Read without ads and support Scribd by becoming a Scribd Premium Reader.
See Premium Plans
 
1
Stari vijek
Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najee, razdoblje od uvoenja pisma odnosno poetka civilizacije (oko3500. g.pr.Kr. u Mezopotamiji) do poetka srednjeg vijeka (sredina petog stoljea n.e.). Obino se pojam koristi samoza prostor oko Sredozemnog mora, ukluujui i Bliski Istok (sa Perzijom), ali esto se ukljuuju i drugi dijelovi svijeta.Pojam antika, a naroito klasina antika, obuhvaa iskljuivo grko-rimski stari vijek u razdoblju od 12. ili 8. stoljeap.n.e. (ovisno o nainu razgraniavanja), pa do poetka srednjeg vijeka (to ponovo nema vrstu, jednoznanugranicu). Tako je stari vijek iri pojam, a obuhvaa i razdoblje antike.Poetak starog vijeka smjeta se u vrijeme oblikovanja pisma i starih orijentalnih carstava prednje Azije odnosno,Mezopotamije (Sumer, Akad (ili Agade), Babilonija, Mitanni, Asirija), Iranskog visoja (Elam, Medija, Perzija) i MaleAzije/Anatolije (Hetitsko carstvo, Frigija, Lidija), kao i Egipta.Kraj starog vijeka od prilike se poklapa s raspadom Rimskog carstva i dravne tvorevine Sasanida u vrijeme seobenaroda i arapskih ekspanzija (propast Zapadnog rimskog carstva 476./480.; smrt Justinijana 565.; unitenjeSasanidskog carstva 651.). U novije vrijeme se dolazi do stanovita da bi se prijelazno razdoblje izmeu antike isrednjeg vijeka (od kraja 3. stoljea do poetka 7. stoljea) moglo smatrati kao samostalno razdoblje kasne antike.1 Poeci u razdoblju mladog neolitika1.1 Mezopotamija1.2 Egipat1.3 Grka - poloaj i povijesni prostor1.4 Najstariji stanovnici grke1.5 Kreta i mikena1.6 Mikena - uspon grke kulture1.7 Sparta i Atena2 Sparta2.1 Vladavina i dravna tijela Sparte2.2 odgoj Spartanaca
Poeci u razdoblju mladog neolitika
Civilizacije starog vijeka nastale su iz potpuno razvijenog mladog neolitika koji je bio obiljeen proizvodnompoljoprivredom (obrada zemlje, uzgoj stoke), drutvo podjele rada, poznavanje osnovnnih tehnika metalurgije,proizvodnja vika dobara i trgovina izvan vlastite regije kao i sjedilaki ivot unutar obzidanih naselja. S kulturamakoje su slijedile ovakav razvoj povezuje se razvoj pisma emu su prethodili piktogrami i ideogrami jo iz vremenamlaeg paleolitika (na primjer, spiljski crtei). Iz tih crtea, ili pod njihovim utjecajem, u Mezopotamiji se razviloklinasto pismo, a u Egiptu hijeroglifi od kojih se zatim, posredovanjem kanaaniana, od 3. tisuljea p.n.e. razvioalfabet. Ovakav novi nain pisanja omoguio je dravama s trajno ureenim vladajuim, upravnim i religijskimaparatima razvoj prvih visokih kultura to se smatra poetkom starog vijeka.
