Svibanj/Maj 2010. Godina 1.

broj 6

SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA­GDJE JE MJESTO

OKOLIŠNOM NOVINARSTVU?
ostati na liniji okolišnog novinarstva danas kad se WAZ i STYRIA, odnosno senzacija i žutilo,
vladaju medijskim tržištem u Hrvatskoj, zaista je vrlo teško. Okolišni novinari i novinarke moraju
imati visoku etičku razinu i visok stupanj razumijevanja u koristi najugroženijih i najslabijih –
životinja, biljnog svijeta i onog dijela čovječanstva koje je postalo žrtva beskrupuloznim

AKADEMICI
uništavačima prirodnih dobara.

NA NUKLERANI POGON

VELEBITSKA DEGENIJA JADRANKI KLISOVIĆ I

MLADENU ILIČKOVIĆU

SJEĆANJENA NAJVEĆU NUKLEARNU

NESREĆU U POVIJESTI: 24.
OBLJETNICA EKSPLOZIJE U ČERNOBILU

VODNA STEPENICA ILI POMANJKANJA IDEJA I VIZIJE

UNAPREĐENA BUDUĆNOSTI RIJEKE DRAVE

Misija Alerta je informiranje o zaštiti okoliša, očuvanju prirodne i kulturne

baštine kao društvenom i političkom pokretu.
 Razmišljanje s povodom

SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA­GDJE JE MJESTO

OKOLIŠNOM NOVINARSTVU?

Napisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda

I ove je godine dodijeljena na­

grada HND­a za najbolji uradak na temu
zaštite okoliša. Nažalost, toliko se malo
novinara i novinarki pokazalo zainter­
esiranima za nagradu Velebitska degen­
ija, da je komisija jedva izabrala – to što
je izabrala. Ovaj bi događaj trebao biti
znak za uzbunu u novinarskom miljeu
ali i u Zboru novinara za okoliš pri
HND, koji ima jedan jedini zadatak­da
jednom godišnje odabere najbolji nov­
inarski uradak. Posve je očito da treba
mijenjati kriterije odabira: natječaj bi tre­
bao biti otvoren cijelu godinu, a čit­
alačka i gledateljska javnost imala bi
mogućnost predlagati onu novinarku ili
novinara koji teme iz područja zaštite
okoliša i očuvanja prirode najbolje pre­
dočuje javnosti. Tako bi nagrada bila ob­
jektivnija, a i društveno korisnija.
Međutim, ostati na liniji okolišnog nov­
inarstva danas kad se WAZ i STYRIA,
odnosno senzacija i žutilo, vladaju
medijskim tržištem u Hrvatskoj, zaista
je vrlo teško. Okolišni novinari i novin­
arke moraju imati visoku etičku razinu i
visok stupanj razumijevanja u koristi
najugroženijih i najslabijih – životinja,
biljnog svijeta i onog dijela čovječan­
stva koje je postalo žrtva beskrupulozn­
im uništavačima prirodnih dobara.
Obzirom da je okolišno novinarstvo
smješteno je u okvir okolišne i ekološke
komunikacije, njime se mogu se baviti

Impresum:
one i oni koji razumiju
više načina izražavanja i
više vrsta govora: jezike
znanosti, stvarnosti i
prakse, ulice i establiš­
menta, zakona, prava,
politike i civilnog
društva, industrije,
tržišta i zaljubljenika u
prirodu, konzervativaca i
Glavna urednica: Ljiljanka Mitoš Svoboda liberalaca, lopova i su­
Grafički urednik: David Karakaš daca, koje i koji poznaju
Izdavač: Press centar za okoliš Hrvatske osnovne povijesne
MB: 01885057 događaje, imaju sposob­
OIB: 61613498234 nost percepcije i lo­
ŽR: PBZ 2340009­1110335583 gičkog zaključivanja. A
Kontakt: info@alertonline.org da bi se to ostvarilo, po­
trebna je sloboda i nezavisnost. Koliko
je to ostvarivo u Hrvatskoj govore na­
jnoviji podaci Freedom Housa: globalno
istraživanje neovisnosti medija, koji
pokriva 196 zemalja svijeta, Hrvatska je
svrstana na 85. mjesto s rejtingom 40 i
statusom zemlje s djelomično slobodn­
im medijima. Rejting Hrvatske je po­
goršan s 38 na 40 zbog otpuštanja i
sudskih postupaka protiv novinara koji
pišu o ratnim zločinima, organiziranom
kriminalu i korupciji, navodi se u
obrazloženju ocjene za Hrvatsku. Kao
štetan trend izdvaja se i koncentraciju
vlasništva nad privatnim medijima u
Hrvatskoj. Od 29 zemalja regije, Hrvat­
ska je na 12. mjestu.

2

VELEBITSKA DEGENIJA JADRANKI KLISOVIĆ
MLADENU ILIČKOVIĆU
Izvor: HND(Hrvatsko novinarsko društvo)
U sklopu proslave 100. obljetnice
HND­a i 40. obilježavanja Dana planeta
Zemlja dodjenjene su dvije novinarske
nagrade za najbolje tekstove i emisije na
temu zaštite okoliša. Utemeljitelji na­
grade „Velebitska degenija“ su Hrvatsko
novinarsko društvo, Zbor novinara za
okoliš i APO, d.o.o. usluge zaštite
okoliša, član HEP grupe. Nagrada se
dodjeljuje svake godine, počevši od
1998. godine. Do sada su nagradu dobili
Jadranka Klisović i Mladen Iličković
(2009.), Silva Celebrini,Tihana Belužić i
Ivona Nemeth­Novak (2008.), Ivona Ler­
man, Mislav Togonal i Silvana Skočajić
(2007.), Marina Bujan, Dubravka
Družinec Ricijaš i Snježana Babić
(2006.), Jordanka Grubač, Lidija Komes
i Ante Kolanović (2005.), Romeo Ib­
rišević i redakcija Auto blic i Franka
Jović (2004.), Lidija Gnjidić, Tihana Be­
lužić i Tonći Bonaći (2003.), Željko
Bukša, Morana Sušec i emisija HTV­a
„Dobro jutro Hrvatska“ (2002.), Korana
Sutlić, Vedrana Krstić Ivanišević i
Franka Jović (2001.), Stipe Jolić, Tanja
Brmbota Devčić i Nikolina Zlatković
(2000.), Nadja Mifka Profozić, Silva
Celebrini Tevšić i Dominik Zen (1999.),
H R VA TS K A
te Nina Domazet (1998.).
Ove je godine Povjerenstvo
Zbora novinara za okoliš HND­a za na­
grade Velebitska degenija, u kojem su
bili Koraljka Eterović, predsjednica ­
Odjel za informiranje Grada Zagreba,
Marina Bujan, novinarka HINA, Silva
Celebrini, urednica Hrvatski radio Pula,
Mirjana Čerškov Klika, APO d.o.o.
usluge zaštite okoliša, član HEP grupe,
Kata Gojević, Ministarstvo zaštite
okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva,Vladimir Lulić, glavni ta­
jnik HND­a i Lidija Tošić, Fond za za­
štitu okoliša i energetsku učinkovitost,
odlučivalo o dodjeli po jedne nagrade za
radove objavljenje u tisku, na radiju i
televiziji u razdoblju od 1. ožujka 2009.
godine do 28. veljače 2010. Nagrađeni
novinar dobiva novčani iznos od 12.000
kuna, plaketu i diplomu. Prijedlozi za na­
grade stizali su od redakcija, urednika,
pojedinaca, a neki su predložili sami
sebe. Nagradu su, u skladu s kriterijima
Pravilnika o godišnjoj nagradi za zaštitu
okoliša, dobili oni novinari čiji su radovi
dobili najviše glasova članova Povjeren­
stva.
Tako su nagradu De­
genia velebitica dobili Jad­
ranka Klisović, za najbolji
tekst o zaštiti okoliša u tisku
– Vjesnik, te Mladen
Iličković, za najbolji rad u
televizijskom mediju – HTV.
Povjerenstvo za dod­
jelu nagrade obrazložilo je
svoj izbor na slijedeći način:
­U tekstu „Morski ot­
pad – velika plutajuća prijet­
nja morskom ekosustavu“
Jadranka Klisović, novinarka
Vjesnikova dopisništva iz
Šibenika, na zanimljiv je i
edukativan način upozorila
na onečišćavanje podmorja i
dobro izabranim primjerima
apelirala na jačanje ekološke
svijesti kod građana. U tek­
stu se čitko i pitko ističe neg­
I
ativna estetska i kulturološka dimenzija
otpada koji je pritom i velika prijetnja
životu u moru. Na temelju relevantnih
podataka istodobno dovodi u pitanje
ustaljene klišeje kao što je mišljenje da
more najbolje čuvaju ljudi koji žive uz
njega jer se pokazuje da svaki stanovnik
Sredozemlja tijekom godine u more
baci 250 kg otpada u kojemu dominira
plastika. Uglavnom, riječ je o tekstu
koji se čita naiskap i koji ostavlja traga
na čitatelju, potiče ga na razmišljanje,
budi reakciju koja možda u konačnici
pripomogne da se smanje količine ot­
pada u podmorju, ali i uopće.
­U emisiji Eko zona Informat­
ivnog programa HRT­a Mladen
Iličković reportažom o zagađenju voda
mineralnim gnojivima u Hrvatskoj
cjelovito predstavlja gorući problem i
ukazuje na nužnost iznalaženja konkret­
nih rješenja u najskorije moguće
vrijeme. Riječ je o temi o kojoj se malo
zna i malo govori, a koja je svakod­
nevno prisutna, pogotovo u kontekstu
ulaska RH u Europsku uniju i stanje
voda uopće, a o kojoj je gledatelj mogao
dobiti zaokruženu sliku u nagrađenom
prilogu. Kvalitetnim prilogom, uz relev­
antne stručnjake kao sugovornike, ali i
osobnim komentarima i zaključcima,
voditelj i dugogodišnji urednik Eko
zone svakako je pridonio podizanju
svijesti o opasnostima korištenja miner­
alnih gnojiva, ali i ukazao na nužnosti
promptne reakcije kod mjerodavnih in­
stitucija.
3
 H R VA TS K A

VODNA STEPENICA ILI POMANJKANJA IDEJA I VIZIJE

UNAPREĐENA BUDUĆNOSTI RIJEKE DRAVE
Napisao: Darko Getz, mr.sc.biol.

