Sadržaj

Uvod............................................................................................................................................1

1. PONUDA........................................................................................................................2
1.1. Faktori koji utiču na krivulju ponude...........................................................................3

2. FUNKCIJA PONUDE....................................................................................................5
2.1. Pomak krivulje ponude................................................................................................6
2.2. Promjena ponude, primjer............................................................................................7
2.3. Država može i direktno uticati na cijenu.....................................................................8
2.4. Faktori promjene ponude.............................................................................................9
2.5. Primjena ponude i potražnje........................................................................................9

3. POJAM ELASTIČNOSTI............................................................................................10
3.1. Elastičnost ponude.....................................................................................................10
3.2. Elastična, neelastična, jedinično elastična, savršeno elastična i savršeno neelastčna
ponuda........................................................................................................................10
3.3. Uticaj determinanti na elastičnost ponude.................................................................12
3.4. Elastičnost ponude i vrijeme......................................................................................13
3.5. Elastičnost ponude na cijene......................................................................................14
3.6. Čimbenici koji utječu na elastičnost ponude..............................................................15
3.7. Učinci šokova ponude................................................................................................15
3.8. Međusobni odnosi ponude i potražnje.......................................................................15
3.9. Porez na benzin i na potrošača i na proizvođača.......................................................16

4. AGREGATNA PONUDA............................................................................................17
4.1. Krivulja agregatne ponude.......................................................................................17

Zaključak.............................................................................................................................19
Literatura.............................................................................................................................20
Uvod

Jedan od najboljih načina za shvaćanje ekonomije je razumijevanje osnova ponude i

potražnje, i njihove elastičnosti. Kroz ovaj seminarski rad pokušat ću na najjednostavniji
način objasniti pojmove ponude i elastičnosti ponude, iako laički svi znamo što to je.
Govorit ćemo o nekim osnovnim karakteristikama kao što su uvjeti ponude, zatim koji su
necjenovni činitelji, odnosno čimbenici koji utječu na ponudu, te naravno i o posljedicama
koje iz njih proizlaze.
Dobro je poznato da kroz ponudu i potražnju najlakše shvaćamo što se događa kada se država
upliće u tržište, te kako se i zašto mijenjaju cijene određenih proizvoda.

U prvo dijelu svog seminarskog rada sam objasnila ponudu rada, koji se njeni nosioci,
koje je osnovno zakonsko pravilo ponude, zatim sam objasnila elemente koji utču na ponudu,
necjenovni čimbenici, te koje su posljedice itd.
Zatim sam grafički prikazala kivulju ponude te pomaci krivulje ponude, odnosno povećanje i
smanjenje ponude

Što se tiče drugog dijela mog seminarskog rada, ono se odnosi na elastičnost ponude,
stoga sam odlučila prvo objasniti šta je to općenito elastičnost, zatim sam objasnila elastičnost
ponude, kakva elastičnost ponude može biti, te prikazala grafički.
Zatim sam objasnila elastičnost ponude na cijenu te čimbenike koji utiču na elastičnost, onda
sam objasnila učinke šokova ponude, te međusobne odnsoe ponude i potražnje, jer jedno bez
drugog ne može.

Ekonomija ima vrlo moćno oruđe za objašnjavanje mnogih promjena u našem ekonomskom
okruženju, a to su ponuda i potražnja.

1
 1. PONUDA

1
Pod ponudom roba definišemo kao količinu roba koju su proizvođači spremni da
prodaju po datim tržišnim cijenama.
Pod ponudom podrazumjevamo količinu neke robe koju je poduzetnik voljan da proizvede i
proda pri različitim nivoima njene cijene. Ponudu možemo definisati kao odnos između
ponuđene količine neke robe i njene cijene, pri ostalim nepromjenjenim uslovima, kao što su :
troškovi proizvodnje, cijene supstituta i organizacija tržišta.
Ponuda izražava, prodajnu spremnost proizvođača neke robe pri različitim nivoima cijene te
robe, ceteris paribus. Drugim riječima, ponuda pokazuje koje se količine neke robe mogu
prodati pri svakom određenom nivou cijene na određenom tržištu i u određenom vremenskom
periodu.

