Broj 97, godina 3. 27. listopada 2010.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

Euroatlantski
tjednik Svake srijede...
Četvrtkom...

REZOLUCIJA 1325, SRETAN TI 10. ROĐENDAN!

- ŽENE, MIR I SIGURNOST

NOVI IZAZOVI ZA ZAPAD, ALI I ZA RUSIJU

USUSRET NATO SUMMITU

Euroatlantski tjednik (ET)

Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: www.opsa.hr; e-pošta: opsa@opsa.hr
Prijava za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: www.opsa.hr
 Broj 97, godina 3.
Et
EUROATLANTSKI TJEDNIK
Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO

SADRŽAJ
STRANA
2 UVODNIK
3 REZOLUCIJA 1325, SRETAN
TI 10. ROĐENDAN!
Prije točno deset godina, odnosno 31.
listopada 2000. godine na 4213. sjedni-
ci Vijeća sigurnosti izglasan je temeljni
dokument o utjecaju i posljedicama koji
rat ostavlja na žene, ali i o doprinosu
žena održivom miru – Rezoluciju 1325
"Žene, mir i sigurnost".
8 TRUMAN – VIZIONAR
MODERNOG SVIJETA
Harry S. Truman bio je vizionar koji je predvi-
dio udruženje Zapada i kolaps Sovjetskog
Saveza iznutra. Zahvaljujući njegovoj, "Tru-
manovoj doktrini", SAD su prekinule dugu
politiku izolacionizma i okrenule se stvaranju
mira i sigurnosti u svijetu.
9 NOVI IZAZOVI ZA ZAPAD, ALI I ZA RUSIJU
10 USUSRET NATO SUMMITU
NATO summit u Lisabonu je iza ugla. Glavni tajnik NATO-a
Anders Fogh Rasmussen već danima neumorno obilazi zemlje
članice, pa je tako bio u posjeti njemačkoj kancelarki Angeli
Merkel i grčkom premijeru Georgeu Papandreou. I ministri va-
njskih poslova i ministri obrana zemalja članica NATO saveza
sastali su se nedavno u Bruxellesu na neformalnom sastanku
kako bi dogovorili završne smjernice za veliki summit čelnika
država članica Saveza koji će se održati 19. i 20. studemog u
Lisabonu, tzv. nadolazeći Lisabonski summit. Države članice
trebale bi donijeti na summitu Novi strateški koncept nakon što
se s njegovim donošenjem ozbiljno krenulo poslije prošlogodi-
šnjeg summita u Strasbourgu i Kehlu. Zadnja Strategijska konce-
pcija NATO-a donesena je 1999. koja je bila druga posthladno-
ratovska Strategija (nakon one iz 1991.) i odnosila se na zadaće
Saveza u 21. stoljeću.
11 KAKO I ZAŠTO POMOĆI RAD ORGANIZACIJE ZA
PROMICANJE SJEVERNO-ATLANTSKIH
INTEGRACIJA (OPSA)!?
UVODNIK
Ovaj tjedan, točnije 31. listo-
pada, obilježava se deseta go-
dišnjica izglasavanja teme-
ljnog dokumenta o utjecaju i
posljedicama koje rat ostavlja
na žene.
U poplavi raznoraznih prigodnih
obljetnica, ova će vrlo vjeroja-
tno proći gotovo nezabilježeno
diljem svijeta. Netko bi pomisli-
o kako bi u zemljama sa svježim
iskustvom rata trebalo biti dru-
gačije, no protekle godine nas
navode na zaključak koji niječe
takvu zamisao.
Hrvatska, odnosno naše Ministarstvo vanjskih poslova i euro-
pskih integracija nešto je preduhitrilo samu datumsku obljetni-
cu, te je već krajem travnja ove godine održan simpozij "Žene i
sigurnost". Ideja je bila sjajna, vrijeme izvrsno odabrano, tema i
više nego važna i na žalost aktualna, no nešto je ipak
razočaralo. Usprkos naporima organizatora, većina prisutnih,
bile su sudionice, a to je bilo osobito primjetno glede Oružanih
snaga RH, iz kojih su simpoziju prisustvovale samo pripadnice,
a ne i pripadnici. U tadašnjem stajalištu objavljenom u
Euroatlantskom tjedniku broj 82 i 83 (dvobroj) napisao sam
rečenicu koju mi se čini potrebnom objavljivati na svaku
obljetnicu ove rezolucije i drugim sličnim prigodama: "Dok god
ovakvi skupovi, simpoziji, konferencije budu isključivo "ženska
tema i ženski skup", a ne problem društva u cjelini, oružanim
snagama i slično, teško da možemo očekivati stvarne pomake"!
"Ponavljanje je majka učenja (Repeticio est mater studiorum)"
kaže stara izreka, pa ponavljamo stoga dok ne naučimo i dok ne
promijenimo pogled na svijet u kojem živimo... ■
Denis Avdagić
denis.avdagic@opsa.hr

- IMPRESSUM -
Euroatlantski tjednik - broj 97. u trećoj godini izlaženja - bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
Internet stranice: www.bilteni.opsa.hr E-pošta: bilteni@opsa.hr Fax: +385(0)1/5560 736
Pitanja, prijedloge, priopćenja i/ili članke šaljite e-poštom na bilteni@opsa.hr
Adresa: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - Za ET, Poljana Zvonimira Dražića 9, HR-10000 Zagreb
Izdavač: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr
U ime izdavača: Denis Avdagić, direktor Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)
Urednik: Denis Avdagić Uredničko vijeće: Denis Avdagić, Petar Jukić, Robert Mikac, Vedran Obućina, Vedran Tare, Ana Marija Vojković
Naslovnica: Glavni tajnik NATO-a, Anders Fogh Rasmussen razgovara sa savjetnicom za rodna pitanja u Oružanim snagama Kraljevine Švedske,
satnicom Lindom Johansson na NATO-voj konferenciji "Žene, mir i sigurnost " u siječnju 2010. (Fotografija: NATO - 2010.)
Zadnja stranica: Svečano podizanje NATO-ve zastave ispred MORH-a (Fotografija: MORH - 2009.)
Copyright © 2010 OPSA - Euroatlantski tjednik
- Euroatlantski tjednik je pripremljen za digitalni tisak i Adobe® PDF digitalno pregledavanje -

2 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 97, godina 3.
Et Za sigurniji svijet u kojem živimo...
EUROATLANTSKI TJEDNIK OPSA-NAPO

REZOLUCIJA 1325, SRETAN TI 10. ROĐENDAN!

