Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
14Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Seminar

Seminar

Ratings: (0)|Views: 5,085|Likes:
Published by irenadj76

More info:

Published by: irenadj76 on Oct 28, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, DOC, TXT or read online from Scribd
See More
See less

06/09/2013

pdf

text

original

 
1.Uvod
Biološka raznolikost je pojam koji označava svu raznolikost života na Zemlji koja seopćenito dijeli u tri skupine: geni , biljne i životinjske vrste, te ekosustavi. Premda jošnije poznat ni približan opseg biološke raznolikosti, znanstvenici su do danas opisali iklasificirali 1 063 000 životinjskih vrsta, 344 300 biljnih vrsta, te 11 200mikroorganizama, a o genima se svaki dan saznaje nešto novo.Pretpostavlja se da ukupan broj vrsta doseže 10 do 30 milijuna, no zahvaljujući brzinikojom ugrožavamo i uništavamo prirodna staništa, svake godine iščezava 40 000vrsta, što uvelike smanjuje ukupnu ekološku ravnotežu i stabilnost. Smanjenjembiološke raznolikosti Zemlja i čovjek postaju sve ugroženiji.
2.Biološka raznolikost
Biolka raznolikost u posljednje vrijeme je u sredtu pozornosti, ne samoznanstvenika i udruga koje se brinu o zaštiti okoliša, nego i vlada najvećeg brojadržava. Ta pojava upućuje na ozbiljnost stanja i stupanj ugroženosti prirode ,pogotovo biološke raznolikosti. Današnja biološka raznolikost nastajala je tijekomduge geološke prošlosti planeta Zemlje . Ona je plod abiotskih elemenata koji su sepojavljivali i mijenjali tijekom duge i burne prošlosti našeg planeta. Unutrašnje sileZemlje oblikovale su na njezinoj površini tako velike i krajobrazne razlike da oneuvijek i ponovo zadivljuju njezine stanovnike. U isto vrijeme, vanjski abiotički elementidjelovali su na površinu Zemlje oblikujući pri tom geomorfološke prošlosti mijenjali suse klimatski uvjeti, često s dramatičnim posljedicama.Ledena i međuledena razdobljatoliko su mijenjala uvjete da je već postignut biološki razvoj često morao započinjatiispočetka.Raznovrsnost živih bića plod je evolucije, divergencije živih oblika, kojarađa mnoštvo vrsta različite konstitucije u raznolikosti ekosustava. Ekološki sustavobično se definirakao skup elemenata, živih i neživih,odnosno određeni biotop nakojem je oblikovana specifična boicenoza. U svjetlu takve definicije može se sasigurnošću ustvrditi, da ukoliko se na Zemlji sačuvaju zdravi biotopi i biocenoze ćebiti zdrave i bogate., odnosno da će se i biološka raznolikost nesmetano razvijati.Ekosustavi mogu biti različiti po sastavu i veličini te biosferi daju mozajičan izgled.Postoje različitih kriterija podjelu ekosustava, ali važniji ulogu za raznolikost imajupriroda biotopa (vodeni –morski ili „slatki“ , kopneni), klimatski čimbenici (toplina,vlanost, svjetlost), sastav biocenoza (smrekove šume, livade i sl.)
2.1.Tropske šume
Tropske kišne šume su biom koji se odlikuje najvećom biološkom raznolikošću. Višeod 50% svih danas živućih organizama živi u toplim i vlažnim tropskim šumama, akoznamo da taj biom zauzima samo 3% kopna na Zemlji, postaje jasno kolikoo se
1
 
