Dragulji

-dragulj mora biti trajan, čvrst i rijedak, najčešće su to minerali koji se koriste kao ukras

Prirodni:

1.minerali stalnog kemijskog sastava

2.organske tvari (pr. ostaci biljaka i životinja)

3. plemeniti metali (Au, Ag, Pt)

Umjetni (sintetički):

-proizvedeni su u laboratoriju, sličnih su fizičkih značajki kao prirodni

-Gilson-imitacije proizvedene u laboratoriju

Gdje nastaje drago kamenje?

-u omotaču željezo, krom i volfram tonu u Fe jezgru, dok se lakši silikati dižu

-najvrijednije drago kamenje nastaje upravo iz tih silikata

Stvaranje dragulja

-drago kamenje nalazi se u magmatskim, metamorfnim i sedimentnim stijenama

magmatske stijene:

1.polako kristaliziranje na većim dubinama, pegmatiti su česti nosioci dragog kamenja

2.utiskivanjem svježe magme u pukotine,interakcija između magme i stare stijene, stvaraju se

žile

metamorfne stijene:

-najčešći nosioci dragog kamenja: škriljavci i gnajs sedimentne stijene:

-aluvijalni nanosi (nošeni su brzinskim tokovima i talože se u riječne depresije)

-dragulji organskog podrijetla potječu od ostataka životinja ili biljaka (jantar, koralj,

slonovača, biser, gagat)

-načini vađenja dragog kamenja: rudnik, ispiranje pijesaka

Fizička svojstva dragulja
Tvrdoća po Mohsu (relativna tvrdoća)

-jedna od osnovnih kvaliteta dragog kamenja je tvrdoća

-metoda određivanja je destruktivna i upotrebljava se jedino ako druge metode nisu dale
prihvatljivi rezultat

Specifična težina

-predstavlja mjeru gustoće kamena

-izračunava se usporedbom mase kamena s masom jednakog volumena vode

Kalanje i lom

-drago kamenje može pucati na dva načina, kalaju se po plohi najslabijeg atomskog veza
(ploha kalanja) ili se lome (lom nije povezan sa unutarnjom građom)

-kalavost: savršena, dobra, slaba

-lom: nepravilan, ljušturast, itd

Oblici kristala

-drago kamenje se većinom nalazi u obliku kristala, rijetki su amorfni (bez ili sa vrlo slabo
razvijenom kristalnom strukturom)

-neki kristali dolaze u osnovnim oblicima (piramidalni, prizmatski), dok drugi dolaze u
kombinacijama

-masivni oblici nemaju razvijen određeni oblik kristala

Kristalni sustavi

-kristali su klasificirani u 7 sustava: kubični, tetragonalni, heksagonalni, rompski,

monoklinski i triklinski

*Rogač (Ceratonia siliqua, L.)

-jedna sjemenka rogača = 1 karat (zrno rogača, grč. = keration)

-težina sjemenke rogača je uvijek 0,18 grama bez obzira na uvjete čuvanja

Optička svojstva dragulja

Sjaj

-predstavlja način na koji se svjetlost reflektira ili lomi od površine

-ovisi i o jačini uglačanosti površine

-sjaj se opisuje kao: zemljani, svilenkast, stakleni, mastan, dijamantni

Boja

-boja ovisi o načinu na koji kamen apsorbira svjetlost

-predstavlja “otisak prsta” svakog dragulja

1.Alokromatski dragulji

-obojeni su elementima u tragovima ili nečistoćama koji nisu osnovni dio sastava

-postoje dragulji sa različito obojanim dijelovima površine (bikolor, trikolor...)

2.Idiokromatski dragulji

-obojenja potječu od elemenata koji čine osnovni dio kemijskog sastava

3.Pleokromatski dragulji

-pokazuju različita obojenja u različitim smjerovima

Rez

a)briljantni rez-najpopularniji rez bezbojnog dragog kamenja, najčešće dijamanata

b)slojeviti rez-upotrebljava se za obojene dragulje, rubovi se režu što je važno kod krtih
dragulja pr. smaragda

c)složeni rez-rez safira, rubina i većinom obojenih prozirnih dragulja

Poludrago kamenje
Tirkiz,Kvarc,Ahat,Lapis lazuli,Sodalit,Rutil

Dragi kamen:Granat

Tirkiz

CuAl6(PO4)4(OH)8x5H2O+Fe

-ime potječe od franc. turquise – turski

-najčešće je u kriptokristalastim bubrežastim masama, sigast ili kao kora

-kalavost savršena, lom slabo ljušturast

-sjaj voštan, boja plavo-zelena, crt bijel ili svijetlozelen

-ležišta: Kuh-i-Nishapur (Iran)-nebesko plavi, orijentalni tirkiz u trahitnim brečama nalazi iz
Tibeta su zelenkasti