Prije točno deset godina, odnosno 31. listopada
2000. godine na 4213. sjednici Vijeća sigurnosti
izglasan je temeljni dokument o utjecaju i
posljedicama koji rat ostavlja na žene, ali i o
doprinosu žena održivom miru – Rezoluciju 1325
"Žene, mir i sigurnost".

U starijoj literaturi žene se nisu povezivale s

pojmom sigurnosti. Dok su se muškarci
tradicionalno povezivali s ratovanjem, žene su imale
pasivnu ulogu promatrača. Tek krajem 1990-tih
godina odnos prema ženama u sigurnosnim
pitanjima se mijenja, jer feministički znanstvenici
privlače pozornost na ženska iskustva u ratu. Do
tada se o tome nije raspravljalo, niti se smatralo
važnim za međunarodne odnose. U današnje vrijeme
moramo obratiti pažnju na važnu ulogu žena
"mirovnjakinja" u peacekeeping misijama. Naime, S NATO-ve konferencije "Žene, mir i sigurnost" u siječnju 2010.
iskustva su pokazala kako u mirovnim misijama Fotografija: NATO
neka vrata za muškarce jednostavno ostaju
zatvorena. Žene u misijama lakše i brže od muških kolega mogu uspostaviti kontakt i komunikaciju s lokalnim
stanovništvom, posebno s mladima, ženama i djecom. Žene u mirovnim misijama na neki način postaju idoli lokalnim
ženama koje onda s njima odluče podijeliti neke korisne informacije koje muškarci ne smatraju bitnima. Od kada je NATO u
misiji ISAF u Afganistanu, u mirovni proces uključio više žena i otvorio programe za lokalne žene, uočen je napredak po
pitanju sigurnosti. Želimo li zaista da mirovne misije uspiju, nikako ne smijemo u ugrožena područja slati samo muškarce,
već obavezno i žene. Mirovne misije, bez uključenosti žena u post-konfliktna područja nikako ne mogu do kraja uspostaviti
mir, sigurnost i stabilnost. Na kraju, žene su te koje mogu povećati i ugled same misije među lokalnim stanovništvom i
njihovim boljim prihvaćanjem mirovnjaka u nekoj zemlji.

Seksualno zlostavljanje žena

Pripadnike mirovnih misija UN-a prati loša reputacija zbog niza "pogrešaka", odnosno nečasnog ponašanja u misiji. Poznato
je da se pripadnici mirovnih misija u stranoj zemlji ponekad ponašaju onako kako se u svojoj domovini nikada ne bi ponašali.
Jedan od razloga za to je, što su zemlje u kojima su na odsluženju misije nestabilne države sa velikom stopom kriminala,
korupcije i ne-vladavine prava. Stoga je i šansa da će biti "uhvaćeni", a pogotovo kažnjeni za neku nezakonitu radnju, vrlo
mala, gotovo nikakva. Izvješća sukoba u Africi donose dokaze brutalnog ponašanja vojnika u mirovnim misijama prema
lokalnim ženama. Osim toga, pojavio se još jedan sigurnosni problem. Mnoge oružane snage koje imaju visoke stope
zaraženosti HIV-om redovito sudjeluju u mirovnim operacijama te doprinose širenju pandemije zaraženih smrtonosnim
virusom. Mirovna misija u Etiopiji i Eritreji UNMEE svoju misiju započela je pogrešno. U veljači 2001., samo tri mjeseca
nakon početka, mediji su objavili šokantnu vijest kako je skupina danskih vojnika seksualno zlostavljala 13-godišnju
djevojčicu iz grada Massawa. Ubrzo u istoj misiji izbija još jedan skandal. Irski vojnik, umjesto da radi na uspostavi mira na
granici između dviju sukobljenih strana, vrijeme je provodio snimajući pornografske filmove koje je prodavao na zapadnom
tržištu. Svjetski su mediji objavili svjedočenje 22-godišnjakinje u kojem tvrdi kako joj je mirovnjak obećavao da će je povesti
u svoju državu, kupovao joj razne poklone za eksplicitne scene koje je snimao kamerom. Djevojka je otkrila kako su se
snimanja odvijala u raznim pa čak i luksuznim hotelima. Nakon tog skandala u eritrejskom glavnom gradu Asmari zatvoreni
su neki noćni klubovi i hoteli koji su bili okupljališta mirovnjaka. "Hotel Intercontinental" je izbjegao zatvaranje jer je bio
jedan od rijetkih hotela s pet zvjezdica u toj zemlji koji bi zadovoljio međunarodne standarde. Zanimljivo je kako su akteri
ovog skandala završili. Policija je uhitila više djevojaka koje su sudjelovale u snimanju pornografskih filmova zbog sumnje
da su se bavile prostitucijom, a mirovnjak iz ove priče vratio se u svoju domovinu bez sankcija.

UNPROFOR – loš primjer iz susjedstva

Za pronalazak mirovnih misija koje su završene s "mrljama", ne moramo odlaziti na drugi kontinent. Nažalost, takvih
primjera imamo i u susjednoj Bosni i Hercegovini.

3 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 97, godina 3.
Et Za sigurniji svijet u kojem živimo...
EUROATLANTSKI TJEDNIK OPSA-NAPO

REZOLUCIJA 1325, SRETAN TI 10. ROĐENDAN!

