Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Euroatlantski tjednik br. 6

Euroatlantski tjednik br. 6

Ratings:

5.0

(1)
|Views: 45 |Likes:
Published by OPSA-NAPO
Weekly bulletin Euroatlantic weekly of North Atlantic Promotion Organization in Croatia (NAPO) in Croatian

Tjedni bilten Euroatlantski tjednik Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
Weekly bulletin Euroatlantic weekly of North Atlantic Promotion Organization in Croatia (NAPO) in Croatian

Tjedni bilten Euroatlantski tjednik Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

More info:

Published by: OPSA-NAPO on Jul 10, 2008
Copyright:Attribution Non-commercial No-derivs

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/13/2012

pdf

text

original

 
P
rijevremene makedonske izbore zasjenilisu sukobi u etni
č
ki albanskom dijelu drža-ve. Ti slu
č
ajevi, kao i sporadi
č
ne prijetnje izastrašivanja prema izvještavanju promat-ra
č
a OESS-a, ne idu na ruku makedonskojdemokraciji.Dosadašnji, i vjerojatno budu
ć
i premijer i predsjednik stranke desnog centra VMRO-DPMNE,
Nikola Gruevski
zasigurno znada je prvi preduvjet demokratskog poretkamiran prijenos vlasti, pa je i ova pobjedaostavila gorak okus. NATO, kao i EU,nikako ne mogu dopustiti da se u nekojnjezinoj
č
lanici sukobi i poginuli doga
đ
ajuna izbornim mjestima, što su u svojim izja-vama zabrinutosti istakli i Jaap de HoopScheffer i
č
lanovi Europske komisije. No,za spas ionako krhkog konsolidiranja de-mokracija u srcu Balkana glavnu ulogu bi
Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)www.opsa.hr
5. lipnja 2008.Broj 6., godina 1.
Euroatlantskitjednik
Č 
etvrtkom...
Gr
č
ka može spasiti Makedoniju, no da li to želi?
Euroatlantski tjednik 
Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)Za bilten pišu: Ana Marija Vojkovi
ć
, Vedran Obu
ć
ina i Denis Avdagi
ć
 Kontakt:opsa@opsa.hr  
Posjetiwww.opsa.hr 
OPSA radi za Vas
P
red Vama je ve
ć
šesti broj Euroatlantskogtjednika, malog projekta OPSA-e kojimsmo željeli dati dodatni doprinos informi-ranju gra
đ
ana o euroatlantskim integracija-ma.Kada smo 2006. godine pokrenuli OPSA-u, imali smo viziju Hrvatske uz bok zema-lja koje su nam uzor, imali smo viziju par-ticipiranja Hrvatske u osiguranju mira i prosperiteta, kao
č
lanicu NATO-a i Eu-ropske unije. Danas kada smo na praguostvarenja
č
lanstva u NATO-u vrijeme jeda se bez posebnog obljetni
č
kog povodakratko osvrnemo na svoj rad. Nekolicina mladih osoba pokrenula je OP-SA-u žele
ć
i aktivno doprinijeti euroat-lantskim integracijama Hrvatske, sa željomda sudjelujemo u informiranju gra
đ
ana.Tom cilju smo bili predani
č
emu je dokaz preko 400 objavljenih vijesti u sklopunaših Internetskih stranica, bloga, ovaj bilten, ali i prevedeni dokumenti me
đ
ukojima je i Deklaracija NATO summi-ta u Bukureštu. Nagrada za taj rad pohvala je brojnih gra
đ
ana koji sunam se javljali, a od kojih su neki pos-tavljali i pitanja na koja smo redovitoodgovarali, što je doprinijelo i stvara-nju liste
č
esto postavljanih pitanja, ana koja su odgovori javno dostupni nanašim Internet stranicama. Pri tomumoramo pozvati sve one koji imajunedoumicu da pitanja i dalje upu
ć
uju i postavljaju, jer gra
đ
ani imaju pravoznati i biti upoznati!Rade
ć
i svakodnevno morali smo istra-živati i dodatno se educirati, a sve tose moglo vidjeti u analiti
č
kim teksto-vima, pa i na prilozima poput kronolo-gije odnosa NATO-a i Hrvatske, prilo-ga tako
đ
er objavljenog na našim Inter-net stranicama u kojem je kronološki ob-ra
đ
en svaki važniji datum. Po
č
evši od prolje
ć
a 1994. pa sve do ovogodišnjegsvibanjskog završetka pregovora s NA-TO-om. Na kojem je da napomenemo zaHrvatsku odre
đ
ena jedna od najnižih
č
la-narina unutar NATO-a, u iznosu od 0,27 posto ukupnog budžeta.Dosadašnje aktivnosti nisu naš krajnjidomet, oni koji nas prate dulje vrijemeznaju kako se kvaliteta rada OPSA-e dižeiz dana u dan jednako kao i broj aktivnostina kojima radimo. U skladu s tim upu
ć
enene
ć
e iznenaditi kako planiramo pregrštnovih aktivnosti i projekata. U pripremi je još jedan bilten u kojem
ć
emo se baziratina intervjuima s interesantnim i upu
ć
enimsugovornicima, ali i druge novosti kojeovaj puta ipak ne
ć
emo razotkriti, a kako bi neka iznena
đ
enja sa
č
uvali za idu
ć
i tje-dan…
Denis Avdagi
ć
 