Nosioci ponude roba nalaze se u ulozi prodavača na tržištu roba. Kada uprava
preduzeća donosi odluku o obimu proizvodnje i o veličini ponude roba ona uvijek vodi računa
o prihodima i troškovima. Ona će izabrati onaj obim proizvodnje (ponude ) roba koji je pri
datim cijenama, platama radnika i troškovima kapitala najpovoljniji za vlasnika preduzeća, tj.
koji donosi najveću dobit.

Pravilo ponude glasi : što su cijene nekog dobra više to je veća količina tog dobra koja
se nudi na tržištu.

Vrijedi i obrnuto. Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda i tržišna

ponuda.
Rast cijena znači veće prihode koje preduzeća prisvajaju pa su ona u stanju da nabave sve
veće količine svih inputa proizvodnje – zemlje, kapitala i rada. S obzirom da preduzeća
raspolažu većim količinama inputa, to znači da će se povećavati i obim njihove proizvodnje.
Povoljna cijena nekog dobra, znači i mogućnost ostvarenja visokih profita, pa će pojedini
proizvođači napustiti proizvodnju u kojoj su profiti niski i ući u proizvodnju u kojoj su profiti
viši.
Ukupna ponuda na tržištu ( koja se sastoji iz zbira pojedinačnih ponuda) biti najveća pri
najvišoj cijeni. Smanjenje pojedinih cijena dovest će automatski do smanjenja količina koje su
proizvođači spremni da ponude.

1
Samuelson A. Paul i Nordhaus D. William, „Ekonomija“ , Mate, Zagreb 2000god. p. 51
2
1.1 Faktori koji utječu na krivulju ponude

• Cijena samog dobra

• Tehnologija
• Cijene inputa
• Cijene povezanih dobara
• Organizacija
• Specijalni utjecaji
2
Proizvođači nude dobra zbog zarade. Kada su troškovi proizvodnje dobra niski u
odnosu na tržišnu cijenu, za proizvođača je isplativo ponuditi veliku količinu robe. Troškovi
proizvodnje u prvom redu su određeni cijenama inputa i tehnološkim napretkom.
Kada su troškovi proizvodnje nekog dobra niski u odnosu na tržišnu cijenu, profitabilno je
proizvođačima da nude veliku količinu tog dobra. Kada su troškovi proizvodnje visoki u
odnosu na cijenu, preduzeće proizvodi malo ili mogu jednostavno napustiti posao. Otuda od
mogućnosti sticanja profita, kao razlike prodajne cijene i troškova proizvodnje, zavisi i
kretanje ponude.

Cijene inputa, poput rada, energije ili strojeva imaju važan utjecaj na trošak
proizvodnje. Jednako je važna odrednica troškova proizvodnje tehnološki napredak koji se
sastoji od promjena koje smanjuju količinu inputa potrebnih za proizvodnju iste količine
dobara i usluga. Takav napredak uključuje sve, od znanstvenih otkrića do bolje primjene
postojećih tehnologija.
Među faktore koji utiču na troškove proizvodnje spadaju i troškovi tehnologije. Tehnološki
napredak sigurno utiče i na troškove. Poboljšanjem tehnologija koje znače manje utroška
inputa za isti obim proizvodnje, suštinski znači manje troškove, veće profite i time veću
ponudu.

Na ponudu utiču i cijene povezanih dobara, ponajviše dobara koja su alternativni

proizvod procesa proizvodnje. Državne politike imaju važan utjecaj na krivulju ponude.
Ekološka i zdravstvena razmatranja određuju koje se tehnologije mogu koristiti, a porezi i
zakoni minimalnim nadnicama mogu značajno povisiti cijenu inputa. Državne trgovinske
politike imaju važan utjecaj na ponudu. Posebni utjecaji kao što su vremenske prilike utječu
na krivulju ponude(imaju važan utjecaj poljoprivrednu ili avio industriju).

Troškovi proizvodnje se mogu smanjiti i zbog pada cijena inputa koji se koriste u
proizvodnji.
Na obim ponude nekog dobra utiče kretanje cijena roba koje mogu služiti kao supstituti. Rast
cijena supstituta, uvijek izaziva smanjenje ponude osnovnog dobra.
Obim ponude zavisi i od organizacije tržišta. Postoje i specijalni uticaji na obim ponude
nekog dobra – kao na primjer vremenski uslovi. Svi faktori koji su navedeni utiču na kretanje
ponude.
Ponuda se mijenja kad se promjeni bilo koji uticajni element osim cijene samog dobra.

