Professional Documents
Culture Documents
Euroatlantski
tjednik Svake srijede...
Četvrtkom...
SADRŽAJ UVODNIK
STRANA
2 UVODNIK Dragi čitatelji, opet smo s
3 NATO PRVI PUT IMENOVAO GLASNOGOVORNICU
Vama, nakon nešto duže sta-
nke. Međutim, ako smo kasni-
3 PREGOVORI S TALIBANIMA PONOVNO REALNOST!?
je krenuli ne znači da nismo
4 SAUDIJCI UPOZORAVAJU EUROPU NA radili i pripremili pregršt no-
TERORISTIČKU PRIJETNJU, A KOORDINATOR EU vosti.
ZA BORBU S TERORIZMOM NA NEPOTREBNO
ŠIRENJE STRAHA Prije svega, kao što možete vi-
5 MORH: NOVIH 400 VOJNIKA U ORUŽANIM djeti, Euroatlantski tjednik je
SNAGAMA RH redizajniran i može se reći po-
5 SRBIJANSKI NOVINAR VRATIO VELEPOSLANIKU boljšan.
RH NEOŠTEĆENU ZASTAVU
6 HRVATSKA JE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH PARTNERA Više tekstova, više tema, novi
RUSIJE dizajn, kao i novi dan izlaženja.
Od sada Euroatlantski tjednik
8 U OSRH ULAZE NOVI BRODOVI; ODGOĐENA
očekujte srijedom, sa novim
ODLUKA O MIG-OVIMA
tekstovima koji pokrivaju euroatlantsku tematiku.
9 SPLIT: JANDROKOVIĆ I ŽBOGAR PODRŽALI
DOGOVOR O LJUBLJANSKOJ BANCI
Uz novine u Euroatlantskom tjedniku, redizajn i promjene do-
10 HRVATSKA MORA INTEZIVIRATI INFORMIRANJE živjet će i NATO intervjui koje ćemo od sada priređivati s te-
JAVNOSTI O EU matski grupiranim intervjuima. Nadolazeći broj, 11. po redu
11 PREMIJERKA KOSOR NAJAVILA SKORE SUSRETE S obradit će Bosnu i Hercegovinu, 15 godina od potpisivanja
PAHOROM I BARROSOM Daytonskog sporazuma. Među intervjuima koje možete očeki-
11 PUSIĆ TREĆI PUTA IZABRANA ZA vati je i onaj BiH ministra obrane Selma Cikotića.
POTPREDSJEDNICU EURO LIBERALA
12 FRANCUSKA I ČEŠKA PRIPREMAJU SUMMIT O No to nije sve, ukoliko niste svakako pogledajte i naš novi ma-
ENERGETICI
gazin na engleskom jeziku, TransAtlantic Review. Odlučili smo
se i na taj izazov, svaka dva mjeseca možete očekivati magazin
12 NOVA OPSA PUBLIKACIJA: TRANSATLANTIC
koji pokriva teme transatlantske suradnje ili kako smo mi to
REVIEW
najavili, magazin koji pokriva vijesti i priče o saveznicima s
13 ORUŽANE SNAGE BiH POSLALE PJEŠAČKU obje strane Atlantika.
POSTROJBU U AFGANISTAN
13 BOSNA I HERCEGOVINA TEMA NOVOG BROJA Naravno, s dobrim i sadržajnim radom te brojnim novinama
NATO INTERVJUA nastaviti ćemo i u ostalim segmentima djelovanja OPSA-e. Po-
14 HRVATSKI ENTITET U BOSNI I HERCEGOVINI - sebno se spremamo za nadolazeću godinu. U pripremi su novi
REALNA PRETPOSTAVKA ILI UTOPIJA projekti, nove aktivnosti. Svi zainteresirani za suradnju i/ili za-
BEZ PODLOGE? jedničko djelovanje su i više nego dobrodošli. ■
15 KAKO I ZAŠTO POMOĆI RAD ORGANIZACIJE ZA
PROMICANJE SJEVERNO-ATLANTSKIH Denis Avdagić
INTEGRACIJA (OPSA)!? denis.avdagic@opsa.hr
- IMPRESSUM -
Euroatlantski tjednik - broj 95. i 96. u trećoj godini izlaženja - bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
Internet stranice: www.bilteni.opsa.hr E-pošta: bilteni@opsa.hr Fax: +385(0)1/556 736
Pitanja, prijedloge, priopćenje i/ili članke šaljite e-poštom na bilteni@opsa.hr
Adresa: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA), Poljana Zvonimira Dražića 9, HR-10000 Zagreb
Izdavač: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr
U ime izdavača: Denis Avdagić, direktor Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
Urednik: Denis Avdagić Uredničko vijeće: Denis Avdagić, Petar Jukić, Robert Mikac, Vedran Obućina, Vedran Tare, Ana Marija Vojković
Naslovnica: Afganistanski ročnici tijekom vježbe (Fotografija: ISAF - 2010.)
