iz ponekih Ezopovihbasni, u.klj'Uouj'uci i omi 0 kiselom grozdu. Takoder treba reci da postoje dvije sumerske basne ':_·na zaliost, obje veoma ostecene - u kojima se lisica javlja u drus:tvu sgavranom iii oS' vranom, dak:le u knmbinaciji

_ kakva se takoder nalazi u kasnijim Ezopovim basnama.

Medvjed se javlja u svegadvije sumerske . basne, a u jednioj od njih spominje se, cini se, njegov zdmsk:i san.

142 Dok 0' medvjedu nema mnogo spomena, dotle se 0' mungosu • dosta OIpSdrno govori u poslovieama, U staroj Mezopotamiji mungos jebi:Q domaea zivatinj;a, kao sto je i dan-danas u modernom Irakc, a drzai'i SlU ga da bi tamanic stakore, Sumeranima je mungos zapeo za OIkO' zbog toga sto ·je· bez ·oikoliJSanj.a napadao plijen, za rwliku ad mackineserpljive i O'cito, pI1onl'isljene igre prije konacnog' skoka na zrtvu. 0 tome se govorilo:

Macku-·, . jer razmislja, mungosa- jer djelujeJ

U drugu ruku, na mungosove obicad e da otima hranu i kradeeiikoholna pica gledalo se s neikam vrstom gorke trpelj i vosti:

Ako ima u blizini hrome, mung os ce je pojesti;

oko mi iole. hrane ostavi, do6i ee stromac i pojesti jet

Medutim, u [ednoj poslovici mangos mezimcs izvor. je zabave za svoga gazdu, a zbog svoga rdava ukusa:

Moj mungos, koji jede samo pokvarenu hranu, neee se papeti'da bi dohvatio pivoi maslac!

U jednoj poslovicicim se da jerijec ,0 hijeni, aN je smi-

saOi ostao nejasan. .

Sto se trice maCike, ona se rtjetko javlja u sumerskoj knjizevnasti, a dva se puta spominj e u poslovicama, J ednu smo, onu u vezi .s mungosom, upravo naveli. U drugoj, krava koja 'Uikarraik slijedi kosarasa poreduje se s mackorn,

Sudeei po poslovicama i basnama lav se najbolje osjecao na ZemijiS:tiU obraslu drvljem i siprazjem - koje bi se prerna tome moglo nazvati sikarom - premda se ba:remu dV!ij·e basne, obje dsprekidane !i nejasne, na:S80 na otvorenojetepi. Dok j e gustara pruzala lavu zaklon, ljud] sumorali sebe stititi proucavaduei nj egove riavike, 'I'ako:

o Lave" gusta je sikara tvoj saveznik!

I:

U sikari lav neee prozdrijeti covjeka koji ga poznaje!

Potonj a posloviea barem povrsinski zV1Uci kao i motiv iz »AndrOlkla i lava«.

Druga ~~~na, koja -je uvelike osteeena, govor; 0 Iisici i 0 143 !avu kOJl J~ upao u stupicu. U velikom broju basni naglas,:vase. prirodna uloga lava kao grabeZlji1ve z:vijeri,a njegov Je plijen ovca, koza i divlja svinja; stoga:

Kada je lav dosao do obora, u psa bijase uzica ad prederve vune!

I:

Lavjeulovio vdivlju ~vinju i poceo j.e ujedati govoreCi: »s.ve d? ov~g casa tvoJ~ meso jos nije ispunilo moja usia a~t tVQJa sktka zaglusila mi je usi!« '

Ali ni .larv: nije uvijek pobjednik, jer ga moze nadmudriti lask~J e jedne »bespomocne koze«. . 0 tome pri6a j edna podulja basna veoma nalJ~k na EZlOPOVU:

La-z: je ul0'l!io beepomocnii kozu. »Pusti me (i) ja eu ti d.at't OVc.u, Je.dnu =. 'fTI:~jih p'ratiI~ca!« [reiie koza). »Zelis h",da te pusivm, (na~pnJe) mt kazt svojeime!« (reiie lav). Kozr; (t~d~) odgovon lavu: »Zar ti ne znas mQjle ime? Ono gLaSt »tt-st-rr:ydar«! (I tako], kad se Lav nasao pred obo~om, .on zar'/,ce: »Sada, kad sam stigao pred obor, pustit cu te na slobodu!« Ona (tada,) odgovori s onu stranu (ograd~ (? », . g~voree~: Zaista, ti si me pustio na slobodu! Jesi h (utstmu) bw mudar? Ne samo da ti (ne1eu dt) ovcu (koju sam ti bila obeeala)" vee ni ja necu ostati ~z~ te!«

Ima jedna su~~rska .basna 0' slonu. Stan je u njoj prik~an ka~" ;re1:ik~. hv~,hsava.c, kome ce [edna od najmanjih pt~ea, pa!lcw, »occ1tatll bukvicn«:

S.lon se hv.astao govareCi: »Ne postoji nitko na mene nahk! fyTe"!}'QJ. (t~:t. je neCitljiv pri kraju retlka, ali bismo mogli oceknr.a:!l frazni poput ove: »Nemoj ni pomisliti da se uSp"~.reau~~s .sa mnom!«) ... J Palcicm'U (tada) odvrati, kaza~s't: »A,h '/, Ja sam, malen kakav jesam, stvorem upravo

kao 1. tt!« .

K~.~, stQ)e dobro poznato, magarac je u ~tavaj' Mezoipoil;amrj; SlUZIO k~o glavna tegleca li: vucna zivotinja i Sumerani SlU ga dobrocudno prikazivali Iikom spora, cesltlO Iuckasta stvora; ~a:kav se x:alaz:i i uevropskoj knjiZevnasti kasnijeg razdoblja, Magarcev osnovni ziV'atni cilj kao da je 1>10

144

taj, da postupa suprotno od zelje . svoga 'gospodara. N a primjer:

N jega se (silom) mora goniti u zakuzeri grad, "/yao da je copor magaradi!

Silo setiee kionja, [edna je sumerska basna satSlVfui'neoce'r us kivano bacila novo> BVj etlo na ranu povi] est pr'ilpitorrrlja:. vanja konj;a, jer nas 'imjeStava 0 dosad najs:ta1rrjem poz ... natom [ahanju, Plocice na kojima [ezapisana ova poiSllO':'

viea potjeeu zapravo dz godine 1700. prije n. e. Alikako

je ista basna nadena i na veliko] plocici iz Nipura, i na jednoj- po pribliznom raeunu njoj suvremenoj '.- skol ...

skoj ploeici 1z Ura, mozemo zakljuciti da [e datumizvor-

nog nastanka poslovice znatno stariji, [er je .teebalo vremena da se basna ne sarno .. , razglasi vee i da se UlVliSlti' u

neki standardni zbornik poslovioa. Stoga je sasvim vjerojatnoda se kon] u Mezopotamiji kJo,dsltio za jahanje vee

oko 2000. godine prije 'n .. e., iako je prva .najstarija napomena 0 jahanju na konjskim Iedima nastala oko tri

stotine godinakasnije. BasTIJa glasi: '

Kqnj, posto je zbacio jahac(1" rece: »Ako moje breme bitde uvijek ooakoo, ja CU oslabiti!«

Druga poslovica ocito gOViori okonjskom znojenju:

ZnojiS se kao konj: to je ono sto si bio popio! .

'Do, [e ona uzreeiea »Znoji:S se kao konj«, Imdu d. danas upo ... trebljavamo, I :

Zasad posjedujemo svega [ednu jedinu poslovieu 0 maiZgi~ a -ta, sto, je p:r1ilicno zihl:lJirnljiv'O, zapravo eilja na porijeklo te ziv:otinje! Evo je:

o mazgo, hoce Ii te tvoj otac pre:poznati, ho'ce Ii te tvoja

mati prepoznati?' '

ZanimljiV1O' je da je svinja za Sumerane bila [edna od najdragoe] enijih zhliotinj,a, .j er se . 0 njoj naj!ceSce gOVl9ri kaoo Ziivot'iJnji koja sekolje za hranuIjudima, Na primjer:

Ugojenu svinju zamalo ce zakla,ti, te ona stoga govori:, »To je ~bog, hrane koju sam jela!«

IIi:

Bio je pri kraju svojih sredstaix: (?) i stoga zakolje sv.injit!. IIi:

Mesar zakolje svinju govoreci: »Zar moras skicati,? To je

IIi:

Magarac jede vlastitupostelju!

Ili:

Tvoj bespomocni rnagarac vise ne inoie kaskati! 0 Enlile, tvoj beSpomocni covjek vise' nemasape!

Ili:

Mome magarcu ne bija~e dosudeno da kaska, vee da njace!

Ill:

Magarac obori glavu a gazda ga potapse po nosu govoreei: »Valja nam ustati i krenuti odavle! Brzol Hajdemo!«

Ponekad hi magare calk zbacilo tovar i zato bi ga izgrdili:

Nakonsto je zbacio breme, maqarac , rece: J adi proslih dana jos uvijek obilato .odzvanjaju u mojim usima!

Zgodimice, magare je znalo pobjeci gospedaru. Odbjegli magarac posluzio je kao zanimljiva usporedba u dvije poslovice:

Poputodbjegla magarca, moj se jezik ne obrce, niti se vraea.!

I:

J edrina mladosti nap'Ustila je moja bedra poput odbjegla

magarca.

Spomiriju se takoder i izvjes:ne:p.eugodne tjelesne osobine u magarea: .na primjer:

Kad .bi postojao, 'Hwgarac bez vonja, bio bi to magarac

bez timaritelja (?). '

Konaeno, evo poslovice 'koja govor] 0> jednoj veoma zanimljivoj drustvenoj pojavi, jer se u poslovici:

N eeu se ozeniti ~enom kojoj, su tek tri go dine, kao sto cini' ma:garac! '

oeito prosvjeduje zbog vjencanj,a djece.

146 put kojim su prosli i tvoj djed i tvoj praajed,' pa je sada redi na tebi! (Pa ipak) ti skicis!«

Dosad nije otdcrlvena ni jedna sumerska basna 01' majmunu, Ali postoji jedna posloviea i [edno podrugljivo pismomajmuna njegovoj materi, StO' nam i jedno i drugo ukazuje na to .da se majmun koristio kao zabavljac u su-, merskim glazbenim kucama, ida s njim nisu bas najbolje postupaii.' Poslovica glas:i:

Sav je Eridu pun bogatstva, ali majmun iz Velike klJ,ce glazbe sjedi na hrpi smeca!

A evo i spomenutog pisma:

Lusalusi, mojoj »majci.«, kazi! Tako veri Gospodin Majmun:

»Ur je prekrasan grad boga Nane, Eridu je bogat grad boga Enkija;

ali eva mene, sjedim za dverima Velike Kuce glazbe, i maram jesti otpatke; 0 samo da ne .skapam zbog toga! N e .daju ni kus hljeba, nedaju ni kapi pive.

Posalji mi posebnog glasnika - zW'no!«

~. . . .

POI ovome 12jgleda da je majmnn iz Velike Kuce glazbe u Eridu, bogatoj j ezerskoj luci u jrUgoistocnam Sumeru, bio vise gladan no sit, i da ga je glad prisilila da traZi sebi hranu na gradskirn smetistima. Zbog nekog je .raz'llOga nevolja [adne zivotinje postala posloviena ii, kao star se po svo] prilici i zbilo, j edan pisar, . u koga bijaS€i smisia za satiru, okrene poslovieu u pismo-rugalicu, kojemajmun toboze upucuje svojo] »majci«, cije ime, Lusaeusa, mozda 2jna:ci »ona tkiO'ja oponasa eovjeka«. »Pismo«, buduei da SIU nam dosle 'do :mlKJU barem cetiri ka!pije, cini se da [e pripadalo drugorazrednoj knjizevno] klasiei, doik [e sama poslovica nasla put u [ednu ad zbirkiposlarvica.

Poslovice i basne tvore samo [ednu vrstu sumerske mi ~ saone ·rknjiZevnrosti. Sumerski ljudt ad pera pisali-su i pouene eseje, kOji su se katkada sastojali od zbirke savjeta i uputa, kao sto je ana »Ratarski godisrijak« (vidi jedanaesto poglavlje), i11 hi se u njimaraspredalo 0> sk()1skom ziVlad;lu (drugo poglavlj e). Ali postoj ao je j edan vid inte-

lektua1nog stvaralastva koji se sumerskim piscima pose- 147 bice milio: bila [e to -pclemfka, bitka :rijeCima, djelo koje donosi motdv suparndstva, Ona se uglavnom sastojiod prepirke izmedu dva suparnika, ad kojih svaki posebno predstavlja btl!1o godiSnje doba, bilo zivotinju, bi'ljku, kovinu, kamen, ill, kao u silno saZet'oj biJbiIJijskoj, p:rici. 0' Kainu

i Abelu, zanimanje. 0 predmetu prve povijesne knj'izevne debate raspravljase u osamnaestom poglavlju.