2
Fikret Dervišević, „ Osnove mikroekonomije“ Bihać, 2001.god. p.201
3
3
Kao analizu potražnje, tako i analizu ponude počinjemo od ponašanja pojedinaca:
 Proizvođača
 Domaćinstva
 Preduzeća

Koju će količinu neke robe proizvođač stvarno ponuditi na određenom tržištu i u

određenom vremenskom periodu, pri ostalim nepromjenjenim uslovima, zavisi od nivoa
cijene koju ta roba ima na tržištu. Ponuda je kao i potražnja definisana samo u odnosu na
cijene. Ona izražava određenu funkcionalnu vezu između ponuđenih količina neke robe i
njenih mogućih cijena.

Kada se tržišna cijena neke robe relativno poveća proizvođači će nastojati da ponude
veće količine na određenom tržištu u jedinici vremena. Međutim, ako se cijena neke robe
relativno smanji proizvođači će nastojati da smanje njene količine namjenjene prodaji. Ideja
da će proizvođač proizvesti više kada je cijena relativno visoka i manje kad je cijena relativno
niska podrazumjeva ponašanje pojedinaca. Visoka cijena podstiče proizvođače da povećaju
autput zato što, pri ostalim nepromjenjenim uslovima, mogu ostvariti veće profite.

Ukupna ponuda po obimu i strukturi određena je prije svega veličinom društvenog

bruto proizvoda i njegovom naturalnom strukturom. Ponuda zavisi i od prenesenih zaliha
neprodate robe, te od bilansa spoljno-trgovinske razmjene. Raspored ponude nekog proizvoda
pokazuje vezu između njegove tržišne cijene i količine tog proizvoda koju su proizvođači
voljni proizvesti i prodati.
4
Ponuda je količina proizvoda koju su ponuđači (proizvođači i/ili prodavači) spremni ponuditi
na tržištu po određenim uvjetima.
Ti uvjeti su:
• Cijena
• Troškovi distribucije
• Način plaćanja
• Preuzimanja rizika i sl.

Ukoliko na ponudu djeluje samo cijena onda govorimo o promjeni ponuđene količine.
Grafički se utjecaj cijene prikazuje pomakom uzduž jedne krivulje ponude. Odnos ponude i
cijene je proporcionalan, odnosno rast cijena dovodi do povećanja ponude. Vrijedi i obratno.
Ukoliko na ponudu djeluje neki od necjenovnih činitelja govorimo o spremnosti ponuđača da
pri istoj razini cijena ponude veće ili manje količine nekog proizvoda/usluge, odnosno o
promjeni ponude.

Posljedice:
• Viša cijena dobra povećava ponuđenu količinu
• Bolja tehnologija povećava ponudu
• Smanjenje troškova inputa (nadnice radnika) smanjenje troškova proizvodnje povećava
ponudu
• Niže carine povećavaju ponudu
• Bolji prirodni uvjeti povećavaju ponudu

3
Halil Kapić, „Uvod u ekonomiju“ ,Bihać, 2006.god., p.147
4
Samuelson A. Paul i Nordhaus D. William, „Ekonomija“ , Mate, Zagreb 2000god. p. 52
4
 2. FUNKCIJA PONUDE

Ponuda je količina dobara i usluga koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na

tržište pri određenoj cijeni. Između ponuđene količine (Qs) i tržišne cijene (P) postoji odnos
koji se naziva funkcijom ponude.
5
Funkcija ponude se može matematički izraziti kao:

Qs = f(P)

Gdje je :
Qs = ponuđena količina, a P = tržišna cijena

Funkcija ponude se može prikazati tablično i grafički.

Iz tablice ponude se može izvesti krivulja ponude. Na apscisi se prikazuje nuđena količina, a
na ordinati tržišna cijena. Funkcija ponude može biti nelinearna i linearna.

Graf nelinearne funkcije ponude je krivulja dok je graf linearne funkcije ponude pravac.