Zadnja stranica: Nova generacija dragovoljnih ročnika u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Fotografija: MORH - 2010.)
Copyright © 2010 OPSA - Euroatlantski tjednik
- Euroatlantski tjednik je pripremljen za digitalni tisak i Adobe® PDF digitalno pregledavanje -
Zapovjednik Međunarodnih snaga za pomoć u sigurnosti (ISAF) na jednom je skupu u Londonu rekao kako je taj potez su-
kladan potpori koju SAD i NATO daju razgovorima o pomirbi afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija s talibanima.
"U nekim okolnostima to omogućujemo jer nije potrebno naglašavati da ulazak visokog talibanskog zapovjednika u Kabul ne
bi bio baš najjednostavniji zadatak da ISAF... nije toga svjestan i to omogućuje", dodao je.
Petraeus je rekao da se nekolicina "vrlo visokih" talibanskih čelnika obratila afganistanskoj vladi i drugim zemljama angaži-
ranim u Afganistanu. No, naglasio je da je riječ o preliminarnim razgovorima.
Američki i NATO-ovi dužnosnici izrazili su spremnost pomoći Karzaiju u nastavku razgovora o pomirbi s talibanima, a u
petak 15. listopada je to također učinio i Pakistan.
Pakistan je, kao i NATO, spreman "poduprijeti" dijalog Kabula i talibana radi eventualne pomirbe, rekao je naime u petak
pakistanski ministar vanjskih poslova, istaknuvši da je to i u pakistanskom interesu.
"Riječ je o afganistanskoj inicijativi. Oni (Afganistanci) trebaju je prilagoditi i voditi", rekao je novinarima šah Mahmud Ku-
reši, po dolasku na sjednicu u Bruxellesu posvećenu stanju u Pakistanu nakon poplava.
"Mi (Pakistanci) smo tu da pomognemo, da podupremo" taj dijalog, dodao je, budući da je mir u susjednom Afganistanu "u
interesu Pakistana".
Istodobno u Afganistanu raste strah među ženama od kompromisa Hamida Karzaija s talibanima na štetu prava žena... ■
"Prije par sati ili par dana" Europljani su primili "novu poruku saudijskih
služba da je Al-Qaida na Arapskom poluotoku nedvojbeno aktivna ili da
planira biti aktivna", rekao je ministar u radijskoj emisiji.
Saudijsko upozorenje dolazi nakon upozorenja služba Magreba i SAD-a, Brice Hortefeux
podsjetio je Hortefeux.
Ministar je posebno spomenuo mogućnost "neposrednog" napada koji bi u Francuskoj mogla počiniti Al-Qaida islamskog
Magreba (AQMI) koja je preuzela odgovornost za otmicu petero Francuza, Togoanca i Madagaskarca u Arlitu, na sjeveru
Nigera 16. rujna i koja je uputila upozorenje Parizu.
Po informacijama koje su 29. rujna objavili britanski i američki mediji, zapadne obavještajne službe otkrile su da Al-Qaida
planira napade u velikim gradovima Velike Britanije, Francuske i Njemačke, poput napada
u Mumbaju u kojima je 2008. ubijeno 166 ljudi.
Dok zadnjih tjedana u Francuskoj raste broj neutemeljenih uzbuna, Hortefeux je rekao da se
u Francuskoj "u prosjeku" uspiju spriječiti dva atentata na godinu i da je trenutačno 61 oso-
ba u zatvoru "zbog terorizma".
U Europi postoji teroristička prijetnja, ali se treba čuvati svakog širenja straha, upozorio je u
ponedjeljak 18. listopada koordinator EU-a za protuterorističku politiku Gilles de Kerchove,
u razgovoru za agenciju France Presse.