'. ' I

t,

Logomahij a

puta, i u toku kojegfl' Sivaiki',prO'lAvnik ilstice' vla,sittbu ':vaz~ nost a potcjenju]« va2nOlst drugoga. Sve [e to' piJsa'tlJo' u pjeSlIliCikOim oblli!:kJu, [er SiU surnerski Ijudi od pera bili izravni bastiD'ici i potomci nepismenih pjevada iz mnogo davnijih dana, pa rsu [ezjkcm poezije .. gOiVOIrili rpriT'Q(inije negoli jezJ1kom proze, 'I'akvo [e djelo formalne zaokruzeno prikladnim mitoloskim uvodom u kojemu se OIbi:cno govorl ostvaranju dvojice sugovornjkn, kao i umjesnim zavr,~etkom 'U koj emu' se prepirka razrj esuJe prema odluel [ednoga 'iIi vise glavnih bogova surnerskih .~ant:eona.

Posjedujemo, djelimice i u cjelind, tekstove sedam takvih knjizevnih prepirki, ali' samo SiU tri od sedam do danas proucena na manje-viso zadovolj avajuei naein. J edna se prepirika odvija Izmedu stada i zita, sto je dosta podrobno opisano ucetrnaestom poglavlju. Drugu bismo ,mogli. 00'" zvaJtli »Ljeto izima: Enlil odabire boga-ratara«, To je [edna od najduljih iz skuprne »ra:srpra:vlijacikih« poema, i kad jednom na OSIDOiVU -svega ra:spO'lozivog materijala t~kst .bude zgot1o'V'ljen, vjerojatno ce to biti [edan od najboga» tijih izvora obavijesti 0> drevno] ratarsko] djelatnosti.Evo njegova sadrzaja, iznesena u kraskim crtama iporvrspo:

En1±1, bog zraka, naumi da zemlji daruje svakovrsno drvece i zit;o" i da j e blagosllorvi obiljem Ii bogatstvom.. U tu je svrhu, stvorio dva mudra b[ca, bracu Em.'erSa [ljeto) j Entena (zimu) , a svakome od njih povjerio je posebne duznom,i. Evo stihova kojJi govore 0 tome kako Sill se te 'duznolsti izvrsavalec

PRY E K N JI z E VNED E BAT E

Sumerski Utcitelji i piscl niti SiU bili niti .SIU mogli l?1ti sistematicni :Ililozofi ili duboki mislioei. Ali Sill bhli pronicIjivi promatraci prirode i'~vijeta 'klO'ji ih j e neposredno okruaivao, Dugi popisi biljaka, zivort:inja, kovina i kamenja rkoje Sill nastavndci sastavljali radi obuke (vidi prvo poglavlje) vee sami po sebi znace dasu sastavIjta:eii u prirodnih pojava i zivih organizama paz]j,ivo. proueaval! baTem one upadnije-crte, Ist10 tako, sumerski prethodnici modernih loultnrnih anJtroipologa svj esno Sill se latili proU'cavanja civilizacije, pasu je raJsCia!D:ili na viSe od stotinu ustanova, zvarija, obrta, stavova ina6na djelovanja,

Jedna je ad oCiglednih znacajki svijeta u kojem zivimo prirodno povezivanje u parove godisnjih idoba, Ziv:otinja, biljaka, kovina i oruda; ito u tohikoj mjeri da [e dovoljno samo spomenuti jedan, pa da se.odmah sjetamo i drugoga elana para. U poljoprtvrednoj sredini," kojoj je udarilo peeat sumersko drustvo, takvi su psrovi primjerice bilt ljeto i zirna, stoka i zito, ptica i riba, stable i trst ika , srebro i bronca, trnokop i plug, pastir t ratar, Do neke mjere i na neki naein svaik!i je clan para bio opreka ' d:r.ugome; zajednicka im crta bijase znacajna i korisna uloga koju Sill imali u covjekOivuzivol!;u. Pri tom se spontano namece pirt;anje: Koji je od njih po covjeka korisniji? Taj posebni problem vrednovanja sumerskim je skO'lni~ cima bio veoma omflio, a oni daroviti] i medu njima nadose knjiz'erVnu vrstu kJO'ja se osobito time nadahnjivala - nadrne, polemiku i raspru. Glavna joe karaikterist1ika ovakvog' djela nadmUldrivanje koje se zapoeinje nerkofliiko

Enten ucini da se ovca ojanji i da se koza okozH

ucinida . se krassa i telad razmsioie, da' bude vise mlijeka

. i skorupa,

'j.Lcinida se 11, polju obraauj.e srce divlje koze, ovce i

maqarea, a pticama neb,eskim naredi da viju gnijezda na zemlji siroko'i,

t .ribama morskim na?"edi da legu jaja 11, iiprazj11,~ , ucini da 11, palmin'!l gaj11, i 11, vjnograd11, potece med i vino

, . izohilja,

ucini da drvece, gdje god uzmslo, donosi plodove,

vrtove prekrije zelenilom a bilje vrtno razbuja,

150

ucini dq sjeme bubri ubrazdama,

kao Asnan (boginja zita), djeve dobrostive, ucini da ono

u svojoj jedrini prO'klija.

Emes stvori stabla ipolja, sagradi prostrane staje i obore na njivama urod poveca, okiti zemlju ... , ' ucini da obilna zetva kuce i~puni, da sezitnice dupkO'm

. . . napune,

da se O'snuJu gradO'~~ ~ nastambe, da' se siram zemlje

\ . podignukuce,

da se sfLgrade hrosnooi visoki kao planine. \

Kad pO'S'Vrsise zadatke, braca nakane da krenu u Nipur u »ik:uCu zivot:a«, i da prinesu Zrtv:u zahvalnicu oeu Enniu Emes prinese na zrtvenjJk rrmostvo divljih i domaeih zi ~ V'oti;nja, . ptioa i ' rasJinja., dok Enten podari ocupoizbO'T kovine 1 drago kamenje, stabla i ribe. Ali upeavo na dverima. >~kuce Zivot:a« Ijubomorn! Entenzapodjene svadu s bratom, Medu njima dode do koskanj a i kona:cno EmeS odreee Entenu prsvo da bude »ratar' bogova«. I tako se oboj'i.c~ oh:;ese u velikome Enlilovu ,hramu EnkUlrU, gdje

svaki lSikaze svo] slU!caj. Enten se pozaJi Enl:tlu: .

Oce Enlile, povjerio si mi nadzor nad prO'kopima, dojazio

sam vO'de O'bilato, do njive njivu sam naredao, zitnice dovrhnapuniO', '

u b.razdama sjeme umnoziO', .

i kao Asnan, djev,a dobrostiva, ucinih da one u svoj jedrini prO'klija, .

To prejasna je rijec Enlila, smisao jeduboK joj, 151

a presuda bet 0PQziva, - tko smije. da se 0' nju O'glusi!

Eme,g kleknu pred Entena, molitvu mu uputi,

u kucu SVO'ju unes/ nektar, vino i pivo,

do siuuse napise nektara, vin,a i piva stO' srce veseli, Emes dariva Entenu ilata,srebra i lapislazulija,

u bratstvu i drugarski pruioee rq,dO'sne zrtve liven ice ....

U raspriizmectu Emesa iEntena,

Ensem, vjerni ratar bogova, izborivsi pobjedu, ,

· ... ocu Enlilu hvala!

Treei od »polemiekdh pjesmotvora« mogao bi se nazvael »SIlIUhi.jenje Inane«. U formalnom pogledu razil:iilruje ·se od ostalih djela ove vrste, Strukturom je slican kratko] seensko'j igri, s brojnim Iicima Old kojih svako u svoje vrijeme »ima rijec«, pa zato nema potrebe za kakvim uvodom. Stovise, glavnina poeme nije u obldku rasprave vee je emi dug, neprekinutgovor jednoga od lica koje, nasavsi se odbacenim i izd.grarrrim, olsje6a potrebu da prebroji sve vrline kojega mdiZu nad suparnikom. U stvari, trenutak kaSTlJije, ovo se 1ice nastoji posvadati sa slVojim SiUparnikom,ali potonji pripada miroljubivim, opreznim mladieima ko<ji se radije mire. nego svadaju.

U poemi se javljaju cetiriBca: boginja!Ilana; njenb.rat, ~~ bQlg~1Ulca_.u11U, j)og_,p[ll~i~.'!:P_~~L! __ l?gKIcttcg:.s.Jj;:ya,.~n - f krmdtl~, S,adirl:a;j j'oj je Uikratlko ova]:

Poslije kraitkog' (ali uv:eli!ke raskomadanog) uvoda, Utu. se obraea sestri i nuka je da se uda za pastira Durourzij a. '

N jen brat, junak, ratnik Utu,

govori cistoj Inani: '

»0 sestro moja, udaj se za pastira,' o djevo Isuma, zasto ga odbijas?

U njega je dobra vrhnj.e, dobro mlijeko, sve cega se ruka tog past ira takne,to zasjaji, o Jnana, udaj se zapastira Dumuzija,

0' ti, koju krcse dragulji, zasto ga odbijas? J est res s njim tiobro vrhnje, '

0' zaStitnice kralja, zasta ga odbijas?

a sada Emes, , kO'ji nista ne zna p poljima,

odgurnu moju ruku i .. rame, .

preddvorom kraljevim ....

Emesov prikaz ,SIV'ade-' l~rat!a!ki UO!S uvijek) ueeitljiv - pocinje s nekoliko laskavih rijeci ktojima bida lakavo predobije Enllfovu . milost. ZatimEnlil odgovara Emesu i Entenu:

Zivodajnim vodama svih zemalja

Enten je njima

- I. staratelj,

ratar bogova- on sve prO'izvodi,

Emes, sine moj, .kako da budes ravan bratu svome, Entenu!«

, 152

Inamin odgovor je glartmo odbijanje; ona je naumila da se uda 'za' ratara Enkimdua ..

fa se necu udati za pastira,

on me nece zaviti u svoju nov'l.t haljinu, necu, se pokrjti njegovom krasnom vUnom, ja, djeva, udajem se za ratara,

za ratara koji .tini da biljke rastu u obilju, za ratarakoji cini da zito klasa u obilju ...

1

Nakon nekoljko isprekidanih redaka nejasna ZIIla cenja, poema se nastavlja drugim slovom pastira; vjerojatno upueenim Inani. Pastir podrobno opisuje svoje vrfine koje nadmasu] e ratarove:

Sto vise odmene, .sto vise od mene,sto vise odmene

ratar ima?

Enkirndu, covjek nasipa, jarka ipluga,

sto vise od mene, sto vise od me1ie ratar ima? Kad bimi dao njegovu ernu haIju,

ja bih mu, rataru, daosvoju ernu opeu, kaci bi mi daO' njegovu bijelu haIju, jabih mu, roiaru, dao svaju bijetu oveu, k,adbi mi natocio njegovo najbolje pivo,

ja bih mu,rataru, natocio svoje zuta mlijeko, ' kail bi mi natocio njegovo dobro pivo,

ja bih mu, rataru, natocio s?:,oje k is i m-mlijeko, kad bimi natocio njegovo zavodljivo·pivo,

[a bih mu, raiaru, 1'1,atocio svoje .. -mtij'eko;

kad bi mi 1'1,atocio njegovo razvodnjeno pivo,

ja bih mu, rataru, natocio svoje biljno mlij-eko, kad bi mi dao njegov dobri obrok,

ja bih mu, rataru, dao svoje it ir d a-mIijeko, kad. bi'mi dao njegov dobri hljeb,

ja bih mucrataru, dao svoje sitne sireve, , i kad. bih se najeo, kad bihse napio, ostavio bih za nj jos skorupa,

ostavio bih za nj jos mlijeka,

sta vise od mene,sto vise od mene ratar ima?

. .

Potom nalazimo pastira na obali rijeke svega radosna, moeda zato sto j e uspio predobiti Inanu i navesti j e cia

pr:omljeni odhiku. .Ondje susrece Enkimdua i zapodijeva svadu s njim.

Radovao se, radovao se, na ohali rij,eke 'radov,a,o se, na obali rijeke, pastir se 1'1,a obaH 1'ijeke radovao, pasti1' je, k tome, poveo ovee n.a obalurijeke. Pastiru koji se setao gore i dolje obalom rijeke, njem71koji je pastir priblizio .se rata?',

priblizio se ratar Enkimdu.

Dumuzi ... raiar, kralj nasipa i pmkopa,

u svome polju., pastir u svome polju zapodij.ev~. sv?;au

, s nJtm,

pasiir Diutuizi u svorn polju zapodijeva svadu s njim.

Ali EnJamdu ne htjede da se svada, pa pristade da '~e Dumuzijeva stada napasaiu po njegovim pasn:j:acd.ma.

Ja s tobom, pastiru, s tobom, pastiru, ja s tobom

zasto hih se svaaao?

N eka tvoje ovee pasu travu na obali rijeke, preko moje njive neka lutaju tvoj.e ove:., nasvijetlim poljima Ereha rveka Jedu Z'l,to,

nek,a tvoji kozlici i janjad piju vodu moga Ununa (ime

jarka) ..

Ove rij'eci ublazise DUIDuZ1ija i OIn pozove ratara na vjenca.nj e kao prij atelja,

Sto se mene tice; koji sam. pastir, 0 vjencanju mome, raiaru, ti budi moj prijatelj,

raumi Enkimdu, moj prijatelj, rataru,moj prijatelj,

ti budimoj prijatelj.

Nato Enkirndaponudi da ce Dumuziju i Inani donijet! n~ dar prigodom vjeneanja nekoliko odabranih poJjslldh plo-

dina:' '

Donijet cu, ti pseniee, donijet CU ti bobc, donijet CU ti Ieee ... ,

tebi, djevo~ Stogod je ... za tebe, djevo; Inana, ja CU ti donij,eti .....