Kronološki, najprije je
netko prilikom izrade Prostor­
noga plana Zajednica općina Os­
ijek »Osijek–2000», negdje po
prilici 1985. godine ucrtao u pre­
dočene zemljovide vodnu ste­
penicu sa promotivnom
oznakom VS «Osijek». Trebala
se graditi na 55.­tom riječnom
kilometru, međutim, nakon što su
se Mađari pobunili, jer je dijelom
zahvaćala njihov teritorij, loka­
cija VS „Osijek“ pomaknuta je na
31. riječni kilometar kod Petrije­
vaca. Godinu dana kasnije na
scenu je stupila Elektroprivreda
sa gotovim planovima za početak
gradnje, ne pitajući ostale sub­
jekte ondašnjega gospodarstva
imaju li što protiv. Nakon toga
nezadovoljni i ugroženi Kombin­
at «Belišće», ROŠ «Slavonska
šuma», pa LŠG «Jelen», te nekoliko lice gdje je vlaga najveća pa će vre­ idejama, kojima bi se postigao isti cilj,
ondašnjih ekoloških udruga, a još više menom papir postati bezvrijedan, te kod oni zaviruju u arhive i otkrivaju za­
oni pravi ljubitelji prirode, alarmiraju nove obnove skladišnoga prostora za­ boravljene slučajeve. Valjda im je tako
Saborska vijeća i Republički zavod za vršiti na otpadu. Međutim procjena je jednostavnije ili nisu dovoljno
zaštitu prirode (rang Ministarstva kul­ bila pogrešna. obrazovani i inventivni. Međutim ispred
ture) traženjem revizije spomenutog njih su danas političari . U odnosu na
Prostornoga plana iz vrlo logičnih, Proces obrane i zakonske za­ ona ranija zagovaranja gradnje VS
uvjerljivih i već opisanih razloga. štite Drave opet na početku «Osijek» i financiranje iz državnoga
Navode se štete u okolišu, potencijalno proračuna i onoga Elektroprivrede, ova
ugrožavanje strojnoga parka Kom­ Dakle, Vodna stepenica «Osijek» današnja lokalna politička „elita“ okreće
binata, štete u šumskim sastojinama ili «Drava» nije u arhivi, kako je bilo zase europskim predpristupnim fon­
itako dalje. Spomenut je i raznolik biljni očekivati, već se ponovno aktualizira od dovima za razvoj gospodarstva. Tako
i životinjski svijet koji će u pogledu strane elektro – vodoprivrednoga i javnosti izgleda da Europska unija pro­
promjena u staništu biti prisiljen na vrlo građevinskog lobija. Revidirao se onaj movira i financira ideju o ekološkoj za­
pogubne promjene po broj vrsta, koje će stari arhivski materijal, pa sad u novoj štiti nizinskoga dijela Drave i zeleno
nestati ili će im se broj smanjiti . Protiv verziji ovo­vremenskih projektanata obojene projekte kao što je NATURA
te grube intervencije u dravskom jezero iznad brane neće biti tako veliko i2000, Regionalni park biosfere Mura­
prostoru bili su i oni pravi zaljubljenici neće poplaviti sve šume (kao u prethod­ Drava­Dunav, a istovremeno financira
u rijeku­ športski ribolovci i dravski mo­ nom projektu) nego znatno manje. njeno uništenje, što je van pameti. Zan­
tonautičari koji sa svojim čamcima i Zapravo, jedan dio Drave preobrazio bi imljiv je i podatak da se već izrađenim
gliserima dolaze do Nehaja, Jelengrada , se u poširoki kanal i na njegovom kraju skupim projektima bez pokrića dodaju
Belišća i još više uzvodno Dravom. bi se našla omanja hidroelektrana kao novi za revizije onih prethodnih, i to po
ona na Hooverovoj u Sjevernoj Amer­ već unaprijed poznatoj cijeni­ 800
U sučeljavanju sa ondašnjim za­ ici, no zato u odnosu na spomenutu tisuća kuna za reviziju ekološke studije
govornicima gradnje vodne stepenice, gotovo 60 puta manje snage. vodne stepenice VS „Osijek“.
prije svega Elektroprivrede pale su i
grube riječi, vrlo glasni su bili šumari i Ono što nas najviše smeta i Tko financira skupe bez­
zaštitari prirode, tako da je cijela ta stvar žalosti u promotivnoj kampanji lokalne izgledne projekte?
ubrzo nestala sa političke scene. Pon­ vlasti je neinventivnost ovdašnjeg in­
adalo se da će se te stupidne ideje za­ ženjersko – projektanskoga kadra, koji Otkud pravo spomenutim
vršiti u najnižem odjelu umjesto da predoči neka bolja rješenja, političkim suvremenicima da se
Elektroprivredine arhive, na dnu one po­ da istupi sa nekim novim originalnim razbacuju novcem poreznih obveznika?

4
U Švicarskoj, na primjer, u bilo kojem
kantonu, bez sto postotnog koncenzusa
svih subjekata (građana, zelenih, lokal­
ne samouprave, planinara, športaša itd.)
svi idejni projekti tipa voden stepenice
na Dravi, vrlo brzo bi doživjeli fijasko.

No, kod nas se koristi trenutak so­

cio­ekonomske krize pa se projekt
„pokriva“ gospodarskim napretkom,
otvaranjem velikog broja radnih mjesta i
tako dalje. Pri tome se zaboravlja da na
tom prostoru već postoji gospodarstvo:
uz Dravu su Dravski ritovi, vrijedne
šume, divljač i poljoprivredne oranice.
Drugim riječima sve to treba pogasiti,
ljude baciti na prosjački štap i raseliti
(opet!), kako bi došli gastarbajteri i in­
ženjeri graditi vodnu stepenicu.

Ukratko, energetičari i građevinci županiji kako bi izgradnjom ove vodne Dravi pršeutili su probleme koje bi ova
žele izgraditi posve minornu elektranu stepenice došlo i riješenje vodoopskrbe, nova akumulacija stvorila: teškoće s
od kojih 16 (ili 36?) MW, koja bi, navodnjavanje, plovidba, uljepšanje kra­ odvodnjom kanalskih voda prema Val­
navodno, riješila dio problema energije jolika, sprečavanje poplava, višestruki povu i Belišću, zbog podizanja nivoa
u Osječko­baranjskoj županiji. Prva zam­ porast vrijednosti zemljišta, pa čak dod­ Drave, neprilike u Kombinatu i Tvornici
isao bila je dobiti 52 MW (lokacija Bis­ atno naplavljivanje Kopačkog rita (!?), papira «Belišće», potapanje gospodarski
trinci), od koje se odustalo iz mnogih te zapošljavanje velikog broja ljudi­ sve vrjednijih pridravskih šuma, trajno
razloga, a jedan od presudnih bila je su to maštarije bez pokrića, a na nepo­ uništavanje listopadnih šuma.
premala pripomoć energetski za­ pravljivu štetu prirode.
htjevnom tržištu, ali i zabrani Mađara .I I sad dolazimo do onog najvažn­
kakva je onda logika graditi na istom po­ Koliko nam je svima znano, vo­ ijega pitanja: je li ekonomija jedne
tezu još manju elektranu? doopskrba nema problema s Dravom, države ili županije ima u strateškom
navodnjavanje se riješava kanalima i programu očuvanje izvorne prirodne
Erodiranje temeljnoga pumpama, plovidba nije sporna do Don­ vrijednosti? Drava je, prema mnogim
fenomena Drave uljepšava jeg Miholjca, opasnost od poplave je respektabilnim mišljenjima europskih
se krajobraz!? davno riješena izgradnjom vrlo stručnjaka za okoliš, relativno očuvana
učinkovitog Dravskoga nasipa. No, prirodna cjelina i stanoviti povijesno
Priče koje trenutno pričaju lok­ poduzetnici i „razvojnici“ –inicijatori ob­ –ekološki reprezent Panonske nizine.
lani političari u Osječko baranjskoj nove strog projekta vodne stepenice na Ona je, običnim rječnikom, prekrasna
rijeka sa velikim potencijalom
razvoja turizma i drugih akt­
ivnosti na vodi i u zaobalju, ona
je «brend» grada Osijeka. Osim
što je Drava zakonom zaštićena
kategorijom regionalnog parka,
indirektno zakonsku zaštitu
uživa kroz međunarodni dogov­
or Rezervata biosfere Mure,
Drave i Dunava. Razmišljanja
da bi buduću vodnu stepenicu
VS „Osijek“ bilo moguće inter­
polirati u Regionalni park
«Mura – Drava» očiti je vid
neznanja lokalnih političara i
samog vodstva Osječko
baranjske županije,
nepoznavanja temeljnih načela
zaštite prirode, nepoznavanja
Zakona o zaštiti prirode i drugih
sličnih zakonskih i podzakons­
kih akata koji reguliraju ovu
problematiku.
5

AKADEMICI
Napisao: Tomislav Toth, urednik časopisa Majstor, član Zelene liste
Napokon, naši su se akademici
probudili i odmah pohrlili na međunar­
odno predstavljanje golemih šansi koje
će nam donijeti nova nuklearna
elektrana. Dakako, ta njihova naklonost
objavljena je i u svim medijima. Time je
završena i prva faza medijske kampanje
gospodina Vladimira Paara koji je pro­
teklih mjeseci svim mogućim novinama
i televizijskim postajama davao inervjue
tvrdeći kako klimatskih promjena nema,
a utjecaj čovjeka na klimu ­ zapravo i ne
postoji. Našeg uglednog meteorologa
svjetskoga glasa, gospodina Ivana
Čačića u jednoj je emisiji uživo optužio
da šuruje s tisućama svjetskih znan­
stvenika i klimatologa te putuje svijetom
po besmislenim konferencijama ­
umjesto da sjedi u zavodu izračun­
avajući diferencijalne jednadžbe.
Ponavlja se priča iz vremena
Družbe Adrije, kad je Akademija
pozdravila predstavljanje Janafovog naft­
nog terminala u Omišlju preko kojega bi
Amerikanci kupovali rusku naftu i vozili
je stotinama supertankera kroz naš mini­
jaturni Jadran. I to su svi objavili, ali
prešutjelo se da su taj projekt podržali
akademici iz razreda za naftu i
rudarstvo, dok onih koji brinu o moru i
Jadranu nije bilo ni blizu.Govoriti danas
o nuklearki koju ćemo kupiti s novim
zaduživanjem i dovršiti za najmanje pet
godina na rubu je pameti. Nije u pitanju
samo dodatna ovisnost o sve skupljem
uranu, već i golema rupa u našoj ener­
getici koja će najprije čekati dovršenje
6
H R VA TS K A
NA NUKLERANI POGON
biblijskog betoniranja, zatim opremanja
i puštanja u rad. Tijekom izgradnje
vrijedne nekoliko milijardi dolara za­
rađivat će samo građevinski lobi, a mi
nećemo dobiti ni kilovata. No, kad
struja procuri, svaki će kilovat nositi
dodatni teret za otplate duga i kamata...
Istodobno, pametnije države koje
financijski nisu u mnogo gorem po­
ložaju od nas ­ ali imaju svoju industriju
­ golemim koracima ulaze u solarno
doba. Štoviše, svi se trude da u vlastitoj
proizvodnji čim prije dosegnu najnovije
stanje tehnike i spas od fosilnih goriva.
U pozadini svega je strah. Oni koji su
radni vijek proveli u ozračju blistave
atomske budućnosti, koji su se obogatili
mešetarenjem naftom i plinom, koji
radije daju koncesije negoli da pogurnu
domaću proizvodnju ­ npr. vjetrogenerat­
ora u brodogradilištima ­ zatečeni su
stanjem koje otkriva da više ništa nije
kao prije. Klimaju se sve tvrđave liberal­
nog kapitalizma, ugrožen je razorni
razvoj pod svaku cijenu, jer sa svih
strana stižu signali da tako dalje ne
može. Napokon, stigao je račun za
gramzljivost, rasipnost i poslovanje bez
savjesti. Unatoč svoj vještini u dilanju
papirnatim dionicama, virtualnim kapita­
lom i kamatnim stopama svjetski i
domaći maheri otkrivaju kako je od
svega ipak najvažnija energija. I to ne
bilo kakva, već ona iskazana pravim
mjerilom, bez prikrivanja troškova koji
su se prebacivali na druge, najčešće
najsiromašnije. Danas se ni njih više ne
može
ubrojiti u
po­
trošače.
Komu
pro­
davati?
Z više nema ni resursa niti praktičnih ob­
a pravu
cijenu
globalne
proizvod­
nje i svih
globalnih
ekonoms­
kih
zbivanja
mjero­
davna je jedino neto­energija. To znači
da od energije dobivene nekom tehnolo­
gijom treba odbiti sve što je uloženo u
njenu izgradnju ­ od školovanja svih
profila stručnjaka, proizvodnje svih
strojeva i alata, transporta, osiguranja,
održavanja ­ do dekomisije ili
povlačenja iz upotrebe. Koliko košta
nuklearka kojoj je istekao radni vijek?
Što se sve moglo napraviti s tim
novcem tijekom pustih godina? Koliko
su koštali rudnici urana, milijarde tona
premetnute zemlje, uništeni narodi i
države, razoreni krajolici i prirodni re­
sursi, strateški državni udari, mrtvi,
gladni i nestali u ratovima? A to vrijedi i
za naftu. Istodobno, nad glavom nam
žari Sunce, najveći zamislivi izvor ener­
gije u našem kutku svemira. Prije
dvadeset godina Hrvatska je na pod­
ručju solara bila svjetska velesila, o
čemu bi se mogla napisati knjiga, a
Končar je tehnička rješenja prodavao i
Nijemcima. Zauzvrat, mi sad skupo
kupujemo njihov Telekom...
Iako sudbinom cijelog čovječan­
stva vladaju vladari nafte i plina, na
rubu smo preokreta. Hoćemo li nastaviti
po starom, prebacujući kapital s nafte na
golema nuklearna postrojenja ili ćemo
napokon okrenuti leđa globalnom amer­
ičkom snu i zakoračiti u solarno doba?
Jer, da bismo svi živjeli u tom snu, tre­
baju nam izvori kakve bi jedva moglo
ponuditi šest­sedam planeta poput Zem­
lje. Činjenica je da većinu današnje sol­
arne industrije ima u rukama naftni
kapital koji zavlači krizu čekajući
posljednju kap i posljednji mjehurić
plina. Misli se samo na veliko, central­
izirano i kontrolirano burzama, tarifama
i potajno dogovorenim indeksima.
Nažalost, nemamo izbora.
Ulazak u solarnu eru je pred vratima, jer
lika eksploatacije da se zadrži sadašnje
stanje. Što duže oklijevamo, prijelaz će
biti teži i bolniji. Lakši put vodi kroz
široku disperziju izvora, kroz spuštanje
tehnološkog razvitka na ljudima bližu
razinu. Jer, što je viša tehnologija kojom
se želi postići ciljeve to je napredak
mjeren stalnim povećanjem količina
svega i svačega, pa i planiranog profita ­
manje je one neto­energije.Dok svaki