Gilles de Kerchove
"Treba biti oprezan", rekao je. "No ipak nema mjesta katastrofičnim predviđanjima", dodao
je. "Oprezni smo, ali nema razloga za uzbunu i za zastrašivanje građana", istaknuo je.
"Javnost treba redovito infromirati o naravi prijetnje", ocijenio je De Kerchove, zauzimajući se za "ravnotežu između info-
rmiranja i uzbunjivanja". "Širenjem straha ide se na ruku teroristima, budući da oni žele sijati teror", kazao je.
Ako se previše naglašava opasnost od terorističkog napada postoji rizik od gubitka "vjerodostojnosti na dulje vrijeme", poža-
lio se De Kerchove. "Ako deset puta kažete: "Držite lopova!", jedanaesti put ljudi će reći da lopova nema", kazao je. ■
Ugovor o službi u Oružanim snagama RH u statusu djelatnog vojnika potpisuje se na tri godine, s probnim rokom od šest
mjeseci.
Sukladno potrebama OSRH vojnici se raspoređuju na specijalističku obuku u slijedeće postrojbe: Pješačku pukovniju
Đakovo, Središte za obuku i doktrinu logistike Požega, Pukovniju PZO Zemunik Donji, Središte za obuku HRZ i PZO i
Središte za obuku HRM Split, Inženjerijsku pukovniju Karlovac, Zračnu bazu "Pleso" Velika Gorica, Bojnu NBKO Dugo
Selo, te Topničko-raketnu pukovniju Bjelovar.
Za navedene djelatne vojne osobe provest će se specijalistička obuka u trajanju od osam tjedana u njihovim postrojbama,
priopćio je MORH. ■
Preuzimajući zastavu, Kuprešak je naglasio da je i ovo dokaz da su srpski turisti dobrodošli u Hrvatsku te da će se njihov broj
svake godine povećavati, kaže se.
Ako Hrvatska bude uspješna u turizmu, što znači jačanje njezinog gospodarstva, povući će u pozitivnom smislu za sobom i
Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru te će svi u regiji biti uspješniji, rekao je Cvetković u odgovoru na pitanje o tome
što ga je motiviralo na takav put.
Iz ovog je iskustva Cvetković, po priopćenju, zaključio da se Hrvatska pokazala kao civilizirana zemlja koja ustraje na suve-
renosti i tradiciji, ali isto tako razvija demokratsko društvo. ■
Rad Međuvladinog povjerenstva za gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju svjedoči o intenzivnom razvoju suradnje,
rekao je Grizlov, a kao važan događaj je izdvojio odluku hrvatske Vlade o priključenju Južnom toku.
"S velikim zadovoljstvom primili smo vijest o tome da se Hrvatska priključila Južnom toku", kazao je.
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, boraveći u službenom posjetu Rusiji, rekao je na sastanku sa svojim domaćinom
da su obje zemlje zainteresirane za unaprjeđenje suradnje na svim područjima.
Posjet je organiziran u vrijeme uspona u odnosima dvaju zemalja, nakon dva posjeta premijerke Jadranke Kosor Rusiji ove
godine, kazao je Bebić.
"Ruska strana daje prilično istaknutu važnost Hrvatskoj u regiji jugoistočne Europe", istaknuo je u izjavi za novinare.
Po njegovim riječima, dvije strane rade na novim projektima kao i na onima koji su možda već bili zaboravljeni ili su u
drugom planu. Potvrđeno je da je Hrvatska u Južnom toku, a nove ekološke studije o mogućoj realizaciji projekta Družba
Adria "zapravo će otvoriti nove mogućnosti".
Bebić i Grizlov smatraju da se parlamentarna suradnja također vrlo dobro razvija. Grizlov je rekao da skupina rusko-
hrvatskog prijateljstva u Dumi "s velikim žarom radi na razvitku odnosa".
Što se tiče kulturne suradnje, ove godine se održavaju Dani Rusije u Hrvatskoj, a iduće godine će biti Dani Hrvatske u Rusiji,
rekao je Grizlov. "To je jako važno, mi imamo puno toga zajedničkog, veže nas tradicija", ocijenio je.
