Professional Documents
Culture Documents
ALEKSANDAR PAŠIĆ
ZAVRŠNI RAD
Split, 2009.
SVEUČILIŠTE U SPLITU
POMORSKI FAKULTET SPLIT
ZAVRŠNI RAD
Mentor : Student:
Prof.dr. sc. Ante Munitić Aleksandar Pašić
Komentor:
Dipl. ing. Pančo Ristov
Zadaci:
ABSTRACT
Since the scientific conference held in 1968/69, and sponsored by NATO, when the
term software engineering was introduced, a lot of methods for the information systems
development have been developed. Although they were all good in supporting the
development of certain phases in the IS life cycle, the real synergic effect appears in the
moment when all of them are used as one deliberated methodology. Such methodologies
exist and some of them are well known and proved in practice. But none of them is good
for IS development for all kind of organizations. The choice of IS development
methodology depends on the characteristics of the organization that IS is developed for.
The optimal approach in IS development would be the one in which one chooses the
methods for certain IS life cycle development phases, instead of methodology as a whole.
In this paper some sound, well known methodologies for the IS development life cycle are
considered.
Sadržaj:
UVOD....................................................................................................................................1
1. INFORMACIJA JE SPECIFIČNI RESURS................................................................2
1.1. Informacijska pismenost......................................................................................3
1.2. Informacijska organizacija..................................................................................3
1.3. Definicija informacijskog sustava.......................................................................4
2. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI...................................................................9
2.1. Vrste informacijskih sustava..........................................................................10
2.2.1. Upravljački informacijski sustav ( MIS )..........................................13
2.2.2. Sustav za potporu odlučivanju ( DSS )...............................................14
2.2.3. Sustav potpore za grupno odlučivanje ( GDSS )................................16
2.3. Metode projektiranja informacijskog sustava..............................................17
3. ŽIVOTNI CIKLUS RAZVOJA IS..............................................................................17
4. STRATEGIJSKO PLANIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA......................20
5.1. Informacijska tehnologija pokreće i unapređuje poslovanje.............................23
5.2. Informacijska tehnologija nositelj je globalizacije poslovanja.........................23
5.3. Opasnosti i rizici informacijske tehnologije......................................................24
6. ZNAČAJ RAZVOJA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA.................25
Zaključak.........................................................................................................................34
Literatura...........................................................................................................................35
UVOD
1
1. INFORMACIJA JE SPECIFIČNI RESURS
Informacija kao resurs ima specifična obilježja: za razliku od materije i energije ona
se ne troši korištenjem, niti se smanjuje raspodjelom. Može se koristiti višekratno od
raznih korisnika, a za obavljanje informacijskih usluga troši se malo materije ili energije.
To može biti poučno modernom menađeru. Naime, informacije koje posjeduju osobe koje
upravljaju ponekad ne valja čuvati samo za sebe, već ih treba podijeliti s podređenima. To
će možda ugroziti informacijski monopol menadžera, ali može značajno pridonijeti
učinkovitosti organizacije u cjelini.
točne,
pravodobne i
na osnovi njih se odlučuje, odnosno poduzimaju odgovarajuće akcije.
________________________________________________________________________
Razlika između informacije i podatka kod raznih autora nije jednoznačno određena
tako da se govori o stupnju agregiranosti ( informacija je sumirani izraz određenog broja
podataka ), o tome da je informacija na određeni način obrađen i prikazan podatak, da je
informacija tumačenje i prezentiranje podatka. Osnovna distinkcija između podataka i
informacija, bez obzira na detaljnost prikazivanja, jest da se na osnovi informacija donose
odluke. Ono što je za nekog informacija ( na osnovi toga poduzima određenu akciju –
odlučuje ), za drugog može biti samo podatak ( to nije značajno za njegovu odluku, možda
zbog stupnja agregiranosti, ili pravodobnost – možda će tek u budućnosti na temelju tih
podataka, tada informacije, donositi odluku ). Informacija je u svakom slučaju gledano
hijerarhijski prema značenju u odlučivanju, pojam nadređen podatku.