Mezopotamija
Prvi poetci razvoja visokih kultura odvijali su se od polovine 4. stoljea p.n.e. na jugu Mezopotamije u sumerskimgradovima-dravama od kojih su bili najznaajniji Uruk, Ur, Erid Larsa,
Laga 
i
Ki 
, ali ne i jedini. Tu posebno mjestosvojom starou i veliinom ima Uruk. Snaga ovih centara zasnivala se na izgraenom, razgranatom i dobroodravanom sistemu za navodnjavanje, organiziranom u okviru dravnog hramskog gospodarstva. Zahvaljujuinaenim ostatcima grnarije, bronanih predmeta i valjkastih tambilja, dokazani su njihovi vrlo rani trgovinskiodnosi s Arabijom i Indijom. U znaajne izume koji su potakli gospodarstvo spadaju svakako kota i lonarsko kolo.Rastue potrebe trgovine i poljoprivrede uvjetovali su i istovremeno pogodovali razvoju pisma koje je u poetkukoriteno samo za voenje poslovnih evidencija. Dokaz prelaska pisma u oblik osobnog i kolektivnog izraavanja jeep o Gilgameu, jednom mitolokom kralju Uruka iz 26. stoljea p.n.e. koji se smatra jednim od najstarijih literarnihsvjedoanstava uope. Upadljive podudarnosti pojedinih dijelova s Genezisom i grkim pramitovima (Deukalion i
Pyrrha
) dokazuju kulturni kontinuitet starog vijeka.
 
2Svjetovna i duhovna vlast u sumerskim gradovima-dravama objedinavala se u osobama kneeva-sveenika.Arhitektonski izraz nalazi politeistiko-kozmoloka religioznost Sumerana u ziguratima, stepenastim piramidamavisokim do 50 m. Palae koje su graene pored njih imale su samo reprezentacijsku ulogu. Gradovi su meusobnobili gotovo neprekidno u konfliktima oko prava na vodu, ili zbog trgovakih putova ili plaanja tributa, ali ratovi nisuimali velike posljedice, a vlast koja bi nadila granice gradova nije se nikada oblikovala. Od 3. tisuljea p.n.e. dolazesa sjevera nomadi. To dokazuje popis sumerskih kraljeva na kojem se pojavljuju semitska imena (sumerski jezik dodanas nije razvrstan u ni jednu jezinu grupu). U tom razdoblju, kada dolazi do razaranja monumentalnih hramova,razbija se jedinstvo svjetovne i duhovne vlasti. Vladari iz ovog razdoblja pokazuju svoju svjetovnu mo kakodavanjem funkcionalnog znaenja palaama, tako i grobovima u kojima se sahranjuju zajedno s pratnjom. Krajemovog takozvanog ranodinastikog razdoblja koje je trajalo od 25. do 26. stoljea p.n.e., po prvi put se podrujesumerskog utjecaja iri do sredozemlja.
E
gipat
Za razliku od Sumera, u Egiptu se politiko objedinjavanje u dravu dogodilo ve krajem 4. tisuljea. Pri tome jezemljopisna izoliranost (okruenost pustinjom) pruala zatitu od vanjskih utjecaja i vjerojatno pogodovala razvojuzaokruenog carstva. Vei broj manjih kraljevstava koja su se grupirala u dva labavo povezana podruja utjecajaGornjeg (centar u Nekhenu) i Donjeg Egipta (s centrom u Butu) objedinjen je u procesu koji je trajao vie generacijaoko sredine 32. stoljea p.n.e. pod vlau Gornjeg Egipta. Na poetku povijesnog vremena i prijelazu izprotodinastijskog u ranodinastijski period pojavljuju se najstariji pisani tragovi s imenima vladara Skorpiona, Narmerai Ahe koje kasnija predaja objedinjuje u mitoloki lik Menesa, ujedinitelja carstva. Krajem ranodinastijskog perioda(kraj 28. stoljea p.n.e.) egipatska vlast se protee do Sinaja, a trgovina do Bilbosa u Libanonu.Ve prve dinastije temelje svoju vlast na centralnoj upravi i bojem kraljevstvu, u kojem se kao ljudska manifestacijapojavljuje nebeski Bog Horus u liku sokola. Religiju su i inae obiljeavali boanski likovi ivotinja (lav, bik i krava) naije mjesto tek krajem razdoblja dolaze likovi sa ivotinjskim glavama i ljudskim tijelom. Vjera u zagrobni ivot je bila jako izraena. Od opeke raene od nilskog blata u tom razdoblju grade se ogromne grobnice u Sakari kod Memfisa i uAbidosu. Ujedinjeni Egipat temeljio se na visoko razvijenoj kulturi i zanimanju za civilizacijski napredak jo izprotodinastijskog perioda.