Graf linearne funkcije ponude određen je jednadžbom:

Qs = c + dP

Gdje:
 parametar c označava cijenu pri kojoj je nuđena količina jednaka 0,
 parametar d nagib krivulje ponude.
Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajućih

5
Pindyck, S.R. i Rubinfeld, D.L., „Mikroekonomija“, Mate, Zagreb 2005.god., p.78
5
 Shema ponude (ili krivulja ponude) daje odnos između količine koju proizvođači žele
prodati i cijene dobara (ostale stvari ostaju iste). Općenito, ponuđene količine odgovaraju na
promjene cijene tako da se krivulja ponude diže gore i na desno.

Grafički prikaz br.1: Krivulja ponude

2.1. Pomak krivulje ponude

6
Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene nuđene količine. Grafički će se to
prikazati kao pomak po krivulji ponude. Promjene li se navedene odrednice ponude pri istim
cijenama doći će do promjene ponude.
Poveća li se ponuda, njena krivulja će se pomjeriti udesno, a ako se ponuda smanji njena
krivulja će se pomjeriti ulijevo.

Grafički prikaz br.2: pomak krivulje ponude

6
Mersud Omerdić, „Uvod u makreonomiju“ Bihać, 2005.god. p.53
6
PORAST PONUDE SMANJENJE PONUDE

Grafički prikaz br.3: porast i smanjenje ponude

Ako se ponuda mijenja, onda se uz svaku cijenu nudi više (porast ponude), odnosno manje
(smanjenje ponude) nego ranije. Grafički se to iskazuje kao pomicanje krivulje ponude desno/
lijevo.

2.2. Promjena ponude (Primjer 1:)

Predpostavimo li da Maxwell i Sony pronađu novu tehnologiju za proizvodnju cd-ova,

koja je niže cijene od postojeće. Nova tehnologija vodi do veće proizvodnje pri nižim
cijenama, što je predstavljeno na grafikonu:

Grafički prikaz br.4: povećanje ponude

Grafikon ilustruje efekat povećanja ponude: pomoću grafikona možemo zaključiti da

povećanje uz nepromijenjenu potražnju vodi do niže ravnotežne cijene na tržištu (0,6 KM) i
do veće ponuđene količine na tržištu (povećava se na 4 miliona cd-ova.).Ukoliko npr. dođe do
porasta troškova radne snage, proces bi bio obrnut. Ravnotežna cijena bila bi viša, a buđena
količina niža od prvobitne.
7
2.3. Država može i direktno uticati na cijenu
• 7Primjer 2: Povećanje ponude (npr. deregulacija taxi usluga,subvencioniranje ponude)

Grafički prikaz br.5: Primjer povećanja ponude

(a) Cijene potrošačima padaju, ali i taksistima;

(b) što nije slučaj uz subvenciju

Primjer 3: ograničavanje ponude (kvote), npr. liječnika, javnih bilježnika ili poljoprivredne
proizvodnje

Grafički prikaz br.6: Ograničavanje ponude

U ovom slučaju možemo vidjeti da količina pada, cijena raste, kao i ukupni prihod.
2.4. Faktori promjene ponude

7
http:/www.wikipedia.org/ponuda_povecanje_i_ogranicavanje/ 17.03.2010.god.
8
 Troškovi Troškovi
proizvodnje proizvodnje
(cijene (tehnološki Klimatski očekivanja Očekivanja Državna
inputa) napredak činioci regulacija
/nazadovanje

Ponuda
raste padaju Napredak Povoljni Nižih cijena Otpimistična Smanjuje se

Ponuda
pada Rastu Nazadovanje Nepovoljni Viših cijena Pesimsitična Povećava se

2.5. Primjene ponude i potražnje

Tko plaća porez?

Snošenje poreznog tereta

Grafički prikaz br.7: snošenje poreznog tereta

Uticaj uvođenja poreza analiziramo tako što krivulju ponude pomičemo prema gore
(isto bi bilo i da krivulju potražnje pomičemo prema dole).
Možemo da zapazimo:
(1.) prodana količina mora pasti.
(2.) cijena Pd koju plaćaju potrošači raste.
(3.) cijena koju primaju proizvođači Ps pada.
(4.) Dok u prvom slučaju veći dio poreza snosi potrošač, u drugom slučaju veći dio snosi
proizvođač.

Iz nagiba krivulja ponude i potražnje lako vidimo da to ovisi o relativnoj elastičnosti –

više će platiti ona strana čija je elastičnost relativno manja, pa će u slučaju savršeno
neelastične ponude sav porezni teret, snositi proizvođač.