Naime, tužiteljstvo u Sarajevu
2006. godine otvorilo je istragu protiv kanadskog
generala Lewisa MacKenzieja, jednog od prvih
zapovjednika UNPROFOR-a u BiH. Vlasti ga
sumnjiče da je sudjelovao u silovanju žena
zarobljenih u logoru "Sonja" u Vogošći.
Za MacKenzieja postoje dokazi, tvrdi tužiteljstvo,
da je znao za silovanja, te da je i sam silovao. Ipak,
uspješno se krije iza međunarodnog imuniteta.
Tužiteljstvo u Sarajevu tvrdi da ima svjedočenja
više žena koje su potvrdile da je kanadski general
dolazio u logor, prisustvovao, te sam silovao
zarobljenice. Međutim, to nije dovoljno da mu
kanadske vlasti i međunarodna zajednica ukinu
imunitet i izruče ga vlastima BiH. Sarajevski
tužitelj je izjavio kako je "međunarodna zajednica
savršeno sakrila svoje prljavo rublje iz misije u BiH
te da ne vjeruje da će ikada biti u prilici uhititi Poljakinje, dragovoljke u Poljskoj vojsci 1920.
generala Lewisa MacKenzieja". Snage
UNPROFOR-a za vrijeme Domovinskog rata bile su raspoređene i u Hrvatskoj. Poznato je da su se vlasti u Zagrebu zalagale
da u zemlju ne dođu mirovnjaci iz Afrike zbog straha od širenja virusa HIV-a.

Prije točno deset godina na 4213. sjednici Vijeća sigurnosti donosi Rezoluciju 1325 "Žene, mir i sigurnost". Temeljem
prijašnjih zbivanja i iskustava, Rezolucija prepoznaje utjecaj koji rat i sukob ostavljaju na žene i djecu te ističe važnost uloge
žena u sprječavanju i rješavanju konflikata i u izgradnji mira. Dokument naglašava važnost njihove jednake participacije i
punog uključenja u sve napore na održanju i promicanju mira i sigurnosti kao i potrebu povećanja njihove uloge u donošenju
odluka koje se tiču sprječavanja i rješavanja sukoba. Upravo zbog negativnih iskustava u misijama, UN prepoznaje hitnu
potrebu uvođenja rodne perspektive u mirovne operacije, te se u tom smislu pozva na Deklaraciju iz Windhoeka i Namibijski
plan djelovanja o uvođenju rodne perspektive u višedimenzionalne operacije podrške miru. Ukazujući na potrebu prikupljanja
i sređivanja podataka o utjecaju oružanoga sukoba na žene i djevojke, Rezolucija:

1. Poziva zemlje članice da osiguraju povećanu prisutnost žena na svim razinama odlučivanja u nacionalnim, regionalnim i
međunarodnim institucijama i mehanizmima za sprječavanje, vođenje i rješavanje sukoba;
2. Ohrabruje Glavnog tajnika da primijeni svoj strateški plan djelovanja A/49/587 koji poziva na povećano sudjelovanje žena
na razinama odlučivanja u rješavanju sukoba i mirovnim procesima;
3. Poziva Glavnog tajnika da imenuje više žena za posebne predstavnice i izaslanice koje će kvalitetno vršiti dužnosti u
njegovo ime, te tim povodom, poziva zemlje članice da imenuju svoje kandidatkinje i dostave njihova imena Glavnom
tajniku u cilju njihova uključivanja na redovito nadopunjavane popise;
4. Nadalje, poziva Glavnog tajnika da traži proširenje uloge i doprinosa žena u operacijama Ujedinjenih naroda na terenu, a
posebno među vojnim promatračima, civilnoj policiji te osoblju koje se bavi ljudskim pravima i humanitarnim radom;
5. Izražava spremnost da ugradi rodnu perspektivu u mirovne operacije i poziva Glavnog tajnika da osigura, kad god je to
moguće, uključivanje komponente spola u operacije na terenu;
6. Zahtijeva od Glavnog tajnika da osigura zemljama članicama smjernice i materijale za obuku o zaštiti, pravima i posebnim
potrebama žena kao i o važnosti uključivanja žena u sve mirotvorne operacije i mjere izgradnje mira, poziva zemlje članice
da ugrade ove elemente kao i obuku o podizanju svijesti od opasnosti od HIV/AIDS-a u svoje nacionalne programe obuke za
vojno i osoblje civilne policije u pripremi za razmještaj vojnih snaga, nadalje traži da Glavni tajnik osigura da civilno osoblje
u mirovnim operacijama prođe sličnu obuku;
8. Poziva sve aktivno uključene strane da pri pregovorima i dogovorima o implementaciji mira, usvoje rodnu perspektivu,
uključujući inter alia:
(a) posebne potrebe žena i djevojaka tokom repatrijacije i ponovnog naseljavanja te tijekom rehabilitacije, reintegracije i
poslijeratne obnove;

4 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 97, godina 3.
Et Za sigurniji svijet u kojem živimo...
EUROATLANTSKI TJEDNIK OPSA-NAPO

REZOLUCIJA 1325, SRETAN TI 10. ROĐENDAN!