trebala odigrati ona strana koja je nei-zravno uzrokovala ovakav razvoj do-ga
đ
aja, a to je Gr 
č
ka. Gr 
č
ka je svojimstopiranjem poziva Makedonije u NA-TO Savez uzrokovala usijavanje koali-cijske vlade i njezin kona
č
an raspad.U pitanju su, dakako, bili i doma
ć
iuzroci, ali je gr 
č
ki potez bila kap koja je prelila
č
ašu.Makedonija je od Ohridskog sporazu-ma primijenila elemente konsocijativ-ne demokracije kao što su koalicijamakedonskih i albanskih stranaka,autonomija, pravo veta. Sada se po-novno sastavlja koalicija s krvavimtragovima, a budu
ć
nost zemlja vidi jedino u približavanju euroatlantskimintegracijama. Iako se to otvoreno nemože priznati, razvidno je da bi Gr 
č
kamogla sprije
č
iti daljnje propadanjedemokra-cije i pro-speritet jedne odnajsiro-mašnijiheuropskihdržava.Ho
ć
e liAtena primijeni-ti liberal-niji stav uduhu Saveza i Unije, to se tek treba vidje-ti, ali njezina se igra mrkve i batine premasjevernom susjedu ve
ć
neko vrijeme po-dozrivo gleda iz Bruxellesa.
Vedran Obu
ć
ina
Nikola Gruevski
 
2
Broj 6., godina 1.
Č
elnici 26 zemalja
č
lanica NATO-a u studenom2006. godine suglasili su se da je uz širenje oružja zamasovno uništenje, terorizam najve
ć
a prijetnja NA-TO-u sljede
ć
ih 10 do 15 godina. Savez ima jasne, aliipak vrlo op
ć
enite rezolucije o terorizmu u kojimastoji da
ć
e štititi stanovništvo, teritorij, i infrastruktu-ru država
č
lanica te da
ć
e se boriti protiv svih oblikaterorizma dok god bude potrebno.Teroristi
č
ki napad na SAD 11. rujna 2001. godine borbu protiv terorizma pomaknuo je u prvi plan Save-za. NATO se u vrlo kratkom vremenu prilagodio bor- bi protiv tog nevidljivog i nepredvidljivog neprijate-lja.
Č
lan NATO Odbora za obrambenu politiku
 