9
3. POJAM ELASTIČNOSTI
 8
Pojam elastičnosti nužno je razumjeti kako bi se dublje mogli istraživati i
razumijevati problemi ponude i potražnje. Elastičnost u općem smislu označava osjetljivost
neke ekonomske veličine na promjene druge ekonomske veličine s kojom se nalazi u
određenom zavisnom odnosu. Odnosno kako promjena jedne ekonomske veličine utječe na
promjenu ekonomske veličine, primjerice cijena na potražnju, i sl.

3.1. Elastičnost ponude

9
Elastičnost ponude je jačina reakcije ponuđene količine nekog dobra na promjenu
cijene tog dobra uz uvjete da ostale stvari budu nepromjenjene (ceteris paribus).
Elastičnost ponude je omjer postotne promjene ponuđene količine i postotne promjene cijene.

 Ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu ponuđene količine veću od 1% onda je

ponuda elastična.
 Ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjenu ponuđene količine manju od 1% onda
je ponuda neelastična.
 Ako promjena cijene od 1% uzrokuje promjene ponuđene količine jednakoj 1% onda
je ponuda jedinično elastična.

Postoje i krajnji slučajevi nultog koeficijenta elastičnosti kad se ponuda ne mijenja

nezavisno od promjena cijena i beskonačne elastičnosti kad male promjene cijena izazivaju
beskonačne promjene ponuđenih količina.

3.2. Elastična, neelastična, jedinično elastična ponuda, savršeno elastična i savršeno

neelastična ponuda

Elastična ponuda:
Ponuda je elastična ako je Es > 1. To će biti slučaj kada je postotna promjena nuđene količine
veća od postotne promjene cijena.

PRIMJER: Ako se cijena dobra poveća za 1 % a nuđena količina za recimo 3 %, ponuda je

elastična

Neelastična ponuda:
Ponuda je neelastična ako je Es < 1. To će biti onda kada je relativna promjena nuđene
količine manja od promjene cijena (okomita krivulja).

PRIMJER: Ako porast cijena od 1 % uzrokuje porast nuđene količine od recimo 0.5 %,
ponuda je neelastična.

Jedinično elastična ponuda:

Ponuda je jedinično elastična ako je Es=1. To je slučaj kada su postotne promjene nuđene
količine i cijena jednake (kosa krivulja).

Savršeno elastična ponuda

8
Jelavić, A. i dr., „ Ekonomika poduzeća“, Ekonomski fakultet, Zagreb, 1999.god. p.129
9
Samuelson A. Paul i Nordhaus D. William, „Ekonomija“ , Mate, Zagreb 2000god. p. 73
10
Savršeno elastična ponuda je ona kod koje i najmanja promjena cijena uzrokuje beskonačno
veliki porast ponude. Grafički se prikazuje pravcem paralelnim s apscisom, dok je Es plus
beskonačno.

Savršeno neelastična ponuda

Savršeno neelastična ponuda je ona kod koje nuđena količina ne reagira na promjene cijena.
Grafički je prikazana pravcem paralelnim s ordinatom dok je Es = 0.

Grafički prikaz br. 8: elastičnost ponude

Cjenovna elastičnost ponude (Es) se definira kao proporcionalna promjena količine ponude
proizvoda ili usluga (Q) prema danoj proporcionalnoj promjeni cijene (P), ili:

Q
Q Q P
ES   
P P Q
P

11

3.3. Uticaj determinanti na elastičnost ponude

 10
Ponuda će biti elastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje veće te ako je
mobilnost proizvodnih faktora visoka.
Ponuda će također biti elastična ako su zalihe proizvodnih faktora i gotovih proizvoda velike,
ako je vrijeme prilagodbe proizvođača promjenama duže te ako je dužina proizvodnog
procesa kraća.