bogatstvo nalazi u tim šumama (džunglama). Procjenjuje se da je pod tropskimšumama još samo oko 9,5 milijuna četvornih kilometara. Oko 62% tih šuma nalazi seu Južnoj Americi. Sječa tropskih šuma radi dobivanja drvne mase, novih obradivihpovršina, otvaranja rudnika i prometnica znatno ugrožava taj biom. Svake godinenestaje od 11 000 do 16 000 četvornih kilometara tih šuma. Procjenjuje se da će za20-tak godina, ovom dinamikom sječe, preostati samo 20% postojećeg biomatropskih šuma. Naravno, pri tom će nestati brojni organizmi koji u njima obitavaju.
2.2.Biološka raznolikost Hrvatske
Hrvatska se, unatoč maloj površini, ističe raznolikošću ekosustava i staništa, koja seodražava i u velikom bogatstvu i raznolikosti živog svijeta. Takvo bogatstvouvjetovano je položajem i klimatskim prilikama te djelomično utjecajem čovjeka.U usporedbi sa stanjem u srednjoj i zapadnojEuropi, Hrvatska se odlikuje visokimstupnjem očuvanosti prirode. Hrvatska ima sve preduvjete da joj upravo to bogatstvobude glavni temelj razvitka.U zaštiti od ugroženosti biološke raznolikosti posebnu pozornost treba posvetitikrškim ekološkim sustavima jer predtavljaju bogatstvo globalne razine sa specifičnimendemičnim vrstama i životnim zajednicama.Nadalje, treba brinuti o močvarama i vodenim ekosustavima kojih na područjuHrvatske u slijevovima rijeka ima relativno mnogo. Međutim, to su ujedno inajugroženiji ekosustavi.
Tablica1:
Ekološki sustavi i staništa u Hrvatskoj
Ekološki sustaviStaništa
1.Krš i podzemlje1.morska i priobalna2.Močvare, rijeke, jezera,cretovi2. kopnene vode3.Jadransko more (jadranskaflora i fauna3. šikara i travnjaka4.Obala i otoci4.šume5.Travnjaci i oranice5.močvarna i cretna6.Šume6.špilska i stjenovita7.Gradski ekološki sustavi7.poljoprivredna8.umjetna
2.3.Smanjenje biološke raznolikosti
Iako je biološka raznolikost prirodno podložna stalnim promjenama, te su mnogevrste tolom evolucije i prirodno iščezavale s ove planete, u današnje vrijeme ječovjek glavni krivac za ubrzano izumiranje vrsta koje se pojavilo posljednjih stogodina, a svakim danom se sve više ubrzava. I na području Hrvatske je ovaj proces jednako izražen.
2
 
Najčešći antropogeni uzroci biodiverziteta su:
1.
Uništavanje životnog staništa
flore i faune, nekad dominantni šumskiekosustavi u današnje su vrijeme znatno smanjeni, a kroz povijest suoblikovani novi krajolici i ekosustavi, prvenstveno kao posljedicapoljoprivrednih aktivnosti, intenzivne urbanizacije (nedovoljna briga za urbanuekologiju pri prostornom planiranju) i industrijalizacije. Uz šumske, naročito sustradala nekad brojnamočvarna područja koje je čovjek u najvećoj mjeriisušivao i smanjivao hidrotehničkim radovima, širenjem na njihov račun vlastitiživotni prostor.
2.
Cijepanje prirodnih ekosustava
, narito gradnjom naselja,prometnica i svekolike infrastrukture (eliktrifikacija, plinofikacija,telefonizacija,vodoopskrba,,kanalizacija), te širenjem intenzivno gospodarenihpoljoprivrednih površina prirodni i modificirani ekosustavi ostaju izlirani poputotoka u kojima vrste više ne mogu komunicirati s drugim srodnim područjimate u njima dolazi do lokalnog izumiranja vrsta i vrlo brzog smanjenja biološkeraznolikosti.
3.
Preintenzivno iskorištavanje biljnih i životinjskih vrsta
ogleda se ulovu, ribolovu, skupljanju ljekovitog bilja, puževa, kornjača, žaba za hranu,trgovini životinjama (npr. kućnim ljubimcima) i sl.
4.
Unošenje stranih (alohtonih) ili neprirođenih vrsta
, koje nisu raniježivjele na nekom području, redovito zbog nedostatka prirodnih neprijatelja,negativno utječe na zavičajnu floru i faunu, a često ishodi i potpunimporemećajem ekološke ravnote u pojedinim ekosustavima, potiskujućizavičajne vrste. Tako su u Jadranu poznata širenja invazivnih zelenih icrvenih algi. Te alge stvaraju debeo i jednoličan pokrov na morskom dnu,zagušujući pri tom autohtoni bentos (životne zajednice na i pri morskom dnu)
5.
Onćenje atmosfere, pedosfere i hidrosfere
 – posebnoobrađujemo
6.
Zapuštanje i nebriga o zavičajnim sortama
kultiviranih biljaka ipasmina udomaćenih životinja vrlo brzo dovodi do izumiranja ili svođenjapopulacija na premali broj koji ne može osigurati dovoljnu genetske raznolikostza daljnji opstanak.
7.
Biotehnologije ,
ito one koje koriste genetski prinačene(modificirane) organizme – GMO, transgene organizme – organizme kojima jegenetskim inženjeringom oplemenjen genetski sustav unošenjem novog gena,a što je križanjem inače nemoguće, npr gena iz biljke u životinju, ili obrnuto, ilikorištenje nedovoljno poznatih i ispitanih organizama u okolišu. U poljoprivredisu npr. najčešće genetski preinačene biljke: kulture kukuruza, soje, uljanerepice, lucerne (djeteline). Danas u Hrvatskoj nema proizvodnje GMO-a u
3

Activity (14)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Mima Mei added this note|
ovo je super, tnx
Igor Burić liked this
mejland liked this
Cro Aky liked this
Karlo Markota liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->