postavljeni dio neke fotonaponske
elektrane i svaki vodeni kolektor na
krovu istog trenutka počinje proizvoditi
struju ili toplinu, bez kopanja, crpljenja,
transporta i uvoza energenata, svi fosilni
sustavi zahtijevaju goleme troškove u
pribavljanju goriva, a zatim i gradnju
golemih postrojenja. U toj utrci s vre­
menom lako se izgubi i uloženi kapital i
zamišljeni cilj. A to je, zna se, profit, to
veći što je monopolski položaj sigurniji.
Međutim, sunčeva je energija be­
splatna i dostupna svima, a koštaju samo
postrojenja za njezino prihvaćanje i
primjenu. Tko će preusmjeriti našu, ljud­
sku energiju, prema postizanju tog
dohvatljivog cilja? Ako je suditi po
domaćim ekonomskim reformama i razn­
im mjerama (prije ničega negoli čega),
kliznut ćemo još dublje, prema nekom
novom začelju. Danas treba proizvoditi
za budućnost, jer drugog izbora jed­
nostavno ­ nema. Premetanjem kockica
unutar nekakvih proračuna novim pod­
jelama privilegija i kazni ne mičemo se
s mjesta. Lažnom proizvodnjom
takozvanih domaćih autobusa, preproda­
jom trgovačkih lanaca i banaka, ne
možemo nahraniti ni gladne kokoši s
farme koja je pala u stečaj. Na kraju, i
nas će pre(pro)davati u dobre ruke ­ da
bismo preživjeli. Zato bajke o nuk­
learkama i prijevozu nafte preko naših
rijeka i polja treba hitno prizemljiti. Uza
sve poznato što funkcionira na području
solara, treba odmah posegnuti za na­
jnovijim otkrićima koja tu stvarnu priču
čine jeftinijom i dohvatljivijom. A toga
je mnogo više nego što smušena birokrat­
ska mašta može zahvatiti.
MZOPU KRENULO U STRATEŠKE PRIPREME
ZA PROGRAME FINANCIRANE IZ EU FONDOVA
Izvor:MZOPU
Temeljem Zakona o zaštiti u postupku strateške procjene utjecaja
okoliša i Uredbe o strateškoj procjeni Programa na okoliš, kao i popis tijela i
utjecaja plana i programa na okoliš min­ osoba koje su dužne u njemu sud­
istrica zaštite okoliša, prostornog jelovati.
uređenja i graditeljstva Marina Matu­
lović Dropulić donijela je Odluku o pro­ Strateška procjena utjecaja na
vođenju postupka strateške procjene okoliš je postupak kojim se procjenjuju
utjecaja na okoliš Operativnog pro­ vjerojatno značajni utjecaji na okoliš
grama za okoliš za pomoć Zajednice iz koji mogu nastati provedbom plana ili
Kohezijskog i Europskog fonda za re­ programa. Strateškom procjenom stvara
gionalni razvoj za razdoblje 2012.­ se osnova za promicanje održivog
2013.Stratešku procjenu provodi razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za
Ministarstvo, koje je i nadležno za zaštitu okoliša u planove i programe po­
izradu Programa, čiji su ciljevi ulaganje jedinog područja. Time se donositeljima
u infrastrukturu okoliša za održivi odluka omogućava odlučivanje o planu
razvoj i unapređenje prirode i okoliša. i programu a da su prethodno upoznati s
Program obuhvaća razvoj infrastrukture mogućim značajnijim utjecajima koje bi
u sektoru otpada, razvoj vodne in­ plan i program svojom provedbom
frastrukture, smanjenje onečišćenja mogao imati na okoliš. Nositeljima za­
zraka, zaštitu prirode i očuvanje bio­ hvata pružaju se okviri djelovanja i daje
loške raznolikosti te projekte u području se mogućnost uključivanja bitnih
energetske infrastrukture. Odluka dono­ elemenata zaštite okoliša u donošenje
si i redoslijed radnji koje će se provesti odluka.
OBZIROM DA SE PLANIRAMO ZADRŽATI OVOM NAČINU
INFORMIRANJA JAVNOSTI, A MOŽDA JEDNOM PRIJEĆI I NA
ŠTAMPANI MJESEČNI ALERT, SLOBODNI SMO VAM PONUDITI
REKLAMNI PROSTOR U OVOM SADAŠNJEM OBLIKU DVOTJEDNIKA.
PROMIDŽBOM NA STRANICAMA ELEKTRONSKOG BILTENA ALERT,
MOŽETE PROŠIRITI KRUG POSLOVNIH PARTNERA, A I NAŠIH ĆE
REDOVITIH TISUĆU ČITATELJICA I ČITATELJA KOJE PRIMA ALERT
PUTEM ALERT­LISTE DOBITI ĆE MOGUĆNOST UPOZNATI VAŠE
PROIZVODE I USLUGE.
UKOLIKO STE ZAINTERESIRANI ZA DETALJNIJE INFORMACIJE I NAŠ
CJENIK, PIŠITE NAM NA :
INFO@ALERTONLINE.ORG
NAŠ SLIJEDEĆI BILTEN ŠALJEMO PUTEM ALERT­LISTE ZA DVA
TJEDNA. UKOLIKO GA NE ŽELITE PRIMATI ILI SE ŽELITE ISPISATI SA
ALERTLISTE, POŠALJITE SVOJU E­MAIL ADRESU NA:
INFO@ALERTONLINE.ORG
HVALA.
7

Novinarska nagrada Velebitska degenija
NA SVAKOME ČETVORNOME KILOMETRU MORA
13.000
Napisala: Jadranka Klisović, Vjesnik
Čak 80 posto morskog otpada
dolazi s kopna, odnosno 36 posto
morskog otpada dolazi od turizma, 13
posto nastaje kao posljedica ribarske
djelatnosti, a 10 posto su razni drugi
zagađivači.Običnu plastičnu bocu nekog
(ne)gaziranog pića mnogi od nas olako
bace u more nesvjesni da tom radnjom
čine golemu štetu morskom ekosustavu,
a time i sami sebi.
Kada bi međutim znali da se
takva boca na morskom dnu može
zadržati nevjerojatnih 450 godina,
možda bi je ipak zadržali i u kantu za
otpatke ubacili po povratku na kopno.
Slučaj sa staklenkama još je stravičniji.
Stručnjaci kažu da se staklo na
morskom dnu može zadržati milijun
godina. Ribari, što svjesno, što
nesvjesno, u more bacaju ribarski
najlon, a njegov je vijek trajanja 600
godina. Limenkama je životni vijek na
dnu mora znatno kraći, 80 do 200
godina, gumenom otpadu 80, koži 50
godina... Odbaciti opušak za mnoge je
rutina, nešto što se samo po sebi
podrazumijeva. Kada bi pušači znali da
je filteru s opuška potrebno pet godina
da bi se razgradio, možda bi potražili
kakvu pepeljaru na brodu. Nakon što
pročitaju novine mnogi ih ostave na
stolu pa ih vjetar najčešće odnese u
more. Mnogi misle da se novinski papir
razgradi u trenu, a njemu za razgradnju
treba šest tjedana. Kori od banane za
razgradnju u moru treba dva do pet
tjedana.
Te zanimljive i intrigantne
podatke iznio nam je Željko Kwokal,
stručni suradnik u Institutu »Ruđer
Bošković« koji je napisao referat na
temu »Plutajući morski otpad ­
zanemarivanje ne znači nepostojanje«.
Intrigantno zvuči podatak da čak 80
posto morskog otpada zapravo dolazi s
kopna, odnosno 36 posto morskog
otpada dolazi od turizma, 13 posto
nastaje kao posljedica ribarske
djelatnosti, a 10 posto su razni drugi
8
H R VA TS K A
KOMADA RAZNE PLASTIKE
zagađivači. S obzirom na
to da živimo u
»plastičnom dobu«, ne
čudi podatak da je u
moru najviše plastičnog
otpada kojeg će u
budućnosti biti sve više
jer je ta industrija u
strahovitom porastu.
Svaki stanovnik SAD­a
potrošio je u 2005. godini
105, a Europljanin 99
kilograma plastike. Iste
godine svaki stanovnik
planeta u prosjeku je
potrošio 31 kilogram
plastike, a već iduće godine ta će
potrošnja, predviđa se, doseći 38
kilograma.
U svijetu je 2006. proizvedeno
245 milijuna tona plastike, a iduće
godine ta će proizvodnja iznositi 310
milijuna tona. Riječ je o kontinuiranoj
stopi rasta od 9,5 posto, što nije
zabilježeno ni u jednoj drugoj
industrijskoj grani na svijetu u zadnjih
60 godina, navodi Kwokal. Iznošenjem
brojki o otpadu stručnjaci ujedno
alarmiraju javnost i upozoravaju na
nužnost očuvanja morskog okoliša u
kojem svaki dan završi nevjerojatnih
osam milijuna komada, odnosno između
šest i sedam milijuna tona na godinu. Na
svaki četvorni kilometar mora dođe
13.000 komada razne plastike.
Proizvođači kažu da se godišnje u
svijetu proizvede oko 35 milijardi boca
za piće, a od tog broja čak 80 posto
završi na smetlištima. Današnja
produkcija plastičnih boca veća je od
trilijuna i ako samo 0,00001 posto završi
u moru, to je 10 milijardi boca godišnje.
Uvriježeno je mišljenje da more najbolje
čuvaju oni koji žive uz more što,
međutim, nije posve točno. Prema
Mediteranskom akcijskom planu, svaki
stanovnik sredozemne obale u prosjeku
godišnje u morski okoliš baci 250
kilograma otpada u kojem dominira
plastika (oko 75 posto).
Putnik s kruzera
"proizvede" 3,5 kg krutog
otpada, dvije plastične boce
i dvije limenke dnevno
Za onečišćenje mora krivci su i
brodovi. Svjetska trgovačka flota danas
ima 46.222 brodova među kojima je sve
više kruzera. Početkom 2005. u ukupnoj
floti kruzeri su bili zastupljeni s jedan
posto ili 441 brodom. Kruzeri
produciraju 25 posto ukupnog otpada
cijele flote. Prema podacima IMO­a,
svaki putnik s kruzera »proizvede« 3,5
kilograma krutog otpada, dvije plastične
boce i dvije limenke dnevno. Kwokal
smatra kako je 94 posto ljudi svjesno da
otpad predstavlja veliki okolišni i
životni problem, ali se i dalje ponašaju
suprotno. Kada bi znali da bacajući
otpad u more svjesno rade i kontra svog
zdravlja, možda bi se suspregnuli. Na
primjer, kada bi znali da je plastika koja
se nalazi u površinskome morskom
sloju pod utjecajem sunca i da oksidira
nakon čega se lomi i usitnjava do
mikroskopskih čestica, koje potom
završavaju u morskim organizmima,
vjerojatno bi se zapitali što čine eko­
sustavu i cjelokupnom hranidbenom
lancu koji ugrožavaju.
Prijetnja morskim
organizmima
Osim što ima negativnu estetsku
i kulturološku dimenziju, otpad je velika
 KNJIŽNICA
prijetnja organizmima koji žive u moru.
Primjerice, kada ribar odbaci ribarsku
mrežu, u nju se zalijeću velike životinje
poput kitova, morskih pasa, tuljana...
Tuljanima su, kaže Kwokal, mreže
NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
izazov jer se vole igrati i ta ih igra
Brošurom Načela dobre poljoprivredne prakse u zaštiti tla, vode, zraka i
najčešće košta života. Zapleteni, naime,
životinja Ministarstvo poljoprivrede želi skrenuti pažnju na pitanja iz zaštite
brzo ugibaju. Samo je u Engleskoj zbog
okoliša i dobrobiti životinja te dati preporuke i smjernice za provođenje
odbačenih ribarskih vrša nastao gubitak
određenih aktivnosti. Ujedno, ova publikacija je nastala iz potrebe prilagodbe
od 20 milijuna funti na koliko je
našeg sustava europskim mjerilima. Prije svega ona je prvi sustavni informativni
procijenjena šteta koju su takve vrše
korak kojim želimo skrenuti pažnju na elementarna pitanja, koja se u
prouzročile uništavajući rakove. To je ta
poljoprivredi vežu uz problematiku zaštite okoliša i dobrobiti životinja. Cijelu
ubojita funkcija otpada. Velike ribe,
knjigu možete besplatno preuzeti na web stranici ministarstva
kitovi, morski psi i drugi jedu plastične
http://www.mps.hr/default.aspx?id=6982 (Al.)
vrećice jer ih ne razlikuju od prave
hrane, pa često ugibaju zbog blokade
probavnog trakta. Zaplitanju u mreže
posebno su sklone velike kornjače koje
su vrlo proždrljive, pa su neke vrste
zbog toga pred izumiranjem. Praksa je
pokazala da od 14 kontroliranih vrsta UŠĆE MURE – HRVATSKA AMAZONA
riba, u čak osam je pronađena plastika.
Riba list posebno je sklona plastici i
stiroporu, a sladokusci je smatraju
jednom od najukusnijih delicija.