Spomenuo je i turističku suradnju te iznio podatak da je Hrvatsku u jeku turističke sezone ove godine posjetilo oko 130.000
ruskih turista.
Trgovinska razmjena između dviju zemalja, koja je 2008. dosegnula gotovo dvije milijarde američkih dolara, zabilježila je
značajan pad 2009. zbog svjetske gospodarske krize, ali se sada polako oporavlja, rekao je Grizlov.
Bebić je u ponedjeljak također razgovarao s predsjednikom Odbora ruske Dume za vanjsku politiku Konstantinom
Kosačovom te s Andrejem Toršinom, zamjenikom predsjednika Vijeća Federacije, gornjeg doma parlamenta.
Predsjednik Sabora u utorak je posjetio rusko ministarstvo vanjskih poslova, a poslijepodne je otputovao u Sankt Peterburg.
Iako se poboljšanje odnosa Hrvatske i Rusije jasno vidi u čestim susretima dužnosnika, činjenica je da konkretni koraci u
realizacijama često najavljivanih zajedničkih projekata nisu učinjeni. Jasno je da Hrvatska oprezno pristupa odnosu s Rusijom
ne želeći se "opeći". Uz to, potpuno je jasno kako je zbog svog geostrateškog položaja Hrvatska iznimno privlačna ruskoj
energetskoj industriji. Takvu poziciju u svakoj daljnjoj suradnji Hrvatska mora iskoristiti. ■
Dodao je da su razmatrali i provedbu strateških dokumenata i obrambenog proračuna Ministarstva obrane za 2010., 2011 i
2012. godinu te da je prihvaćen zaključak da se mora štedjeti i formirati proračun u skladu sa zaključkom da se ne povećava
rashodovna strana. Razmatrali su i opcije koje se odnose na osiguravanje potrebnih sredstava za funkcioniranje OSRH
dijelom i iz prodaje nekretnina neperspektivnih za OSRH. Što se tiče otvorenog informacijsko-komunikacijskog sustava,
zaključeno je da se pristupi opremanju 120 borbenih vozila s minimalnom konfiguracijom (u suradnji s tvrtkom Tales) te da
se razmotre i druge mogućnosti suradnje u skladu s mogućnostima RH.
Ministar obrane Branko Vukelić izvijestio je da istraga vezana uz nesreću dvaju borbenih zrakoplova dobro napreduje, da su
inspektor i njegov tim u svome radu potpuno neovisni.
"Niti premijerka, ni ja osobnom ne utječemo na njihov rad", naglasio je Josipović. Dodao je da je rok za podnošenje izvješća
30 dana i upravo istječe za koji dan. "Izviješteni smo da su istrage tog tipa složene i komplicirane, da dobro napreduju i imaju
punu potporu premijerke, mene i načelnika OS-a da potpuno i neovisno utvrde što se dogodilo i da se sukladno nalazima
donesu i potrebne odluke", završio je Josipović.
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor, koja je također nazočila sjednici Vijeća za obranu, rekla je da su razmatrali strateške
dokumente nacionalne sigurnosti i obrane, te napomenula da je dogovoreno da se strategija nacionalne sigurnosti i obrane
donese do kraja godine.
Potvrdila je da su razgovarali i o proračunu MORH-a i OSRH za 2011., napominjući da je zajedno s potpredsjednikom Vlade
i ministrom financija Ivanom Šukerom dodatno obrazložila okvire i smjernice proračuna za iduće godine te saborske odluke
na Vladin prijedlog da se ne povećavaju proračunski rashodi. U te se okvire, stoga, mora uklopiti i proračun Ministarstva
obrane, istaknula je Kosor. Razgovarali smo i o prodaji neperspektivnih nekretnina Ministarstva obrane i u vezi s tim idućih
dana bit će donesene i neke odluke, svakako do donošenja proračuna za 2011. godinu, dodala je.
Također je bilo riječi o opremanju i modernizaciji OSRH, među ostalim i o borbenom oklopnom vozilu čime je domaćim
tvrtkama, prvenstveno Đuri Đakoviću, osiguran posao za idućih nekoliko godina. Napomenula je da je u posljednjih 15
godina u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ) uloženo oko 500 milijuna dolara, što, kako je rekla, opovrgava tvrdnje da se
"stajalo u mjestu". ■
Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Gordan Jandroković i Samuel Žbogar poduprli su na bilateralnom
sastanku u ponedjeljak 18. listopada u Splitu nedavni dogovor dvoje premijera, Jadranke Kosor i Boruta Pahora, da
se o problemu hrvatskih štediša Ljubljanske banke ponovno pregovara u okviru Banke za međunarodna poravnanja u
Baselu (BIS).