(b) mjere koje podržavaju mirovne
inicijative žena lokalnoga područja i
autohtone procese za rješavanje sukoba i one
koji uključuju žene u svim mehanizmima za
ostvarenje mirovnih sporazuma;
(c) mjere koje će osigurati zaštitu i
poštivanje ljudskih prava žena i djevojaka,
osobito one koje se odnose na ustavni
poredak, izborni sustav, policiju i pravosuđe.
U ovim točkama rezolucije jasno se vidi
potreba uključivanja žena u mirovne
procese, posebno u post-konfliktom
razdoblju. Žene su se oduvijek smatrale kao
nježniji, osjećajniji spol, te su bile
percipirane kao njegovateljice i odgajateljice
mladih. Zbog tih svojih karakteristika, žene
u mirovnom procesu mogu uspjeti tamo gdje
su muškarci zakazali.
Madeleine Albright na NATO-voj konferenciji "Žene, mir i sigurnost" 2010.
NATO-ova provedba Rezolucije 1325
Fotografija: NATO
Sjevernoatlantski savez se također brine za
implementaciju Rezolucije UNSCR 1325 te prepoznaje kakve posljedice rat ostavlja na žene i djecu. Također, svjestan je
uloge žena u procesima uspostave i očuvanja mira. Dokaz tom je Odbor za pitanja žene u NATO snagama (Committee on
Women in the NATO Forces - CWINF) koji ima zadaću da osigura izjednačavanje spolova u NATO-u. Odbor razvija mrežu
s obrambenim i drugim agencijama koje se bave zapošljavanjem žena vojnika. Sastavlja izvješća o integraciji spolova te
prikuplja i obrađuje odgovarajuće informacije koje se prosljeđuju zemljama članicama i zemljama partnerima, zemljama
Mediteranskog dijaloga, te drugim međunarodnim agencijama. Odbor je središte NATO-a za sva pitanja koja se tiču
novačenja i zapošljavanja, obuke i razvoja, te kvalitete života žena u odori. Prati se također učinak sudjelovanja žena na
razinu spremnosti te njihovu sposobnost rada u multinacionalnom okružju tijekom misija pod vodstvom NATO-a. Savez
svim državama članicama savjetuje da poštuju upute CWINF-a, a partnerskim zemljama koje sudjeluju u NATO
predvođenim operacijama da osiguraju ravnopravnost spolova u svojim redovima. Savjeti Odbora se mogu podijeliti u tri
kategorije: operacijsko planiranje i operacije, obrazovanje i obučavanje te evaluaciju. Preporuka NATO-a je i da u civilnom i
političkom sektoru Saveza bude veći udio žena, od najniže razine pa do razine odlučivanja. Neki savjeti su zanimljivi jer su u
suprotnosti s prijašnjom praksom i iskustvima. Tako se savjetuje da se u zemlje koje ne podržavaju prisustvovanje žena u
vojsci, upravo šalju žene. Naime, žene u operacijama mogu saznati više podataka od lokalnog stanovništva od muškaraca.
Nadalje, države članice NATO-a trebaju imati obrazovne sustave koji će doprinijeti spolnom osvješćivanju, nediskriminaciji
kao i procjeni utjecaja izjednačavanja spolova na operacijsku učinkovitost pa samim time i uključenju te procjene u
evaluaciju NATO operacija.

Napredak u ISAF misiji u Afganistanu

Da je Sjevernoatlantski savez ozbiljno shvatio važnost Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a UNSCR 1325, dokaz je govor
Glavnoj tajnika Saveza Andersa Fogh Rasmussena na konferenciji "Women, Peace and Security", početkom ove godine.

"NATO je razvio smjernice za integraciju rodnih pitanja u svim NATO-vim operacijama i planiranjima. Na osnovi
Rezolucije 1325, usuglasili smo stroge kodekse ponašanja za cijelo vojno osoblje te moramo značajno povećati udio žena u
političkim strukturama Saveza. Pažljivo smo proučavali značaj rodnih pitanja i posvetili im veliku pažnju u našoj operaciji u
Afganistanu. Ostvarili smo značajne uspjehe, a danas, iz perspektive NATO-a, želio bih predložiti tri područja djelovanja:

Prvo, moramo više upotrebljavati potencijale žena koje one mogu ponuditi za djelovanje Saveza. Tijekom posljednjih
nekoliko godina, NATO-ove snage u Afganistanu znatno su povećale fokus na pitanja ravnopravnosti spolova.

5 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 97, godina 3.
Et Za sigurniji svijet u kojem živimo...
EUROATLANTSKI TJEDNIK OPSA-NAPO

REZOLUCIJA 1325, SRETAN TI 10. ROĐENDAN!

Radni savjetnici služili su u našem sjedištu u Kabulu, a mnogi Provincijski timovi za obnovu sada obvezno
zapošljavaju spolne stručnjake. Marinski korpus SAD-a sada u svim svojim jedinicama ima vojnikinje koje su ostvarile
pozitivne rezultate u nekim od najproblematičnijih provincija u Afganistanu. To nam je omogućilo poboljšati učinkovitost
misije, zaštitu civilnog stanovništva i na kraju zaštitu i vlastitih snaga. Tako smo uspjeli doprijeti do cijele afganistanske
populacije.

No, još uvijek nam nedostaje obučenih rodnih savjetnika, ženskih tumača i još uvijek je nedovoljno žena u vojsci. To me
dovodi do moje druge točke: moramo raditi ne samo na integriranju rodnih pitanja u naše planiranje i naše poslovanje, već
moramo raditi pro-aktivno i razvijati naše sposobnosti u ovom području. Danas, broj žena zaposlenih u NATO zemalja
oružanih snaga uvelike varira.

U nekim NATO državama, postotak žena je visok, čak 18 posto. U drugima, to je vrlo niska brojka, samo 3 posto. NATO
nema dovoljno osposobljenih stručnjaka za spolove, niti ženskih ili muških da ispuni sve sadašnje i buduće zahtjeve.

Znam da su neki od tih nedostataka ukorijenjeni u zemljama članicama vojne tradicije. I svjestan sam da ti nedostatci mogu
biti prevladani postupno.

No, moramo biti svjesni činjenice da vojne snage danas mogu pružiti samo dio odgovora na sve izazove sigurnosti i
jednostavno dodavanje više vojnikinja neće biti dovoljno. U Afganistanu i drugim nestabilnim zemljama svijeta, izgradnja
mira ovisi i o civilnoj pomoći, ekonomskom razvoju i razvoju dobrog upravljanja. A velika većina onih koji će raditi na
civilnom aspektu izgradnje mira neće biti toliko iz NATO-a, već od strane drugih aktera. To me dovodi do moje konačne
točke: trebamo veću suradnju i koordinaciju među međunarodnim institucijama o pitanjima koja se tiču žena, mira i
sigurnost. Naša konferencija danas ovdje je važan prvi korak. U području obrazovanja, posebice, vidim ogroman potencijal
sinergije. Vladine i nevladine institucije imaju puno koristi od cross-treninga i obrazovanja".