Sedam tisuća boca u samo

jednoj uvali na otoku
Korčuli
Zanimljivo je saznanje, ističe
Kwokal, da o moru najmanje brinu oni
koji od njega najviše dobivaju, a to su
ribari koji bez razmišljanja u more
bacaju sve što im ne treba ­ od kašeta,
stiropora, mreža do drugog ribolovnog
alata. »Rješenje ovog problema je u
svima nama. Hrvatska nije izuzeta od
tog problema za koji mnogi smatraju da
je problem koji nas još uvijek ne
ugrožava. S rastom turizma morskog
otpada je sve više, o čemu svjedoči i
pobrojanih 7000 boca u samo jednoj
uvali na otoku Korčuli«, naveo je
Kwokal.
Fotomonografija hrvatskog istraživača, biologa i fotografa divljine
Gorana Šafareka o prašumi na ušću Mure u Dravu.U knjizi su nezaboravne
Priča o ribaru, priča je o fotografije ovoga jedinstvenog predjela Hrvatske koji će ove godine biti
nama samima proglašen Regionalnim parkom Mura­Drava.
U jednom davno snimljenom
Jedna od recenzentica, dr. sc. Olga Jovanović piše o knjizi: „Iznimnim
televizijskom prilogu o životu ribara,
fotografijama autor nam predstavlja neke od ugroženih i rijetkih vrsta poput
stari ribar u svojoj barci prebire po
ptica bregunica, kulika i vodomara. Na svojim je fotografijama zabilježio i
ulovu. Ima tu svega, srdela i boljih
mnoge vrste koje se na ovom području mogu samo rijetko susresti jer su
bokuna, ali i otpada. »Evo vidite što sam
raštrkane na velikoj površini (poput vranaca, trstenjaka, lisica, jelena, divljih
ulovio«, govori ribar pa izvuče plastičnu
svinja). U knjizi nam predočava izuzetne prizore koje nikad nismo vidjeli uživo,
bocu za koju optuži nautičare i preko
već samo na fotografijama iz dalekih krajeva.“
svojih leđa baci je u more. Potom
pronađe drugi komad otpada koji opet Izdavač knjige je Veda, Križevci. Knjigu možete naručiti na web
bez razmišljanja vrati u more stranicama knjižara http://www.naklada­ljevak.hr , http://www.knjiga­znanja.hr
spominjući ponovo turiste. »Priča o i drugim.
ovom ribaru priča je i o nama samima i
našoj svijesti«, zaključuje Kwokal. Pogledajte autorove web stranice: http://www.visionexpander.com/ (Al.)
1 39