Pjesndk tada zavrsava djelo ovim uobicaj-enful knjiZe'vuim opaskama:

153

154

U rasprikoja sevodilaizmeau pastira i ratara o djevo Inana, tvoja je sLava 'VeHka. ' To [e t: a I b a I e. (Pjesma.)

Citalac ovih stihova [e, nema sumnje, vise no jednom ,?sL~hnuo slabasni ZVUlk bihLijskti.h [eka. Pramore, razdvajanje .n~ba ,od zemlje; stvaranje eovjeka rid, gHne, et'ilta. ZJa~om } zakonici, patnja .i po;t;cinjavanje, raspra .izmed~ Kama 1 ~~ela - sve nas to podsjeea, harem donekle, na staJr.()lzaJV]etne teme i molitve. Sada cemo se pozabaviti sumersko_m . poemom koja obraduje mit ° raju," i koja ee IlJa!S POdS'J.etltll na ~eke odlomke iz Knjige stvaranja, Dakako, radi se 0 bozarnS'lrom. a ne 0 Ijudskom raju. A u njemu v~e:n1;l Adama i Eve da podlegnu napasti. Ali mit sa:~:'~ 1 .nekoilikfo motiva' koje susrecemo u b~blijSlkQj prier 0 raju, a Coajk nam mozda pruza i pril~cno neocekivano razjasnjenje porijekla i pozadine zgode s rebrom,

Raj

P R VE B'I B L II S K EP A R ALE L E

Arheoloska otkriea u Eg1ptl1l i na Bliskom istokuza v:ci[erne posljednjih stotinu godina oevorila SIll nam Olel za

I duhovno i kultUJmo nasljede 0 kojemu pokolljenj.a prije DJajS nisuni sanjala, .Iskapanjem civilizacija k91je SlU bile duboko uUQ!IlUIle u prah i pijesak, odgonetavanjem jezilka kJoji 'SIll mrtvl vee hiljadama godina, uskrsnueem izgublje ... nih of zaboravljenih knjizevnolsti, nas se povijesni vidik pro,Sirio za neko[ik;ol tisiUCljeea. Jedno od glavnih pQtS\t!ig!1lUJeaSive te arheoloske dje1atnosti u »biblijsikiro« z:emlj.arna sa!stoj'i se u tome- 'sto nam se porije'k1o i pozadina same Bi:blijeukazaSe u novu :i jasnusvjetlu. Sada razablremo da se to najvece djelo knj'IZeVne klasfke nije na pozomici po:javUo()ldj'ednom u punom cvatu, kao rumjetni cv:tj et u zrakopraznu prostoru; njegovo k()lrij.enje :seze duboko do u da:leku pT'oslost i prostire se sirom pookolnim zemljarna. I oolikom i saddajem, bibLijs:ke suknjige, uvel1ke nailik na knjizevna djela ikojia su stvarale starije civilizacije Blisk!o.g Istoka, Kad to kazemo, onda ni u kojem pogledu ne mJiJSllimo potcijeniti zna:cenje bi:blijslke knjizevnoSibi, lili genij1a'most hebrejskih pisaca, nj~ih stvaralaca. Zaista, ne mozemo se na:cudit'i tzv, »hebrejskom 0udu« - ika!ko j e to net(k() dobro nazvao ~ pTeoib\razbi sta-

,ticn:ih motiva i. ustaljenih oibliika prethodnfka u mosda :nJa:jZiV'oo:nije i najdinami~nije ostvarenje svekclike SiVjetske knjiZevnosti.

Knjizev\llost koju su stvorili Sumerani ostavila [e duboik pecat na Hebrejcima, i [edan od UZlbudljivih loutova pro- , matranja sumerske lijepe ik:njiZeV'nosti prilikom rijene- re-

156 konstrukcije i prijevoda sastoji se U traganju za slicnostima i paralelama sumersldh i b1blijskih 'knjizeVnih motiva. Dakako, Sumeram nisu mogli Izravno utjecati na Hebrejce, jer su 'H;reezli s povijesne pozornice davno prije nego Stosu se Hebrejei uopce i pojavili. Ali nemasurnnje da SIU S:umemT1!i snazno 'lit 'eca1i na Kananee, prethadnilke He~~_Q{LU z~mlji koj.§!..§~J.msnijg_J?'ro!Zv a Pail~sltinom,

. kaCl' sto nema sumnje da su j ednalk!a utj ecali na susjedne Asirce, Babilonce, Hetite, Hurijce i Aramejce, Dobar primjer sumersko-hebrejske paralele prUiZa nam mit »Eniki i Ninhursag« -". Objavljen je 1915, ali mu - sadrzaj ostade prilicno neobjasnjen .sve do 1945, kada sam objavio iscrpan napis '0 doticnom tekstu pad naslovom »Dopunski studij br. 1 Biltena a'J1_l,e1rickih skola za o1·ijentalistiku«. Poema ima 278 stihova kaj'i su' ispisani na sestastuip·acnaj plocici -' sada u Sveue'illi:snam muzeju- a Edward Chiera otkrio [e i mah duplikat u Louvreu. EVIQ u kratkim crtama sadrzaja ovoga sumerskoz mita 0 raju, gldje se ViSe govori -0 bogovima nego 0 ljudima:

DilD:1IUU [e zemlja ka>ja je »bez mane«, »Qista« i »sjajna« - »zemlja ziv:ata«, gdje nema ni bolesti ni smrti. Medutim, ono 8tO Dilmunu nedostaje jest voda, bez.. koje nema ni biljnog ni zivotinjl$og svijeta. Stoga veliki SIllmerski bog vade, Enki, naredi Utuu, bogu-sunca, da dovede u Dilmun Sivj'e'zu vodu sazemlje. I tako se Dilmun pretvorio u bOizanSiki vrt, pun zelenih plodonosnih polja i ledina. U tom raj'll bogova Izraslo je osam bhlj.aka koje Je posadila Ninhursag, veljka majka bogova (vjeiI'ojaitno u pOieetiku Majka Zemlja). Polazi jojza rukom da UZ:gb.ji te hiljke tek nakonzamrsenog postupka i uz sudjelovanje bri pokoljenja boginja, kOi}e je sve zaceo i rodio bog vode, i to- kako se rieprelddno naglasava i--> bez ima.'lo truda i bolova. Ali to [e mazda bLO razlogsto je Enkiplalzelio da okJUisi biljke; njegov vjesndk, bog s dva lica Isimud, 'bere jednu za drugom dragocjene biljke i daje ih svome gospodaru lmji ih sve redom jede. Nato ga raz:jareilla Ninhursag prokune kletvalffismrti. I da bi pokazalak:alm ne namjeravapI1om'ijeniti miSljenje i popustiti, ana nestaj'e iz kala bo~ova.

Zdravlje poeinje napuStat1iEnkija; osam se 'lljega1V'ili. 0'1'- 157 gana razboli. I dok Enki naglo vene, 'veJ!iJki bogovi m:i:ruju

ILl praslni. Enlrl; bog zraka, kralj 'slUmerskih bogova, kao

da je nemoean da nade izlaz iz skripca. Tada se javlja ldsica, »Nagradite Ii me kako valja«, rece ona Enlilu, »do-

vest eu .Ndnhursag natrag«. Kao sto [e i rekla, Iisica na

neki naclm JUsplj eva (doticni oc:hlumak j e na nesrecu oste-

coo) da vrati bogomajku medu ostale bogove, gdje ona iizlijooi umiruceg bogavode, Posjela ga je uza Be, i kad

joj je Enki nabrojio osam bolnih OIrga:na,Qllla stvoei osam odgovarajucih bozanstava-iscjelitelja koji su En!kiju vra-

tihi' zivot tzdravlje.

Kako da ova] mitt usporedimo IS biblijskom prieom 0' zemaljskom raju? U prvom redu, sasvim [e vjerojatno da je sama zamisao bOlzalnskog raja, vrta bogova, sumerskog porijekla, Kako nam kaze nasa poema, . sumerski se raj nalazio ill zemlji Dilmunu, valjda negdj e u jlUigozapadnom Iranu. Kasnije SIU u taj . isti Dilrnun Babilonci - semitski

-narod koji j e paib1jedio 8.qmerane-, smj est'i~1i svo] u »zemIju zivota«, dam besmrtnika. A sve nas toriavodi na za~ljucalk da je bibJijsJci raj, opisan kao Virt na istoku 11 Ederru; odakle iZiVIDU eebiri svjetske r'ijeke uklju6ujuCf . Tigris i Eufrat, mozda istovetan s: Dilmunom, sumerskom .rajskom zemljom.

I opet, j edan ce nas odlomak nasega spjeva podsj etiti na ono bi:bIij:s:kal »ali ondj e se uzdignu ma:gla sa zeml] e i pO>kvasi cijelo lice zemlje« (Knj!tga -0 Stvaranju 2,6), odlomak u kojem se opisuje navodnjavanje Dilmuna koje obavlja bog sunca, dovodeci svjezuvadu1sa zemlje. Rodenje boginja bez boli 'i trudova objasnjava nam pozadinu prokletstva bacenog na Evu, u kojem Be kaze da c'e u mukama radati djeeu. A En!ki, kOij! jede osam biljaka pa ga zbog tog preikrsajasnalazi prokletstvo, ne podsjeea-li nas na Adama i Evu koji su je1i jabukus drvetasaznanja i zbog tog grdjeha izazvali na sebe gnjev} klet:vu Boga?

Ali mozda je najzanimljivi}i reZlulltat nase u;s.p'orr~ne alllalize objasnjenje kOije se u sumerskom spj€lvu nudi za jedan od naj'z;a:gonetrrijih mativa u hib1ijsikQj :pI'iCi 0> zernalj'skom raju- ZJa Zl1Jameniti odldmak koji apisuje stvat'anje

15a E.ve, ·»r.rlaj1kesvega zivog«, od rebra Mamo1va. ZaSto bas od rebra? Z'a:Sto se hebrejskom piseu uc1nilo prikladndjim Old .nekog drugog; dijela tij ela, da bi seod njega stvorila zena cije ime,Eva, prema biblijskorn tlumacenju maci priblizno »ona koja ,daje zivot«? Taj narrr razlog postaje raaumljiv onda aikio se saglasimo s pretpostavkom da surnerska k!Ilj'iZevna proslost, kao primjerice spjev 0. Dilmunu, lezi u tem~lj'ima biblijske bajke ozemaljskom raja. U semerskom spJeVIU rebro je jedan od oboljellh Enki ... jevih organa. S;umerska rijeeza rebro je ti. Boginja stvorena dabi iscijelila Enkij evo rebro zove se Nin-tli 8m ce

TO .'. '

reei »gospa Old rebra«. Ali sumerska l1ij ec ti takoder znaei

i»dati z,ivlOt.«. Ime Nin-ti moee stoga zna:eiti. i »gospa koja daje ziVloJt« i »gospa Old rebra«. Stoga se u sumerskom jezi!k:u»gospa od rebra« moze poistovetitd s »gospom koja daj e zivot«, a IT'} osnovu necega Sto' bismo niwvali ligrom rtjeci. Ra:di s~ '0 jednoj od nastarijih knJiZevnil}. doSljet;:tka, 0. dosjetki koja se presadila i nastavila u hihlijslkoj pT'icli o rajlU,iaJko je ondje, dakako, dzgubtla svoj smiSiao,' jer hebrejske rijeei za »rebro« i za »ona koja dafe Z'ivot« ne ... maju nista zaj edniek».

Na ova] sam moguci. lcljuc za odgonetku btblijsike zgode

s rebrom naisao sasvim samostalno 1945, lako [e ugledn! franeuski proucavatelj klinastog pisma, Pere Schell, na- -, baciotu misao prij1e tridesetak godina, a ametriCka orijentalist W:iI1.:ta:m' Albright, izdavacmOlje publikaJClije) upozorio me na nju - .sto je samo znak da smo blizu isif;ini. Dabismo pokazali bilo i cud ovoga spjeva, navest cemo nekoliko prikladnih i karakteristicnihizvadaka. Evo kako se Q1pist,lje DHmUlIl, zemlja 'U ikojoj nema ni bolesti ni snlrti:

U Dilmunu gavran ne grakce,

it id u-ptic.a ne glasa se glasom it i d u-ptice, lav ne ubija,

vuk ne otima janjad,

nitko nije CUO za divljeg psa koji prozdire jarad, nitkonije CUO za .. , koji prozdire zito,

nitko nije cuo· za udoVi,cu,

ptice visine .. ne .. svoj .. ,

golubicaglavu ne obara,

tko ima oci boiesne ne kaie: »Imam oci bolesne«,

tko ima. glavu bolesnu 11e kaze: »lmam glavu bolesnu«, njegova (Dilmunova) star,ica ne kaie: »Ja sam star.ica«, njegovstarac ne kaze: »La sam starac«,

djevica je neokupana, svjeHucava vodane protj'ece gradom, tko prelazi rijeku (smrti?) ne izgcivara. "

svecenici naricatelji ne koraca.ju oko njega,

pjevac ne bugari, :

pokraj svoga grada onse placem ne javlja.

Odlomak 0 bestrudnom i lakom ~odenj'Ubog1i:nja, i to nakon svega devet dana umjesto devet mjeseci, donosimOl u dijelo~a:

Boginja Ninmu. iziae na obalu rijeke,

Enki u kraju mocvarnom gleda uokol, gleda, i kaze glasniku svome Isimudu:

»Zar da ne poljubimtu mladojku, tu ljepojku? Zar da ne poljubim Ninmu, ljepojku?« .

.Glasnik njegov Isimud odgovara: »Foljubi tu mladojku, tu ljepojku, poljubi Ninmu, ljepojku,

za kraljamog ja cu sHan vjetar podici.« On u camac uae,

jos jednom uae tamo .•. ~, zagrli je, poljubi je,

Enki joj maternicu sjemenomnapuni,

a maternica' sjeme prihvati, sjeme Enkija. Jedan dan bude Iaio jedan mjesec,

dva dana kao dva mjeseca,

deoet. dana luio. devet mjeseci, mjeseci bremenitosti, poput .. -ekortipa, poput .. -skorupa, poput dobrog, kra-

ljevskog skorupa Nimnu, poput .. -skorupa, poput .. -skorupa, poput dobrog kraljevskog skorupa,

159

rodi boginju Ninkuru.

Zgoda Enkijeva blagpvanja onih osam biljaka opjevana je nakarakteristican .naein ukojem se stlhovi ponavljaju. .Enki na kraju mocvarnom gleda uokol, gleda,

kaze glasniku svom Isimudu:

»Sudbin~ biljaka jacu odrediti, »srce« cu njihovo spoznati;

. ,

N jegov glasnik Isimud odgovara: »Kralju moj, to je stablo«, kaze; posijece je za nj, on (Enki) ga blaguje. »Kralju moj, to je metietui biljka«, kaze; ubere je za nj, on Je blaguje. .

, »Kralju moj, to ie drumska (?) trava«, kaze; pokosi je za nj, on je blaguje.

»Kralju moj, to je vodena b,iljka«, kaze; ubere j,e za nj, on je blaguje.

»Kralju moj, to je trnovita biljka«, kaze; posijece jeza nj, on j~ blaguje.

»Kralju moj,to je kapra«, kaze;

ubere je za. nj, on je blaguje.

»Kralju moj, to je ... « kaze;

posijece je za nj, on je bLaguje.

»Kralju moj, to je kajsija«, kaze;

ubere je za nj, on je blaguje. ..'

Enki proglasi sudbinubiljaka, spoziui (?) srce njihovo.

AM to Ninhursagprokune ime Enldjevo:' .

»Soe dok ne umre on, ja ga okom zivota necu pogledati.«

Niohursag potom iscerza:va, ali Iisiea nekako uspiieva da je pronade i vraei, Ninhursag nato uze 'dalijeci osam oboIjetih dijelova Enkijevih, ukljuoojuci i rebro, i to' tako sto je za siVa:k'i die rodjla po jednog bozanskog l.iscjeil!itelja:

Ninhursag pO'sjedne Enkija u krilo svoje, »Braie moj, sto te boLi?«

»Moj me ... bQli.«

»Za tebe sam rodila .boga Abua.« »Braie moj, sto te boli?«

»Moja me celjust boli.« . .-

»Za tebe sam rO'dila boginju Nintulu.« »Braie moj, sto te boli?«

»Moj zub me boJi.«

»Zatebe sam rodi:la bO'ginju Ninsutuu.« »Bratemoj,' stote poli?«

»Moja me usta bole,« ..... ..'

»Za tebesam rodila boginju Ninkasi.« >;Bt.ate mo,rst6,te. boJi?«~;, .:,

»Mojame. ruka boli.« 161

~)Za tebe sam rodila boginju Azimuu.«

»Braie moj, sto te boli?«

»Mo'je me rebro boli.«

»Za tebe sam rodila boginju Ninti« (to jest, »gospu od

rebra« iIi »gospu koja daje zivot«) »Brtue moj, sto te boli?«

»Moj me ..• boli.«

»Za tebe sam rodila boga Ensaga.«

Prema sumerskim' teolozima, raj je riamijenjen [edino besmrtnim bozima, a niposto smrtnim b1iCima. Medutim, [edan je smrtniik, - i to uistinu samo [edan - uspio uV'u6i se u bozooSiki raj, aiko'je vjerovati sumerskim piscima mitova. 'Io nas V10dJi do. sumerskog NQe Ii do mita 0' potopu, naj1srodnlje i najvaznije biblijske paralele koja

. je uknj~evn()sti klirrastog pisma dosadotkrivena.

160 koja je, mO'lim te, OVO {biljka?) koja je, molim te, ovo (bil jka,? ) «

Da biblijs:ka. pnca 0 potopu nije djelo hebrejskih : saeinjalacaBiblije, znalo se vee; od vremena kada je, George Smith iz Britanskog' muzeja ovkrio t des.ifri,taql ploeicu bahilonslwg Ispj€'V1a -el' Gi1g~esu. Medutdm, 'sam babdlonski iiiff-o poftupu s":!Ill~~gg.9.:_j~_l~I~?E!j~~!a. Godine 1914. Arno Poebel:-te;o;fije,focianio odlomak koji predst.a;vlja donju trecinu jedne sestostupacne sumerske ploeice iz nipurske zbirke Sveueilisnog' muzeja, cij:i je sadrza] uglavnom pilloa 0> potopu. Taj j €I odlomak j,a<8 UJvijek j edinstven i bez dvojnog primjerka, pa premda su se ueenjaci pretvoril! i u »oei i u usi« cia bi Ulsli u trag novim plocicama o potopu, n:i aigli se dodatni' fragment ne pronade ni u jednom muzeju, privatnoj zbirci Ili prilikom lskapanja. Odlomakkoji je objavio Poebel jos uvijek je nas jedini izvomik, a prijevod kojli je priredio ri. danas slolVikao osnova i uporiste.

Sadrza] te j edine plocice ne sarno da [e znoca,jan zbog price 0 potopu, iako mu [e to glavnina, nego i zhog teksta koji prethodi i najavljuje nepogodu potopa. Premda [e napis popdlicno ostecen, on [e svejedno vazan za nase razumdjevanje-sumerske kozmogonije i kozmologije. U njemucemo naei niz otkrica 0< stvaranju coV'jeika, 0, porijekh; kraljevstva i 0 postojanju barem pet pretpotopnih gradwa.Tu je, zatirn, gotovo cio toot mita sa svim njegovim mucnim zagonetkama Ii dvoumicama. On nam pruza zgodan primjer onaga same se bakce proueavarel] klinastog pisma, a uj edna. je primj er onih iznenadujueih obrata 1m.]:i ga cefuajiu U budncnosta,

Buduci da se eadi 01 t:reci.ni donjeg dijela ploeice, nedostajsnam .nekih trideset i sedam prethodriih redaka, pa ne mama! kakav je u stvari pocetak mita, Susreeemopotam bozaniSltv'Olmde se obraea ostalim bogovima, vjero .... jatno objaJVlljuju6i da ceo spasiti eovjeeanstvo od prQPasti i da eezbog tog cina cOlvj ek podizati gradove i hramove bogovima. Poslije slova ttog bOiZanst.Via slijede tiI'i re1;!k!a koja Celm:O [edva jedvice uspjeti suvislo poveeati S ostalimst1vom:; izgleda cia se odrrose na .djelatnost spomenutog bozanstva kojom bi 'ODD da svoje rijeci provede . u dj'elo. SliJjede cetiri stiha kJojl(ll gOiV<ore ostvaranjucovjeka,

'ZTVlot'1nj.a i bHjaika. Evo eitava odlomka:

»Moje covjetanstvo koje propada, ja CU .• , Nintuu CtL vratiti .... mojih stvorova, . vratit cu liudeu njihova naselja,

u ,gradovima,onice po4ici kuce bozanskih zakona, ja ttL udijeliti spokoj sjeni njihovoj, . .

oni ce polagati opeke kuca nasih na cistim mjestima, mjesta odluka nasih, oni ce nac?, na cistim mjestima.«

, On odredi smjer ci~te vatrogasne vode,. .

. usavrsi obretie i uzvisenebozanske zakone, . na zernlji on ... smjesti ... ondje.

Kada su An, Enlil, Enki i Ninhursag

stvorili crnoglavi narod;

hilje se z'emljom razbujalo,

zivotinje, cetveronozni (stvorovi) ravnice

163

PRVI t«OA

bijahu vjesto

stvoieni.

Na redu [e j'OlS, [edan prekid od oko trideset i sedam .redaka, apotcmsaznajemo da 'je kraljevstvo s:aS'lo s neba na zemlju i cia su udareni temelji Old pet gradova:

Kada je . '-. kraljevska sislo s neba, . . . kada jeprej,asnatijara i pr,ijestQlj'e kraljevsko sislo s neba, on usavrsi obrede i u~visene bozanske zakone .... , osnuje pet gradova na ... Cistim rnjestima, ,

nadjene im imena, ustolici ih kao sredista. vjere, Prvogatzmeau 'gradova, Etidua, on dade Nudimudu,

glavaru,

drugO'ga, Badtibiru, dade ... ,

treeeqa, Laroka, dodijeli Endu1'bilahursagu, cetvrtoga, Sipara, dade junaku, Utuu,

164

\ petoga, Surupaka, dade Sudu.

Kp,d je nadjeo im'ena gradovima, kad. ih je ustolicio kao

sredista vje1'e, on je donio .... ,

zaveo obicaj ciseenja malih rijeka kao .....

I opet slijedi prekid od trideset . i sedam redaka; OIvdje mora da se najvecma govorifo 0> odluci bogova da covjeca:nst~o U!nlste potopom. Kada tekst opet poot'aje [asan, nalazimo da su neki bogovi nezadovoljni i nesretni zbog ove svirepe .nakane. Potom susrecemo Ziusudru, dV"QIjnli:k~ bibld.jsk:og Noe. On je opisan kao pobozan, bogobojazan kra1.j koji' neprekidno oeitava znakove bogojavljenja u snima ili za vrijeme obrednog pojanja, Ziusudra je sjeo uknaj nekog zida gdje slusa glas [ednog bozanstva knde mu javlja 0> odluei bozanske skupstine dase zemlda urusti potopom i da se »iz:bflise sjeme cOlvjeikovo«. Taj -, najdulji - odlomak glasi:

Potop ....

Na rijec Ana i EnHla- .....

njegovom kraljevstvu" njegovom kraljevanju (doei ce

kraj).

Bog zacij elo nastavlja s podrobnim uputama Z'LusiUdri kako da sagradi golemu ladu i tako se spasi propasti, Ali taj n:am dio nedostaje, jer'se poema 00, tom mjestu iznova prekida za daljnjih cetrdesetak redaka, A karla se pismena i opet pocinju razabirari, citamo da je poplaya svom zestinom vee naisla na zemlju i da [e ondje bjesnjela sedam dana i sedam noei.iTada se bog sunea Utu ponovno jralVlja isve ozari svojom dragoejenom svjetIoscu, a Ziusudra pada nieice i prinosi mu zrtvu. Evo tih stihova:

Sve olujine svesilne napadose ko jedna~ najednom ipoplava nadoChe na sredista vjere. I onda, sedam je dana i sedam noei

poplava hujala iznad zemlje,

a vjetiusine' bacahu golemu laau tame amo po velikoj

vodi, proviri Utu koji Hje svjetlost nebom i zemljom,

Ziusudra odskrineprozor na golemoj laai,

junak Utu uniaezrakama svojim u divovsku laau.

Ziusudra, kralj,

pade nicice pred Utuom, ubije vola, zakolje ovcu.

-Na ovom se mjestu tekst ponovno prekida te nismo spo .. sobni prociltalti daljnjih trideset i devet stihova, Posljednji' red pjesme opisuju deifikaciju 'Ziusudre. Posto je pao nieice pred Anom i Enllilom, nadarise ga »zh7lol1:om kakav je u boga« i Vljeonim dahom, a potom ga prenije·s'€ u Dilmun, »mjesto odakle ,izl,alZi sunce«. I tako:

An i Enlil dahnuse »ilah. nebesa«, »dahzemlje«, njiho-

" vim.. on se prostro,

bilje niknuvsi iz zemlje, raste.

. Ziusudra, kralj,

pade niCice pred Anom i Enlilom. Ziusudra bje u,volji Anu i -Enlilu, dadose mu zivot kakav je u boga:

165

tako se bilo postupilo .

Tada Nintu plakase poput ,

cista Inoma protuzi za ljudima, Enki porazmisli. sto da se radi, An, Enlil, Enki i Ninhursag .... ,

bogovi neba i zemlje zazvilse ime Ana i Enlila.

. ,

Tada Ziusudra, kralj, pas i s u od .... , sagradi golemi .... ;

skruseno, ponizno i s postovanjem on .... ,

dan za danom, neprekidno, on ,

otkrivajuei sve vrste snova, .on ,

zazivajuei ime neba i 'zemlje, on .

.... bogovi i zid .... ,

Ziusudra, stojeei uza nj, slusase.

»Stani ukraj zida, meni ob lijevu ..... ,

ukraj zida ja eu ti reei rijec, poslusaj moju rijec, pokloni paznju mojim uputama:

Po nasoj .. voda ce preplavit'i sredista vjere; da izbrise sjeme covjekovo .... ,

to je odluka, slovo skupstine bogova.

~66 ,vjecni tiah, kakav je u boga, spustise na nj:

Tad Ziusudru, kralja,

spasitelja imena bilja i sjemena ljudskoga,

u zemlju raskrsca, zemlju Dilmun, mjesto odakle sunce izlazi, bozi preseIise.