Autorice djela "Žene i mirovni proces: Prilozi iz ženskih i mirovnih studija" Julie Mertus i Tazreen Sajjad kažu da ono što
postaje jasno i dominantno u patrijarhalnom društvu kao što je Afganistan, je da mir i sigurnost države ovisi o uključenju
žena u mirovni proces. Ako su žene, njihove potrebe i iskustvo, isključene iz mirovnog procesa, tada rezultat mira nije
potpun. Građenje mira mora uključivati i teme poput obrazovanja, zdravlja, stanovanja, jednakog pristupa životnim
potrebama, ekonomske nezavisnosti i participacije u političkom procesu. U tomu međunarodne organizacije mogu imati
važnu ulogu, smatraju. Ujedinjeni narodi u Afganistanu su potaknuli političke stranke da u mirovne pregovore uključe žene.

I američki veleposlanik u Hrvatskoj James B. Foley u intervjuu za naš OPSA bilten NATO intervjui broj 10 na pitanje
naglašava li SAD ulogu žena u Afganistanu, odgovorio je kako je svugdje u svijetu, status žena u društvu direktno povezan sa
mogućnošću zemlje da napreduje u modernom svijetu. "To posebno važi za Afganistan koji je izgubio 30 godina razvoja
zbog rata. Talibani su pod svojom vlasti pokušali žene staviti u status koje su imale tijekom srednjeg vijeka. Međunarodna
zajednica radi na omogućavanju razvoja afganistanskog gospodarstva te na razvoju institucija u toj zemlji, što je usko
povezano sa sigurnošću. Mi vjerujemo da je poboljšanje statusa žena i njihovo obrazovanje jedan od najvažnijih preduvjeta
za afganistansku budućnost i razvoj Afganistana, a ujedno i onoga što mi želimo tamo postići".

Preko programa "NATO Women Back to School!" Savez šalje ženski dio svog osoblja da u školama i na sveučilištima gdje
su stekle svoje diplome, predstavljaju sebe, svoj rad, ulogu NATO-a te kako one sudjeluju u međunarodnoj sigurnosti. Cilj
programa je pokazati studentima u svih 28 zemalja članica NATO-a kako žene mogu pridonijeti sigurnosti i obrani. Isto tako,
program bi trebao pomoći učenicima da razumiju kako se sigurnost tiče svih te kako NATO svakodnevno doprinosi osobnoj
sigurnosti. Savez, također, želi potaknuti širu raspravu o ženama u prevenciji konflikata, upravljanju krizama i rješavanju
sukoba, posebno naglašavajući Vijeće sigurnosti UN i Rezoluciju 1325 o ženama, miru i sigurnosti.

Hrvatska iskustva

U mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu trenutno je oko devet posto hrvatskih mirovnjakinja, a isto toliki je postotak žena u
Oružanim snagama RH, što je iznad prosjeka NATO saveza. Naime, NATO-ov standard je oko sedam posto, a mi u našem
sustavu obrane imamo 9,5 posto žena. U MORH-u također djeluje Odbor za ravnopravnost spolova koji se brine da se u
sustavu ne pojavi diskriminacija.

6 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 97, godina 3.
Et
EUROATLANTSKI TJEDNIK
Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO

REZOLUCIJA 1325, SRETAN TI 10. ROĐENDAN!

U mirovnim misijama trenutačno sudjeluje oko 17 hrvatskih vojnikinja,
od ukupno njih oko 47 koliko ih je sudjelovalo u operacijama NATO-a i
UN-a diljem svijeta.

Časnica Vlasta Zekulić 2004. godine bila je prva žena zapovjednica voda
Vojne policije u misiji ISAF. Osim što je bila zapovjednica voda, Zekulić
je bila i zapovjednica hrvatskog kampa te je radila i u operativi satnije
kao časnica za operativno planiranje. Jedan od projekata u kojima je
sudjelovala bilo je informiranje mladih Afganistanaca na Kabulskom
sveučilištu o statusu, ulozi i mjestu žena u zapadnim društvima.

Vlasta Zekulić u intervjuu za Hrvatski vojnik je zaključila kako žena u

misiji ima glavnu sporednu ulogu. "Primjerice, samo žena može dobiti
podatak od lokalne žene. Dakle, dobiva pristup populaciji koja je u
zemljama poput Afganistana muškarcima nedostupna. Isto tako žene
stvari gledaju iz drukčije perspektive nego muškarci. A ima i još nešto,
ženska intuicija, koja u kritičnim situacijama vrlo dobro dođe".

Žene su u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata odigrale veliku ulogu.

Svi se sjećamo "Bedema ljubavi", pokreta koji su 1991. godine
osnovale majke čiji su se sinovi nalazili na odsluženju vojnog roka u
JNA. Pokret su odmah podržale i tadašnje vlasti. Majke iz Bedema
ljubavi bile su jedan od organizatora masovnog prosvjeda pred
Komandom JNA u Zagrebu koji je kulminirao organiziranim odlaskom u
Beograd 29. kolovoza 1991. gdje su članice Bedema ljubavi tražile Satnica Vlasta Zekulić u Afganistanu
puštanje Hrvata iz JNA. Nakon toga su 3. rujna krenule u Bruxelles, gdje Fotografija: Hrvatski vojnik
su tražile da Europa i svijet priznaju hrvatsku samostalnost te zaustave
rat. Nakon toga je Bedem ljubavi nastavio svoj rad u Hrvatskoj, uglavnom baveći se humanitarnim radom s ranjenicima iz
HV-a i HVO-a i hrvatskim i bosanskim izbjeglicama. Pripadnice Bedema ljubavi odbijale su komunikaciju sa ženskim
grupama iz drugih zemalja bivše države. Na konferencijama koje su imale međunarodni karakter, nerijetko su izlazile iz
prostorija kada bi govorile predstavnice ženskih i mirovnih grupa iz Srbije. Ratna silovanja karakterizirale se isključivo kao
genocidnu srpsku djelatnost protiv Hrvata i Bošnjaka, zanemarujući rodnu dimenziju tog ratnog zločina. Bedem ljubavi se
također nazivao i Pokret majki za mir. Danas Bedem ljubavi uglavnom radi na organiziranju pomoći ratnim veteranima.