"Izrazili smo zadovoljstvo dogovorom dvoje premijera i privrženost tom dogovoru, te vjerujemo da će vrlo skoro doći do
razgovora u Baselu koji će uroditi plodom", izjavio je hrvatski ministar Jandroković. Po njegovim riječima, onima koji će
voditi pregovore u Baselu treba prepustiti da ih "provedu do kraja na najbolji mogući način".
"Dogovor o nastavku pregovora glede Ljubljanske banke u Baselu je pozitivna vijest", kazao je slovenski ministar Žbogar.
Ministar Jandroković je istaknuo kako je sa slovenskim kolegom razgovarao "o nastavku procesa regionalne suradnje"
pokrenutog na Brdu kod Kranja. Pri tomu je najavio da je sljedeći na redu skorašnji sastanak dvojice ministara pravosuđa
kojem će domaćin biti Slovenija, a nakon toga slijedit će, po Jandrokovićevim riječima, i sastanak dvojice ministara
energetike.
"Izvijestio sam kolegu Žbogara o završnoj fazi naših pregovora (s EU-om). U ovoj fazi pregovora jako je važno da Slovenija
daje čvrstu potporu Republici Hrvatskoj", istaknuo je ministar Jandroković. Dodao je kako vjeruje da će Hrvatska završiti
svoje pregovore s Europskom unijom u prvoj polovici 2011. godine. Pri tom je ponovno podsjetio kako je iznimno važno da
je uklonjen problem graničnog spora između Hrvatske i Slovenije.
Ministri Jandroković i Žbogar su se u tek otvorenim prostorijama Generalnog konzulata Slovenije u Splitu sastali s hrvatskim
i slovenskim gospodarstvenicima.
"Gospodarstvenici su nas ohrabrili da nastavimo s jačanjem političkih veza jer ozračje prijateljstva potiče i gospodarsku
suradnju", izjavio je Jandroković.
Na upit hoće li Hrvatska i Slovenija otvarati zajednička diplomatsko-konzularna predstavništva, Jandroković je istaknuo kako
su u današnjem razgovoru s gospodarstvenicima "detektirana neka područja u kojima postoji interes i hrvatskih i slovenskih
kompanija".
"Uglavnom je to područje sjeverne Afrike i bivših sovjetskih republika. Tamo gdje Hrvatska nema svoja predstavništva a
Slovenija eventualno ima i obratno, spremni smo razgovarati o međusobnom pomaganju", kazao je Jandroković. Dodao je
kako Hrvatska slične razgovore vodi i s nekim drugim zemljama.
"S obzirom na raspravu koja trenutačno traje u samoj EU oko buduće službe vanjskih poslova, tražimo najbolja rješenja kako
ćemo braniti ne samo političke interese nego zastupati i gospodarske interese RH", rekao je Jandroković.
Slovenski ministar Žbogar je najavio kako će jedan od prvih velikih projekata generalnog konzulata u Splitu biti skorašnje
organiziranje "velike poslovne hrvatsko-slovenske konferencije koja će se usredotočiti na gospodarstvo Dalmacije i Splita".
Odgovarajući na pitanje slovenskih novinara hoće li "jednostrana izjava" koju je Hrvatska uložila u arbitražnom sporazumu
zakočiti odnose dviju zemalja, ministar Žbogar je rekao da će se "na jednom od sljedećih sastanaka zaključiti pitanje
razmjene diplomatskih nota vezanih uz arbitražni sporazum".
"Idemo korak po korak, na današnjem smo sastanku imali pozitivnu vijest o dogovoru glede nastavka pregovora o
Ljubljanskoj banci u Baselu, a na jednom od sljedećih sastanaka imat ćemo novu pozitivnu vijest", kazao je Žbogar.