Grka - poloaj i povijesni prostor
Stara se Grka nalazi na jugu Balkanskog poluotoka,a prostirala se i obalom i otocima Egejskog mora. Taj je diosredozemlja prepoznatljiv po mnotvu manjih i veih otoka,dok je obala izrazito planinska,s vrhuncima koji ponegdjedoseu i do 3000 metara.Padine planina vrlo su strme,a plodne ravnice malene i razbacane.Grkoprimorije,meutim,obiluje luicama i uvalama pogodnim za pomorstvo,a u unutranjosti ima kamenoloma teponegdje nalazita dragocijenog metala.Grka je klima sredozemna,s vruim i suhim ljetima koja su rijeke esto svodila na potoie,te kinim zimama uzsnijeg na najviim padinama planina.Sve je to znaajno utjecalo na grke kulture potiuvi preventivno obrt,trgovinui pomorstvo,te pogodujui razvoju malih,odvojenih zajednica kakve e dominirati grkom povijeu.
Najstariji stanovnici grke
Premda se ne zna tono kada su doselili,u 2 tisuljeu prije Krista u Grkoj ve ivi vie indoeuropskih plemena meukojima su najznaajniji bili Ahejci i Doroni. Premda su pokorili postojee stanovnitvo, Pelazge, s vremenom su sepomjeali s njima i prihvatili njihov nain ivota.pod utjecajem kretske civilizacije razvili su se trgovina, gradovi ipismo. Premda nikad nisu stvorili zajedniku dravu, a esto su i ratovali, Grki su gradovi i plemena osjeali kulturnozajednitvo jer su govorili istim jezikom i tovali iste bogove.
Kreta i mikena
Otok Kreta nalazi se usred istonog dijela Sredozemnog mora,na raskriju pomorskih puteva koji su povezivaliGrku,Aziju i sjevernu Afriku te Egipat.taj povoljan poloaj,potpomognut plodnim ravnicama koje pogodujuratarstvu,omoguio je Kreti da razvije bogatu kulturu zasnovanu na trgovini i obrtu.Kretski brodovi,sliniegipatskim,prevozili su hranu,kovine i robove te osigurali dodir izmeu Istoka i Zapada.
 
3Kretski je ivot bio organiziran oko palaa,velikih zgrada s vie katova,koje su bile opremljene kanalizacijom s olovnimcijevima,kupalitima i vrtovima.Stupovi palaa bili su ivih boja,a zidovi ukraeni freskama s prizorima izsvakodnevnog ivota.U sredinjem dvoritu odravale su se predstave,obredi te natjecanja u jahanju i preskakivanjubikova,u kojim su sudjelovale i ene.Kreani su poznavali i pismo,a proizvodili su predmete od dragocijenih metala islonove kosti.Posebno je poznata njihova keramika:proizvodili suvelike glinene posude za prijevoz ita,maslinovaulja i vina,a ukraavali su ih biljnim i ivotinjskim motivima.U palae su donosili hranu koja se zatim dijelila svimstanovnicima. Novac se na Kreti nije koristio jer za tim nije bilo potrebe.
Mikena - uspon grke kulture
Poetkom 2.tisuljea pr.Krista Ahejci na poluotoku Peloponezu osnivaju grad Mikenu,koji se razvija pod snanimutjecajem Krete,a na vrhuncu svoje moi,u 17.stoljeu pr.Kr.,ak je i zasjenjuje.Poput kretskog,i mikenski se ivotodvijao oko palaa,od kojih se najvea nalazi upravo u Mikeni.Gornji dio grada,akropola,bio je utvren velikimzidinama koje nazivamo kiklopskim.Zidovi su,naime,izgraeni od velikih kamenih blokova,bez ikakvog veziva:stojesamo zbog svoje teine i majstora koji su ih isklesali.Stoga su Grci vjerovali da su ih sloili kiklopi,mitski jednookidivovi.Taj je stil bio rairen Sredozemljem u 13.stoljeu pr.Krista.Mikenjani su se bavili trgovinom i odravalipomorske veze sa panjolskom,Francuskom i Sicilijom.Bili su vrsni obrtnici i graditelji.No krajem 12.stoljea pr.Kristamikenska kultura naglo slabi te zapoinje ono to nazivamo mrano doba grke povijesti,a koje e potrajati tristoljea.