GRADIĆ NIN POBJEDNIK
Izvor: HTZ
Nacionalni pobjednik za
Europsku destinaciju izvrsnosti
(EDEN), čija je ovogodišnja tema „Tur­
izam uz vode", je gradić Nin, dok su os­
tala četiri uspješna odredišta Fužine,
Ilok, Karlovac i Krapanj. Odluka je to
tročlanog Povjerenstva, sastavljenog od
predstavnika Glavnog ureda Hrvatske
turističke zajednice i Ministarstva tur­
izma, čiji je glavni cilj pri odabiru
odredišta bio izabrati ono koje najviše
brige posvećuje održivom razvoju tur­
izma i koje svoj najveći turistički poten­
cijal vidi upravo u vodi uz koju se
nalazi. Uzevši u obzir opće europske, ali
i nacionalne kriterije, Povjerenstvo je od­
lučilo da od 19 kandidiranih odredišta za
ovu godinu grad Nin ima najviše poten­
cijala za razvoj ekoturizma, te temat­
skog, kulturnog, zdravstvenog i
znanstvenog turizma, zahvaljujući
svojim očuvanim i prirodnim vodenim
resursima. Nin se, između ostalog, može
podičiti i „Plavom zastavom" kao
dokazom izrazito čistog mora,
ljekovitim blatom te endemskim
vrstama biljaka i životinja. Uz spomen­
uto, riječ je i o gradiću koji je svojim
prostornim planom jasno odredio cilj
razvoja svog turizma ­ postati tzv. butik
odredište koje, prije svega, poštuje tradi­
ciju i u svom ekološki očuvanom
prostoru razvija kulturni, vjerski i
zdravstveni turizam. S druge strane, Nin
raspolaže s brojnim smještajnim kapa­
citetima i ugostiteljskim objektima, bog­
atom kulturnom baštinom te svojim sve
KRAJ ŠIBENIKA
brojnijim posjetiteljima nudi mnogobro­
DIVLJE ŽIVOTINJE U REGIJI
Napisala: Zorana Deljanin/Izvorno stitucija te poduzeća koji su financijski kuna. Samo u zadnjih šest godina u
objavljeno u Novom listu potpomogli realizaciju ovoga projekta, a Sokolarskom centru liječilo se oko tisuću
Prva Veterinarska služba za divlje
životinje u Hrvatskoj, ali i cijeloj Jugois­
točnoj Europi, otvorena je jučer u
Sokolarskom centru Dubrava kod
Šibenika. U suvremeno opremljenoj am­
bulanti i operacijskoj sali ozlijeđenim di­
vljim životinjama moči će se napraviti
sve potrebne pretrage, od radioloških do
laboratorijskih, te operativni zahvati uz
anesteziju. U Veterinarskoj službi za sada
će se liječiti ptice grabljivice, no u bu­
dućnosti, ističu u Sokolarskom centru, i
druge vrste ozlijeđenih divljih životinja.
Službenom otvaranju jučer su
10
H R VA TS K A
EUROPSKE DESTINACIJE IZVRSNOSTI
jne manifestacije te niz mogućnosti za cijena.Predstavnici pet najuspješnijih
aktivan odmor. odredišta potom su 19. ožujka pred­
stavili potencijale svojih mjesta/gradova
Sveukupnost ponude kao dvadeset­minutnom prezentacijom pred
glavni kriterij Povjerenstvom, turističkim djelatnicima
i predstavnicima medija, u prošlo­
Od 19 prispjelih kandidatura godišnjem nacionalnom pobjedniku, NP
Povjerenstvo je u prvom dijelu izbora, Sjeverni Velebit. Slijedila je konačna
na temelju propisanih kriterija, izvršilo odluka Povjerenstva o nacionalnom
bodovanje te u uži krug jednoglasno iz­ pobjedniku te njezina objava Europskoj
abralo deset područja uz vode: općina komisiji.
Raša, Karlovac, Otočac i Gacka dolina,
Fužine, Hrvatska Kostajnica, Dolina Projekt za promicanje
rijeke Cetine, otok Krapanj, Ilok, općina europskog turizma
Kolan na Pagu i Nin. Slijedio je njihov
obilazak i bodovanje, nakon čega je u Podsjećamo, prvi nacionalni
najuži krug izabrano pet prvotno spo­ pobjednik EDEN­a na temu "Turistička
menutih, netradicionalnih odredišta koja destinacija na ruralnom području" bio je
svoju turističku ponudu većim dijelom Sveti Martin na Muri, zatim "Đurđevac
temelje na vodi uz koju se nalaze: Nin, ­ grad Picoka" na temu "Turizam i
Fužine, Ilok, Karlovac i Krapanj. Glavni lokalna nematerijalna baština, dok je
kriterij prilikom odabira je bila sveuk­ prošlogodišnji pobjednik na temu "Tur­
upnost ponude koja, između ostalog, izam i zaštićena područja" bio ranije
podrazumijeva kvalitetu smještajnih ka­ spomenuti NP Sjeverni Velebit.Kao pi­
paciteta, tradicionalnu ugostiteljsku po­ lot­projekt, izbor Europske destinacije
nudu, mogućnost aktivnog turizma uz i izvrsnosti počeo je 2005. godine u zem­
na vodi, obnovljenu kulturnu baštinu i ljama članicama Europske unije s
manifestacije koje obogaćuju ponudu. ciljevima promicanja europskog tur­
Posebna pažnja obratila se i zapošljavan­ izma, stvaranja svijesti o raznolikosti i
ju lokalnog stanovništva u turističkom kvaliteti europske turističke ponude,
sektoru, promociji novih proizvoda te ublažavanja sezonalnosti, umrežavanja i
planovima razvoja u svrhu povećanja promocije nagrađenih odredišta te potic­
vrijednosti odredišta. Dodatne bodove anja ostalih na važnost održivog razvoja
odredištima su donijele i očuvanost pri­ turizma. Iako je dobila mogućnost sud­
rodne baštine, zaštita biološke razno­ jelovanja, s obzirom na status zemlje­
likosti te kvalitetni suveniri, izrađeni od kandidata Hrvatska nije ostvarila prava
autohtonih materijala i pristupačnih na financijsku potporu.
PRVA VETERINARSKA SLUŽBA ZA
prisustvovali brojni gosti iz državnih in­ njegovo opremanje uloženo 2,5 milijuna
među njima i Ministarstvo kulture, ptica grabljivica, a njih 600­ak je nakon
Državni zavod za zaštitu prirode, Zaklada uspješnog oporavka vraćeno natrag u pri­
"Adris", Fond za zaštitu okoliša, UNDP rodu. Emilio Menđušić naglašava da u
kroz program COAST i drugi. Hrvatskoj broj divljih životinja pada is­
­ Ovo je projekt koji ima svoje faze, a taknuvši primjer surih orlova koji, veli,
zapravo nikada ne prestaje. Ideja je da nisu ugroženi nego su gotovo pa nestali.
pored ptica za koje smo specijalizirani ­ Ako ih ne zaštitimo postoji opasnost da
možemo pomoći i drugim životinjama i ih potpuno izgubimo. Svakoj ptici koja
to će se i dalje razvijati. Ako želimo štititi dođe iz prirode, koju nam donesu oz­
prirodu trebamo stručnjake za divlje život­ lijeđenu, moramo pomoći. Sada ćemo to
inje, a oni stječu izobrazbu u praksi ovdje moći još kvalitetnije činiti ­ istaknuo je
­ kazao je Emilio Menđušič, predsjednik Menđušić dodavši da su sa Veterinarskim
Sokolarskog centra. fakultetom u Zagrebu počeli raditi i DNA
Podsjetimo, Sokolarski centar počeo je s bazu podataka ptica grabljivica.
radom 2000. godine, a do sada je u
 STO NAJGORIH SVJETSKIH INVAZIVNIH VRSTA
Invazivne svojte u Hrvatskoj (2.dio)
Napisala: Ivana Buzuk/JU Agencija za zaštićene dijelove prirode Osječko­baranjske županije
Među invazivne vrste ubrajaju se i
ribe. U rijeci Dunav uz tako zvanog Keslero­
vogglavoča,kojiseizCrnogmoraproširiouz­
vodno, iz istog područja pojavili su se i riječni
glavoč i glavoč okrugljak, i to kao mnogo
češće vrste. Sve tri vrste mogu se naći na dnu
rijeka Save i Drave. Hrane se beskralježn­
icima, a samo izrazito veliki primjerci hrane
se s ribama. Na Vukovarskom području gla­
voči su se masovno pojavili prije nekoliko
godina, a ribiči pričaju kako su im u posljed­
nje vrijeme rastjerali svu bijelu ribu, te je ova
invazivan vrsta postala prijetnja gnijezdima
štuke i smuđa jer jedu riblju mlađ. Doslovno
su uzrokovali promjene u hranidbenom lancu
i izgurali galebove s dunavskih voda. Gale­
bovi se uglavnom hrane bijelom ribom, a gla­
voči su im takvu ribu rastjerali, pa nije rijetki
prizor za vidjeti, da ptice traže hranu na ob­
ližnjim njivama.
Keslerov glavoč
U Hrvatsku prodire vrsta zvana rotan
(Perccottus glenii), invazivna vrsta za koju
mnogi stručnjaci smatraju da je najopasnija
unesena riba do sada. Primijećena je u Savi
kod Slavonskog Broda, no nakon istraživanja
više nije zamijećena. Neki stručnjaci ipak
navode da će doći do naglog širenja invazivne
vrste ribe Rotan, te da za sada nisu pronađeni
načini za uspješnu kontrolu i suzbijanje. Po­
java i širenje ovakve vrste mora se što prije re­
gistrirati kako bi se na vrijeme poduzele
odgovarajuće mjere. Sportski ribolovci i os­
talizaljubljeniciupriroduprviprimjećujutak­
ve pridošlice, pa je od velike važnosti da o
svom susretu obavijeste i znanstvenu zajed­
nicu. Državni zavod za zaštitu prirode iAgen­
cija za zaštitu okoliša su upravo radi lakše
identifikacije „uljeza“ izdali letak, „Opasnost!
Jeste li vidjeli?“
Rotan
Osim životinjskih, u Hrvatskoj ima i
jako puno biljnih invazivnih vrsta. S mno­
gima od njih susrećemo se gotovo prilikom druge invazivne vrste koje su susreću kod
svakog izleta u prirodu, često puta ne znajući i nas:
ne smatrajući ih nekakvom stranom vrstom.
Jedna od njih je, na primjer, bagrem koji je na
naša područja unesen u 17.stoljeću, vrlo je
koristan radi dobivanja meda, pa ga nitko ne
smatra invazivnom vrstom koju bi trebalo is­
trijebiti. No, postoje i brojne vrlo štetne vrste,
ne samo za bioraznolikost nekog kraja nego i
za samo zdravlje čovjeka. Takva je na primjer
svima dobro poznata ambrozija ­ Ambrosia
artemisifolia,unesenaprije20­akgodinauHr­
vatsku, a danas je toliko raširena da smo je
čak i zakonskom odredbom pokušali iskor­
ijeniti, no bezuspješno.
Amfora
Amorfa ­Amorpha fruiticosa, potječe
iz središnjih i jugoistočnih područja Sjeverne
Amerike. U Europu je unesena kao ukrasna
biljka, ali je ubrzo podivljala i potpuno se udo­
maćila u južnoj i srednjoj Europi. Amorfa se
širi nizinskim područjem, uz obale rijeka i
jezera. Vrlo obilno plodi, a njene lagane
plodove raznosi poplavna voda pa se za­
korovljene površine naglo povećavaju. Zbog
toga je ova biljka postala ozbiljna smetnja
šumskim gospodarstvima u nizinskim pod­
ručjima gdje naglo osvaja površine i
onemogućava pošumljavanje. Također pro­
dire u novoosnovane šumske kulture te, bu­
dući da znatno brže i bujnije raste od većine
šumsko­kulturnih vrsta, prerašćuje ih, za­
gušuje i dovodi do njihova propadanja.
Pajasen ­ Ailanthus altissima (Mill.
Swingle) je jedna od najopasnijih invazivnih
drvenastih biljaka u Hrvatskoj. Podrijetlom je
iz Kine, a u Europu je unesen kao ukrasna
biljka početkom 18. stoljeća. Brzo raste,nema
prirodnih neprijatelja, prilagođen je na sve
vrste tla i kvalitetu zraka te zbog lučenja
otrova ailantona zaustavlja rast drugih biljaka
u svojoj blizini. Razmnožava se i vegetativno
izbojcima iz korijena pa se ista jedinka širi i
nekoliko desetaka metara od matičnog stabla.
Osim ovih navedenih, postoje mnoge
Svatko može doprinijeti
sprečavanju širenja invazivnih
stranih vrsta. Evo nekih koraka:
­nikada ne puštati invazivnu stranu vrstu
u prirodu,
­nikad nemojte premještati biljku ili
životinju iz jednog područja u drugi
­naučite prepoznati najopasnije in­
vazivne strane vrste
­ne unosite biljne vrste s putovanja iz
stranih zemalja.
­prijavite nalaz
Ako ste ribiči:
­uklonite sve vodenaste biljke, školjkaše
ili druge organizme s vašeg čamca u
smeće
­ne bacajte žive mamce u vodotok
­uklonite žive organizme koji nisu vidljivi
golim okom ispiranjem vrućom vodom
pod jakim mlazom i sušenjem pod direkt­
nim suncem.
Perzijska čestoslavica (Veronica per­
sica Poir.), Jednogodišnja krasolika (Erigeron
annuus (L.) Pers.),Gomoljasti suncokret
(Helianthus tuberosus L.), Dvogodišnja pu­
poljka (Oenothera biennis), Bijeli kužnjak
(Datura stramonium L.), Cigansko perje (As­
clepias syriaca L.), Lisnati dvozub (Bidens
frondosa L.) U okolišu domaćina strana flora
i fauna u pravilu je agresivnija nego domicil­
ne vrste, jer brzo počnu dominirati prostorom
i time ugrožavati bio raznolikost. Jednom
kada prekine prirodni biološki lanac
posljedice su nepredvidive, nesagledive i
praktički ireverzibilne. No, problemi nisu
samo ekološke prirode. Osim negativnih
ekoloških utjecaja, invazivne vrste mogu
negativno utjecati na zdravlje ljudi i
prouzročiti velike ekonomske štete. Tako su
primjerice ekonomske posljedice vezane uz
negativne utjecaje biljnih i životinjskih in­
vazivnih vrsta na poljoprivredu, šumarstvo,
infrastrukturu i ljudsko zdravlje u SAD pro­
cijenjene na 137 milijardi američkih dolara
godišnje (Library of Congress, 2003).
Pajasen

SJEĆANJE NA NAJVEĆU NUKLEARNU NESREĆU U
POVIJESTI: 24. OBLJETNICA EKSPLOZIJE U
ČERNOBILU
Izvor: Agencija Itar­Tass
U Černobilu su se u pnedjeljak
26.travnja, 2010.godine ,na 24. obljet­
nicu nesreće u nuklearnoj elektrani,
mnogi prisjetili žrtava najveće nuklearne
katastrofe u povijesti čovječanstva. U
nuklearnoj elektrani Černobil je tijekom
sigurnosnoga pokusa, 26. travnja 1986.
godine, eksplodirao četvrti reaktor.
Snažna eksplozija uništila je zaštitni sloj
reaktora sagrađen od čvrstog čelika i bet­
ona. Grafitni sloj reaktora je zahvatio
požar, a središnji dio se od topline počeo
topiti. Ogromna količina radioaktivnog
materijala, između 100 i 185 milijuna
Kirija je imala slobodan put u okoliš.
Tadašnje zračenje je bilo najveće, nakon
nuklearnog napada na Hirošimu i Naga­
saki u Drugom svjetskom ratu.
Radioaktivni oblak je tad prekrio
gotovo čitavu Europu, a posebno
Ukrajinu, Rusiju i Bjelorusiju, te negat­
ivno utjecao na živote više milijuna
ljudi. U Ukrajini je zbog nesreće
kontaminirano 50.000 kvadratnih
metara, a ugroženo je bilo više od tri
milijuna Ukrajinaca. Nesreća je svoje
negativne učinke imala u 17 država.
Posljedice se osjećaju
danas
Tadašnje sovjetske vlasti su nes­
reću željele prikriti. Gotovo 36 sati na­
kon nesreće su počeli evakuirati
stanovnike obližnjeg naselja Pripjat.
Keith Adams
en.wikipedia.org
12
EUROPA I SVIJET
Kasper Daugaard Kristensen
kasfear.deviantart.com
Svijet je saznao za katastrofu nakon što Obilježavanje sjećanja na
su švedske postaje za mjerenje radioakt­ žrtve
ivnosti koje su od Černobila udaljene
više od 1.000 kilometara, objavile da je U Ukrajini su na dan
došlo do rasta radioaktivnog zračenja. obilježavanja Černobilske katastrofe sve
Skupina predstavnika osam agencija javne institucije zastave izvjesile na
UN­a pod vodstvom Međunarodne agen­ pola koplja, a predsjednik Viktor Ja­
cije za nuklearnu energiju te ruske, ukraj­ nukovič sudjelovao je na obilježavanju
inske i bjeloruske vlade je u svojem sjećanja na sve žrtve tragedije. On je
i izvješću iz 2005. godine objavila da je upozorio da nuklearni reaktor u Černo­
neposredno od samoga zračenja premin­ bilu i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju
ulo 50 ljudi, većinom spasioca koji su Europi, jer je eksplodirali reaktor je
umrli par mjeseci nakon katastrofe. prekriven 'sarkofagom' koji je u sve gor­
Ipak, posljedice katastrofe osjećaju se i em stanju, a postavljanje novog kasni. I
danas. Između 1992. i 2002. godine je u Moskvi su se sjetili žrtava Černobila,
otkriveno 4.000 slučaja karcinoma štit­ jer je na moskovskom centralnom
njače, većinom kod osoba koje su u groblju pokopano 28 vatrogasaca iz
vrijeme Rusije, Ukrajine i Bjelorusije koji su
katastrofe
sudjelovali u uklanjanju posljedica nes­
bili djeca. reće. U području koje je zahvatio ra­
Slučajevi dioaktivni oblak još oko dva milijuna
oboljenja ljudi pati od ozbiljnih bolesti
od leuk­ uzrokovanih radijacijom. U zadnjih 50
emije, kar­ godina je nuklearna industrija stvorila
diovaskular ogromne količine nesigurnog radioakt­
nih bolesti, ivnog otpada koji nije rezultat rada ili
psihosomat­ razgradnje nuklearnih elektrana, već
skih i dru­ obogaćivanja urana. Dosad nije os­
gih bolesti mišljeno sigurno, trajno i učinkovito
koje se rješenje za skladištenje visoko radioakt­
mogu ivnog otpada, za čiji raspad, odnosno za
povezati s raspad radioaktivnoga plutonija do
nesrećom razine radioaktivnosti koja nije opasna
su za čovjeka, potrebno je 240.000 godina!
ogromni.