Na sastanku s gospodarstvenicima uoči bilateralnog susreta Jandroković je podsjetio da je Slovenija četvrti trgovinski partner
Hrvatskoj i da se dugogodišnja nastojanja slovenskih tvrtki za učinkovitiju povezanost s hrvatskim tržištem u posljednje
vrijeme sve intenzivnije nadopunjavaju povećanjem prometa i ulaganjima hrvatskih tvrtki u Sloveniji. ■
Glavni ravnatelj Opće uprave Europske komisije za komunikaciju Claus Haugaard Soerensen objasnio je da se Europska
unija od ostatka svijeta razlikuje po vrijednostima na kojima se temelji, a to su mir i blagostanje, zaštita okoliša i održiv
razvoj, temeljna ljudska prava i socijalna uključenost.
Članstvo u Europskoj uniji, istaknuo je, ne znači gubitak suvereniteta, nego priliku za aktivno sudjelovanje u oblikovanju
vlastite budućnosti.
"Morate ući u automobil i biti dio tog procesa. Mi želimo Hrvatsku u automobilu", rekao je, upozorivši da Europa ne smije
postati taocem unutarnje politike.
Potporu za ulazak u EU hrvatske će vlasti osigurati ako budu imale konkretne odgovore na pitanja koja zabrinjavaju sve
segmente hrvatskog društva. Pritom mora biti vjerodostojna, iskrena i služiti se činjenicama a ne propagandom, kazao je.
"Ljudi će glasovati za Europsku uniju ako se budu osjećali uključenima i informiranima", poručio je. ■
"Zamolit ću predsjednika (EU Komisije) Barrosa da svojim autoritetom Premijerka Jadranka Kosor
pomogne kako bi Hrvatska zadržala ovaj trenutak koji je iznimno važan za
završetak pregovora", naglasila je hrvatska premijerka.
Ona je kazala da će u Bruxelles doći sa rekapitulacijom učinjenoga i planom onoga što namjerava učiniti u danima koji
dolaze. ■
"Osim što se radi o već trećem mandatu u kojem europski liberali daju po-
vjerenje Pusić, posebni uspjeh predstavlja i činjenica da se radi o jedinom
političaru iz zemlje koja nije članica EU koji obnaša tako visoku funkciju u
nekoj europskoj stranci", stoji u HNS-ovom priopćenju, u kojem se dodaje
da današnji izbor još jednom potvrđuje ugled Vesne Pusić i HNS-a u među-
narodnim političkim krugovima.
Češki ministar je rekao da se prvi rezultati te skupine očekuju krajem godine, te da će se baviti svim aspektima energetske
situacije u Europi i njezinim kasnijim razvojem.
Schwarzenberg je naglasio potrebu "podrške transportu plina na pravcu sjever-jug Europe i bavljenja nuklearnim
tehnologijama". ■
Kako smo to naveli, TransAtlantic Review je magazin koji prati vijesti i priče koje
povezuju saveznike s obje strane Atlantika. Članci su se izvrsno uklopili u ovaj kra-
tki opis, počevši od uvodnika pa do povijesne priče o Bitci iznad Britanije i ulozi
Kanade.
U prvom broju TransAtlantic Review-a obradili smo slijedeće teme: Civilni aspekti
hrvatske uloge u Afganistanu, saveznički izvještaj sa izbora u Afganistanu, govor
španjolskog premijera o Afganistanu, govor Baracka Obame o tragediji 11. rujna,
priču o posjeti njemačke kancelarke baltičkim zemljama, najavu i ekspoze o NATO
summitima i druge članke.
Zainteresirani za suradnju u novom magazinu kao i na OPSA biltenima mogu nam Naslovnica prvog broja
se javiti elektroničkom poštom.
U slijedećem broju TransAtlantic Review-a objaviti ćemo između ostaloga i neke od dokumenata s kojih je NATO skinuo
oznaku "tajni dokumenti", a koji su danas dio priče o nastajanju i povijesti Saveza. ■
"Ovo je dokaz naše zrelosti da kao jedinstveni tim podijelimo teret odgovornosti koji proistječe iz koncepta kolektivne
sigurnosti", kazao je ministar Cikotić.
Uključivanje u međunarodne mirovne operacije jedan je od uvjeta koje BiH treba ispuniti kako bi osigurala punopravno
članstvo u NATO-u. ■
"To je utopija. Kad to nije moglo 1992., u onakvom rasporedu odno- Dragan Čović
sa, zašto bi moglo 2010.", odgovorio je Izetbegović na novinarski
upit o najavama stvaranja hrvatskog etniteta u BiH. Nije dodatno objasnio svoje stajalište, ali je izrazio nadu u dobru suradnju
sa Željkom Komšićem, članom Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda.
