Prc(iaovor
t>
Om
klljiga llamij(,l1j('n(l j(' sl'imil ollilllil
kOJI
jo,;;
lliSIi
ov/adali
l<'mclil1illl
poslli/atima
Icrmodil1([lI1ikc,
ali
i
ollimo koii tcnllodinlllJlikllprimielljllill
11
prahi. jer
obllhmta
i
podn(('jc primien/ellc lerlllodill([lIIik(',
II.
tcrll1ole!11likll.
fpa/.:,
prijc sl·ih. lIalllijclliclla
jc
SllIdClllill1il
1e!lIIh'kih /ilkll/lcla
/I
diim
je
plal/(J\'ill/a ::astliplicl1
predmcl
"Tcrlllodillll/1/ika"
OdllOSI10
"Tcrmodillamika sa Icrmolehl1lkolll".
Napisallaje
lUI
40.f
sll'allc, illla
177
sliku,
12
dijagramll
i
21
Iit/JC/II.
Uobicai(,llc lerlllOdillalJlh'l:c
lahlin'
dalc
.I'll
11
wlfbclliku "Zhir!ia cadatoka iz temlOdinolllike",
kojije
pret!lI,dio
omi
knii::/'
Klljigaje pOilije!jena
II
20
pog/avlja.
OSII01'"
terlllodinalllike dale Sill!prvilr sedam pog/av/ja, a la prob/el11lltika
je
obja§lIjel1a
l1a
prim/erll idea/llogagasa.
Til Sll
pokrivcni tenl1odinal11icki p<lrallleiri (tcl'lIlic'ki
i
ka/orick!),
md
;lop/ota, prv;
i
drugi zakoll termodinamike
i
milksillla/an rail.
Prl'{l
('etiripog/av/ja
Z(JsnOI'(///(/
.I'll
na zalvorenom terl1lodillamic:kolll sislclIlli
i
otl'orellilllt"llI1odinamic'killl procesil11a. O/l'oreni lerl1lodillamfc'ki sis'c/II pojal'ljuje
se
II
pelom pog/avlju, a kruzni proces u
iJcs/OI11.
7;'mlOdilla/ll{('ke
OSIlOl'e
kOl1lpletiraju
se
sedmim pog/av/jem, g(/je
jc
o/JjaslljeIL.lll(c/.:!,:ima/afl
rad
fwdzatvoreflog
i
otvorenog ter11lodinamicliog sislema, kao
i
eksergu(itojH6fe:Kao svojevrstafl
uvod
u termote!lIliku sluzi pog/av/je
OS(1m,
gl/jC
Sll
specijicflosli rea/nill gasova
i
para, kao radllih fluidll
stvamih
procesa,objaiJl1jene na primjeru vodel1e pare. Pokriveni
SII
olli
pammetri
i
procesi koji
su
karaktcristicni za termotehniku, tako
do
je
kod
energetskih
i
rash/adlliheiklusa akcenat stavljen na
slI§tillU
odgovarajllce problematike.
U
poglavljlldeset date
SII
dijerencijalne jedl1aCine strlljanja jluida, a
II
poglav/ju jedal1aes/
su
objaiJnjene najpoznatije metode
grajickog
odreiJival/ja tell1peratllrnog po/ja.
Od
termodinamiCkih proeesa
kod SUS
11l0fora
obja§njelli
SII
ol/i najpoznatiji, a
to
SI<:
Oltov. Dieselov
i
Sabatheov. Radi pojedlloslavljenja, kao
radl10
tije/otretiran
je
suhi
vazduII kOllstantne specijicl1e lop/ote,
(I
proeesi u pojedilli/llmolorima smafrani su
kminim.
Idealne
gasne
s/lljese objas'njene
SII
tek upog/avlju c'ctrnaest, da
bi
nakoll
IljiII
slijedila prob/el1l(ltika sagorijevanjagoriva, gdje
sepo
prvi pllfa pojav/juju
smjese
kao radno lijc/O. Pro/Os top/OIl'
je
dat
u pog/av/ju §esl1aesl obja§njel1jelll
sva
tri
l1a611a
prenosa top/ote, saposebnim akeelltom na konvekeiju
pri
razliCitim okolnostil11a. Problel11atika
vlainog
vazduha podijeljena
je
I<
dva poglav/ja. U sedamnaeslom pog/al'/juobjaiJnjeni
.I'll
parametri
vlainog
vazduha
i
njegova promjena stanja, a
1/
osamnaestom tehnicki proeesi
sa
v/ainim vazduhom. Zatim s/ljedc sistemi zah/aaenje u energetskim postrojenjima,
sa
posebnim akcenlom na povratno/llh/aacnju koje
se
llajces'C;e
susreee u praksi. Na
sal/1OIll
kraju knjige dati suizmjenjivaci toplote,
sa
akeentom na izmjenjivaL'imll lipa
S110P
cijevi
II
pla§tll.Tuzla, seplembar 2003. god.Autori