Sparta i AtenaSparta
Grad-drava Spart nalazio se na jugoistoku poluotoka Peloponeza,u pokrajini Lakoniji.Spartanci su se smatralipotomcima Dorana,a svoji su polis(grad-drava) osnovali 900.godine pr.Krista,pokorivi Ahrjce koji su ondije ivjeliprije njih.Kad su Spartanci doli neki su se Ahejci predali,dok su se ostali odupirali.Oni koji su se odupirali,izgubili susva prava i postali robovi,koje su nazivali helotima.Ahejci koji su prihvatili spartansku vlast isu mogli sudjelovati udravnim poslovima,ali su ostali slobodni.Njih nazivamo perijecima. kako je helota bilo sedam puta vie nekoSpartanaca,pobjednici su bili prisiljeni zadrati vrlo strog nain ivota.Istovremeno,zbog svog poloaja na prilinodivljem dijelu Sredozemlja,Spartanci nikada nisu razvili ljubav i vjetinu prema plovidbi kakvu su imali drugi grkigradovi.Spartanci su se prvenstveno bavili dravnim i vojnim poslovima.Premda su bili vlasnici najplodnije zemlje,zanjih su je obraivali heloti,dok su perijeci bavili i trgovinom i obrtom,a mogli su imati i male njive.
Vladavina i dravna tijela Sparte
Na elu spartanske drave bila su dva kralja.Uz njih,vladalo je i vijee staraca,koje se sastojalo od 28 predstavnikanajuglednijih spartanskih obitelji,starijih od 60 godina.Jednom mijeseno sastajala se je i narodna skuptina,koju suinili svi Spartanci sa pravom glasa-odrasli mukarci koji su proli ratniku obuku.Kako je jedinstvo Spartanaca bilovano,narodna je skuptina uvijek prihvaala prijedloge vijea staraca.No to ne znai da je vjee staraca mogloprovesti to je god ono htijelo:obiaj je bio da se prijedlog koji bude doekan neodobravanjem povue jo prijeglasanja.
Odgoj Spartanaca
Zbog stalnog straha od pobune helota,Spartanci su svoju dravu organizirali slino vojnikome taboru.Djeaci suivjeli sa svojom majkom do svoje sedme godine,a zatim bi ih slali u vojarne u kojima bi ostajali do svojepunoljetnosti.Djeake su Spartanci namjerno pothranjivali i tjerali na krau ne bi li ih poduavali snalaljivosti.kako bise pripremili na tekoe ratnikoga ivota,djeaci uhvaeni u krai bivali su strogo kanjeni.Nisu smijeli progovoritidok im se netko stariji ne bi obratio,te su poznati kao ljudi skloni kratkom i jezgrovitom izraavanju.Svi su Spartancimorali ostati u vojarni do svoje tridesete godine.Ako bi se oenili ranije morali su se nou iskradati noi kasuprugama ili bi opet bivali kanjeni.Svakoga su dana bili duni jesti u zajednikoj kantini u koju bi svatko donosio poneto.Sve mukarce od sebe morali su nazivati oem da bi se to vie ojaao duh zajednitva.Jednom godinjemladie bi se javno bievalo.Prema tome kako bi se tom prilikom iskazalo,prema izrazu lica pri bievanju,rastao im jeili opadao ugled.Spartanci su nosili duu kosu no ostali Grci:tako su pokazivali da ne moraju raditi,ime su se vrloponosili.
Search
Search History:
Searching...
Result 00 of 00
00 results for result for
  • p.
    • Notes
    Load more