Mirovne misije bez žene ne mogu uspjeti. Ako želimo u neku nestabilnu zemlju u potpunosti uspostaviti mir, stabilnost i
osigurati poštivanje ljudskih prava te omogućiti društveni i ekonomski razvoj društva, u misije moramo poslati i žensko
osoblje. Naime, lokalno stanovništvo, a posebno mladi, žene i djeca puno će lakše uspostaviti komunikaciju sa ženom, nego
muškarcem. Osim toga, mirovnjakinja će od lokalne žene saznati neku važnu informaciju, koju muškarci možda ne smatraju
važnom.

Žene imaju i moraju imati važnu ulogu u sprječavanju sukoba, u mirovnim pregovorima i operacijama očuvanja mira, kako
na međunarodnoj, tako i na nacionalnoj razini odlučivanja. Da poštivanje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 "Žene, mir
i sigurnost" nije samo puko ispunjavanje zahtjeva o uključenosti žena u mirovni proces, govore pozitivna iskustva iz
mirovnih misija, posebno Afganistana. Ranije mirovne misije koje su uglavnom bile sastavljene od muškaraca, pogotovo u
Africi, nisu završile slavno. Skandali oko zlostavljanja žene i djece zauvijek su narušili ugled i misije i organizacije koja ju je
provodila.

NATO svim državama članicama savjetuje da poštuju upute Odbora za žene, a partnerskim zemljama koje sudjeluju u NATO
predvođenim operacijama da osiguraju ravnopravnost spolova u svojim redovima. Također, Savez državama članicama
savjetuje da se u zemlje koje ne podržavaju prisustvovanje žena u vojsci, upravo šalju žene. Naime, i sam NATO je svjestan
činjenice da žene u operacijama mogu saznati više podataka od lokalnog stanovništva od svojih muških kolega.

Ana Marija Vojković

amvojkovic@opsa.hr

7 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 97, godina 3.
Et Za sigurniji svijet u kojem živimo...
EUROATLANTSKI TJEDNIK OPSA-NAPO

TRUMAN – VIZIONAR MODERNOG SVIJETA

Harry S. Truman bio je vizionar koji je predvidio udruženje
Zapada i kolaps Sovjetskog Saveza iznutra. Zahvaljujući
njegovoj, "Trumanovoj doktrini", SAD su prekinule dugu
politiku izolacionizma i okrenule se stvaranju mira i sigurnosti
u svijetu.

Hrvatska je stručna javnost imala priliku slušati i razgovarati o

Trumanu u utorak, 26. listopada, od direktora Truman Presidential
Museum and Library, profesora povijesti Michaela Devinea. U
organizaciji Fakulteta političkih znanosti, Veleposlanstva SAD-a u
Hrvatskoj i Ministarstva obrane RH, dr. Devine je održao
predavanje na temu "Harry S. Truman i NATO: Vizija
savezništva".

Truman je, nakon što je preuzeo ulogu predsjednika SAD-a,

nastavio s Rooseveltovom vizijom održavanja Velike alijanse, ali
je ubrzo bilo jasno da Sovjeti imaju svoju ideju o razvoju
međunarodnih odnosa. Upravo u njegovoj saveznoj državi
Missouri, u gradiću Fultonu, na Sveučilištu Westminster, britanski
premijer Winston Churchill održao je poznati govor o spuštanju
željezne zavjese u Europi. Već 1946. Truman je dobio tzv.
Clifford-Elseyjevo izvješće o odnosima SAD-a i Rusije, a koje je
bilo iznimno nepovoljno, toliko da ga je Truman zaključao i nije ga
dao na uvid ni svom kabinetu. Međutim, nije ga zaboravio.

Truman će svakako ostati poznat i po odobravanju "Marshallovog Harry S. Truman

plana", spasa za Europu, kao i po lukavoj i dalekovidnoj politici
prema Jugoslaviji i naročito prema Josipu Brozu - Titu. Vojna pomoć Južnoj Koreji također je jedna od velikih Trumanovih
odluka, koja je započela niz ratnih djelovanja po Trećem svijetu.

Na okruglom stolu, uz dr.

Devinea, sudjelovali su i Pjer
Šimunović, državni tajnik u
MORH-u; prof. dr. sc. Tvrtko
Jakovina koji je dao lijepi presjek
odnosa Trumanove administra-
cije i diplomacije prema Titovoj
Jugoslaviji; prof. dr. sc. Damir
Grubiša, koji je upozorio na
važnost Trumanove zainteresira-
nosti za europsko integriranje i
veliku povezanost s Jeanom
Monnetom; te prof. dr. sc. Lidija
Čehulić-Vukadinović koja je
iznijela svoju viziju NATO-a u
21. stoljeću.

OPSA se kasnije i sastala s dr.

Devineom, a razgovor će biti
objavljen u OPSA biltenu NATO
Intervjui.

Vedran Obućina
S lijeva: Vedran Obućina, Michael Devine, Denis Avdagić vedran.obucina@opsa.hr

8 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 97, godina 3.
Et Za sigurniji svijet u kojem živimo...
EUROATLANTSKI TJEDNIK OPSA-NAPO

NOVI IZAZOVI ZA ZAPAD, ALI I ZA RUSIJU

Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Ruskoj federaciji,
održao je 18. listopada predavanje na temu "Rusija: jučer, danas,
sutra", u organizaciji Instituta za međunarodne odnose (IMO). Cilj
foruma je bio omogućiti otvoreni dijalog oko ključnih
međunarodnih i međudržavnih pitanja između Hrvatske i Rusije.
Forum je bio tim značajniji s obzirom na sastanak ruskog
predsjednika Medvjedeva s francuskim predsjednikom Sarkozyjem
i njemačkom kancelarkom Merkel istog dana u francuskom gradu
Deauvilleu, vezanom uz pitanje europske sigurnosti. Na forumu su
sudjelovali i predstavnici OPSA-e.