-ostala nalazišta: Novi Meksiko, dolina Maghara (Sinaj), Njemačka, Čile, Australija

Granati

A3B2Si3O12(A=Fe,Ca,Mn,Mg, B=Al,Fe,Ti,Cr)

-tvrdoća 6,5-7,5 po Mohsu

-ime prema lat. Punica granatum – šipak

-dolaze kao zrnati i masivni agregati, gotovo bez kalavosti, sjaj staklast do dijamantni

Draguljarske vrste:

-grosular-bezbojan, zelen, ružičast, narančasto smeđ,

-pirop-purpurno crven

-uvarovit- tamno zelen

-almandin-tamno crven, ljubičasto crven

-spesartin-crven, crveno narančasti, žuto smeđi

-andradit-žuto zelen, zelen, zeleno smeđ, narančasto zeleno

Kvarc SiO2

-tvrdoća 7 po Mohsu

-bez kalavosti, lom ljušturast

-sjaj staklast

-topljiv je u HF

Fanerokristalni varijeteti

prozirac/ gorski kristal, ametist-ljubičast, citrin-žut, čađavac-smeđ, morion-crn, ružičnjak-

ružičast, mliječnjak-bijel

Varijeteti fanerokristala sa uklopcima:

avanturin (svjetluca smeđecrveno ili zlatnožuto), mačje oko (zrnati kvarc, prelijeva se
zelenkasto), tigrovo oko (zrnati k, prelijeva se u žutosmeđoj boji), sokolovo oko (zrnati kvarc,
prelijeva se u modroj boji), Ahat

Mikro do kriptokristalasti varijeteti:

Kalcedon, Karneol (crven), Sardi (smeđ), Moka kamen (uklopci u obliku grančica smeđe ili
zelene boje), Ahat-slojevit sa izmjenama različito obojenih slojeva, Sardoniks (crvene i bijele
pruge), Oniks (nizanje crnih i bijelih slojeva)

-gusti i neprozirni kalcedoni obojene od primjesa nazivamo jaspis (smeđ, crven), plazma
(zelen), heliotrop (plazma sa crvenim pjegama)

Opal SiO2xnH2O ako je vode 1-21% obični opal, a ako ga je 6-10% dragi opal

-opal je amorfni SiO2 sa nešto vode

-tvrdoća po Mohsu je 5,5-6,5, sjaj je staklast do voštan

-dragi opal odlikuje se prelijevanjem boja, obično je modrosiv, vatreni opal crven do žut,
mliječni opal-mliječno bjel, hijalit-bubrežast staklastog sjaja proziran i bezbojan, drveni opal
opalizirano drvo očuvane strukture

-nalazišta: Australija, Češka, Brazil, Meksiko, južna Afrika fotografija: crni opal, Australija
(cca 20 karata)

Geme: kameja(visoki reljef) i intaglio(niski reljef)

Lazurit (lapis lazuli)

(Na,Ca)8(Al,Si)12O24(S,SO4)

-tvrdoća 5-6 po Mohsu

-arap. lazhvard -plav i lat. lapis kamen

-boja: duboko plava, azurno plava, ljubičasto plava, zelenkasto plava

-od pradavnih vremena služi za pripravu plave boje

-nalazišta: Afganistan, Pakistan, Turkmenistan, Iran, Čile, Rusija

Sodalit

Na4Al3(SiO4)3Cl

-ime od lat. sodium – natrij

-boja je dubokoplava, no ne sadrži uklopke pirita

-masivan, dolazi u magmatskim stijenama

-u Italiji često dolazi u kristalima (Vezuv), ostala nalazišta Brazil, Kanada, Indija
Azurit

Cu3(CO3) 2(OH) 2

ime od arap. lazhvard-modar

-azurno plavi mineral koji nastaje na korama trošenja bakrenih ruda, često se isprepliće

sa malahitom

-služi za pripravu plave boje, kao i lapis lazuli

-ležišta: Francuska, Rusija, jugozapadna Afrika,Australija

Malahit CuCO3(OH)2- dolazi često uz Azurit...