Dodao je kako je racionalniji ustroj BiH zapravo moguć "na stotinu nači-
na", a da je treći entitet tek jedan od njih.
Bakir Izetbegović Kazao je kako je za HDZ BiH ključ uspostava jednakopravnosti tri naroda
što je izvedivo i sa četiri ili pet federalnih jedinica ili pet regija.
"Sada je prerano govoriti o tome jer još nismo sjeli za stol i razgovarali", kazao je Čović sugerirajući kako je u ovom trenutku
za BiH najvažnije uspostaviti izvršnu vlast na temelju rezultata listopadskih izbora.
Pritom je istaknuo kako HDZ BiH kao stranka koja je, po njegovim riječima, dobila 61 posto glasova Hrvata u BiH ima sva-
ko pravo predložiti svog kandidata za predsjedatelja Vijeća ministara BiH te da ta pozicija ne može pripasti predsjedniku So-
cijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatku Lagumdžiji.
"Ovoga puta je Hrvat predsjedatelj Vijeća ministara BiH i to evidentno može biti samo predstavnik HDZ BiH. Tko će to biti,
možemo tražiti rješenja i dogovarati se", kazao je Čović upozoravajući kako više nikakvi dogovori ne bi imali smisla sruši li
se sada načelo nacionalne rotacije na najvažnijim dužnostima u državi.
Po pitanju postizborne kombinatorike i pregovora među strankama i predstavnicima naroda izjasnio se i Bakir Izetbegović pri
tomu nazvavši svog prethodnika na mjestu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića "tvrdim". "On je pregova-
rao u stilu "sve ili ništa", a dobivao je ništa ili skoro ništa", rekao je Izetbegović.
"BiH nema alternativu kad je u pitanju priključenje EU, a na začelju je tog procesa. Za ove dvije anomalije krivi su lideri koji
sebično svađaju narode, plaše ih, obećavaju nerealne nacionalne projekte, umjesto da se okrenu realnosti i budućnosti i napra-
ve zajednički iskorak ka boljem životu", smatra Izetbegović. ■
Iako naslov počinje s "kako", mi ćemo najprije reći zašto mislimo da i Vi trebate pomoći rad OPSA-e.
Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga što želimo napraviti.
Ideja širenja informacija, približavanja euroatlantske tematike građanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko ne
može osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-
naca, koji i dalje teže istomu. U početku, uz OPSA-u su bili samo članovi, danas su tu i naši čitatelji (pa i ovog biltena), tisu-
će onih koji svaki tjedan posjećuju naše web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandučić primaju naše biltene. Tu su i bro-
jni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina i
svakim danom sve više i više… Naravno, nećemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-
rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu…
OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika može itekako približiti građanima. Pokazali smo da euro-
atlantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna široj populaciji, a posebno mladima, može pronaći svoju publiku.
Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim članovima je bio i ostat će motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i u
novim inovacijama i projektima. U budućnosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicističke projekte, prijevode…
Možete nam pomoći na više načina! Kao pojedinac. Možete postati naš član. Aktivan – koji ne plaća članarinu, pasivan koji
mjesečnom uplatom pomaže naš rad, ili kao podupirujući član koji članstvom jasno ističe stav! Financijski nam se može po-
magati i bez ulaska u članstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i možete koristiti kao poreznu olakšicu!*
Kao tvrtka ili organizacija. Također možete postati podupirujući član, s tim da se podupirujuća članarina također smatra
donacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i običnom donacijom, koja Vašu tvrtku
ne tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike
stvari koje nam mogu pomoći, a članovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomoć!
Na kraju, ali nikako ne manje važno. Možete nam pomoći povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-
dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znači… ■
OPSA
opsa@opsa.hr
* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uključiti darovanja u naravi
ili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-
da ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini.
Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene povećati svoj osobni odbitak (osobni
odbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najviše do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj
kalendarskoj godini (2009.).
Porezna olakšica pri davanju donacija propisana je i za sve fizičke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Tako
za primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih ne-
profitnih namjena, može podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na povećani osobni odbitak za svo-
tu izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.