_________________________________________________________________________
2
Informacija kao osnovni resurs informacijskoga društva ima značajku koju nema ni
jedan drugi resurs na osnovi kojega je zasnivan gospodarski razvoj, a to je da je
nepotrošiva; upotrebom se ne troši.
Na temelju jedne informacije može više subjekata ( teoretski svi ) donositi odluke.
Aktivnosti na osnovi jedne informacije mogu biti različite kod svakog subjekta. Osim te
značajke, postoji još jedna, a ta je da oblik informacije nije jednoznačan. Informacija se
može vidjeti, izreći napisati, prikazati...
1
U knjizi „Upravljanje kreativnošću“, V. Srića, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
3
gore i zatim ponovno dolje. Dakle, informacijska organizacija može funkcionirati samo
ako pojedinci i organizacijske cjeline preuzmu odgovornost za svoje ciljeve i prioritete, za
svoje odnose i komunikaciju. Informacijska organizacija nije popustljiva nego temeljena
na disciplini. Ona zahtijeva snažno i odlučno vodstvo rukovodećeg kadra. Kao što vrhunski
dirigenti, perfekcionisti, mnogo traže od svirača, tako i suvremeni menadžeri moraju
postavljati izuzetne zahtijeve pojedincima, izvršiteljima radnih zadataka u poduzećima.
Informacijski utemeljene organizacije zahtijevaju vodstvo koje poštuje izvedbu pojedinca
ali i samodisciplinu i odgovornost na svim razinama organizacije.
Kao svaki sustav i njega možemo najbrže opisati kroz odgovor na tri pitanja:
1. Što mu je cilj ?
2. Koje su mu funkcije ?
3. Od čega se sastoji ?
prikupljanje podataka,
obrada podataka,
pohranjivanje podataka i informacija,
dostavljanje podataka i informacija korisnicima.
4
HARDWARE – materijalna osnovica koju čine informacijske tehnologije, npr.
elektronička računala, radne stanice, modemi, fizičke linije za komunikaciju,
SOFTWARE – nematerijalni elementi u obliku programskih rješenja, rutina ili
metoda na kojima se temelji primjena hardvera,
LIFEWARE – ljudi koji rade s informacijskim tehnologijama, bilo kao
profesionalni informatičari ili kao korisnici rješenja sustava,
ORGWARE – organizacijski postupci, metode i načini vezanja ranijih triju
komponenata u skladnu, funkcionalnu cjelinu. Kako u suvremenoj obradi
informacija ključnu ulogu igraju mreže i koncepti povezivanja korisnika s
informacijskim resursima i tehnologijama, neovisno o njihovom fizičkom
razmještaju javlja se i peta komponenta:
NETWARE – koncepcija i realizacija komunikacijskog povezivanja svih elemenata
sustava u skladnu cjelinu.
5
Karike informacijskih sustava
„ Svi dijelovi međusobno interaktivno djeluju i kao uzrok i kao posljedica. Sustav je
toliko jak koliko je jaka njegova najslabija karika. “
1.4. Odlučivanje
Čim se govori o odlučivanju može se govoriti o izboru između raznih akcija. Uvijek
postoji izbor između poduzeti akciju ili ostaviti sve kao što jest, nadajući se da se okolnosti
neće promijeniti. Odluke se uvijek donose u skladu s nekim željenim ciljem. Okolnosti u
kojima se donose odluke mogu se promatrati prema broju informacija kojima se raspolaže
6
ft
o
fe
O
L
rS
D
H
a
N
ig
d
tw
pri odlučivanju, te i u vezi s rizikom koji postoji kod odlučivanja. Tako se situacije u
kojima se donose odluke mogu okarakterizirati kao:
situacija izvjesnosti,
situacija rizika,
situacija neizvjesnosti.
programirane,
poluprogramirane,
neprogramirane odluke.