Napisala: Ljiljanka Mitoš Svoboda
Uoči 40­te godišnjice
obilježavanja Dana planeta Zemlje,
22.travnja, cijeli se svijet nalazi pred
najvećom opasnošću ikad do sad, čak
veće od prijetećih igara iz nekadašnje
hladnoratovske ere dvaju velesila. Iako
se svi svakodnevno za govornicama i na
konferencijama opredjeljujemo za
održivost u životu i razvoju, vrlo nam je
teško fizički iskoračiti taj prvi povijesni
korak ka korištenju sunca i vjetra­
obnovljivih izvora energije, uklanjaju iz
upotrebe smrtonosnih pesticida i
privikavanje na održivu poljoprivredu
bez GMO­a, pošumljavanju ogoljelih
brda i dolina i čuvanju rijeka, potoka,
jezera i mora, štednji i poštivanju
prirodnih izvora i ekosustava. Tako, ta
velika opasnost koja nam se približila,
ne dolazi od čudljive prirode naše
planete Zemlje, nego od nas samih, iz
naših težnji za nadmoći nad Njom. Zato
nije ništa čudno što je iznenadnih
Zemljinih prirodnih reakcija,
antropocentrično nazvanih katastrofa,
sve više. Zemlja pod pritiskom naših sve
širih otisaka i sve dubljih rana, reagira i
vraća nam sebi svojstvenim šamarima:
potresima, poplavama,
orkanima,tsunamijima,vulkanskim
eupcijama. Primjer je to i s erupcijom
vulkana na otoku Islandu, koja se
dogodila u razdoblju izmjene zimskog
solsticija i proljetnog ekvinocija.
AVIONI I VULKANI
Užarena lava koja živi ispod ledenjaka
Eyjafjallajokull, petog najvećeg
ledenjaka na Islandu, nakon 190 godina
probila je ledenu kapu i otvorila si
slobodan prolaz. Vulkan je izbacio u
zrak crni dim i bijelu paru, koja je
djelomično otopila ledenjak, a vulkanski
pepeo vinuo se u visine i do 10
kilometara. Divota prirode, ljepota čuda
od vatre i leda, rekli bi sve rjeđi
avanturisti, lovci na vulkane. No, za
„razvijen“ dio čovječanstva ovaj je
vulkan izbljuvao je dimnu zavjesu,
postao dio globalne zavjere i terorizma i
oličenje nevolja koje su na nekoliko
dana onemogućile beskrilnim
stvorenjima uobičajena prelijetanja iz
grada u grad, države u državu, s
kontinenta na kontinent.
Vulkan se grohotom smije
avionima
Avion ­ ljudski izum kojem je
jedan jedini cilj utrka s vremenom s
tendencijom pobjeđivanja, trenutno je
najkompleksniji zagađivač.
Zanemarimo li ona poznata
zagađenja koja proizvodi avio industrija
(oduzimanje partera za ogromne
aerodromske komplekse, ispuštanje
štetnih plinova u atmosferu i veliki
utjecaj na njeno zagrijavanje, strahovita
buka, korištenje enormnih količina
goriva), otkrit će nam se jedno novo:
zagađenje brzinom. Brzina je
proizvod industrijaliziranog društva i
najčvršća karika u lancu
konzumerizma, koja neminovno vodi
čovječanstvo u propast. Brzina stvara
ovisnost, traži još veće ubrzanje,
zahtijeva sve veću potrošnju,
prisiljava na rast proizvodnje, stvara
klasne, ideološke, rasne, dobne i
starosne razlike, uništava tradiciju,
estetski i etički milje društva.
Također utječe na stvaranje
agresivnih i histeričnih društava,
koja, opčinjena brzinom i kretanjem
gube svaki dodir sa prirodnom
stvarnošću u kojoj žive.
Avioindustrija­predvodnik
zagađenja brzinom, moćnija je od
naftne. British Airways je u
2008.godini imao godišnji promet od
8,593 milijuna funti, Lufthansa je u
2007.godini zaradila 22,4 milijarde
eura. Qantas, australska najveća
aviokompanija iste je godine godišnje
prihodila 12,6 milijarde australskih
dolara. Među teretnim prijevoznicima
FedEx je najveći svjetski bogataš s
ukupnim prihodima od 37,953 milijardi
američkih dolara u 2008.godini.
Obzirom da zapošljava milijune ljudi,
uzima si za pravo da određuje mnoga
društvena i gospodarska pravila,
upravlja čak i modnom i medijskom
industrijom.
Nismo ni ptice ni anđeli­
a letimo
Bez obzira na ogromnu moć i
vladanje zračnim prostorom naše
planete, ignoniranje činjenice da je
avionski promet najrizičniji i bez
mogućnosti „drugog pokušaja“, vulkan
sa Islanda razotkrio je svu nemoć i
nepouzdanost, jad i bijedu
avioindustrije. Vulkanski pepeo, koji
sadrži prirodne elemente iz Zemljine
utrobe, nadvio se kao duh iz otvorene
boce nad industrijsko­civiliziranim
svijetom, alkaidski prijeteći rušenjem
aviona koje zatekne u zračnom prostoru.
Štete koje je vulkanski pepeo napravio
avioindustriji, držeći na tlu prikovane
čelična brza čudovišta, još se računaju,
ali već dosežu stotine milijuna eura.
Putnici i putnice koji su danima spavali
na podovima svjetskih aerodroma,
izgubili su upravo ono vrijeme s kojim
su se utrkivali da što prije dođu do cilja.
Njihova patnja koju su dijelili s
avioindustrijom, zasjenila je prirodnu
ljepotu i zatomila Zemljinu poruku koju
nam je priredio vulkan. Štete koje
avioindustrija svakodnevno nanosi
planeti ne izračunava se. Samo jedan
primjer iz segmanta turizma pokazuje
mnogo: brzina koju pružaju avionski
letovi omogućava najmasovniji turizam.
A masovni turizam veže se u već
spomenuti lanac konzumerizma, koji
ništa dobro ne donosi planeti Zemlji­
našem jedinom domu. Prisjetimo se
toga kad budemo planirali slijedeće
putovanje, jer usporeno putovanje
vlakom ili brodom donosi mnogo više
uživanja i mnogo manje štete od letenja
avionom.
13
 EUROPA I SVIJET

ASPARTAM ­ SLATKI OTROV

Napisao : Aleš Babič, nezavisni savjetnik za potrošače, Slovenija

Najvjerojatnije ne očekujete, da izdao Northern Allergy

vaš zdravi jutarnji „light“ jogurt može
biti vaš najveći neprijatelj. Ili da
dijetalni napitak koji vas „štiti“ od kilo­
grama i nije tako dijetalan, a ni sve light
namirnice nisu uopće bezopasne.
Naime, ozloglašena prehrambena indus­
trija već neko vrijeme prikriva zabrin­
javajuće rezultate ispitivanja utjecaja
aspartama na naše zdravlje. Aspartam
naime sadrži 10% metanola, koji može
biti smrtonosan već pri dozi od dvije ča­
jne žličice, jer se u tijelu pretvara u form­
aldehid i mravlju kiselinu. U aspartamu
isto tako nalazi se i fenilalanin i as­
partamska kiselina, koja se inače u kom­
binaciji sa aminokiselinama postepeno
razgrađuje, a u toj kombinaciji brzo
dolazi do centralnog nervnog sustava u
nenormalno visokim koncentracijama i
tako pretjerano stimulira moždane
stanice, što za posljedicu ima i njihovo
odumiranje. Aspartam uništava seksu­
alni nagon i izaziva druge seksualne
tegobe, sprječava normalan razvoj
fetusa, uzrok je spontanim pobačajima i
urođenim manama novorođenčadi, iza­
ziva migrene, multiplusklerozu, di­
jabetes, alchajmerovu bolest i tumore.
Ako se količina fenilalanina u krvi trud­
nice petostruko poveća, to izaziva 10%
smanjenje IQ ploda, a desetorostruko
20%.
Pogrešno je također mišljenje da
je aspartam koristan pri smanjenju
težine („light.. ovo i ono“). Usprkos
tome, da je riječ o takozvanom dijetet­
skom prehrambenom dodatku, fenilalan­
in u aspartamu onemogućava nastajanje
serotonina, supstance koja, između osta­
log, regulira i osjećaj sitosti. Stručnjaci
povezuju problem povećanog broja debe­
lih ljudi posle 1980. sa istovremenom po­
javom „dijetetskih“ proizvoda sa
aspartamom. London Evening Standard
2005.g. izvještava o kliničkim pacijen­
tima koji su bili na ivici ludila zbog nes­
anice, tjeskobe i teškoća sa
razmišljanjem, čije se stanje nevjero­
jatno poboljšalo, po prestanku uzimanja
proizvoda koji sadrže aspartam.Is­
traživanja iz 1994.na Harvadu su dijetne
napitke povezala sa lomovima kostiju
umjetni šećer,poznat i pod zaštićenim
kod četrnaestogodišnjih djevojčica.
imenima NutraSweet, Equal, Spoonful,
Vodič prehrambenih dodataka, koji je
Equal­Measure itd. Otkrili su ga sluča­
Centre iz Australije,
pod imenom aspartam
navodi samo: „As­
partam ima previše
štetnog djelovanja, da
bi ih nabrajali u ovom
popisu!“
Količina
metanola u tijelu ne bi
trebala prelaziti 7,8mg
na dan. Jedna litra
pića, koje je zaslađeno
aspartamom (Coca­
Cola, Pepsi, Sprite,
Tonik, Ledeni čajevi, napitci za di­
jabetičare, Inka, …………… popis je
predug, sadrži oko 56mg metanola. Tako
ljudi, koji pojedu više proizvoda sa as­
partamom, unesu 250mg etanola dnevno
u tijelo, što 32 puta prelazi preporučenu
granicu. No, aspartam je osigurao
mjesto u našoj svakodnevnoj ishrani uz
veliku pomoć korupcije prehrambenih gi­
ganata. Godine 1996. bilo je napisano
164 studije, od kojih je 74 financirala as­
partamska industrija. 90 je bilo nezavis­
nih i od tih je 83 navelo jednu ili više
tegoba sa aspartamom. Čak 6 od preosta­
lih 7 ispitivanja, koje nisu našle nikakve
tegobe, bilo je vođeno od strane as­
partamske industrije. Aspartam nalazi­
mo u gotovo svim proizvodima sa
natpisom „bez šećera“, prije svega u
light osvježavajućim pićima pa i u
žvakaćim gumama, (fenilalanin), dijetet­
skih napicima, lakim jogurtima i slično.
Aspartam je umjetni zaslađivač, koji se
dodaje mnogim napicima (dijetalna
pića) i jelima (jogurti ­ light) i
slatkišima (bombonima, Tik­tak,
žvakaćim gumama).On je u izuzetno
širokoj upotrebi u suvremenoj ishrani,
usprkos tome što uzrokuje zabrin­
javajuće simptome, od gubitka
pamćenja, pa sve do tumora na mozgu.
FDA(američka uprava za hranu i
lijekove), ga je odobrila kao siguran
prehrambeni dodatak, mada je aspartam
jedna od najopasnijih supstanci, koju
dodaju u hranu neupućene javnosti.
Aspartam je stručno ime za
jno 1965. kada je James Schlatter,
kemičar kompanije G. D. Searle, te­
stirao neki lijek protiv čira na želucu.
Godine 1981. aspartam bio je odobren
za upotrebu u prehrani, a za zaslađivan­
je gaziranih pića 1983. Godine 1985. je
kompanija Monsanto kupila kompaniju
G. D. Searle, koju je potom razdijelila
na dvije samostalne sestrinske tvrtke,
Searle Pharmaceuticals i NutraSweet
Company.
Aspartam je krivac za više od 75
% negativnih reakcija na prehrambene
aditive, koje prijavljuju FDA. Mnoge od
tih reakcija su veoma ozbiljne, kao epi­
leptični napadi, pa čak i smrt, što je
moguće pročitati još veljače 1994. u
izvještaju Američkog ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi.
Među 90 različitih dokumentir­
anih simptoma uzrokovanih as­
partamom, koji su navedeni u tom
izvještaju su: glavobolje i migrene, kod
manje djece odmah po uzimanju u hrani
ako je u većoj dozi izaziva povraćanje i
mućnine, vrtoglavica, gubitak svesti,
slabost, utrnulost, grčevi u mišićima,
povećanje težine, kožni osipi, depresija,
umor,razdražljivost, ubrzan rad srca,
nesanica, teškoće sa vidom, gubitak
sluha, otežano disanje,napadi panike,
poremećaji govora, gubitak čula ukusa,
zujanje u ušima,gubitak ravnoteže,
otežano pamćenje i bolovi u
zglobovima. Znanstvenici koji su
proučavali neželjena djelovanja as­
partama utvrđuju da unošenje tog sred­
stva može izazvati, potaknuti ili
pogoršati kronične bolesti, kao što su:

14

tumor na mozgu, multipla skleroza, epi­
lepsija, sindrom kroničnog umora, Par­
kinsonova bolest, Alchajmerova bolest,
duševna zaostalost, limfom, deformacije
kod novorođenčadi, bol u mišićima i di­
jabetes – a ima ga u svim proizvodima
za dijabetičare.
Glavni sastojci aspartama su: as­
partinska kislina (40%), fenilalanin
(50%) i metanol (10%). Posebno prob­
lematičan je metanol, koji je smrtno
opasan otrov. Pri zagrijavanju aspartama
iznad 30°C stvara se slobodni metanol,
koji može izazvati trovanje. I još savjet
za kraj – duga je povijest korištenja
šećera i meda. Njima se nismo trovali.
Možda smo bili malo deblji ako smo
pretjerali, ali nisu nas ubijali i trovali.
Prirodna sladila kao med, javorov sok,
melasa, šećer od trske ili repe, su pri­
rodno nastali i proizvod su duge Zem­
ljine evolucije, te tisućljetnog korištenja
tih proizvoda – hrane. Aspartam je 200
puta slađi od šećera, što znači tabletica
aspartama je kao 200 žličica šećera.
Razlika je u učinku nakon konzumir­
anja: aspartam truje, a šećer samo
deblja, pa ako baš stvarno ne pretjeramo
nećemo se ni udebljati. Prisjetimo se
samo kada je počeo linč starog dobrog
šećera, ne znate, e upravo onda kada su
izmislili aspartam i otkrili da mu je
jeftinija proizvodnja nego proizvodnja
šećera, izračunali su svoju dobit i od­
lučili ubiti šećer, med i čovjeka.
Dakle, kada sljedeći put kupujete
neki proizvod, na kojem piše velikim
slovima BEZ ŠEĆERA, pogledajte najs­
itniji tekst na pakiranju. Ako na njoj piše
da sadrži ASPARTAM ili fenilalanin
koji je njegov sastavni dio, sjetite se da
se igrate svojim zdravljem i zdravljem
svoje djece. Zato dva puta razmislite,
prije no što vas vaš mališan sljedeći put
bude molio za neki light napitak ili
žvakaću gumu ­ bez šećera .
Monsantova licenca za aspartam uskoro
ističe, što znači da će spomenuti umjetni
zaslađivač biti još šire zastupljen u
namirnicama. Inače Monsanto je već pat­
entirao novi proizvod ­ Neotame, koji je
desetostruko jači od aspartama i nara­
vno, još škodljiviji. Uzgred, u SAD
prehrambeno – farmaceutski lobi
(ubojice čovječanstva) intenzivno radi
na tome, da aspartam ne treba obavezno
navesti na deklaracijama namirnica, što
znači, u tom slučaju uopće ne bismo
mogli znati, da određena namirnica sad­
rži prehrambeni otrov aspartam.
EUROPSKA KOMISIJA OBJAVILA
POZIV ZA PODNOŠENJE
PROJEKATA KOJI IZAZOVE U
ZAŠTITI OKOLIŠA PRETVARAJU U
POSLOVNE PRILIKE
Izvor: Ured delegacije EU u Hrvatskoj
Europska je komisija
objavila poziv vrijedan 35
milijuna eura za podnošenje
prijedloga projekata u
području inovacija u
ekologiji, koji će se
financirati iz Programa za
konkurentnost i inovacije
(PKI). Sukladno pozivu za
2010. godinu, sredstva će biti
dostupna za nove projekte u
području recikliranja
materijala, održivih
građevnih proizvoda, sektora
za proizvodnju hrane i napitaka te zelene poslovne prakse. Posebno se potiču
prijave od strane malih poduzeća koja nude zelene proizvode ili usluge, a
kojima je potrebna podrška u izlasku na nova tržišta. Poziv je otvoren od 14.
travnja do 9. rujna 2010. godine. Predviđa se da će ovim putem biti moguće
financirati 50­ak projekata. Prilikom predstavljanja ovog natječaja, europski
Povjerenik za okoliš Janez Potočnik izjavio je sljedeće: „Ovaj je poziv za
podnošenje inovativnih projekata sjajna prilika za europske poduzetničke
talente, da prikažu nove ideje za smanjenje ekološkog otiska. Program inovacija
u ekologiji pokazuje da je pomaganje okolišu i poslovno opravdano, jer brojni
proizvodi i usluge potvrđuju kako konkurentan rast i zaštita okoliša mogu ići
ruku pod ruku.“ Poziv pokriva četiri glavna područja: recikliranje
materijala,održivi građevni proizvodi,sektor za proizvodnju hrane i
napitaka,zelena poslovna praksa.
Ovaj je poziv posebno namijenjen malim i srednjim poduzećima koja su
razvila tehnički provjerene zelene proizvode, procese ili usluge, ali koja se još
uvijek bore pronaći svoje mjesto na tržištu. Poziv nudi izravno sufinanciranje
putem potpora u iznosu do 50% ukupnih troškova projekta. Očekuje se da će
dostupna sredstva za 2010. godinu u visini od 35 milijuna eura oživjeti između
45 i 50 novih projekata. Projekti će biti odabrani na temelju njihovog
inovativnog pristupa, potencijala za replikaciju na tržištu i doprinosa europskim
politikama za zaštitu okoliša, posebice u pogledu učinkovitosti resursa.
Sva dokumentacija vezana uz poziv
dostupna je na internet adresi:
http://ec.europa.eu/environment/eco­
innovation/application_en.htm (Al.)
15
 EUROPA I SVIJET

EUROPSKI DAN MORA

Priredila : Lj.Mitoš Svoboda
U Gijónu, u Francuskoj, od 18.
do 21. svibnja održat će se konferencija
Radne grupe za mora, a ujedno će
obilježiti i Europski dan mora. Glavni
fokus sastanka jesu teme o inovacijama
za održivi rast pomorskog sektora i
priobalja. Konferencija je rezultat
zajedničkih napora velikog broja
interesnih skupina koje se bave zaštitom
mora. Europski dan mora je godišnja
prilika za susrete najviših predstavnika
političke Europe i predstavnika različitih
dionika – od znanstvenika do novinara, Europski dan mora proslaviti će
koji svoj rad temelje na zaštiti, Izvješću o napretku EU­a, od 15. se diljem Europe: od Le Havre do
proučavanju i očuvanju mora i morskog listopada 2009, a posebice će se Gdynia,preko Turkua do Trsta. Svi
bogatstva Europe. Na dnevnom redu debatirati o održivom gospodarskom detalji oko konferencije objavljeni su na
konferencije bit će više od 50 radionica rastu, zaposlenosti i inovacijama, Conference programme and registration
s težištem na šest glavnih smjerova održivosti i upravljanju morskim http://ec.europa.eu/maritimeday (Al.)
integrirane pomorske politike, opisane u slivovima.

EUROPSKI TJEDAN 2010

U
povodu
obilježavanj
a Dana
Europe 9.
svibnja,
Delegacija
EU­a u
Hrvatskoj i
druge
institucije
poput
Ministarstva
vanjskih tjednu od 3. do 7. svibnja Europski će se suvremenih umjetnosti i pratnju DJ
poslova i europskih integracija,
tjedan obilježiti i u svim županijama te sessiona s porukama iz Europe te
Veleposlanstva Kraljevine Španjolske, nizu gradova diljem Hrvatske u čemu će izložbe EU postera, okupiti brojne
veleposlanstava drugih zemalja članica sudjelovati predstavnici Ministarstva grafitere, skejtere, bajkere i druge
EU­a, nevladinih udruga i drugih, već vanjskih poslova i europskih integracija, mlade.
desetu godinu tradicionalno organiziraju
Delegacije EU, veleposlanstava država
bogat program događanja. Program EU članica EU i drugih institucija. Među Središnje javno događanje u
tjedna započinje 3. svibnja Danima EU­ brojnim aktivnostima posebno ističemo Zagrebu u povodu Dana Europe
a na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, snimanje HRT­ove emisije – Hrvatska planirano je za subotu, 8. svibnja 2010.,
koji ove godine obuhvaćaju ciklus uživo Euromagazin uživo koja će se na Cvjetnom trgu. Program započinje u
predavanja i radionica na temu borbe emitirati 7. svibnja od 16:10 do 17:20 iz 10 sati a građanima će biti ponuđeno
protiv korupcije. Program će, osim Bala u Istri. U sklopu događanja za mnoštvo informacija i kreativnih
hrvatskih iskustava i izazova u tom mlade 7. svibnja 2010. u klubu Pauk u materijala o Europskoj uniji i njezinim
području, ponuditi i komparativna Zagrebu održat će se koncert „Noć u državama članicama. Proslava Dana
iskustva drugih europskih zemalja. Europi“ na kojemu će nastupiti Europe završava svečanim prijemom i
popularni bendovi Elemental, Gustafi i baletnom predstavom „Dama s
Istoga će dana u Informacijskom drugi. U subotu, 8. svibnja 2010. održat kamelijama“ koje Delegacija Europske
centru EU u Zagrebu biti uručene će se EUrban Festival koji će, uz unije organizira 10. svibnja 2010. u
nagrade pobjednicima natjecanja u jedinstvenu vizualnu kulisu Muzeja Hrvatskom narodnom kazalištu u
pisanju eseja „Što mi znači EU?“. U Zagrebu. (Al.)
16
 Natječaji i najave
Nagrada za novinara Sredozemlja
Fondacija Anna Lindh objavila je natječaj za
ovogodišnju Nagradu za novinara Sredozemlja za
izvještavanje o interkulturnim pitanjima unutar i
između mediteranskih zemalja. Nagrada se dodjeljuje u
5 kategorija: štampani mediji, televizija, radio, online
mediji i kulturno naslijeđe. Rok za prijavu je
10.7.2010. Pobjednicima će na svečanoj ceremoniji u
Monaku biti uručena nagrada od 5000 eura. Za više
informacija pročitajte
http://www.euromedalex.org/fields/media­
activities/journalist­award
Financijske potpore Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
Fond dodjeljuje sredstva pravnim i fizičkim
osobama radi financiranja programa, projekata i drugih
aktivnosti, utvrđenih sukladno odredbama Zakona o
Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
putem zajmova, subvencija,financijske pomoći i
donacija. Sredstva se dodjeljuju na temelju provedenog
javnog natječaja. Sredstvima Fonda prvenstveno se
financiraju programi, projekti i slične aktivnosti
utvrđeni sukladno Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša
i Nacionalnom planu djelovanja za okoliš, Strategiji
energetskog razvitka i Programu provedbe strategije
energetskog razvitka te nacionalnim energetskim
programima. Više informacija na web stranici Fonda
www.fzoeu.hr
Novci za projekte udruga u području
izvaninstitucionalnog obrazovanja
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
raspisalo je natječaj za financijske potpore projektima
udruga koje djeluju u području izvaninstitucionalnog
odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini
2010./2011. Pravo prijave imaju udruge registrirane
prema Zakonu o udrugama (Narodne novine, broj
88/01), čije je primarno djelovanje usmjereno na
područje izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja
djece i mladih. Više na
http://public.mzos.hr/Default.aspx
Višegrad Fund za male i standardne financijske
potpore
Međunarodna fondacija Višegrad Fund objavila
je natječaj za udruge i nevladine organizacije. U okviru
ovog natječaja mogu se prijaviti projekti u sljedećih
šest kategorija: kulturna suradnja, znanstvena razmjena
i istraživanje, obrazovanje, razmjena mladih,
prekogranična suradnja ili promicanje turizma, dok
područja djelovanja mogu biti primjerice ekologija,
socijalna pitanja, sport i slobodno vrijeme, mediji, itd.
Više o natječaju na:
NAJAVE
http://www.visegradfund.org/grants.html
Ukoliko biste željeli najaviti neki
događaj, akciju ili kakvu aktivnost
kontaktirajte nas na e­mail:
info@alertonline.org
Konferencija „Voda­izvor života“
Agencija lokalne demokracije uz potporu svog
dugogodišnjeg donatora i partnera Grada Lausanne iz
Švicarske, organizira u Osijeku dvodnevnu (26. i
27.svibnja) međunarodnu konferenciju o važnosti
upravljanja otpadnim vodama u procesu održivog
razvika na temu:Cilj konferencije je informirati i
educirati jedinice lokalne samouprave Osječko­
baranjske županije i lokalne tiskane i elektroničke
medije o važnosti upravljanja otpadnim vodama u
procesu održivog razvika u okviru pristupanja
Republike Hrvatske Europskoj uniji, te o primjerima
dobre prakse upravljanja otpadnim vodama u
Švicarskoj. Imajući u vidu da je Republika Hrvatska u
veljači 2009. godine usvojila Strategiju održivog
razvitka ona predstavlja temelj konferencije, uz koji se
vežu i Okvirna direktiva o vodama te Direktiva o vodi
za piće i Direktiva o komunalnim otpadnim vodama.
ZA detaljne infomacije i mogućnost sudjelovanja javiti
se na kontakt: e­mail ldaosijek@aldaintranet.org ili
+385­(0)31­203­088.
Europska konferencija o hrani
Peti centralni europski kongres o hrani (CEFood
2010) održat će se od 19. do 22. svibnja 2010. u
Bratislavi. Program Kongresa bit će usmjeren na
osnovnu i primijenjenu znanost o hrani, istraživanje i
razvoj, inovativne tehnologije, sigurnost hrane i tržište,
funkcionalnu i bioaktivnu hranu te nove trendove u
nutricionizmu i zdravlju.
Više informacija na :
http://www.cefood2010.eu/invitation­13
17
 IZ RADA UDRUGA

