Professional Documents
Culture Documents
UDK 811.163.42’276.6’42:796
811.133.1’276.6’42:796
Izvorni znanstveni rad
Analiza prostorno-vremenske
organizacije medijsko-sportskog
diskursa
ZRINKA ŠIMUNIĆ
Sarajevo
1. UVOD
Problematika prostorno-vremenske organizacije razliĉitih tipova i ţanrova diskursa
zauzima vaţno mjesto u analizi diskursa interakcijsko-kognitivistiĉkog usmjerenja
koja diskurs shvaća kao dinamiĉnu jeziĉnu, tekstualnu i konceptualnu strukturu
oblikovanu ljudskom djelatnošću i društvenom interakcijom.
S jedne strane, prostorno-vremenske koordinate interakcijskog okvira verbalne
razmjene (stupanj prostorne i vremenske suprisutnosti sudionika u interakciji,
dominantni interakcijski kanal – govorni, pisani ili vizualni – kojim se ovi koriste te
dvosmjeran ili jednosmjeran karakter njihove interakcijske veze) pripadaju temeljnim
materijalnim obiljeţjima samoga procesa produkcije i recepcije diskursa (Burger 1997:
Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
44 Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55
20).
S druge strane, unutarnja prostorno-vremenska organizacija diskursa rezultat je
usklaĊivanja mentalnih predodţbi prakseološke i konceptualne naravi sudionika u
interakciji o aktivnostima, bićima i predmetima koji ĉine dva svijeta diskursa (svijet o
kojem diskurs govori i svijet u kojem se diskurs nalazi), uobliĉavanja tih predodţbi te
njihovog validiranja i pohranjivanja u diskurzivnoj memoriji posredstvom odreĊene
(narativne, deskriptivne, eksplikativne, argumentativne ili dijaloške) tekstualne
konfiguracije i njom uvjetovane parcijalne konceptualne i prakseološke strukture
konkretnih diskurzivnih produkata (Berrendonner 1983: 230-231; Roulet 1999: 52-55;
Adam 2005: 26).
Cilj je ovog rada da, polazeći od analize konkretnih diskurzivnih produkata, uputi
na posebnost, ali i usku povezanost i meĊuovisnost interakcijske, referencijalne i
tekstualne dimenzije prostorno-vremenske organizacije diskursa. Za analizu smo
odabrali diskurs medijske informacije i njegove podtipove koji pruţaju primjer sloţene
prostorno-vremenske organizacije – diskurs pisanih medija i medijsko-sportski
diskurs.
Analizirani korpus obuhvaća izvješća i komentare o tijeku finalne utakmice 21.
svjetskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj 2009. objavljene u hrvatskim i
francuskim dnevnim listovima (Vjesnik, Novi list, Slobodna Dalmacija, Le Monde, Le
Figaro, Libération, Le Parisien) i na internetskim sportskim portalima (Sportnet.hr,
Eurosport.fr, Sport.fr). Sastoji se od 40 tekstova (20 na hrvatskom i 20 na francuskom
jeziku), a odlikuju ga invarijante (isti vremenski period objavljivanja i ista tematika) te
varijable (razliĉite vrste medija, razliĉiti sudionici u interakciji i razliĉiti ţanrovi
medijsko-sportskog diskursa).
U analizi razliĉitih dimenzija prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog
diskursa primijenjena je silazna metodologija istraţivanja (od većih prema manjim
diskurzivnim jedinicama). Najprije se, u okviru analize interakcijske dimenzije,
uspostavljaju korelacije izmeĊu pojedinih interakcijskih razina i sukcesivnih etapa u
sukonstruiranju medijsko-sportskog dogaĊaja (§2). Zatim se ispituju odnosi izmeĊu
prakseoloških i konceptualnih struktura novinskog teksta, a posebno utjecaj prostorne
organizacije vizualno-skripturalnih novinskih hiperstruktura na hijerarhizaciju
informacija i njihovo vremensko rašĉlanjivanje u procesu recepcije koji obuhvaća
prostorno dekodiranje i linearno praćenje kontinuiteta diskursa (§3). Najzad, analiza
tekstualne dimenzije usredotoĉena je na njezine generiĉke aspekte povezane s naĉinom
prezentiranja medijsko-sportskog dogaĊaja odnosno s odabirom diskurzivnog ţanra
objektiviziranog ili subjektiviziranog iskazivanja (§4).
redatelj pisac sudionici redatelj sudionici gledatelj publika slušatelj čitatelj publika
<MEDIJSKA <SPORTSKI <SPORTAŠI> <MEDIJSKA <SPORTAŠI, <SPORTSKI <INSTANCIJA <SPORTSKI <LJUBITELJ <INSTANCIJA
INSTANCIJA> NOVINAR> INSTANCIJA> ARBITRI, PUBLIKA> NOVINAR> RECEPCIJE> NOVINAR> SPORTA, RECEPCIJE>
vizualni kanal NAVIJAČ>
vremenska i prostorna blizina
jednosmjerna komunikacija
<NEOBRAĐENI DOGAĐAJ>
multikanalnost
komunikacijska blizina
jednosmjerna komunikacija
<IZRAVNI TV PRIJENOS>
govorni kanal
vremenska i prostorna blizina
dvosmjerna komunikacija
<IZJAVE SUDIONIKA> <PITANJA NOVINARA>
pisani kanal
vremenska i prostorna udaljenost
<NOVINSKI ČLANAK> jednosmjerna komunikacija
multikanalnost
komunikacijska blizina
djelomična uzajamnost
<MEDIJSKI DOGAĐAJ> <INTERPRETIRANI DOGAĐAJ>
1
Informacije interakcijske naravi oznaĉene su kurzivom, a one referencijalne naravi,
namijenjene lakšem ĉitanju shematskog prikaza, napisane su velikim slovima i stavljene u
zagrade.
Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
46 Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55
1 2 3 4 5
1
1 3
3
Primjer br. 4
FRANCUSKA 24 0
19,09
60 55 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 1
17,30
sati sati
HRVATSKA 19 0
(2) “On n'a pas cédé à la pression. On a fait un grand match et on a réussi à les
cogner dans le dernier quart d'heure. C'est vraiment grandiose”, s'est réjoui le
gardien Thiérry Omeyer, une nouvelle fois rayonnant d'efficacité. (Le Figaro, 2.
2. 2009.)
(3) “Naravno da smo tuţni kada se izgubi finale, ali ćemo već sutra biti vrlo
ponosni na ovo srebro, kazao je nakon finalne utakmice izbornik Lino Ĉervar.
Dali smo sve od sebe i bili ravnopravni sve do 50. minute kada smo fiziĉki pali,
a Francuzi to iskoristili.” (elektroniĉko izdanje Slobodne Dalmacije, 1. 2.
2009.)2
(4) Fin du match. Il est 19h09. La France est championne du monde de handball.
Nous sommes actuellement bousculés par l’organisation croate qui
s’empresse de mettre en place la cérémonie de clôture. Il est l’heure pour
nous aussi de clore ce live. Merci à tous de l’avoir suivi. Bonne soirée.
2
http://www.slobodnadalmacija.hr/Rukomet/tabid/190/articleType/ArticleView/articleId/
40402/Default.aspx.
Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
48 Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55
60e. Narcisse enfonce le clou (24-19). Le banc tricolore est un sourire géant.
59e. Il pleut des briquets sur le taraflex de l’Arena Zagreb. Reste une minute.
59e. Fernandez se fait massacrer, mais marque quand même ! (23-19). Dinart,
Kempé, et tout le banc tricolore explosent. Igor Vori aussi: carton rouge.
58e. Il reste 2′30. La Croatie demande un temps mort. Le public a du mal à
rester optimiste. Même les pompom girls n’y croient plus vraiment.
57e. ABALOOOOOOOO !!! (22-19) (…) (LeMonde.fr - Blogs, 1. 2. 2009.)
3
Novinska hiperstruktura (l'hyperstructure journalistique) zauzima visoko mjesto na
“ljestvici kompleksnosti strukturiranja novinskog teksta, na ĉijem se dnu nalazi jednostavni
ĉlanak, na vrhu tematski dosije od nekoliko stranica, a izmeĊu sloţeni ĉlanak (jednostavni
ĉlanak upotpunjen fotografijom s kratkom referencijalnom egendom), elementarna hiperstruk-
tura (od pola stranice) ili kompleksna hiperstruktura (od jedne ili dvije stranice na kojima je
objedinjeno više ĉlanaka i jedna ili više infografija i/ili fotografija s više ili manje opširnim
legendama)” (Adam – Lugrin 2006: 128–129).
Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog 49
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55
meĊunaslovi, izdvojeni dijelovi teksta, udarni i zakljuĉni dio ĉlanka). Zbog toga
analiza prostorno-vremenske organizacije novinskih hiperstruktura moţe posluţiti i
kao polazište za ispitivanje odnosa izmeĊu prakseoloških i konceptualnih struktura
konkretnih diskurzivnih produkata te za uspostavljanje odnosa subordinacije i
derivacije izmeĊu koncepata aktiviranih na razliĉitim pozicijama (proces produkcije) i
u razliĉitim fazama ĉitanja (proces interpretacije).
Dva tipa meĊusobno isprepletenih diskurzivnih relacija povezuju razliĉite elemente
vizualno-skripturalnog prostora novinske hiperstrukture. Rijeĉ je o diskurzivnim
relacijama prakseološke naravi koje povezuju sukcesivne etape diskurzivnih aktivnosti
produkcije i interpretacije diskursa oslanjajući se na “dva vremena ĉitanja novinske
stranice”.4
4
Prema Peytardu, skripturalni prostor novinske stranice (l’aire scripturale de la page) izloţen
je tenziji izmeĊu transverzalnog prelijetanja pogledom naslova i lineranog praćenja
tekstualnog kontinuiteta diskursa. “Novinska je stranica jedinica u okviru koje su moguća
(najmanje) dva tipa ĉitanja: ĉitanje naslova i ĉitanje ĉlanaka” (Peytard 1975: 58-59).
Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
50 Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55
Izvješćivanje
Selekcija i hijerarhizacija Privlačenje i usmjeravanje Izgradnja
informacija pozornosti čitatelja kredibiliteta
Komentiranje
1. faza
2. faza
3. faza
Prihvaćanje
Odabir medijskog Interpretiranje
proizvoda ponuđenih informacija
Odbacivanje
ĉetiri novinska ĉlanka formiraju ĉetiri prijelazne prakseološke jedinice (epizode) ĉija
prostorno-vremenska hijerarhija odgovara njihovoj vizualnoj istaknutosti i
vremenskom redoslijedu njihove memorijske obrade. Na razini pojedinaĉnih epizoda,
prostorno-vremenska hijerarhija konstituenata niţeg ranga uvjetovana je njihovom
ukljuĉenošću u prvu, drugu odnosno treću fazu ĉitanja.
Prakseološka dimenzija prostorno-vremenske organizacije novinske hiperstrukture
usko je povezana s njezinom konceptualnom dimenzijom. Konstituenti prakseološke
strukture koji su obuhvaćeni prvom fazom ĉitanja aktiviraju koncepte koji zauzimaju
najviši rang u konceptualnoj strukturi. Njima su subordinirani i iz njih izvedeni
koncepti aktivirani u konstituentima obuhvaćenim drugom fazom ĉitanja. Najniţi rang
u prostorno-vremenskoj hijerarhiji novinske hiperstrukture zauzimaju koncepti
aktivirani u konstituentima obuhvaćenim trećom fazom ĉitanja.
U (5) najviši rang meĊu konceptualnim obiljeţjima generiĉke predodţbe SPORTSKI
DOGAĐAJ zauzima koncept OSTALI SUDIONICI (→ĈITATELJ, NAVIJAĈ) aktiviran u
glavnom naslovu Sada i rukomet ima milijun izbornika i u udarnom dijelu novinarskog
komentara, zatim slijede koncepti GLAVNI SUDIONICI (→HRVATSKA REPREZENTACIJA)
i VAŢNOST (→VELIKI USPJEH) aktiviran u nadnaslovu, u završnom dijelu glavnog
ĉlanka i na pratećoj fotografiji, dok najniţi rang zauzima koncept REZULTAT
(→IZGUBLJEN SVJETSKI NASLOV) aktiviran u središnjem dijelu glavnog ĉlanka –
novinarskom komentaru same utakmice – koji otvara polemiĉki intoniran meĊunaslov
Suci Hrvatima nisu ukrali pobjedu.
Konceptualna makrostruktura istog sportskog dogaĊaja potpuno se razlikuje u
komentarima francuskih novinara. Tako, primjerice, u središnjem komentaru
objavljenom u dnevnom listu Libération od 3. 2. 2009. najviši rang zauzima koncept
REZULTAT (→OSVOJEN SVJETSKI NASLOV) aktiviran u naslovu i podnaslovu (Du pur
travail d’«experts»: La France remporte son 3e Mondial, à Zagreb, en battant la
Croatie) te u udarnom i završnom dijelu ĉlanka u kojima se opisuje završnica
utakmice (primjer br. 7, §4).5 Središnji dio ĉlanka posvećen je komentaru ostalih
dijelova utakmice i izjavama njezinih GLAVNIH SUDIONIKA (→FRANCUSKA
REPREZENTACIJA), dok najniţi rang zauzima komentar prvog poluvremena.
5
http://www.liberation.fr/sports/0101316219-du-pur-travail-d-experts.
Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
52 Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55
(7) Et le silence se fit. On jouait la 58e minute de cet opéra diabolique quand un
ange passa après un éclair du bras droit de Jérôme Fernandez. 23-19. […] Les
Bleus ont triomphé (24-19) dans le sacro-saint du hand, dans l’adversité la plus
totale. (Libération, 2. 2. 2009.)
12
10
8 Francuski
pisani mediji
6
4 Hrvatski
pisani mediji
2
0
(1) Razlikovanje prvog i (2) Parcijalnost (3) Diskontinuiranost (4) Obrnut kronološki
drugog plana redoslijed
5. ZAKLJUĈAK
Sportski dogaĊaj kao predmet medijske interakcije pruţa mogućnost za ispitivanje
razliĉitih dimenzija prostorno-vremenske organizacije medijskog diskursa, a posebno
interakcijske dimenzije. Zahvaljujući odreĊenosti njegovih prostorno-vremenskih
koordinata koje su regulirane precizno definiranim pravilima igre, interakcijski okvir
njegova medijskog postavljanja na scenu sastoji se od niza jasno razgraniĉenih
interakcijskih razina. U prvom dijelu rada pokazano je da promjene prostorno-
vremenskih interakcijskih parametara na razliĉitim interakcijskim razinama dovode do
razliĉitih transformacija prostorno-vremenskih koordinata sportskog dogaĊaja. U
drugom i trećem dijelu rada utvrĊeno je da su uzroci transformacija na najvišim
interakcijskim razinama ograniĉenja situacijske i tekstualne naravi. Identificirani su
glavni oblici i opseg tih transformacija u analiziranom korpusu te njihove glavne
funkcije u novinarskoj argumentaciji (vrednovanje pozitivnih i izbjegavanje negativnih
aspekata sportskog dogaĊaja) i u nastojanjima medijske instancije da diskurzivni
trenutak obiljeţen jakim individualnim i kolektivnim emocijama prilagodi
oĉekivanjima vlastite ĉitateljske/navijaĉke publike.
LITERATURA
Adam, Jean-Michel (2005). La linguistique textuelle: Introduction à l’analyse textuelle des
discours. Paris: Armand Colin.
Adam, Jean-Michel i Gilles Lugrin (2006). Effacement énonciatif et diffraction co-textuelle
de la prise en charge des énoncés dans les hyperstructures journalistiques. Semen 22: 127-
144.
Berrendonner, Alain (1983). “Connecteurs pragmatiques” et anaphore. Cahiers de linguis-
tique française 5: 215-246.
Blociszewski, Jacques (2007). En vue de l'Euro de foot de 2008. Observatoire des médias
Acrimed: 1-8.
Burger, Marcel (1997). Positions d’interaction: une approche modulaire. Cahiers de linguis-
tique française 19: 11-46.
Charaudeau, Patrick (1997). Le discours d’information médiatique: La construction du miroir
social. Paris: Nathan.
Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog 55
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55
Favez Jean-Claude, J.-E. Richard, i Uli Windisch (1987). La presse genevoise et l’accident
nucléaire de Tchernobyl. Genève: Université de Genève & Union des Editeurs de Journaux
et l’Association de la Presse Genevoise.
Moirand, Sophie (2007). Les discours de la presse quotidienne: observer, analyser, com-
prendre. Paris: Presses Universitaires de France.
Peytard, Jean (1975). Lecture(s) d’une “aire scripturale”: la page de journal. Langue française
28: 39-59.
Roulet, Eddy (1999). La description de l’organisation du discours: du dialogue au texte. Pa-
ris: Didier.
Šimunić, Zrinka (2009). Deiktiĉka referencija i generiĉko strukturiranje diskursa. Rasprave
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34: 371-391.
Key words: discourse analysis; sport event; media interaction; spatio-temporal organization.