7
imaju mnogo više alternativnih izbora, i bitno je da se kod izbora procjenjuje
rizik/vjerojatnost vezano uz okolnost i buduće učinke.
1. određivanje problema,
3. prikupljanje podataka,
6. provjera rezultata.
8
Široka upoznatost i često navođenje u literaturi ( posebno anglosaksonskoj ) upravo
te podjele ne proizlazi samo iz njezine općenitosti, već i iz dobijenog akronima
(skraćenice) svih koraka. Akronim glasi DECIDE ( što bi se u slobodnom prijevodu moglo
prevesti ODLUČI ), a koji dolazi od:
Izvor: Berkowitz, E., Kerin, R., Rudelius, W., Marketing, Irwin Inc., Homewood – Boston, 1989., str. 145.
9
2.1. Vrste informacijskih sustava
Strukturirani MIS
TPS ESS
ES
ES
Djelomično
strukturirani
DSS
Nestrukturirani
10
Termin na
Potpora poslovnom
Informacijski sustavi engleskom Skraćenica
odlučivanju
jeziku
Transaction
1. Sustavi za transakcijsku
Processing TPS NEIZRAVNA
obradu podataka
Systems
Office
2. Sustavi za automatizaciju
Automation OAS NEIZRAVNA
uredskog poslovanja
Systems
Management
3. Upravljački informacijski Information MIS IZRAVNA
sustavi Systems
Managerial
4. Sustavi za potpori
Support MSS IZRAVNA
menadžmentu
Systems
Decision
4.1 Sustavi za potporu
Support DSS IZRAVNA
odlučivanju
System
Group
4.2 Sustavi za potporu Decision
GDSS IZRAVNA
grupnom odlučivanju Support
Systems
Expert
4.3 Ekspertni sustavi ES IZRAVNA
Systems
Executive
4.4 Sustavi za potporu
Support ESS IZRAVNA
vrhovnom rukovodstvu
Systems
11
i uredski sustavi na razini znanja, a sustavi za obradu transakcija ( TPS ) na operativnoj
razini.
Strateška
razina
(Vrhovni
menadžment)
Taktička razina
(Srednji menadžment)
Operativna razina
(Operativni menadžment)
12
stvaranja informacija upotrebljivih za menadžment. Za razliku od drugih sustava slične
namjene, upravljački informacijski sustav proizvodi rutinske i unaprijed naznačene
izvještaje, rješava jednostavne modele i pravi unaprijed predviđene analize. To je
integrirani sustav za pružanje informacija koje daju potporu planiranju, kontroli i
operacijama poslovne organizacije.
TPS MIS
13
Narudžbena
Procesni
datoteka narudžbeni
zahtjev
Proizvodna Sustav
elementi
planiranja MIS
MIS DATOTEKE
glavna datoteka izvora
troškovnih
proizvoda
promjena
proizvoda
potrošnje
podataka
podataka
materijala
prodajni
podaci
podaci
Menadžer
14
Other computer- Internet, Intranets,
based systems Extranets
Data: external
and internal
Knowledge-based
subsystems
User
Interface
15
izrađen je sa ciljem da podupire tim donositelja odluka u njihovom radu, lako se
nauči i koristi,
opskrbljuje korisnika različitim razinama težine korištenja ovisno o njegovom
znanju,
može biti dizajniran za jednu vrstu problema ili za različite razine odluka,
potiče generiranje ideja i slobodu izražavanja,
sadrži ugrađene mehanizme koji suzbijaju negativno ponašanje u timu, kao što su
destruktivni sukobi, nekomuniciranje i timsko razmišljanje,
to je posebno dizajniran informacijski sustav, a ne samo dio već postojećeg sustava.
GDSS
procesor GDSS
softver
16
a) metoda improvizacije – izgradnja sustava funkciju po funkciju, proces po proces,
aplikaciju po aplikaciju, bez plana cjelovitog informacijskog sustava 2,
b) sustavni pristup – izgradnja sustava korak po korak, funkciju po funkciju, u skladu
s prioritetima, ali prema unaprijed zamišljenoj slici cjeline 3 .