Ponuda će biti neelastična ako su mogućnosti povećanja proizvodnje manje te ako je

mobilnost proizvodnih faktora ograničena.
Ponuda će također biti neelastična ako su zalihe proizvodnih inputa i gotovih proizvoda male,
ako je vrijeme prilagodbe proizvođača promjenama kraće te ako je trajanje proizvodnog
procesa dulje.
Ponuda različitih roba različito reaguje na promjenu cijene.
Koeficijent elastičnosti ponude označava procentualnu promjenu obima ponuđene robe u
odnosu na procentualnu promjenu cijene te robe, što se izražava formulom:

Ep = ( ∆P / P ) / ( ∆C / C ) = ( C∆P ) / ( ∆dC ) ili ( C / P ) * (∆ P / ∆C )

gdje je:
Ep = koeficijent elastičnosti ponude
P = postoječa ponuda
∆P = promjena ponude
C = postojeća cijena
C = promjena cijene

Determinante elastičnosti ponude:

• Raspoloživost proizvodnih kapaciteta

• Mobilnost proizvodnih faktora

• Stanje zaliha

• Vrijeme

• Dužina proizvodnog procesa

3.4. Elastičnost ponude i vrijeme

10
Karić M., „Mikroekonomika“, Prvo izdanje, Osijek, 2006.god. p.98
12
Vrijeme koje proizvođači/ponuđači imaju za prilagodbu je ključno:

•ako niti jedan činilac ponude nije promjenjiv (svi su fiksni) onda smo u trenutnom roku,

•ako je barem jedan promjenjiv (varijabilan), a svi ostali su (barem jedan) nepromjenjivi
(fiksni) onda smo u kratkom roku,

• kada su svi faktori promjenjivi onda smo u dugom roku.

Temelj razlikovanja je, dakle, stupanj varijabilnosti faktora!!!

TRENUTNI ROK KRATKI ROK DUGI ROK

PM> PS > PL, ali QM < QS < QL

Grafički prikaz br.9: trenutni, kratki i dugi rok elastičnosti ponude

13

3.5. Elastičnost ponude na cijene

• elastičnost ponude na cijenu je moguće definirati kao odgovor količine dobra koje se nudi na
njegovu tržišnu cijenu,

• elastičnost ponude na cijenu mjeri postotnu promjenu ponuđene količine podijeljenu

postotnom promjenom cijene,

• granični slučaj savršeno neelastične ponude ili okomite krivulje ponude je u slučaju kada je
ponuđena količina savršeno fiksna bez obzira na ponuđenu cijenu,

• oprečni slučaj beskonačno elastične ponude ili vodoravne krivulje ponude nastaje u slučaju
kada neznatan pad cijene uzrokuje pad ponuđene količine na nulu, dok neznatno povećanje
cijene uzrokuje b k č lik d beskonačno veliku ponudu,

• između tih ekstrema je ponuda elastična ili neelastična, ovisno o tome da li je postotna
promjena veličine veća ili manja od postotne promjene cijene,

• i ovdje možemo pretpostaviti slučaj jedinične elastičnosti ponude nekog dobra,

• definicije cjenovnih elastičnosti ponude i potražnje su iste uz jednu razliku Ë reakcija

ponude na povećanu cijenu je pozitivna, dok je reakcija potražnje negativna,

• koeficijent cjenovne elastičnosti ponude se izračunava na sljedeći način Ë ES=postotna

promjena ponuđene količine/postotna promjena cijene,

• glavni faktor koji određuje elastičnost ponude je lakoća kojom se može povećati proizvodnja
u skladu s porastom cijena, te vrijeme koje stoji ponuđačima na raspolaganju za povećanje
proizvodnih kapaciteta,

• proizvođači koji mogu lako i brzo povećati opseg proizvodnje imaju elastičnu cjenovnu
ponudu, dok oni kojima to nije jednostavno i zahtjeva više vremena imaju neelastičnu
ponudu.

Elastičnost ponude na cijenu mjeri postotnu promjenu ponuđene količine podijeljenu

postotnom promjenom cijene.

14
3.6. Čimbenici koji utječu na elastičnost ponude
 Raspoloživost kapaciteta proizvodnje - ukoliko se proizvodnja može povećati uz
minimalne troškove potrebnih novih utrošaka za proces proizvodnje kako bi se na tržištu
prodalo više uz više cijene tada je ponuda elastična,

Vrijeme dostupno za reakciju - u roku od 10 - 15 dana poduzeća ne mogu svoju proizvodnju

prilagoditi novim cijenama na tržištu (nove metode proizvodnje, radne smjene) već to iziskuje
dulje vremensko razdoblje.