SedaGurkan tvrdi kako Savez nema strategiju koja pove-zuje sve kapacitete i sposobnosti NATO-a u borbi protiv terorizma. NATO ima alate i cilj, ali nemaviziju, odnosno strategiju borbe protiv terorizma.Transnacionalni terorizam zahtjeva me
đ
unarodni, brzi sveobuhvatan odgovor. To zna
č
i odgovaraju
ć
a ko-ordinirana upotreba politi
č
kih, ekonomskih, diplo-matskih, pravnih, društvenih i vojnih sredstva. Posredstvima koje ima na raspolaganju, NATO je jednaod najbolje opremljenih me
đ
unarodnih organizacijakoja se suo
č
ava s prijetnjama transnacionalnog teori-zma.
Što NATO nudi?
Seda Gurkan navodi pet sredstava kojima se NATO bori protiv terorizma.Prvo, glavna snaga Saveza leži u
Č
lanku 5. Svjernoa-tlanskog ugovora, u kojem stoji da napad na jednudržavu
č
lanicu je napad na sve
č
lanice NATO-a. Prvi put Savez je taj
č
lanak aktivirao nakon napada naSAD 11. rujna 2001.Drugo, Savez kroz stalni forum za politi
č
ke konzulta-cije izme
đ
u država
č
lanica, partnera i drugih me
đ
unarodnih organizacijaizmjenjuje informacije o terorizmu.Tre
ć
e, zahvaljuju
ć
i sposobnosti za operativno planiranje i vojnoj infras-trukturi
č
lanica, NATO može uspostaviti niz multinacionalnih vojnihoperacija.
Č
etvrto, Savez se stalno prilago
đ
ava na nove izazove i prijetnje, razvijaobrambene mehanizme planiranja i razvoja te naprednu tehnologiju.I na kraju, kaže Gurkan, saveznici i partneri zajedno odlu
č
uju kako up-ravljati situacijama nakon teroristi
č
kog napada oružjem za masovnouništenje.Sedam godina od teroristi
č
kog napada na SAD-a, NATO još uvijek ne-ma jasno definirane vizije, dugoro
č
no planiranje, odnosno strategiju borbe protiv terorizma. Tu strategiju treba definirati na osnovi svojih prednosti i resursa koji se odnose na borbu protiv terorizma te treba od-rediti vrijednosti i sigurnosne prioritete svog stanovništva. Bez takvedugoro
č
ne vizije, NATO je manje u
č
inkovit u borbi protiv terorizma,smatra Atlantist Seda Gurkan.
Kakva strategija treba biti?
Prema Gurkanu, strategija mora imati
č
etiri glavne svrhe:1. Utvrditi prirodu, vjerojatnost teroristi
č
ke prijetnje Savezu i njenimdržavama
č
lanicama u srednjem i dugoro
č
nom razdoblju2. Definirati akcije kojima bi se uklonili ili barem smanjili ovi rizici.3. Procijeniti u
č
inkovitost trenutne strategije te prilago
đ
avati strategijunovim opasnostima i prijetnjama.4. Jasno odrediti uloge NATO-a s obzirom na druge me
đ
unarodne orga-nizacije koje se bore protiv terorizma. NATO strategija treba jasno odrediti kakva je trenutna opasnost od tero-rizma, ali i kakva
ć
e opasnost biti za 10 ili 15 godina. Seda Gurkam sma-tra da strategija treba odgovoriti na sljede
ć
a pitanja: Što je korijen uzro-ka terorizma? Od kuda dolaze glavne teroristi
č
ke prijetnje? Koja sred-stva i metode
ć
e teroristi najvjerojatnije koristiti u budu
ć
nosti? Koje bi posljedice imali napadi oružjem za masovno uništenje, napadi radiološ-kim ure
đ
ajima ili napad bombaša samoubojice. Najve
ć
i je problem štoterorizam nema ime, prezime i adresu, da ga možemo eliminirati i takoriješiti problem. Terorizam je nepredvidiv i nevidljiv neprijatelj. No,Gurkam napominje da nije dovoljno samo donijeti strategiju, ve
ć
je nuž-no povremeno pogledati i rezultate.
Ana Marija Vojkovi
ć
 
Kad
ć
e NATO prona
ć
i strategiju za borbu protiv terorizma?
 
EUROATLANTSKI TJEDNIK 

Activity (2)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->