Rusija je zasigurno zanimljiv primjer zemlje koja je iz komunizma

preživjela politički burne 1990.-te i kriminalnu privatizaciju kako bi
samo dvadeset godina kasnije postala ponovo svjetska velesila koju se
ne može, niti ne smije ignorirati.

"Rusiju jučer" obilježili su unutarnji politički sukobi čiji vrhunac je

dosegnut 1993. godine, a tome nisu pomogle ni krajnje nestabilne vlade
koje bi bile smatrane uspješnima ako su preživjele čak šest mjeseci na
vlasti. Dva vojna pohoda u Čečeniju, koja nisu postigla očekivani
rezultat, kao i predatorski kapitalizam koji je, prema Kovačeviću, bio
izrazit u Rusiji nisu pomogli stabilnosti i ugledu Rusije što na domaćem
što na međunarodnom planu.

Promjenu je označio dolazak Vladimira Putina na čelo države

2000.godine, prvo kao premijera, a potom kao predsjednika. Putin je
toliko promijenio Rusiju na gospodarskom i političkom planu da se
danas Rusija s pravom iz milja zna zvati "Putinovom Rusijom" iako je Božo Kovačević
sada Vladimir Putin na funkciji predsjednika vlade.

Za vrijeme Putinovog predsjedničkog mandata povećane su plaće i primanja, Rusiji je vraćen ugled velike i važne sile, čemu
je zasigurno pridonijela ovisnost Europe o ruskim energentima koji su u nekoliko prilika poslužili i kao temelj političke
prevage Rusije u međudržavnim dogovorima. Tome je pripomoglo stišavanje oporbe na "ruski način", iako su neki
elektronički mediji kao i tisak kritički intonirani prema Vladi. No, prema istraživanju ruske agencije za istraživanje javnog
mnijenja Levada u rujnu 2010., 41 posto građana Rusije bi glasalo za stranku "Jedinstvena Rusija", vodeću rusku stranku na
čijem su čelu Vladimir Putin i Dmitrij Medvjedev. Čak 43 posto građana smatra kako Rusiji treba demokracija, ali posebnog,
"ruskog" tipa.

No, usprkos gospodarskom i političkom uspjehu, Rusija ima svoje probleme. Među kojima je i jačanje terorizma u ruskim
republikama Dagestan i Čečenija; zbog značajnog demografskog pada predviđa se da će do 2050. godine najbrojnija etnička
skupina biti Kinezi; veliki problem je i preteška gospodarska ovisnost o izvozu energenata, a tome sigurno ne pomaže i
činjenica što ruske kompanije nastupaju pod okriljem države. Sigurnosno, Zapad nikad nije na čistom s Rusijom, ali
ohrabruje činjenica da su stručnjaci predložili u novom strateškom konceptu NATO-a da najvažnije partnerstvo u slijedećih
deset godina bude upravo s Rusijom, kao i najava ruskog predsjednika da će prisustvovati NATO-ovom summitu u Lisabonu
u studenom.

Odnosi između Hrvatske i Rusije dugi niz godina bili su na ledu. Kovačević smatra da je hrvatska Vlada propustila velike
prilike etabliranja na ruskom tržištu, kao što su to učinile mnoge srednjoeuropske zemlje koje politički nemaju toliko dobre
veze s Kremljom kao što ima Zagreb. No otvaranje podružnice Hrvatske gospodarske komore u Rusiji te ukidanje viza za
ruske građane zasigurno će pridonijeti jačanju odnosa između dviju zemlja.

Antonija Petković
antonija.petkovic@opsa.hr

9 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 97, godina 3.
Et Za sigurniji svijet u kojem živimo...
EUROATLANTSKI TJEDNIK OPSA-NAPO

USUSRET NATO SUMMITU

NATO summit u Lisabonu je iza ugla. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen već danima neumorno obilazi
zemlje članice, pa je tako bio u posjeti njemačkoj kancelarki Angeli Merkel i grčkom premijeru Georgeu Papandreou.
I ministri vanjskih poslova i ministri obrana zemalja članica NATO saveza sastali su se nedavno u Bruxellesu na
neformalnom sastanku kako bi dogovorili završne smjernice za veliki summit čelnika država članica Saveza koji će se
održati 19. i 20. studemog u Lisabonu, tzv. nadolazeći Lisabonski summit. Države članice trebale bi donijeti na
summitu Novi strateški koncept nakon što se s njegovim donošenjem ozbiljno krenulo poslije prošlogodišnjeg
summita u Strasbourgu i Kehlu. Zadnja Strategijska koncepcija NATO-a donesena je 1999. koja je bila druga
posthladnoratovska Strategija (nakon one iz 1991.) i odnosila se na zadaće Saveza u 21. stoljeću.

U međuvremenu se mnogo toga dogodilo i svijet kakav je zamišljen na kraju prošloga stoljeća i današnjice nisu isti, prije
svega zbog napada 11. rujna kada se je prvi puta jedna članica, SAD, pozvala na članak o uzajamnoj pomoći u slučaju
vanjskog napada Sporazuma NATO saveza, nakon čega je borba protiv terorizma postala sastavni dio NATO-a. Uslijedio je
Afganistan, pa Irak i nesuglasice među članicama oko potrebe vojnog djelovanja. Iran nikada nije bio bliži razvoju vlastite
nuklearne bombe, dok Pakistan koji ju posjeduje vodi rat protiv Talibana unutar svojih granica. Istodobno NATO u
Afganistanu vodi najveću vojnu misiju i otvoreni rat u svojoj povijesti. Sve je to dovelo do potrebe stvaranja nove koncepcije
za nove izazove današnjeg svijeta.