Poslovica kaže da se na greškama najbolje uči. Dakle, da bismo naučili kako valja
pristupiti izgradnji informacijskih sustava, korisne su spoznaje o tome kako i zašto su oni
koji su se bavili tim poslom griješili. Iskustvo pokazuje da su glavni uzroci neuspjeha u
realizaciji pojedinih poslovnih informacijskih sustava proizašli iz pet osnovnih razloga:
2
U informatici obično naziv za pristup BOTTOM – UP ili „ odozdo prema gore “.
3
Naziv za pristup TOP – DOWN ili „ odozgo prema dolje “
4
U.S. DoD (Department of Defense), IAC (Information Analysis Center): A State Of The Art Report: Software
Design Methods, DoD DACS (Data & Analysis Center for Software), 1997.
17
1968. i 1969. godine sponzorirao sastanke na kojima je ovaj problem jasnije definiran i
utvrđeni su određeni početni koraci 5. Pojavio se koncept softversko inženjerstvo, temeljen
na ideji da bi se u razvoju softvera trebao primijeniti pristup sličan inženjerskom. Iako su
krajem 60-tih i početkom 70-tih godina provedena istraživanja u području softverskog
inženjerstva, imala su mali utjecaj na praktični razvoj softvera. Ipak, razvijeni su najvažniji
koncepti u ovom području, kao što su top-down oblikovanje, poboljšanje korak po korak,
modularnost i strukturno programiranje. Ovi koncepti prerasli su u metode, te su
predstavljali veliki zaokret u pristupu razvoju softvera, te razvoju IS općenito. S vremenom
su se profilirala dva značajna pristupa u razvoju IS: strukturni i objektni.
Svaki od ovih pristupa razvio je niz metoda koje pokrivaju različite faze životnog
ciklusa razvoja IS. Svaka metoda u razvoju IS olakšava projektantima posao, jer na
formalan ili poluformalan način omogućava prikupljanje, čuvanje i prezentiranje znanja o
organizaciji za koju se IS razvija. Međutim, metode razvoja IS su potpuno iskoristive
jedino u slučaju da se primjenjuju u okviru cjelovite metodike, koja pokriva veći dio
životnog ciklusa razvoja IS. Cjeloviti pristup razvoju IS, kao i metodike koje podržavaju
ovakav pristup, usko su povezani s idejom životnog ciklusa razvoja IS. Ova ideja je
prihvaćena iz inženjerske zajednice, koja je 30-tih godina utvrdila da svi proizvodi imaju
život konačnog trajanja.
5
NATO Science Committee: Software Engineering, Report on a Conference, Garmisch, Germany, October
1968.
NATO Science Committee: Software Engineering Techniques, Report on a Conference, Rome, Italy, October
1969.
18
Slika 7. Waterfall model životnog ciklusa softvera
19
mogućih računalnih aplikacija koje bi organizacija trebala implementirati 6. Druga
definicija, koja se pojavljuje, povezuje SPIS sa poslovnim ciljevima organizacije:
Povezivanje poslovnih ciljeva organizacije, razumijevanja informacijskih potreba za
potporu tim ciljevima i implementacije računalnih sustava koji će osigurati te informacij 7.
To je plan za razvoj sustava prema nekoj budućoj viziji uloge IS u organizaciji. SPIS se
definira kao dugoročno planiranje korisnih učinaka IS-a i upotrebe IT u poslovanju, a u
sklopu strateškog planiranja razvoja poslovnog sustava kao cjeline 8. Analizom tih
definicija mogu se utvrditi neki zajednički pogledi na proces planiranja informacijskih
sustava:
cilj metodike SPIS je osigurati razvoj takovog IS koji će, uz primjenu nove
informacijske tehnologije (IT), osigurati dugoročnu potporu managementu u
upravljanju organizacijom i dostizanju poslovnih ciljeva,
SPIS je više nego sama izrada plana razvoja IS. Ono zahtijeva arhitekturni okvir u
koji se mogu smjestiti različiti sustavi.
6
Lederer, A.L., Sethi, V.: The Implementation Of Strategic Information Systems Planning Methodologies,
MIS Quarterly, September, 1988.
7
T.D. Wilson: The Implementation Of Information Systems Strategies In Uk Companies: Aims And Barriers
To Success, International Journal of Information Management, 9, 1989.
8
J. Brumec, Dušak, V. and N. Vrček. (2001). Framework For Strategic Planning Of Information Systems. In
Proceedings of the 7th Americas Conference on Information Systems, pp. 1701-1707, Boston, USA.
20
povezati informacijsku tehnologiju i poslovno planiranje u strategijsko poslovno
planiranje,
kreirati arhitekturni okvir u kojem će naći svoje mjesto rezultati budućih analiza i
dizajna IS, tako da se odvojeno razvijane baze podataka i informacijski podsustavi
mogu povezati i raditi zajedno kao cjelina.
Takva je, npr. SWOT ( Strengths, Weaknesses, Opporunites, Threats ) analiza koja
se koristi pri procjeni spremnosti organizacije za prihvaćanje bilo kakve promjene.
Uvođenje jedinstvenog IS je svakako promjena za organizaciju, pa SWOT analiza ima jaki
značaj u fazi studije izvodljivosti (procjene spremnosti) razvoja IS. Slično je i s metodom
BCG (Boston Consulting Group) matrice. SPIS metodika predložena u [Brum et.al. 01]
sadrži niz organizacijskih metoda koje se koriste u početnim fazama životnog ciklusa
razvoja IS (faze koje su jako povezane s poslovnim strategijskim planiranjem). Isto tako,
ova metodika sadrži metode i za ostale faze životnog ciklusa, premda je naglasak na
metodama strategijskog planiranja.
Moderni menadžeri danas znaju da je, bez obzira na djelatnosti kojima se bave, IT
vrlo važan čimbenik poslovanja. Međutim, mnogi od njih vrlo često znaju upasti u klopku
nerazumijevanja IT– a. Menadžerski poslovi uglavnom slijede funkcionalnu organizacijsku
strukturu i većinom su specijalizirani za određeno područje pa tako marketinški menadžeri
izvrsno vladaju marketingom, financijaši financijama itd. Strateško razmišljanje i upotreba
IT– a u poslovanju zahtijeva procesni pristup, a specijaliste zamijenjuju generalisti koji
mogu sagledati cjelinu i rješavati probleme složeniije strukture. To se prije svega odnosi na
menadžere koji među prvima moraju prihvatiti generalizirani procesni pristup. Naime, od
njih se ne zahtijeva poznavanje tehničkih detalja pojedinih tehnologija nego njihova
21
primjena u poslovanju kompanije. Vjerojatno se mogu pronaći menadžeri koji se ne
smatraju dovoljno sposobnima donositi ( često i strateške ) odluke o investiranju u IT jer o
njemu nemaju dovoljno znanja, pa im i sama riječ IT izaziva osobne frustracije. Njihov je
stil upravljanja vrlo često autokratski, organizacijska struktura kompanije kojom upravljaju
strogo vertikalna i rigidna, što sve zajedno može dovesti do pogrešne odluke o investiranju
i IT. Opseg investiranja u IT sve više raste, što povećava potrebu za kvalitetnim
upravljanjem IT – om i informatičkim projektima. Osim pogreške na samom početku,
informatički projekti mogu propasti i u kasnijim fazama, a posljedice vrlo često i pogubne
za kompaniju. Ipak je evidentno da se razina informatičke pismenosti sve više podiže jer
menadžeri uviđaju da poznavanje IT – a postaje preduvjet uspješnog poslovanja.
22
Dosadašnja iskustva upućuju da je razina uključenosti najviših menadžera
razmjerna razini njihove informatičke pismenosti, osobnom iskustvu u radu s IT – om, i
njihovu poimanju uloge IT – a u poslovanju kompanije.
globalna ekonomija,
23
ekonomija korjenitih promjena i neizvjesnosti,
ekonomija znanja, ekonomija koja uči,
Internet ekonomija.
globalizacija menadžmenta,
organizacijska fleksibilnost, prilagodljivost i spremnost na suradnju,
timski pristup, orijentacija na ljudske resurse,
poslovi se mijenjaju,
upravljanje znanjem.
Umrežena, nova ekonomija stvara globalno svjetsko tržište, pa volimo reći da svijet
postaje globalno selo. Ono što je svim globalnim tržišnim igračima sigurno zajedničko, jest
upotreba IT – a u poslovanju. Potpuno je nemoguće zamisliti globalnu svjetsku ekonomiju
koja ne rabi IT.
26
Prema rezultatima istraživanja, provedenog u hrvatskim poduzećima, različite
razine menadžmenta s različitom učestalosti koriste informacije iz poslovnog
informacijskog sustava u poslovnom odlučivanju:
Izvor: Srića, V.: Inventivni menadžer u 100 lekcija, Kako postati i ostati pobjednik, Znanje, Delfin –
razvoj managementa, Zagreb, 2003.
27
Izvor: Srića, V.: Inventivni menadžer u 100 lekcija, Kako postati i ostati pobjednik, Znanje, Delfin –
razvoj managementa, Zagreb, 2003.
28
slučaju, dugoročno, obje skupine će potencijalno imati loše međuljudske odnose, koji će
dodatno, uz nedostatke nedovršenog poslovnog sustava, umanjiti radnu učinkovitost i
stvoriti druge organizacijske poteškoće. Organizacijski gledano, sve to stvara nepotreban
trošak, a očito iz nedovoljne izgrađenosti poslovnog sustava, čija izgradnja, odnosno
poboljšanje je nužno za sva poduzeća koja žele opstati, te primjerenom konkurentskom
sposobnosti, i dugoročno, profitabilno poslovati. Gledajući zbirno, obje strane, teoretski,
podjednako mnogo puta dobivaju i gube, što znači da za njih to može biti prihvatljivo, ali
to je samo jednostran i pojednostavljen pogled. Činjenica je da, ipak, obje strane ponekad
gube, a to, bez obzira na dobitke, koji neutraliziraju gubitke, ostavlja nepovoljan utjecaj na
rad, međuljudske odnose u organizaciji, razinu trošenja resursa i, na kraju, suvišan trošak
za pojedince i organizaciju. Navedeni problem moguće je riješiti jednokratnim ulaganjem u
rješavanje problema, te kasnijim pravovremenim kontroliranjem i utjecajem na željeni
smjer razvoja, odnosno poboljšanja poslovnih procesa u organizaciji. Dakle, rješenjem
problema nitko ne gubi, a u budućem, olakšanom obavljanju poslovnih aktivnosti svi
dobivaju. Ili, drukčije rečeno, kada god se oko nečega ne možemo složiti, odustanimo od
predloženih (postojećih) opcija i pokušajmo otvoriti nove, tražeći odluku u kojoj nema
pobijeđenih nego svi pobjeđuju (win-win).
Tablica 3.: Najčešća svrha korištenja sustava prema nazivu radnog mjesta
29
Zakonski Kontrola Procjena Lociranje Donošenje
Naziv radnog
obvezatno Planiranje tekućih rezultata menadžerske menadžerskih
mjesta
izvještavanje aktivnosti poslovanja odgovornosti odluka
Menadžer
75,0% 62,5% 87,5% 87,5% N/A 50,0%
najniže cijene
Menadžer
82,4% 64,7% 76,5% 76,5% 41,2% 70,6%
srednje cijene
Menadžer najviše
57,1% 50,0% 85,7% 92,9% 28,6% 57,1%
razine
Izvor: Srića, V.: Inventivni menadžer u 100 lekcija, Kako postati i ostati pobjednik, Znanje, Delfin –
razvoj managementa, Zagreb, 2003.