Dragulji iz organske materije

Jadeit(žad), slonovača, koralji, biser

Jadeit

NaAlSi2O6

-tvrdoća 6,5-7 po Mohsu

-ime od španj. piedra de ijada

-sjaj je stakleni, boja od bezbojne, sve nijanse zelene, žuto zelene, smeđe, crvene, narančaste

-masivan je, vrlo čvrst

-najcjenjeniji je zeleni žad, nijanse se ocjenjuju klasificiranjem u razrede: Old

Mine, Canary, New Mine, Oily, Pea Green itd u orijentalnoj tablici te Imperial, Glassy, Apple
Green, Spinach i dr. u tablici za SAD

-nalazišta: Burma, Kina, Rusija, Japan, Meksiko, Guatemala

-ukrasni kamen žad sastavljen je od jadeita, ali i nefrita, žilavog agregata

-u prapovijesti se upotrebljavao i za izradu oruđa zbog velike čvrstoće

Slonovača

-pod pojmom podrazumjevamo očnjake slonova, no i očnjake vepra, zube nekih vrsta kitova,
nosoroga, morža i sl.

-potiče se uporaba zamjenskih materijala kako bi se zaštitile rijetke divlje životinje, kost, rog,

Plastika
Koralji

tvrdoća 3,5-4

-organski materijal, predstavljaju ostatke kostura morske životinje – koraljnog polipa

-većina koralja (crveni, ružičasti, bijeli i plavi varijeteti(Sredozemlje, Crveno more, Malezija,
Japan, Obale Afrike) izgrađeni su od CaCO3

-zlatni i crni koralji (zapadna Indija, Australija, Pacifičko otočje) sačinjeni su od rožnate tvari

konhiolina

-postoji 27 vrsta koralja, svega nekoliko se upotrebljava za izradu nakita

-najcjenjeniji je crveni koralj iz Sredozemnog mora

-”žetve” koralja u Sredozemnom moru i pr. Aziji se razlikuju

-koralji iz Azije svjetlijih su nijansi od mediteranskih koralja, koralj vrlo svijetle ružičaste
boje naziva se “anđeoska koža”

Biser CaCO3 (aragonit) oko 82-86%, conchiolin 10-14% H2O 2%

-tvrdoća 2,5-4,5 prema Mohsu

-sastav je 82-86% CaCO3 (aragonit)

-boja: bijela (bez preljeva) mliječno ružičasta (bez preljeva ili sa dubokoružičastim
preljevom), modernije nijanse obuhvaćaju mliječnu boju baze sa preljevanjem u raznim
bojama, ružičastoj, plavoj, zelenoj, dok je drugi preljev vidljiv, crna (smeđa bronca, tamno
plavi, plavo zeleni, zeleni sa metalnim orijentom na rubovima

-rastapaju se u svim kiselinama

Uzgojeni biseri

-Japan uzgaja bisere od 1910. godine

-1 metrički karat=4 biserna grama

-umjetni: Japan, Kina, Polinezija, Australija

-od pradavnih vremena dragom se kamenju pripisuju posebne moći

Drago kamenje:

Dijamant, Topaz, Korund (rubin), Beril (smaragd, akvamarin), Safir, Turmalin, Cirkon, Apatit
Dijamant (C)

-tvrdoća 10

- kristalizira u kubičnom sustavu

-kristali su oktaedrijski

-boja: proziran, najčešće bezbojan, ali i neproziran te crn, crven, žut, plav, siv, smeđ ili zelen

-luminiscencija

-stijene koje su nositelji dijamanata nazivaju se kimberlitima

-nalazišta: Rusija, JAR, Indija

-dragi kamen: mjera je karat (205mg)

Topaz Al2(OH,F)2SiO4

-tvrdoća 8

-dragi topaz: žut-naranđasto smeđ

-plavi topaz: tretiran

London Blue, Sky Blue, Swiss Blue

Korund Al2O3

-tvrdoća 9

-dva su poznata varijeteta:

Rubin, safir

Grupa berila Be3Al2(SiO3)6

-tvrdoća 7.5 – 8

-varijeteti:smaragd-zelen, akvamarin-modar, heliodor-zeleno žut, morganit-ružičast, goshenit-

bezbojan

-crveni i zlatni varijeteti nazivaju se imenom grupe crveni i zlatni beril

Turmalin

-tvrdoća 7

-najčešće zelen, no dolazi gotovo u svim bojama

-piroelektricitet
Cirkon ZrSiO4

Tvrdoća 7-7,5

-boja: žuta, narančasta, crvena, zlatno smeđa, zelena, plava

-najpoznatiji su plavi varijeteti

Apatit Ca(F,CL)Ca4(PO4)3

-tvrdoća 5

-žut, zelen, bijel, plav, ljubičast, bezbojan

-najcjenjeniji jarko zeleno plavi varijetet

Fluorit CaF2

-tvrdoća 4

-veliki raspon boja

-fluoresciranje (plavo-ljubičasto)

Umjetni dragulji:

Dijamant, kubični cirkon, beril-smaragd, korund-rubin, safir