3.7. Učinci šokova ponude

11
Mnogo viši troškovi nafte robe ili rada povećavaju troškove poslovanja. To dovodi
do stagflacije – stagnacije kombinirane s inflacijom. U okviru krivulja AS-AD, veći troškovi
pomiču krivulju AS prema gore od AS do AS', a ravnoteža se premjesti iz E u E'.
Proizvodnja se smanji s Q na Q', dok cijene rastu. Ekonomija stoga trpi dvostruku nepogodu,
nižu proizvodnju i više cijene.

Stagflacija je ekonomska pojava kada porast cijena prati i porast nezaposlenosti.

Uzrokovana je šokom ponude kada dolazi do pomaka AS gore ulijevo uzrokujući smanjenje
zaposlenosti i porast cijena.
Dogodila se najmanje dva puta – 1973 i 1979. za vrijeme prvog i drugog naftnog šoka kada su
cijene nafte skočile na 14 $ odnosno 35 $ po barelu.

3.8. Međusobni odnosi ponude i potražnje

12
Do sada smo razmatrali ponudu i potražnju odvojeno. Sada ćemo da vidimo kako
možemo spojiti obje strane tržišta (tržišnog mehanizma).
Ponuda i potražnja međusobno djelujuju da bi dovele do ravnoteže. Tržišna ravnoteža se
ostvaruje pri onoj cijeni i količini robe kojima su snage ponude i potražnje izjednačene. Pri
uravnoteženoj cijeni količina robe koju kupci žele kupiti upravo je jednaka količini koju
proizvođaci žele prodati. Razlog zašto to zovemo ravnotežom je taj što, kada su ponuda i
potražnja izjednačene nema potrebe da se cijena povećava ili smanjuje dok god se ne
promijene druge stvari.

Primjer br. 4

11
Milenko R. Stanić, „Poslovna ekonomija“, Banja Luka 2008.god. p.212
12
Radocaj Arsenije, „Ekonomija profita“ , Prijedor 2003. god. p.159

15
 Da bi smo našli tržišnu cijenu i količinu, tražimo cijenu pri kojoj su količine koje se
žele prodati i kupiti potpuno jednake. Spajanje potražnje i ponude možemo prikazati na
primjeru Sinalca i u obliku tabele na sljedeći način:

tražene ponuđena
moguće
količine količina
. cijene Stanje pritisak na
( milioni (milioni
  (KM tržišta cijenu
komada komada
/kom)
godišnje) godišnje)
prema
A 4 9 18 Višak
dole
prema
B 3 10 16 Višak
dole
C 2 12 12 Ravnoteža neutralan
prema
D 1,5 15 7 Manjak
gore
prema
E 1 20 0 Manjak
gore

Samo pri ravnotežnoj cijeni od 2,00 KM po boci (2 litra) ponuđeni iznos jednak je traženom
iznosu. Pri suviše niskoj cijeni postoji manjak i cijena raste. Suviše visoka cijena dovodi do
viška robe na lageru što snižava cijenu.
Pri ravnotežnoj cijeni od 2 km/kom ne postoji sklonost da se cijena poveća ili smanji i zalihe
Sinalca ne rastu niti opadaju. Kažemo također da je cijena od 2 km cijena koja čisti tržište.
To znači da su sve narudžbe ponude i potražnje izvršene. Knjige su očišćene od narudžbi a
tražitelj i dobavljač zadovoljeni.

3.9. Porez na benzin pada i na potrošača i na proizvođača

13
Porez na benzin od 1$ pomiče posvuda krivulju ponude prema gore i daje novu
krivulju ponude SS’,paralelnu s početnom krivuljom Ponude SS. Ta nova krivulja ponude
sječe D.D. U novoj ravnoteži E u kojoj je potrošačima cijena povećana 90 centi i
proizvođačima smanjena cijena 10 centi.

4. AGREGATNA PONUDA

13
http/:www.wikipedia.org./ primjer_ponude/ 17.03.2010.god.
16
 14
Agregatna ponuda je ukupna količina dobara i usluga,koje preduzeća neke države
žele proizvesti (cjelokupan nacionalni proizvodni sektor) i ponuditi u danom razdoblju,
odnosno to je ukupna količina dobara i usluga koja se nudi u jednoj nacionalnoj ekonomiji u
jednoj godini.
Zavisi od:

• Nivoa cijena (veće cijene veća AS)

• Proizvodnog kapaciteta (potencijalnog proizvoda, raspoloživim potencijalima neke zemlje)

• Razine troškova (veći troškovi manja AS)

Agregatna ponuda je više od prostog zbira ponuda svega. Direktno je determisana nivoom
cijena i troškova, a limitirana potencijalnom proizvodnjom.