30
Spearmanovih koeficijenata9 korelacije iznose -0,291 i -0,306 na razini signifikantnosti od
5% i pokazuju povezanost između veće integriranosti i rjeđeg korištenja sustava u
navedene svrhe. Postoji još veća povezanost između integriranosti sustava, mjerena
aktualiziranjem poslovnih informacija u sustavu, i korištenja sustava u svrhu kontrole
tekućih aktivnosti na razini -0,417 i signifikantnost 1%. I sljedeći rezultati, kada je
postavljeno pitanje koji temelj poslovnog odlučivanja podržava postojeći sustav, govore u
prilog činjenici da se najviše koriste one osnove poslovnog odlučivanja koje su
najrazvijenije u poduzeću:
Tablica 4.: Osnove poslovnog odlučivanja koje podržava sustav/koje se koristi u sustavu
Izvor: Srića, V.: Inventivni menadžer u 100 lekcija, Kako postati i ostati pobjednik, Znanje, Delfin –
razvoj managementa, Zagreb, 2003.
9
Spearmanov koeficijent korelacije (produkt rang korelacije) koristi se za mjerenje povezanosti između
varijabli. Bazira se na tome da se izmjeri dosljednost povezanosti između poredanih varijabli
31
pitanje na koji način, tj. korištenjem kojih postupaka se najčešće donose odluke u
hrvatskim poduzećima:
Izvor: Srića, V.: Inventivni menadžer u 100 lekcija, Kako postati i ostati pobjednik, Znanje, Delfin –
razvoj managementa, Zagreb, 2003.
32
financijskih izvještaja, te, na kraju, usporedba s rezultatima najboljih u branši i analiza
odstupanja. Također, obradom rezultata utvrđena je povezanost između vrijednosti
pojedinih obilježja osnove poslovnog odlučivanja i postupaka kojima se najčešće donose
odluke. Tako je utvrđena pozitivna povezanost između češćeg korištenja temeljnih
financijskih izvještaja i češćeg donošenja odluka korištenjem ekonomskih pokazatelja na
temelju financijskih izvještaja, te donošenja odluka na temelju usporedbe s rezultatima
najboljih u branši i analizom odstupanja. Pozitivna povezanost, mjerena Spearmanovim
koeficijentom korelacije, iznosi 0,433 odnosno 0,338 na razini signifikantnosti od 1%. Iz
prethodnih razmatranja može se ustvrditi da sve razine menadžmenta, u velikoj mjeri,
koriste poslovni informacijski sustav za donošenje poslovnih odluka primjerenih njihovom
položaju u organizacijskoj strukturi. Međutim, potrebno je znatno povećanje korištenja
poslovnog informacijskog sustava menadžera srednje i najviše razine pri planiranju,
lociranju menadžerske odgovornosti i donošenju menadžerskih odluka.
33
Zaključak
34
Literatura:
[3] J. Brumec, Dušak, V. and N. Vrček: Framework For Strategic Planning Of Information
Systems. In Proceedings of the 7th Americas Conference on Information Systems, pp.
1701-1707, Boston, USA, 2001.
[4] Srića, V., Spremić, M.: Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha, Sinergija,
Zagreb, 2000.
[5] Srića, V., Treven, S., Pavlić Mile: Menadžer i informacijski sustavi, Poslovna knjiga,
Zagreb, 1994.
[6] Srića, V.: Inventivni menadžer u 100 lekcija, Kako postati i ostati pobjednik, Znanje,
Delfin – razvoj managementa, Zagreb, 2003.
[7] Lederer, A.L., Sethi, V.: The Implementation Of Strategic Information Systems
Planning Methodologies, MIS Quarterly, September, 1988.
[8] http://www.sapmag.com.hr
[9] http://www.wikipedia.hr
35