SEFF U GOSTIMA U
ZAGREBU
“SEFF – Sisak Eco Film Festival” svoju
ovogodišnju turneju započinje u Zagrebu! Od 6. do 8.
svibnja gledatelji će filmove iz ovogodišnjeg SEFF­
ova programa moći pogledati u zagrebačkom
Dokukinu Croatia. Projekcije počinju u 19 h, a ulaz je
besplatan. Svi filmovi osim novozelandskoga “One
Man, One Cow, One Planet” prevedeni su i titlani na
hrvatski jezik. Gledatelji subotnje projekcije SEFF­
ove međunarodne konkurencije kratkih filmova glasat
će za najbolji film, a ujedno i sudjelovati u nagradnoj
igri. Najsretniji među njima ovog će proljeća
Zagrebom šetati u SEFF­ovim prekrasnim
tamnoplavim majicama. Organizatori SEFF­a su pridružila im se udruga Restart. Pokrovitelj programa “SEFF
zagrebačka udruga POZOR! i Dom kulture “Kristalna kocka u gostima” je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog

UDRUGE SEDMI SASTANAK

vedrine” Sisak, a u organizaciji zagrebačke projekcije uređenja i graditeljstva.

PROTIV PLANA
GRADNJE HIDROELEKTRANA U ZAJEDNIČKOG
HRVATSKOJ SAVJETODAVNOG
ODBORA EU ­
Udruge Zelena akcija, Ekološko društvo Koprivnica,

Prirodoslovno društvo Drava, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i
prirode, Zeleni Osijek, te Udruga Baobab uputili su priopćenje za
medije u kojem detaljno opisuju razloge svog protivljenja najavi
gradnji hidroelektrana na Dravi. „Vlada Republike Hrvatske je
početkom travnja 2010. donijela Zaključak o utvrđivanju prioriteta
izgradnje elektroenergetskih građevina, među kojima su se našli već
odavno planirani projekti kao HE Kosinj, a i neki naoko novi, HE
Molve 1 i 2.U Hrvatskoj se, temeljem podataka iz Strategije
upravljanja vodama RH, iskoristilo već 65% hidroenergetskog
potencijala, a preostale su “uglavnom dolinske lokacije s mogućim
većim utjecajem na okoliš, pa tako i na režim površinskih i podzemnih
voda". Dakle vodni sektor prepoznaje moguće velike ekološke i
gospodarske probleme koji će nastati izgradnjom dodatnih
hidroenergetskih postrojenja. No ista Vlada koja je usvojila Strategiju
upravljanja vodama, godinu i pol nakon donosi Zaključak koji je
potpuno suprotan samoj Strategiji upravljanja vodama te Odluci o
proglašenju Nacionalne ekološke mreže (mreže ekološki značajnih
područja). Sve navedeno upućuje na to da ne postoji zajednička vizija
i zajedničko planiranje u Hrvatskoj, već pojedini sektori samostalno
odlučuju i donose parcijalne planove, a Vlada ih sve usvaja bez
realnog sagledavanja sveukupnih posljedica u budućnosti“.
Udruge naglašavaju da postoje neka mišljenja po kojima
„navodno, ove dvije zamjenske hidroelektrane neće imati
prekogranični utjecaj, pa se susjedna Mađarska, koja je duž Drave
proglasila nacionalni park i koja se zbog toga protivila izgradnji HE
Novo Virje, ne bi morala izjašnjavati temeljem Espoo konvencije.
Valja naglasiti da su oba su predmetna područja dio Nacionalne
ekološke mreže, te dio buduće mreže Natura 2000, a odluku Vlade
smatraju da je u izravnoj suprotnosti s potpisanim međunarodnim
obvezama vezanima uz proglašenje i zaštitu Rezervata biosfere
„Mura­Drava­Dunav“ . (Al.)
HRVATSKA
U Bruxellesu je 8. travnja 2010. održan 7.
sastanak Zajedničkog savjetodavnog odbora EU­
Hrvatska. Zajednički savjetodavni odbor EU­
Hrvatska (ZSO) predstavlja Europski gospodarski
i socijalni odbor (EGSO) i hrvatske organizacije
civilnog društva. ZSO dopunjava već osnovana
tijela u okviru Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju između EU i Hrvatske i omogućuje
organizacijama civilnog društva obiju strana
praćenje pristupnih pregovora i pripremu
pristupanja Hrvatske. Također pridonosi širenju
informacija u EU i Hrvatskoj, kao i u pokretanju
rasprava o pitanjima od zajedničkog javnog
interesa. Zajedničkim savjetodavnim odborom
trenutačno predsjedaju Lidija Pavić­Rogošić,
direktorica ODRAZ­a i Waltraud Klasnić, članica
EGSO­a (Grupe za poslodavce, Austrija) te bivša
predsjednica Štajerske. ZSO se sastoji od dvanaest
članova, po šest iz EGSO­a i šest iz hrvatskih
organizacija civilnog društva.Na dnevnom redu
ovog sastanka bile su tri glavne teme: stanje
pristupnih pregovora između EU i Hrvatske,
prometna politika na Zapadnom Balkanu,
ekonomska i socijalna prava. Više o sastanku i
temama rasprave možete saznati u priloženim
dokumentima na web stranici udruge Odraz,
www.odraz.hr

18
 V ijesti iz povijesti

H.A.G. –HRVATSKI ANTIGLOBALISTIČKI POKRET

U arhivi civilne scene u
Hrvatskoj pohranjeno je mnogo
podataka o velikim i uspješnim
kampanjama, koje navode na zaključak
da je građanski aktivizam prije samo 5­6
godina bio vrlo respektabilan.
Podsjetimo samo na neke : Glas99,
„Jedan sat za pravnu državu“, „Dosta je
ratova“, GRAK... Između tih akcija i
kampanja provukao se i Hrvatski
antiglobalistički pokret, skraćeno
H.A.G., koji je organiziran u ljeto 2001.
godine, u vrijeme godišnjeg zasjedanja
svjetskih moćnika iz grupe G8 i krvavog
obračuna policije i antiglobalista u
Genovi u Italiji. Osnivači su bili ljudi iz
šest nevladinih ekoloških organizacija i
dvije "zelene" političke stranke.
Hrvatski su antiglobalisti u ljeto 2001.
na zagrebačkom glavnom trgu
predstavili i svoj manifest u kojem su postao planetaran u Seatleu studenog­ Mjesecima su izvještaji sa njihovih
naveli što ih to motivira na akciju. prosinca 1999. godine, posebno mirnih prosvjeda i izjave pojedinaca i
"Strategija globalizacije u interesu je zastupaju i nacionalni interes Republike pojedinki iz tog pokreta punili stranice
bogatih i moćnih, kako u odnosima Hrvatske, kao zemlje, države i zajednice hrvatskih mainstream medija. Što se
izmedu država, tako i unutar svake građana. "Mi djelujemo na razvoju dogodilo da su Hrvatski
države zasebno. Žrtve globalizacije su temeljnih vrednota hrvatskog Ustava: antiglobalisti/H.A.G nakon nekoliko
svi siromašni, nemoćni i sloboda, jednakost, nacionalna mjeseci aktivizma naglo i nepovratno
marginalizirani, koji ne uspijevaju ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna nestali iz vidokruga domaće javnosti,
participirati u globalnom rastu svjetskog pravda, poštivanje prava čovjeka, nikad nije razjašnjeno, iako su se
bogatstva. Žrtve globalizacije su također nepovredivost vlasništva, očuvanje najagilniji aktivisti sve češće žalili na
druga živa bića i čitave vrste podvrgnute prirode i čovjekovog okoliša, vladavina pojačano zanimanje tadašnjih
istrebljenju, ekosustavi podvrgnuti prava i demokratski višestranački policijskih službi za njihovo djelovanje
razaranju u ime kratkoročnog profita te sustav", bila je poruka hrvatskih i kretanje. O njihovom kratkom
planet Zemlja u cjelini", pisalo je u antiglobalista širokoj javnosti. postojanju teško se pronalaze
njihovom manifestu. Pripadnici i informacije i u medijskim arhivama iz
sudionici Hrvatskih antiglobalista javno U vrlo kratkom vremenu 2001. godine, pa se može reći da su bili
su odbacili nacionalističke, ksenofobne i hrvatskim se antiglobalistima priključio dio refleksa tadašnjeg socijalno­
izolacionističke teze, posebno naglasivši veliki broj građana i građanki, poznatih političkog trenutka. Poslije grupe pod
da, iako su dio svjetskog domaćih znanstvenika i znanstvenica, nazivom Hrvatski antiglobalisti­H.A.G.
antiglobalizacijskog pokreta, koji je kulturnjaka, pa i poneki političar. nije se ništa slično više formiralo. (Al.)

PROSTOR ZA VAŠU REKLAMU

INFO@ALERTONLINE.ORG

19