Rat u Afganistanu koji najviše obilježava politiku NATO-a u zadnjih par godina ima veliki utjecaj na stvaranje novog
Koncepta, no i ostale promjene u svijetu su bitne. NATO kreće u program restrukturiranja vlastite organizacije. Cilj je
smanjiti broj od raznoraznih specijaliziranih 14 odjela, pri čemu je glavni tajnik NATO saveza Andres Fogh Rsmussen
izjavio da bi i tri odjela bila dovoljna za obavljanje zadaća Saveza; smanjivanje broja zaposlenih, odjela i troškova, te
ekonomičnija organizacija biti će glavne promjene u samoj strukturi organizacije. Štednja za kojom se ide slijedi trendove u
cijeloj Europi gdje se traži smanjivanje nepotrebne birokracije kako bi se uštedjelo i olakšao sami posao. U novoj koncepciji
će teritorijalna obrana zemalja članica i njezinih građana i dalje biti u središtu ciljeva Saveza za koju se je govorilo da je
zanemarivana od kraja hladnoga rata. Pritom kritike idu najviše protiv europskih članica koje stalno smanjuju svoje izdatke
za vojsku, pa kao rezultat imamo eroziju vojnih sposobnosti europskih članica, koja je dovela do ogromnog nesrazmijera
između SAD i ostalih članica. Amerikanci imaju odlučan stav da to treba zaustaviti i da Europa treba više ulagati u vlastite
oružane snage, tu je spremnost najbolje izrazila izjava američkog ministra obrane, Roberta Gatesa, da treba zaustaviti
demilitarizaciju Europe. Većina europskih zemalja se tome tiho protivi jer zbog proračunskih deficita ne znaju odakle bi
namaknuli novac za potrebne vojne izdatke.

Uz naglasak na obranu vlastitog teritorija NATO će i dalje u novoj koncepciji i još jače promovirati vojne akcije "out of
area", odnosno izvan teritorija svojih zemalja članica. Na taj način NATO želi indirektno pojačati sigurnost vlastitog teritorija
i svojih građana te pokazati spremnost u borbi protiv terorizma van granica zemalja članica. Nakon donošenja Novog
koncepcta drugo najvažnije pitanje na predstojećem summitu je proturaketna obrana Europe i s tim povezano nuklearno
razoružanje. Nakon što je prošle godine američki predsjednik Barack Obama odustao od postavljanja proturaketne obrane u
Poljskoj i Češkoj zbog protivljenja Rusije koja je smatrala da su proturaketne komponente u te dvije zemlje preblizu njezinim
granicama i stoga indirektno uperene protiv nje, sada se u dogovoru s Rusijom ide u postavljenje proturaketnog štita. Razlog
tome je potencijalna opasnost od Irana i razvoja njegovog nuklearnog arsenala. Zadnje rezolucije Vijeće Sigurnosti UN-a
pokazuju da će Iran, ako želi razviti nuklearno oružje, to vjerojatno i moći postići te da ga nikakve sankcije u tome neće
spriječiti. Stoga se postavlja pitanje europske sigurnosti koja se na ovaj način, u dogovoru sa Rusima, želi pružiti čitavom
europskom kontinentu.

Povezano s postavljenjem štita postavlja se i pitanje nuklearnog razoružanja. Glavni tajnik NATO-a tvrdi da Savez neće
odustati od nuklearnog oružja kao sredstva odvraćanja od potencijalnih nuklearnih napadača. Po njemu raketni štit i prijetnja
odmazdom bolje će štititi NATO-ov prostor od nuklearnog oružja. S druge pak strane, Rusija će sudjelovati na summitu u
NATO-u te će SAD i Rusija nastaviti razgovore oko nuklearnog razoružanja. Rezultate ćemo tek vidjeti.

NATO nakon nadolazećeg Summita ulazi u novo doba s novim Konceptom i smanjenom organizacijom te s ratom u
Afganistanu na leđima, stari izazovi nisu nestali a novi stalno dolaze, to usložnjava situaciju Bruxellesu koji će sada morati
dati odgovore na te izazove kako bi obranio novi Strateški koncept.

Bojan Richter
bojan.richter@opsa.hr

10 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 97, godina 3.
Et
EUROATLANTSKI TJEDNIK
Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO

KAKO I ZAŠTO POMOĆI RAD ORGANIZACIJE ZA PROMICANJE

SJEVERNO-ATLANTSKIH INTEGRACIJA (OPSA)!?

Iako naslov počinje s "kako", mi ćemo najprije reći zašto mislimo da i Vi trebate pomoći rad OPSA-e.
Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga što želimo napraviti.
Ideja širenja informacija, približavanja euroatlantske tematike građanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko ne
može osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-
naca, koji i dalje teže istomu. U početku, uz OPSA-u su bili samo članovi, danas su tu i naši čitatelji (pa i ovog biltena), tisu-
će onih koji svaki tjedan posjećuju naše web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandučić primaju naše biltene. Tu su i bro-
jni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina i
svakim danom sve više i više… Naravno, nećemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-
rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu…

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika može itekako približiti građanima. Pokazali smo da euro-
atlantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna široj populaciji, a posebno mladima, može pronaći svoju publiku.
Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim članovima je bio i ostat će motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i u
novim inovacijama i projektima. U budućnosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicističke projekte, prijevode…

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaša pomoć!

Možete nam pomoći na više načina! Kao pojedinac. Možete postati naš član. Aktivan – koji ne plaća članarinu, pasivan koji
mjesečnom uplatom pomaže naš rad, ili kao podupirujući član koji članstvom jasno ističe stav! Financijski nam se može po-
magati i bez ulaska u članstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i možete koristiti kao poreznu olakšicu!*
Kao tvrtka ili organizacija. Također možete postati podupirujući član, s tim da se podupirujuća članarina također smatra
donacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i običnom donacijom, koja Vašu tvrtku
ne tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike
stvari koje nam mogu pomoći, a članovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomoć!

Na kraju, ali nikako ne manje važno. Možete nam pomoći povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-
dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znači… ■

OPSA
opsa@opsa.hr

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uključiti darovanja u naravi
ili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-
da ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini.
Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene povećati svoj osobni odbitak (osobni
odbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najviše do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj
kalendarskoj godini (2009.).
Porezna olakšica pri davanju donacija propisana je i za sve fizičke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Tako
za primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih ne-
profitnih namjena, može podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na povećani osobni odbitak za svo-
tu izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA žiro račun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);

OPSA žiro račun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)

11 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr