Professional Documents
Culture Documents
PROGRAM
3. Monetarna politika
U sadašnjim uslovima visoke stope nazaposlenosti i niske privredne aktivnosti,
blagotvorno će delovati relaksiranje monetarne politike kroz smanjenje kamatnih stopa i
obaveznih rezervi banaka. To bi, uz podešavanje ostalih instrumenata u pravcu blago
2
ekspanzivne monetarne politike i snižavanje kamatnih stopa, vodilo smanjenju stope
inflacije. Inflacija u Srbiji je inače predominantno troškovne prirode (visoki troškovi
proizvodnje, rada i dodatnih fiskalnih opterećenja) a ne posledica uvećane akumulacije.
Uporna politika precenjenog dinara, od 2000. god. do danas, koja iznosi preko 55%
povećanja, dovela je do rekordne stope spoljnotrgovinskog deficita, gašenja čitavih sektora
industrije, deformisanja deviznog tržišta, povećanja uvozne zavisnosti privrede,
neadekvatne alokacije resursa. U dugoročnom smislu, ovakva politika može dovesti do
eskalacije platno-bilansne ravnoteže i rasta spoljne zaduženosti, što konsekventno može
da znači ulazak privrede u dužničku krizu, špekulativne udare na dinar, ili reprograme
dugova.
Devizne rezerve su u periodu od 2000.-2006. god. zabeležile impresivan rast sa
250 miliona dolara na 11,3 milijardi dolara, što predstavlja svojevrstan ekonomski paradoks,
pošto bi takvo povećanje deviznih rezervi bilo normalno samo u uslovima velike izvozne
ekspanzije. Srpska privreda, nasuprot tome, kontinuirano beleži ekspanziju uvoza i pad
izvoza! Odgovor je sadržan u analizi strukture naših deviznih rezervi u kojima dominiraju
donacije, doznake naših iseljenika, prihodi iz privatizacije, veća prodaja od kupovine deviza
sektora stanovništva. Sve pobrojano predstavlja nesigurne izvore u dugoročnom smislu.
Srpska radikalna stranka će instrumente monetarne politike prilagoditi strukturisanju
većeg izvoza srpske privrede i smanjenja spoljnotrgovinskog deficita.
4. Zapošljavanje ljudi
Srpska radikalna stranka će visokim privrednim rastom, rastom investicija i
podizanjem konkurentosti privrede rešiti problem nezaposlenosti. Ali, ni rast bruto
društvenog proizvoda neće rešiti problem nezaposlenosti, ako on bude posledica rasta
nove nezaposlenosti a ne veće produktivnosti rada na osnovu smanjenja broja
nezaposlenih!
Država će i ovde imati aktivnu ulogu, tako što će zapošljavanje usmeriti ka
produktivnim delatnostima sa srednjim nivoom zarada (turizam, građevinarstvo,
poljoprivreda, metaloprerađivački sektor). Ljude ćemo zaposliti na mesta na kojima će moći
da postignu visoku radnu produktivnost.
Srpska radikalna stranka smatra da socijalni programi moraju da budu sistemski
ugrađeni u zakonsku regulativu i moraju da se odnose na preventivnu obuku radnika u
preduzećima gde se očekuje otpuštanje radne snage, podsticanje različitih oblika
3
udruživanja potencijalnih preduzetnika u okrugu i regionu, kao i produktivnu upotrebu
otpremnina i sredstava od prodaje akcija (u pravcu samozapošljavanja).
Posebno je značajno formirati Fond za prekvalifikaciju i usavršavanje radnika iznad
40 godina starosti, koji će pomagati država u skladu sa strukturom potrebnih radnih mesta.
5. Poštena privatizacija
Privatizacija se od početka u Srbiji odvija u tajnim procedurama, što je dovelo i do
niza spornih slučajeva u kojima su strani mentori i domaći ``finansijeri`` naplaćivali svoje
usluge kroz privatizaciju i slobodan pristup ovom tržištu sa minimalnim carinskim stopama
za sve vrste roba. Korupcija se pojavila u obliku sprege političkog vrha i tajkuna u podeli
nezakonito stečene dobiti, i stvaranja novih privatnih monopola.
Srpska radikalna stranka sprovešće detaljnu proveru dosadašnje privatizacije,
i ukoliko se ustanovi da je određeni postupak privatizacije sproveden nezakonito i uz
izvršenje krivičnog dela postupak će biti poništen. Međutim, svuda gde je proces
privatizacije sproveden na pravno valjan način, država se neće mešati i poštovaće osnovno
načelo vladavine prava, princip pravne sigurnosti.
Srpska radikalna stranka nastaviće proces slobodne privatizacije, osim u domenu
strateških državnih sektora u kojima privatizacija mora da bude delimično ograničena, kao
što su Elektroprivreda i Naftna industrija, koje bi morale da ostanu u većinskom vlasništvu
države.
Strateške prirodne resurse i bogatstva moguće je davati u koncesije čime bi se
obezbedila njihova revitalizacija, a država zaštitila od ekonomskog kolonijalizma.
4
7. Poljoprivreda kao strateška grana privrede
Srpska radikalna stranka poljoprivredu vidi kao osnovnu polugu privrednog razvoja
i rasta, kao sektor u kome država mora da daje posebne podsticaje za proizvodnju
strateških poljoprivrednih kultura i obnavljanje stočnog fonda. Poljoprivreda je ključni sektor
u rešavanju problema nezaposlenosti.
Srpska radikalna stranka predlaže stvaranje kooperativa (koje nemaju veze sa
konceptom zadruga), koje bi predstavljale nova profitna preduzeća u mešovitom,
državno-privatnom vlasništvu određenog broja zainteresovanih poljoprivrednih
proizvođača, koji žive u jednom okrugu (a ne u jednom selu) i koji dele zajednički
interes za proizvodnjom konkurentnih proizvoda sa zaštićenim poreklom. Država će
obezbediti deo zemljišta, infrastrukturu, određena novčana sredstva, po početno veoma
povoljnim uslovima, kao i deo menadžmenta.
Kooperativa će upravljati i voditi stručni nadzor nad procesom proizvodnje
zajedničkog proizvoda kod svih pojedinačnih proizvođača u smislu zadovoljenja svih
standarda i marketinga, obzirom da je sadašnji izvoz potpuno međunarodno nekonkurentan
i po ceni, i po kvalitetu, i po pakovanju, kao i zbog nedovoljne proizvodnje koja
onemogućava značajniji izvoz.
Država će formirati posebnu Razvojnu poljoprivrednu banku, koja bi, po
najnižim kamatnim stopama, kreditirala poljoprivrednu proizvodnju. Na taj način
oporavićemo i dalje razvijati srpsko selo.
Srbija će različitim necarinskim merama zaštititi domaću proizvodnju, uz
istovremenu podršku izvozu srpskih proizvoda.
(www.srs.org.yu)