'Ostatak plocica - od nekih trideset i devet redaka t:eksta - unisten je, i tako neznamo sto se dogodilo s preobrazenim ·ziUlSiUdroiffi u domu besmrtnika,

Od raj a 'krerumlo sada put pakla, od »Ve1ikoga Gore« u »Velikol D!OIlj,e« ,ill, kako SIU to sami Sumerani kaz;a1i,»u Zemlju Nepovrata«. U t:aJj mraeni, grozoviti kra] umriih silazi [edna samovoljna i neukrotiva boginja da bi zadovoljila svoje nesputane proth] eve. Pricao tom silasku u podzemlje 0 kdjoj ce biti govora u dvadeset prvom poglalv]ju, j edanod naj'bolje sacuvanih s.ume['lslk!ih milt:ova za Jmjeznamol, On narn pruza z-i] etku usporedbu s j ednim od 'najznaJcaJjnijih motiva Novoga zaJVjeta.

Pakao

PH V A P R'I C,A 0 US KR S N U cu

$unierska ,rij'ec zagrck:i.pQoj:arn Had~s i hebrejski S~ol. je Kur,., a tzvorno je znacila »plandna«, sve dok se njezino znacenje rnje.kasnije 'izmijenilQo U onoxstrana zemlja«, a. to zbog toga sto j eSumer graniciQo s gorovitdm- drZarvail]l:a koje SIU sumerskom na'r()dubesipre~idnQo p['j!j~rtile. ratovimfl.U koizmickoj sLici Kur \ je~al!L-I2~~~:_jZ~~!_Ll. ZemlJ',i.n~kore lpramOfX'9-.L, i ,oa:illmol odlarz,esje~e 'ilIIll!"lih., Dil ~1?-ise stiglo u KUi, valj;aJIo j e prij eci »ljurl()lz,ders~u rijeku« came-em "kiOlj1im je UlpraJvljao poseban»!qqar« .:-. nijeka bijase sumerski dViojn'ik grckog St-iiksa, a radar Ha-'

rona, . .

Iako 'je podzemlje boraviste mrtvih, »~ivot<~ j~ U ITj.€~u· ~mflJo .i-svoju »z:~vah~1:U<:' s~.ran:u, \ .1,za,ij:a. n~. p'rlm}~ro~:~ruJe (14; 9-11) pomicanje Se()lla 1 sjena blVSllh ikJra!l}erva 1 v1??" glavara na glas o dQolaskukralja babilonskog; U ~ve:uc11~~ snolIn muzeju nalazi se plociea kod'll: j~ 1919. 0I~'~e1c:ct~1O Stephen Langdon, a k'Oj'asa!dI."Zi p]eSffiu. o~orz1V'l}a]~n:a [ednoga sumerskog kralja .u svijletlu podzemlja. Evo tlh

dozi'Vlj.aja: '

Nakon s~oj e srnrti, vetiki kra,lj Ur-Namus<ilazi u :KJur. On najprijie prinesi darove i zrtve sedmerima podzem~ bo .. ZaJI1stlvilma -,' svakome unjegovu dvoru. Potom, da bizadab~Qo njoiho~ naklonost, dariva i dva dr,ruga. b6zarn;ltva, Old iko.j!ili j e j edno pisar podzemllja. Naposljetku stizeli na neko naroeito mj esto koj e su svecenici Kura preuredili za njego,v boravak. Ovdje ga pozdravljaju dotbrodoSli00>IX~ neki mrtvaci, u zelji da se »osjeca kao ked kuce«. Mrtvi junak Gilga,imes, lwji je postao »sudac podzemnog svi-

168

t~ta«, 'UJpucuj~ ga u.~akione i pravilasto vladaju na podruOJU pakla. Ah. poslije »sedam dana«,poslije »deset danasust_lgne ga »J:alUlk ~um~ra~<. Zide Ura koje je ostalo nedO~J.dano" .nolVl dvori koje je ostavio nepr'O'cisce'nima zena ~QlJu mu ]jstllg~ose iz zagrlljaj.a, dijete koj e mu oiese' s koIjena -. SlV~ je ~OI r~eti1ol njegov mil" u podzemlju, pta on udesi vrisku 1 plac bez prestanka.

Sj ene m:tVih mogahu se u narocitim prilikama »uzdici« na zermJIl;l'. Pr?'.a~jiga. Samuelova (28. poglavlje) prica nam.o prezavanju [ednog proroka ±z Seola a na tl:J:'Iazenje kr~Ja Sa~J.a. Takav dogada] nalazimo i u sumerskom sPJ~vu )~Ghlgames,. Enkida; i podzemni svijell;« (vidd dvadesell; 1 tr~ce pog1av]Je~, gdje se opisuje uz1azaik sjooe Enkiduove . lZ ~u:ra, k!O~iU gospodar Gilgames ceika rasirenih ruku, 19d]e se nadalje gOIVOIri '0 razgovoru kojli su medu-

sobno vodili, . .

~:-emda blJsmo' mo?,l~ pOlmiS1~i da je KUT mjesto namijeTIiJeJl):o same ~rtnwIma, ondje nadazimo i staoolVlitli bro] bogova '0 ~~JJ.ma ~e drozalo da su ~elUmrE. Posltoae cak

1 mitov! }m}I tumarce PI"l<SUJStvo nekoJJiko bogova IJX siVijlell;u

podzemlja, .

.Iz s~1~va,»Zarc~ce bOI~a mjesieca« (vidi trmaesto poglavlje), . S1azn~Je[~o da je En111, glavae sumerskog panteona,progn~n ~z Nipura u podzemlje za karzrlJll sto je silovao .boginju N:ln;lil. Putem u podzemlje EnUl triput opiJ:odi Ninlil i u nJoJ.se z,~,c:nu tr~ podzemna bozalI11stva (barem dvoje poznajemo lZ~~ugih _Izvorra). AH teik nam s'lucaj p'aStirskog bOIg,~ D~uzl:Ja, naJl(mv:m~jega medu »mrtvim« bOlgolVima, p~a prililku da do U sltntce praitim:ol dog:adaJjte Imjii su doveli do bOI~jeg uminuea, .StiO je opisano u mitu U! Jmdem Sl? ZJa;pra:vo naj;v>i~~ gOJVlO'r~ .0 bogi:nj:i .Inani, suprm;:i DumuZIJla 1 veoma 'OImilJ elom l:iJ1m sumerskih pisaca mieova,

Hog~ja l,}U'ba~, sa <s~im. broj~ntm . im:nima koja su joj na~J ev~ ~rt;aTl. narodd, vjekovirna je J ednako' 'Usip'alj'i:vala mastlU 1] udi. Rimska Venera, groka Afrodita babilonska Is.~'arr, im~e 00. SlV'Qlj~ si(;ihotv:orce i pjevace k'Ojl OS'll orpjevali nJ'iho:v'~ dJe1:a. 1 nedJela. Sumerarni su boginj!U 1Julbavi poznaW!:l .J?Od Im,enom 1I1!aJI1e, »k.raljke neba«. N j ez'in slUIp'" rug blO Je bog p,astirstva Dumu!zi, bih~js:ki Tamuz" onaj .

ciJa se smrt oplakivala jos u drugoj po\lolVini prvog tisuc- 161 ljeca prije n. e., kada je pro(('ok Ezeikije1 z:alorv;a~je za rr:~muzom proglasio sramnim dje1om. Postoie dVIJe verzlJ08 Durmizijeva snuhljenja 'i udvaranj'a Inani .. JedJna~ ~1O~On:

smo se poeaoavili u osamnaestom poglavl]u, uk1.'JucUJe:.~ suparnska, boga ratarstva Enkimdua. U d~·'Ugo.t verzaji Dumuzi je j<edini Inanin prosac. Prema tOJ prLC! pasta.r. Dumuzi 'dJo~a0i pred Inaninu !{,UCll 'i, dok mu iz ruku i bokova ka:p1je mIijeko i vrhnje, on bIUicnoz:ahtijeva da ga puste u kneu, PoSt:o Be pOisalVjetolVala s majkom, Inama-se olcupa i pomaze uldem, odjene se u kraJljervsike haljme.. uikras'i se dragim kameni em i obvori vrata buducem muzu.

Oni se zagrle i po SlvojO] prificl spolno S'jedinj'uju, a po-

tom Dumuzi odnosi Inanu U » grad svoga boga«.. '

Meduttm DUffiUZ,i ni] e ni sanjao da ce mu vj elIlcalITje koje je talco strasno prizeljkiMao, doel glave, i da ce. ga zle sile povu6i u pakao, Nij e raCunoo 'Sa S1ilnim zenitnim ~astoh1epljem. 0 tome gorv:ori »Inandn silazak u podzemr[e«, mit vrijedan paZnje zbog rnotiva 0< USikrSIl1JUCtU. Evo sa-

drzaja mita:

Iako [e vec bila gospodarioa nebesa, » Velikbga Gor?«~ k1aikojolj ime nalzn.alCiuje, ltrana po-zelje da se d~iopa J'08 vece v1alSiti, pa pOIStaIVi sebi c:Hjem da zavlada i podzemnom oblas6u .. Stoga naumi da side u podz.emJ.lj'e kako bi

na ~iouv~lj esta . Vliaj e~al. !t?' u to~ pp'l~ledu valj~ uci~iti. N.,aOI'iUzaV'Sl se $VIm prl!llOmrn bozansklm zakomma 1 uresrvsise kra1jevslcim haljinama i dr:aJgilljima, ona krene put

» zemlj1e nepOlVI'Iata«.

Kraljica PQdz:emlja bijase starrja sestra Inanina i ujedno njezina Ijutla dUSmanka, Ereski@l, sumerSika. boginj'a'>1 smrti i mraka. Plaseei se, -sVakako ne bez ramroga, -'aa-li~' . sestra ne usmrei kad se nade na tlu llijena kra:1j evstva, luana upucuje soog pomocnika Ninsubura - kojli joj uvl-

j ek :spt"emno stlO]li na sluzbu - da, uko[iko· se ona posHj e tri dana ne vratd, zalbugari za njom p~raj ruSevina u s:kupstirrsiwj dvorani nebesnika. N eIka .Ninsubur poltom krene u Nipur, grad E,nti:1a, glavara sumerskih bogova,

i ne!ka gazamoLi da j e iz:bavi smrti u podzemn.om s~ij ert;u. Ako Enlil odJbijeda to ucini, Nin:Suburu va1ja ,ot:ici u Ur,

170

.gr:ad boga mj1eseca NaJne,i ondjs paOOi\Titi molbu. Akose i NaJ?a oglusi· 0' n~'~nu molbu, neka Ni~bur pode dalje ,~, 1!;rHill~,~cLEIlkiJa,....bogiumudrosrti, koji »poe;naj e hram; Zl':Ot!~.«, kOJL »I?ozn:aje vodu zivota« i ka.ji ce joj ~acijelo; pnteol u pomoc. , #

lnana, 'zat'im. sHazi:~. podzemlj.e i naiae pred EreskigaJdn hra~ ad ~,:,pls1azuhJ'a. Na vratima je presreee glavn!: vratar 1 zah~lJeva ad nje da mukaze tko je i pokaJkvom je posJu do~la. Inana b_rzE;. smisl] neku izliku za slV'ojposjet, L vratar Je, po uputi nJegove gospodarice, ,,sIPI'lO'V.ede kroz s~~mera vra~~, podzemnog ~ijerta. Kalw.· ona Pf'lOJiazaS~e kaPLJU za kaip1Jom, gubila je clio po dio odj1eCe i nakitJa' usprkos syim njenim pmsvjedi:ma. Napoleon, po pr!Ola,gk;~ km~ ~aJdnJa v~arta naae.se posve naga 'i na ko,lje'llima pred Eres!klgalom L AnUJna:k'ima, sedmerima s:t'I'Icusnim sucima podzemlj a., Orri Ulp,rij ese u nju sVQIj-eQcismrti teona pade mrtva:, a potom joj lesinu objesise 0. kolac .:

Prodiu t:ridana i trio noci, Cet:vrtoga 'dana NinrsU!bur vid~evsi da se nj€lg'o'V~,·g?,spoda:rica 'ne vraca,,' pace d~p'o ?J enom na!p1J_tiku obdlazi bogove. Kao Stlo je luana bila 1 predy'idjella,i Enlil i Nana odbiSe da jad il~ak;o' 'PornOIg'IlIU. Mea~tlm, Enkismis:li ,plain kako da je vrati u.zivot ... On stvori . dva bespolna bica;: kurgarua i kalaturua, povjeri

,1m »hranu z~v:ota« .• i »vodu Zi'V1oli;a« te ih potom pOlSa'!j'e u p<:>dzemlj'e daOindje poprskaju torn »hranom« i »vodom« Inanin Ies sto je visio 0. kolcu. Oni ta:ko i Ui6ine i Inana

oziv'i. . '. .

IElJko se Inana d. opet .. naSla u ziv1ortu, njene nepriHke' ndsu time prestale, jer je nesalomljivi zskon »zemlje nepolVTa ... ta« glasio cia, netko ~o .jednom prode kr:oz nj;ezine dyed . vise ne moze natr:ag, u nadzetml~j e,Uik'Oli:ko ne n:aaenelmga tko bi ga -u podzemlju, zamij-enio'. Ovaj zakon ne mimod.ae ni lnanu. Njo] se zapraw, dorpusta da se uspne na zemlju ,aili ee je. na tom PLli"tlu pratiti bezdusni zlodusi koji ce je smjesta odvuei natra:g u predjele palcla ako joj ne pode za rukom da nade nelkog boga kOlji ce preuzetf njezino mjesto u podz.emljlu. Opkoljena, t,om st:ravicnom

Sltrazo.m lna10a .. l1.ajl:e~J~ kr~m: .. pu~ .... ~lJme.[~\lfE:..graJfla., ~ i ~~~e. Bogovi zaStitnici oba grada, ~_S_a_ra __ · 1_'

Laterak, zgrO'zivsi se na pogled .tog s~.b~a\s[lO'g" pohoda.,. \1.71 Zlalgrnuse se s llmstrij1eti i Z$Jpuza:~e u prasmi pred lnano~: -1 Inani ka:o, da je godila ova pOnIzno.,st! pa ka~a \SIU zlodus~ r navalali da odvuku bogove u podzemlje, ona ,LID to' zabrarri

i tako spasi zrvote dvojict bogova, .'

luana izllodusi udarise sada putSiumerskog,~ laiba, Zastlitnikgra:da bij,a'se £84Sit'iI'ski ~~lUJzi, ::, bu-:

'<lucida jean suprug Inanin, nlJ~ nicud~. s~o J~ odblO: da se odjene u kostrijet i da 2'iabaul]a u p:asJ.nl pre~ S'V'O]I~ zen!Ofm. Umjesto toga, odjenuose u svecano ~ho 1 POiUOSilt zasjeo na prijestolje, Ra(llgnj~ljer:a, 1I1;8.lI1a g~ pogled: »okomsmrtd« i preda ga zluradim 1 ne~losiI'I~'~ . demo .'

. nima da ga odnesu u podzemlj~. Dumuzi proibh,]'edJi iudael 'u'plac. Podigne rU!ke put neba 1. zazov~ b~gaslU[lca Ut:u~, '-;-: koj'l je Inanin brat i stoga U]€I§OV sJUJ:'J'ak - zla~hn)~.cl ga da mu pomogne umaci pand~.~a zloduha na tajnaein da mu ,rlJ!ku pretvori U :r:uJku zmrj e 1 nogu u nogu. zmije.

Ovd.je, taeno usred Dumuzij~ve mo~i.tve Utuu, 'll~. nesrecu se nasa plooica zavrsava, AhbuduCl da I?UiWUiZlJ~ dobro poznajemo ,iiz, O'staJihiz:,"o['a .g.dj e . sesla vt kao blOlzanst':;o' podzemnog svijelta, sva.je p'rlilfu~ d~. m:u -bog Slunc~ ruje uslisao molbu i dasu ga z16dusll odI1:l~eh.1U podzemlje,

Prepustimo sada djec sa~om drevn~~p'jesll1Ji\kJumirt;a (izostavio sam odlomke k:OJl se ponavljaju); .

Od Velikog Gore ona sprnu mislj~)J.ut Velik0f! Doljel •. baginja od Velikog Gpre sirmu. m1,slJu put Vehkog Dol~e, Inana,~d Velikog G?re svrnu mislju put V ~likog . DoIJe.

Gospa nasa napitsti nebo, napusti zernlju,

u podzemlje ona side,. .

Iruma 'napusti rsebo, napust1, zernijtz, u podzemlje ona sid(3',

napusti cast kralja i kraljice cast, u podzemlje ona side.

Sedam bozanskih zakona pripase ona. 0. bok, sve bozanske zakone sabere i u ruciponese, sve zakone srnjesti kraj noge ¥dignute,

s u.g u r u, krunu ravnice, stavi na glavu, uvojke kose zaceslja ·nacelo, '

,172.

palicu mjerenja istap 'ad lapislazulija uze u ruku., kamencice; lapislazulija ovjesioko vrata,

dva blizanca n 'U n u z-kamena pricvrsti na grodi, zlatan kolut rukom. prihvati,

naprsnik »docli covjece, dodi« zauebe oko. grudi, u kraljevsku P' a 1 a-haljinu zavije tijelo,

pomascu »neka on dode, neka dotie«premaze kapke.

Inana krenu put svijeta podzemlja,

njezin doglavnik Ninsubur koraca uporedo s njom, cista Ituma kaie Nin'suburu:

»O.ti, koji si mi 'stalni oslonac,

rno.? doglavnice dobre 1'ijeci,

rnoj viteze istinske rijeci,

ja silazim sada u podzemni svijet.

Kada stignem u podzemni svijet,

zapjevaj tuzaljkir. za mnom pokrajrusevina-(kako se doli-

. kuje),

u svetistu skupstinskom, udari u bubanj za mnom, kucorn, boqova lutaj u potrazi za mnom,

spusti oci svoje, spusti usne za mnom, ... ,

poput prosj.a1Fa zavij se samo jednom haljinom za mmom, u Ekur, kuc'U Enlilovu, samcat upravi korak svoj.

Kad udes u Ekur, kucu Enlilovu,

na oci Enlilu proplaci:

»0 Oce Enlile, neka tvoja kcerka ne pogine u podzemlju, neka tvo,iu dobru kovinu ne pokrije prah. podzemni,

neka 'tvoj dobri lapis lazuli nesmrvi sjekira kamenosjece, neka tvoje dobro simsir-drvo ne rascijepisjekira, drvo-

sjece, neka djeva Inana ne pogine u podzemlju.«

Ako se Enlil 0 molbu mi oglusi, tad poai u Ur.

U Uru, kadudes .. -kue« zemlje,

u Ekisnugal, kucu Nane,

na oci N ani proplaci:

»0 Oce Nana, neka tvoja, kcerka .. , (pet se stihova .ponavlja) Ako se Nama 0 molbu mi oglusi, tad pOdi uEridu.

U Eridu, kad udes u kucu Enkijevu, na oci Enkiju proplaci:

»0 Qce Enki, neka tvoja kcerka ... ' (pet se stihova po-

navlja)

Otac Enki, vladar mudrosti, , .. .

koji poznaje »hranu zivota«, ~~Jt por:;naJe »vodu zivota«,

once me zacijelo u zivot vratttt.

Inana pode put svijeta podzemlj~,

a svome gLasniku Nin,~uburu kaze:

»Podi sad, Ninsubure,

i naloge rrioje ne smetni s uma.«

Kada J~ana stize preii dvor, pred lapislazuli planinu, kapiji podzemlja. onp pTide ~TabTo,

u dvoru podzemlJa ona zaust» hrabro,

»Pusti da iuiem, vrataru, pusti da udem" ,.

pusti da uQ;em, N eti, pusti da udem, posve cu sq,ma UCt.«

N eti, vrhovni vmta,r podzemnog svij'eta

odqouar« Cistoj Inani: .

»A tko si,molim te, ti?«

»Ja sam kral3~ca neba, mjesta gd.je. izla7i sunce.« »Ako si kralji6a 'neba, mjesta gdJe tzlazt sunce,

Eemu. si, molim te, sislciu zemlju nep.ovmt~? .

Kako te srce tvoje povelo cestom kOJom m Jedan putmk

ne nalazi puta natrag?«

Njemu odgovaTa cista I~.ana: v •

»U mene je sestra, stanJa Eresktgal, 'V a jer joj muza, boga Gugalanu umurnse, da prisustvujem spTOvodnom obredu,

... : neka bude tako.«

N eti, vrhovni vratar podzemnog svijeta, odgovara cistoj- Inani:

»Stasu, Inana, da upitam moju kraljic1J,)

moju kraljicu E'J'1eskigal da upitam, ... da upitam.«

N eti ,vrhovni vratar podzemnog svijeta,

ude ~ kucu kraljice Ereskigal i kazuje njoj:

»0 kral]ice, to neka djeva poput ..... , ... '. ~ sedambozanskih zakona. ," (ponavlja se ctJela treea ki-

tica)

173

,174 Tad Ereskigal bedra svoje, zaqrize, gnjevom planu, kazuje N etiju, vrhavnam vrataru:

»Hajde, Neti, vrhovni vr,ataru' podzernrwg svijeta, naloge rnoje ne smeci s uma.

Po.digni zavare sedmerih, vrata podzernnag svijeta, od palace Ganzir, »lica« padzemlja,. razj.api 'averi.

A kada ana uniae, "

neka je dubako pagnutu i.golu p,reda me soedu,«

N eti, vrhovni vratar podzemnag svijeta

upamti rijeci svoje kraljice. .

ad sedmerih vrata padzemnag svijeta on podigne zavore, ad palace Ganzir, »lica« padzemlja, razjapi dveri.

Cistaj Irumi-qcnxrri:

»Hajde, Inana, uai.«

Kada je usla,

su 9 u r u, krunu ravniee,

-e grave jaj snimise. »Sto, maUm, znaci to?«

»Tiho, Inana, zakoni padzemlja savrsen-i su, o Inana, ne osuauj obrede padzemnagsvijeta.«

Kad je, prosla kroz drugu kfxpiju, .

ueese joj palieu mjerenja i stdp od lapislazulija. »Sto, moUm, znaci to?«

»Tiho, Inama, zakoni podzemlja savrseni su:

a lnana, ne osuauj obrede podzemnpg svijeta.«

Kad je presla kroz trecu. kapiju,

uzeee. joj s vrataogrlieu ad lapislazulija.

(Inanino pitanje i vratarevodgovor i ovdje seponavljaju; kao i u narednim odlomcima).

Kad je prosla kroz cetvrtu kapiju,.

uzese joj sgrudi dva bluxmca n u nu z-kainena. Kad je prosla kroz petu kapiju,

uzese )0)' zlatan kolut s ruke.

Kad je pro-sla kroz sestu kapiju, <

uzese joj naprsnik »doai cavjece, ,doai«. Kad ie proslq,.kroz se!1.rnu.kapiju, , u?es? joj s tijela p a La~halju kraljevsku. I ¢uboko pognutu sveiiose je pred kraljieu.

Ciet« . Ereskigal sjeaase na prijestolj.u,

pred njom su Anunaki, sedatn: sudaea, osiuie izricali, ona upilji u··nju svoje oko, oko smrti,

izgovori rijec protiv nje, rijec gnjeva,

podize gIas protiv nje, gIas optuzbe,

m1·tvapdde prebalna zena, '

leS joj 0 klin objesise.

Kad proau tri dana i tri noci, njen doglavnik Ninsubur, daglavnik :z;aljane rijeci, vitez istinskerij,eCi,

zapjeva tuzaljku za njom pokr.aj rusevina (kako dolikuje) usvetistu skupstinskom u bubanj uddri za njom,

kucom bogov.ci lutase u potrazi za njom,

spusti aci svoje, spusti usne za njom, .... ,

. poput prosjaka zavi se sama jednam haljinom za njom, u Ekur,. kucu Enlilovu, sameat upravi' korak svoj.

Kad sti?e u.Ekur, ku¢u Enlilovu,

na aci Enlilu proplace:

»0. Oce E;nHt'e, neka tvoja kcerkane pogine u padze'mlju, neka tvoju dobru kovinu ne pakrije prah podzemni, nekd se tvoj dobri lapislazuli ne smrvi pad sjekirom ka-

rnenasjece, neka se tvajle simsir-drvo ne rascijepi pod sjekirom droosjece,

175

ne'fs,adjeva Inana ne ,pogineu podzemljt~.« Otae Enli! o molbu se 6g1usi, an poae u ti« U Uru, kad uae u .. ':'kucu zemlje,

u Ekisnugal, kucu Wane,

na o'Ci Wani proplac'e: .

»0 oce Nana, neka tvo.ja kcetka... (ponavlja se 'pet stiho;Va)

Otae Nama 0. molbtt se oglusi, on paae u Eridu. U Eridu, kad uae u .kucu Enkijevu, '

na oci Enkiju prop~cige·:.· .

»0 oee Enki, neka tvoja .. kc-erkci ... ; . (ponavlja se pet . stihova)

Otae Enki Nirtsuburu, odvraca:':'

176 »Bto se to' zbilas majam kcerkam! Ja brigu brin(~m,

~a se zbilo sa lnanam! Ja· brigu brinem, .

sta se to' zbilo s kralj.icam svih zemalj.a! Ja brigu brinem, sto se to' zbila sa sluzbenicam nebeskog hrama! J a brigu

brinem.

On izvadi ne,cist ispod nakta i sacini k u r g a r,u a,

on izvadi necist ispad crveno abaj.ena nakta .i sacini k a r {L t u r u a,

k u r gar u u on dade hranu,zivata, k a 1 a t u r u u dade vodu, zivata,

Otac Enki gavori k a 1 a t u r u u i k u r gar uu:

Sarno jez{ldnj\i 410 EnkiijelVa govora sH'Cluvan. On glasi:

Oni (bozi padzemlja) ce vam pO'nuditi rijecne vode, ne

uzmit'e je.

Oni ce v.am panuditi zita poljska, ne uzmite gao Daj nam lessto 0 kljnu visi, recite jO'j (Ereskigali),

jedan ad vas neka pO'prska ga hranam zivata, drugi neka

poprska ga vodom zivota,

tada ce Inana ustati ad mrtvih.« .

K u: r gar u i k a 1 at u r u postupil! su po E:rlk±je:vu napu~u; .i od ovog odlomkasaeuvan [e samo z:aidnjli dio, On

@~ .

Oni im nude rijecne uode, ani je ne uzimlju,

ani im nude pO'ljsko ziva, oni ga ne uzimlju,

»Daj 'nam les sta 0' klinu visi« ,kazu joj.

Cista Ereskigat odvra6a ka 1 a t u r u u i k u r ga r IU u:

~)Onaj les te va,se kralj.ice.« .

»Daj nam les, premda je nase kraljice«, kazu joj. Oni im daju les a klin ovjesen,

jedan gapaprska hranamzivota, drugi vadam zivata, Inana ustade ad mrtvih.

Inana bi taman da krene iz podzemlja, kad je zgrabise Anunaki (gavoreci): »Od onih koji susisliu podzemni svijet, tko, je ikada zdrav uskrsnua! '

Aka Inanazeli uzaci iz podzemnpg svijeta, neka na(le nekoga tko ce jezamijeniti.« Isuuui uzlazi iz padzemnog svijeta,

mali zlodusi 'paput s u k-u r-trs'k.e,

SI. 9. Himna nvelikomiscjeljitelju crnoglavog naroda ...

51. 10. Ur-Namu. prvi Mojsije.

Oni koji su ga pratili,

koji su ·pratil~ Dumuzija, . .

stvorovi bij(1,hukoji ne jedu, neptju, ne jeduposveceno brasno,

ne piju vodu liv.enu;

ne hrane radoscu krilo zenino, ne ljube djecu nasicenu, dtimlju sino; s ko1jena oceva, Qdnose snahu i.<;. ~uce svekrove,

118 Dumuzi z{Lrida, lice mu pozelenje, u nebo, put Utua, podize ruke:

»0 Utu, tibrat si zeni mojoj, ja muz sam sestre tvoje, Io: donosim vrhnje u kucu tvoje majke,

ja donosim mlijeko u kucu Ningalinu,

pretvori moju' ruku, u rukuzmije,

pretvori moju nogu u nogu zmije,

d:aj da umaknem zlodusima"ne daj da me scepaju.«

Rekonstrukcija i prij evod »Inanina silaska upodz.etmj e« bijase dug i postupasr posao, U kojem SlU sudjelovalimnogi ucenjaci, Zapoceo je 1914, iklaJdJa je Arno Poebel prvi objavio tri anala odlomka ovoga mita koji se nalazio u SyeucilliiS:nom rnuzeju uPhiladelphiji. Iste godine Stephen :Langdo:nobje~otdanio. je dva odlornka koja je otkT10 U Muzeju Drevnogi.Stlokia u Istanbulu. J edan rod njih bij:ase g6rnj'a polovica velike c81velI'iOlslt:upacne plocice, a upravo taj se pokazao OIdlucuj1u6irn za tumacenje mita. 'Edward Chiera pronasao je tri dodatna komada u SveruCi\j.Snom muzeju. Ovi su se pojavili u dvije njegove sveske kiopija sU!merskih"knijiizevnih tekstova, Te Slam sveske bio priredio za,st1amp'U 1934, radeei za Or.ijel1italni institut u Chicagu,

Oko 1934. imali smo osarn tekstova mita koai SIU Iistom b1li manje ilii vece krhottne veeih komada, SadirZaj je i dadje ostajao nejasan, jer su praznine na plocieama bile tako brojne i na tako presudnirn mj estima da je smislena rekonstrukcija preostalrh dijelova mita bila nemoguea. Situa;dju je Iiij-esilo .. 81r81no i znacajno ol'bkrice Chiere, On je U Sveucilisnom muzeju rdentificlrao donju polovicu one iste cetvetrOlsitupacne ploeice eij'll j e gornju polovicu prije nekolik» godina bio otkrio i kopirao Langdon u Muzeiu Drevnog ':ustloka u Istanbulu, Ploeica se oCito bila slomila i predvojila, prije isikaJpanja illi'mozda za wij'eme njelga, te SlU se dvijla pOl~orvice na taj namn r'C\ZdvojiiLe. J ednu su zadrzali u Istanbudu, a druga je dospjela u pru']aide,lphiju. Prije nego sto se uspio olko'l"istiti njenim sa:ddajem Chiera je umro,

Chierino mi je otikrice dooje pololVice p1oclice-»l!nanina sIi.- ' laska« offiogucilo da objavim prvo izdanje mita 1937. u Revue d' Ass}Jriologie, jer ka.d se don:ji kraj pripo~io

gornjem, dobivenu tekst posiui1o!' Je kao od1ii6an okvir 179 unutar ko] ega su i svi ostali dij elovi mita nasld svoj e mjesto'. Jos je uvijek bilo prilicno prazninaI pukotina U StliJv~, pa SlU prijevod i ;tuimacenje zadavafi pot1e'siko6a, a zna~eI1'Je neik~likJo vaznih ulomaka price ostade neprotumaceno, Godine 1937, dok sam radio, u istanbulskomMu-

zeju Drevnog Istoka kao Guggenheimov stipendist, imlao

Sal}? sre.eu d.a se namj erim na tl1'i dodatna komada kod'i pripadaju mltlu, a po svom pevratku u Sjed1njene Drzave

1939. otkrlio Slam jlOls jedan velilci primjerak u Sveuei- \ lisnorn rruzzeju u Philadelphiji, pa potom jOis jedan 1940. godine. Ovih je petdijeiLorva pomeglo te smo popunrli

neke naj:teze praznine od kojih je bolovala prva rekonstTlulkcija i prijevod, pa je bilo moguce prrirediltii znatno poltpu:nijeizdanje. Ovo ise 'pojavilo 1942. u Izvjestajima

.AmeriCkog filozojskog drustva. ' .

Ali stvar se time nij e okoncala." Nakon nekog vremena imao sam cast da1Jsipitujem i pomazem pri identifi:kiaC'iji nekih sltottinjaik sumerskih knjliZevnih plocica u babilonskoj zbirci Sveucilista Yale, zbirci Imj1a pripada medu n:aJjznacajlnij e na, svij etu, - Baweci se tim poslom naisao sam TI!a odlieno 'us,ouvanu plocicu s devedeset i dva retka teksta ' koj1u je Edward Chiera vee bio iderrtifieirao 1924. u napi~u, ~?j'i j e nekako izmakao mojo] paznji. Trides:et pos}JednJ',ih redaka donose jedan posve nov odlomak; u njemu se prioa raspreda Old onog rnj esta na Imjem se u ostalim tekstovima z:av:rsa!Va. '

Pokazalo se da je 1Ja novi materijal neocekacano znacaja», On je oborio neispravno mislLjenje koje Sill j,stra:Z'ivaci me:zJoip~~alIrujske mitologi] e i reiliigij e vee viSe od pola stoljeca im~i:o boguDumuziju, Uvijek oj svuda, otkadse prvi put obJaJV'i}a semitska verzija nasega mita, opeenito po!Znata podv nazivom »lstarin sidazak u podzemlje«, i mnogo prije ~~) S~'~I .se .smdni sumerski tekst, donekle procuo, vladalo

je nuslJenJe ~a ~u boga Dumuzija, zbog nekognepozaatog razloga, odI1llJeli u podzemni svijet' prije Inanina silaska, SmatT'a~o, 'se 'cia je lnana. s:isla u podzemni slVij81, da b: ' OIslJobo~lla svo~g m~a Dumuzija i vratila ga na zemlj'U. Meautun, 'OvaJ TIIOVil telkst i:z zbirke SveuciHs:ta Yale do- \ k:aza:o je da Sill 1;e pr81postaVike bez o>snove. luana nije

180 ' spasila svog muza Dumuzija iz podzemlja, Naprortiv, ona ga je sama, razjarena nj€lgOlvim napditim drzanjem, predala u ruke zil'odfuha, a olVi su ga odnijelJi u zemlju nepovrata. Dodatak ploeica iz Sveueilista Yale'(ciju je izvrsnu kopiju priredio Ferris Stephens, kustos babilonske zbirke u Yaleu) omogucio je i trece izdanje mita. To najsuvremenije izdanje, koje UlkljuelU:jemnoge korisne napomene mojlh kolega sumero1oga,. kao sto 00, Adam Falkenstein, Berino Landsberger iThorkild Jacobsen, poj Rvilo se 1951. u petom svesku Casopisa za izucavanje klinastog 'pisma.

U prvom dljelu ovog poglavlja l'ijee Kutr objasnio sam kao . klOlZl!nieki prostor koji razdvaja zem1jinu koru od divljeg pramora (bihllj.slmg Tehoma) ispod nje. Ali Kue je OISim toga oznacavao i strahotnog zmaja koji je nadzirao rusilaeke vode Tehoma. N a:cin na 'koji bogovi i polubogovi U1bijaju zmajevee-« sto je omiljeHmotiv sumerske mitologij e - vid] et cemo u dvadeset i drugom pogiaviju.

U bi j a n j e z m a j a

P R V I »S VET I J U R A J«

Motiv u:bija:nja zmaja uvehlike je omiljeo piscima motiva gotovo U svdh naroda i u svim vremenima. Na'I"olcito u GrCkoj, gdje j e sve vrvj elo od ha1jki '01 bogovima i polnbogoviroa, i gdje eemo jedva pronaci [unaka koji nije smaknuo SlV'og zmaja. _ Od grckih zmajoubica mo~da Stl najgIasolVit'iji Heraklo i Perzej. S usponom krsca:n:SJtva, [unastva ove vrste sta:do,sepripisivati svecima; '01 tome svje .... doci priea 0. svetom Jurju i zmaju, te njezine pOSIVIUdasnje parelole, Imena i pojedinosti razlikuju se od mjesta do mjesta i liz prieeu prj_eu. Ali gdje da POt:ra.ZiffiO pralik 0V10g dogadaja? Buduei da je tema ubij-anja zmaja bila vazan motiv sumerske mLtoil.'Olgije u treeem tasucIjecu prije n .. e., va!lja nam zakIj1uCiti da se mnoga takva nit u tkanju grekih i ranokrscanskih bajki 0 zmajevima otpreda we tame do surnerskih korijena.

o ubijanju zmaja posjedujemo 2'Ja sada harem tri verzije koj e SlU kolale IU Sumeru vise od tridesetd pet stotina godina. U dvifje od njih junaci su bogovi - bog v:ode Enki, najihLizi sumerski srodnik grclmg Posejdona, i Nlnurta, cuvar J uzuog vjetra, U treeoj verziji j avija se smrlnik Z1majoubica- j'UI)!ak Gilg-ames - lwji hi Iako mogao Mti wOImi »:sveti Juraj«.

U E:nkijevu s:1ue:a:jlU; zlotvor je eudor\riSrte Kur. Borha se po s:rolj pdlici oddgrala ned~g6, poslije odvajanja neba i zeml] e, a (ukol1kio smo ~["ekidane .retke ispravno protumaeih), a Kurov se zlocin sastojao u tome sto je oteo ~o~inju neba, sto nas opet podsjeea na grrCllru prieu 0 nasilju nad Persefonom -. N a nesreeu, imamo samo tucet la-

182

konskih red aka na osnovu kojih nam 'lJla'lj a razabrati pTicru, j~r se j'ols nije pojavila ni [edna plocica s,opsirntjhn prijeplS:0m ovog mita. Prica [e zapisana u kratkom odlomku klOjii je dio predgovora epskoj badci»Gilgrames, Enkidu i p~~zemIlii svijet«. Spomenuti odlomak slijedi odmah poslije redaka 10 stvaranju: Evo njegova .sadrzaja:

.Kad se ono nebo odvojilo od zemlje, An, bog neiba, odnese nebo, dok Enlfil, , bog zraka, odnese zemljru. I tada se odiigrao gnusan cin. Boginju Ereskigal odnijese (vjero[atno) silom, d:a bude nagradni phijen Kura (nije utvrdeno tkio jepocinio zlodielo, ali nije isldjuceno da je to bio Kur glavom). Naito s:e Elliki otisneeamcem putKura. Ne znamo svrhu ovog puta, ali se moze pretpostaviti da se radilo 0 osveti za ot:miqu boginje, Kur se jarosno bortozasipajuci neprijatelja vsvim vrstama kamenja, i napadajuei Enkijevu koraoljujsprijeda i straga vodama pramora kojim je gospodario. Ovdje zavrsava kratak predgovorni odlomak, jer piscu »Gilgamesa« nije biro stalo do price 0 zmaju, vee do toga da nastavi sa svojom badikom a. GIiJgamesu, I talco nismo saznali ishod .bitke. Medntim, nema summje da je Enki pobijedio, A ntje nemoguce da [e olV'aj mit j..ziIT1lls.1j en da bi se objasnilo zasto j €I Enki, poput grckOlg· Posejdona, zamisl] en 'U pOVilj'elsno vrijeme kao bog mora, i z'asto mu je hram u Eridus, oznacen kl(l;o' Abzu, s'IJo r jesumersik'a rijec za more. Evo u cjelini predgovornog odlomka odaldesmo izlj'Ust:ili ovaj mit '0 ubijanjucudio'Vista:

Kad je An odnia nebo, kad je EnLil adnioZJemlju,

kada Ereskigalu odnijese u Kur za nagradu, kada je on zaplovio; kada .ie on zaplovio;

kada je otac' zaplovio put Kura, "

kada je Enki zaplovio put Kura,

na kralja male,ne on (Kur) zaoula,

na Enkija krupne on zavitLa.

N jegove ttuilene, kamenice ruku,

njegove krupne, kamenice I »pl.esuce« trske, zasuse karablju Enkijevu

u perbi poput jurisne oluje.

Na kralja, voda celo pramca Lactina poput vuka ralje razjapljuje,

na Ipnkija, voda celo krme laaine, poput lava uda.ra.

Druga verzija ,0 zmajoubojstvu sastavni je dio .poeme koja 'ima VlilseoJd sest stotina stihova, i koja bi ISle mogla nazvati »Dje1.a i. podvizi boga Ninurte«. Njezin smo sadrzajrekonstruirabi na osnovu nekoliko desetaka ploeica i krhotina, od kojih su mnoge j.b's neOlbj1avljen:e:. -

U ovorn slucaju zlotvor ne bijase Kur, vee As:ag, zloduh pomora i bolesti, ikojli stanuje u KUI1u, to jest u podsemlju, J:uJnak [e Nirnirta, bog Juznog Vijei:ra, o kome se dda1:o da [e sin Erulila, boga zraka. Nakon s::bavopoljnog uvoda, poema z,apoOinje govorom koji Ninurti upucuje Sarur, njegovo ot'jeLolvljeno oruzje. Zbog nekog neutvrdenog razloga Sarur se nstremio protiv zloduha Asaga i stoga mu j'e grovor pretrpan hvalom na NinU!rtinu neusit:rasivOist i j:un1aaka djela, nebi ill ga time ponukao da napadne i unisti neman, Ninurta odluci da postupi po Sarurovu nagovoru. U pocetiku s:ecini da je naisao na [unaka [acegaod sebe jer »bj e!zi poput pticec., Medutim, Sarur mu se ]-06 j ednom obraca, hrabreci gao Nimurta jsada svom zestmom i svim ofluzj em na pada Asaga i svladava gao

POIS\~ije urnorstva Asaga Surner je s~asla teska nepogoda. Pr:.a\1sik::o[Ysike vode Kura uzdizu-se ria pOlvrs:inu zemlje, a ~bQig njihova divljanja svjeza voda vise ne Q,Jotjeee u polja 1 vrtove, Sumerski bogovi, koji su nosili »trnokop i kos~fluz,emlje« - to j.es:t,ko'ji su upravljali vnavodnjavanjem Sumera Lobradom nj egova tla -- sada su na muci, 'TIi'gris ne raste; u koritu mu vise nema »do;bre« vode,

Glad bijase velika, uroila nije bilo, /

na malim rij.ekama ne bijase »pranja ruicu«

code nisu rasle. '

Ostase poLja nenavodnjena,

nitko nije kopao jarke (za navodnjavanje).

U svoj zemlji tee bijase raslinja, '

.scmo je korov, bujao.

183

184

Potom ee siroka misao.boZja upravi k tome. Ninurta, sin En.lilov, velike ucini stvari.

Ninurta tnahrpi kamenje svrh Kura, zgomJiJlalVsli ga kao golem zid pred Sumerom. To> kamenj e. zadrzalo j e nalet »silnih .voda« koje se sada viSe ne mogahu dizati do (povrsme) zemlje. A sto ,se tice voda koje su vee bile poplavfle.zerrdju, Ninurta ill O'dj1aLZJi U Tigris, da bi Tigris, sada nabujao, navodnio polja. EVlO te, zgode ':r;ijecirna pjesnilka:

0> Stvaranju, Poema zatdm zavrsava dugQm hvalopojkom - 18-! i velieanjem Ninurte.

U tree oj verziji bajke 0 ubij'a:nju zmaj a jrunaik nij e bog, vee covjek. To je Gilgarnes, naj'cuvem.iji od svih sumerskihjunaJka. Neman koiu Gilgames ubija zove se Huvava, cuvar »Zemlje Zivih«, napose njendh svetih cedara.vl'u pricu nalazimo IU poemi koju sam nazvao »Gilgames i Zemlja zivih«, a koju sam sastavio na osnovu cetrn.aest ploeica i fragmenata, 'Olbjavhnsi joe posljednj] put 1950 . .u Starim tekstovvma, Bliskog istoka (izdanja Jamesa Pritcharda; drugo izdanje 1955). DO' sada su odgonetnuta svega sto sedamdeset i cetiri prva retka poeme, Cak i ovako, jasno [e da se radi 10 'knjizevno!U djelu koje je morale .imati dubok emotivni iesrt;etskti utjecaj na sHnJOI praznevjerno sumersko z,iteljtst:v:o. Tema koju donosi, corvjeik'OiV SI1;["ah pred smreu i sublimacija tog' straha u pojmu besmrtnog imena, od u!liiverZlalnO'g je znaeaia i od ve1:iJke pjelSlIli'cke vrijednosti. Struktura zapleta otk!riva pa.zljiv. i mastovit izbor pojedinosti koje . stvaraju osnovno tra~icI1Jo raspolozenje djela, U .'stlHi'stickom pogledu pjesnik pOisrtize prikladan efekrt, vjeSrto koristeci obrasee pio!TI'avlj,amj1a i paralela. Sve u svemu, ta je poems [edno od na:jIjepslih sumerskih knjazevnih ostvarenj a 11mj a smo do danas otlkrili. Sadrzaj joj je uikm:tklo ova]:

Vladar Gi1ga1mes, uvid] evsi da ce poput SIV1ih smrtnika prije iIi kasndie umTijeti, odluci. da barem »uzvisl svoie ime« prije no, 'sto ga si1mhi dosudeni kraj, Stoga nakani da oeputuje- u daleku »Zemlju Z;iivih«, vjell"ol}attn'oda bi PI(}sjekao njene cedrove i donio dh u Ereh. 0 ovom naumu on obav] estava svog vj ernog s:lugu i stalrrog. pratioca, Enkldua. E'I1!lcidu ga: s:avjetu:je da naljprije.-izvijesti boga sunca Utua 10 sViojoj zamisli, [er je UtlU nadziraf zem:lje cedars.

Bostupivsi pOI savjet:u Gilgames prinese zrt:vu Utuu i zamoll ga da mu bude na pomoci prilikom namjeravanog puta u »Zemlju zivih«. Isprva Utu sumnja u Gilgamesove odljke, no GIlga:m.es tada ponavlja molbu nesto uvjerljivijim rijecima. Utuu bude izao Oilgsmesa. .i on odluci da mu pomogne -. vj erojatno tako da sikameru sedam strasnih demOlria, sedam utjeIovljenja: razo·rnih vremenskih

Sto je bilo rasuto,on sakupi, sto je od Kura bilo rasuto,

on pocetie i sruCi u Tigris,

a ovaj nabujale vode poljima r.azlije. Gle kako se seda sve na svijetu raduje, Ninurti, kralju zemlje.

-Potia urodise zitom u O'bilju, vinograd i vocnjak doni,iese plod,

(zetva) bje zgomilana u zitnicama i na humcima, Gospodin protjera zalost iz zemlje,

razuedr). duh bogov,a.

Cu'Vsi 01 veliikim i junaclcirn djelima svog sina, boginja Ninmah zabrinai se za nj; obuzme [e takav nes:pokoj da Vlise ndje mogla spavati. Stoga se ona obrati Ninurti iz daleka, moleei ga za dOlpuSrtenje da ga posjeti, On [epog-

leda »okom zivota« govoreci: .

o gospo, zaio sto ,si htjela doci u Kur,

o Ninmah, zato sto si rrvene radi htjeJa

doci u zemlju

dusmansku, zato sto ne stmhu.i:es pred uzasom borbe kojd me okrutuje, neka me zato bri.ieg koji sam ja, junak, podigao,

tieka se nazoue Hursag (planina), a ti rnu budi kraljica.

. .

Ninurta potom blagoslovi Hursag da bi rodio svakovrsrrirn travama; vinom i medom: raJZll.'icitim drvecem; zlatom, srebrom i broneom; govedom, ovcorn i »svekolfkim .cetvoronoscima«. A kad je Izredao blagoslove, okrene se kamenjuI prokune medii njima. ono kqje mu bijas:e neprijatel] u boju s demonorn Asagom, a blagoslovi 01[101 k.!()lje se pokaza prdjatel] em. Taj odlomak svojim stilom i tonom podsjeea na biagosloy i 'kletVlu ~inQ>ya JakOll'ovih iz Knjige

186

pojava, koji biinace zaprijetil! Gilgamesu ilia putu preko planma dzmedu Ereha i »Zermlje zivih«'. Pun .radosti, Gilgames 'olrulpi pedeset dobrovoljaca Iz Ereha- nevezanih muskar,aca u kojih ne bijase n!i matere ni doma i kodOi Sill hili spremni da ga sli] ede na svim putovima, Kada se za njega i za njegove drugove iskova omZje Old bronce i drveta, odi podosepreko sedam planina uz UtUJOVIU pomoc,

Sto se zapravo dogada nakon prelaska posljednje, sedme planine, Irije jasno, jer je t'a!j odlomak veoma slsbo uscuvan. Kada se ipismena opet poc:i!nju raeaznavatd, saznajemo da j e Gi'lgamffi zapao udubok san Iz lwjega se budi teknakon pI1ilionio vremena i napora, Razdrazen zbog tog zadrZavanJa 'z.aJk11:nje se irnenom svoje majke Ninsun i oca Lugarlhande da ee stJiCi u »Zemlju .zivih« i (La nilcovj.eku ni bOglu nece dopustitf -da ga u trome'spdjeci. Enkidu ga. preklinje da, se vrate, [er Cuvar cedars [e strahovito ou-doviste Huvava, i'niikome nema spasa pred 'rnjegovim smrtonosnim udarom, Ali Gilg::iJmes ne haje za opomene. U vj eren da uz Enkiduovu pomoc 'hi [ednoga od njih nece snaci nikakva nevoljavon zapovijeda .svome sImi da utoli strah i da krene dalj e s njim.

Neman HUVia'Va, liz:gledajUici ih iz ,!kiuee od cedara,bje1S/omucno no uzalud pokusava ortjerat1i Gilgamesa i njegovu pustolovnn cetu. Nakon preknda ad nekolI;jjk:o .redaka saznaiemo da joe GHga"mes, pOlSjekavsi sedam stabala, po svoj pI1mai usao u HuvaJViDJU odaju, Sto [e na nemaio cudo, Huvava se U1pla:s101 vee u pocert:Jku, prd naoko veoma mlakom nasrtaju . Gilgamesa, Pomoli se bogu Utuu, a Gilgamesa stadezaidln] ati da ga p,OIst'edi. Gilgames bIi s:e rado ponio kao vel:iJk.oduSan pohjedni~ pasve govor'eci u nekim zagonetkama, natukne Enkiduu da- oslobodi Hirvavu, Ali Enkidu se boji da hi to zIo zavrsllo i odvraca 'ga od tako nepromisljena aina. Nakon stu je uvrijedeni Huvava izgrdio Enkidua zbo:g njegova rieplemenita stava, nasa dva junaka cdsjekose mu glavu, C)hlJi se da su njegov le~ potom odnije1i pred Enlila i NirrlitlJu. NO' 'OlnoSrto dalje .slijedi jos uvijek je nejasno, jer poslije nekolikr» tsprekidanih redaka nas {em zavrsava -.

Evo doslOlvn:a pI'ije~oda citljiivtih dij¢ov.a poeme:

187

Vladar put Zemlje zivih mi.~lju surnu,

vladar Gilgames put Zemlje zivih mislju etrrnu, on rece svom s.luzi Enkiduu:

»0 Enkidu dok me jos nije snasao dosuaeni kraj, htio bih u 'Zemlju stiti, htio bih. svoje ime utvrditi,

na mjestima njenim gdje su imena uzvi~en.a, w«. ~i~ ~ svoJe tme 'll,ZVtStt'l"

na mjestima njenim, gdje imena nisu uzviSena, htio bih

uzvisiti imena bogova,

N jegov m'll, sluga Enk~d~ o~~rata:. . . . .

»0 gospodaru, ako hoces stw'/, u ZemlJu, tzvJestt Utua,

izvijesti Utua, .1unaka Utua --

Zemlja,on;a je, pod Utuovim nad,zorom,. _

zemlja posjecenog cedra, ta je pod nadzorom Junaka Utua, ..:;._ izvijesti Utua.

Gilgames polozi ruke na prebijelo jare, smede jare, zrtvu, privi tui g1'udi,

u ruku uzesrebrno zezlo svog .... ,

prozb-oriUtuu nebeskom: .. .

»0 Utu, htio bih sti6i u Zemlju, budt mt savezmk,

htio bih stiti u zemlju posjece1wg ceiira, budi mi saveznik.«

Utu nebeski ovako mu.qdvraca:

);Ti si pravedan ... , ali sto si ti Zemlji?«

»0 Utu, rijec da ti kazem, rijeci rni uho pokloni,

" liiu» bih da je cujes, pokloni joj uho svoje.

U gradu mome umire covj;e,k, srce je puno tjeskobe, pogiba covjek, srce je puno tezine,

virio sam preko zidq"

tjebesa vidio ... gdjerijekom plove;. '.

a meni, i mEmi ista se sprema kob; zaista. Je tako. Covjek, najvisi, ne moze clostiCi nebo,

covjek, najsiri, ne moze prekriti zernlju.

Dok me jos nije snasao dosuaen kTajJ

htio bih stiti u Zemlju, htio bih \svoje ime utvrditi,

na rnjestima njenim gdje su irnev,a uzvisema, htio bih

, , svoje ime uzvisiti,

na mjestirna njenim gdje imena nisu uzvisena, htio bih uzvisiti irnena bogova. «