4.1. Krivulja agregatne ponude

Kriva agregatne ponude predstavlja količinu dobara i usluga koje je poslovni sektor
voljan proizvesti i prodati pri svakoj cijeni, uz konstantne ostale determinante AS poput
ponude novca, fiskalne politike.

Grafički prikaz agregatne ponude

 Rastuća kriva
 Horizontalna osa:ukupni proizvod (realni GDP privrede)
 Vertikalna osa:opća razina cijena
 Pri smanjenju cijena smanjuje se ponuđena količina
 Rast cijena stimulira AS

Veze varijabli unutar makroekonomije, a koje utječu na agregatnu ponudu i agregatnu potražnju:

14
Samuelson A. Paul i Nordhaus D. William, „Ekonomija“ , Mate, Zagreb 2000.god. p.645
17
 18

Zaključak
 Svima nama je dobro poznato da se ravnoteža ponude i potražnje na konkurentno
(savremenom) tržištu ostvaruje pri cijeni, pri kojoj se izjednačavaju snage ponude i potražnje.
Nije potrebno znati ekonomsku definiciju ponude, da bi se moglo razumjeti šta je to ponuda,
jer sama riječ ponuda zna se na šta nas asocira, tj. da nam neko nudi neki proizvod, pri
određenoj cijeni (ponuda mobitela, kompjuter itd).
Što se tiče elastičnosti ponude, za nju možemo reći da ponuda može biti različito elastična,
kao i potražnja, odnosno za elastičnost ponude najkraće možemo reći da, predstavlja omjer
postotne promjene ponuđene količine nekog dobra i postotne promjene cijene istog tog dobra.
Pri cijeni iznad ravnoteže proizvođači žele ponuditi vise nego sto potrošači žele kupiti. To
dovodi do viškova proizvoda i vrši pritisak na cijene ka „dole“. U drugom slučaju suviše
niska cijena dovodi do manjka i tjera cijene ka „gore“ , u ravnotežu.
Pomaci krive ponude mijenjaju ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu. Povećanje ponude
koje pomiče krivu ponude u desno smanjiti će cijenu i povećati traženu količinu.

Za ponudu i potražnju, kao i njihovu elastičnost možemo reći da su to najvažnije

komponente na tržištu. To su osnovni mikroekonomski alati koji nam govore koliko će
proizvođači biti spremni proizvesti to jeste, koliko će potrošaći potraživati određenu vrstu
robe, zavisi od cijena.
Kad ne bi postojala ponuda i potražnja tržište bi se našlo u velikom hausu, jer se tada ne bi
znalo koju količinu robe treba ponuditi i proizvesti.
Ponuda i potražnja će uvijek postojati bez obzira na činjenice koje na njih utiču. Uvijek će
postojati neko ko će ponuditi određeni proizvod i oni koji će potraživati određene količine
tog proizvoda.
Jednostavno, ponuda ne može bez potražnje, i obratno

19

Literatura
 1. Radocaj Arsenije, „Ekonomija profita“ , Prijedor 2003. god.
2. Samuelson A. Paul i Nordhaus D. William, „Ekonomija“ , Mate, Zagreb, 2000.god.
3. Pindyck, S.R. i Rubinfeld, D.L., „Mikroekonomija“, Mate, Zagreb, 2005.god.
4. Jelavić, A. i dr., „ Ekonomika poduzeća“, Zagreb, 1999.god.
5. Karić M., „Mikroekonomika“, Prvo izdanje, Osijek, 2006.god.
6. Milenko R. Stanić, „Poslovna ekonomija“, Banja Luka 2008.god
7. Mersud Omerdić, „Uvod u makreonomiju“ Bihać, 2005.god
8. Fikret Dervišević, „ Osnove mikroekonomije“ Bihać, 2001.god
9. Halil Kapić, „Uvod u ekonomiju“ ,Bihać, 2006.god

Izvori:

www.wikipedia.org

20