2 Metodologija Istrazivanja

2.
UVOD U METODOLOGIJU
ISTRAŢIVANJA U KINEZIOLOŠKOJ
KINEZITERAPIJI
2.1 Kineziometrija
2.2 Predmeti i metode mjerenja u kineziterapiji
Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

fakultet Split
2.1 Kineziometrija
 grĉ. kinesis – kretanje, metron – mjera

 Kineziometrija je znanstvena disciplina koja se bavi problemima
konstrukcije, validacije mjernih instrumenata, te općenito
problemima mjerenja u kineziologiji.
 KINEZILOGIJA je znanstvena disciplina koja prouĉava zakonitosti

upravljanja procesom vjeţbanja i uĉinke tih procesa na ljudski
organizam.
 KINEZIOLOŠKA EDUKACIJA - … na organizam djeteta u školskom sustavu

 KINEZIOLOGIJA SPORTA - … na organizam sportaša
 KINEZIOLOŠKA REKREACIJA - … na organizam rekreativaca
 KINEZIOLOŠKA KINEZITERAPIJA – je znanstvena disciplina koja prouĉava zakonitosti
upravljanja procesom vjeţbanja i uĉinke tih procesa na ljudski organizam kojem su opće
sposobnosti umanjene zbog ozljede, funkcionalnih poremećaja, bolesti ili uroĊene mane.

fakultet Split
1
Mjerenje
 Mjerenje je postupak kojim se objektima (entitetima, ispitanicima)
pridruţuju brojevi ili oznake prema odreĊenim pravilima u skladu s
razvijenosti mjernog svojstva (atributa, karakteristike, obiljeţja) ĉime se
postiţe njegova kvantifikacija ili klasifikacija (Dizdar, 2006).
 Moguće je razlikovati dvije vrste mjerenja:
 DIREKTNO – predmet mjerenja i mjerna jedinica imaju ista svojstva

(antropometrijske mjere – tjelesna visina (cm), tjelesna teţina (kg), …)
 INDIREKTNO – predmet mjerenja i mjerna jedinica nemaju ista svojstva (

testovi motoriĉkih sposobnosti – eksplozivna snaga nogu mjeri se s testom
MSD ĉija je mjerna jedinica centimetar)

fakultet Split
Elementi mjerenja
 OBJEKT MJERENJA – u kineziološkim, pa tako i u kineziterapijskim
mjerenjima objekti mjerenja su najĉešće ljudi. ( u kineziologiji: sportske
ekipe, tehniĉki elementi). Objekt mjerenja ili entitet, je nosioc
informacija koje je moguće prikupiti nekim postupkom mjerenja a što
opisuje njegovo stanje.
 PREDMET MJERENJA – je odreĊeno svojstvo koje se mjeri na

entitetima (objektima). U kineziterapiji predmeti mjerenja mogu biti:
 ANTROPOMETRIJSKA OBILJEŢJA (LONGITUDINALNA, TRANSVERZALNA

DIMENZIONALNOST, VOLUMINOSTONST I PMT)
 POSTURALNA OBILJEŢJA (POKAZATELJI TJELESNOG DRŽANJA)
 MOTORIĈKE SPOSOBNOSTI ( MIŠIĆNA SNAGA, OPSEG POKRETA - FLEKSIBILNOST,

KOORDINACIJA, AGILNOST, …)

fakultet Split
2
Elementi mjerenja
 MJERILAC – je osoba koja provodi mjerenje. U većini sluĉajeva
mjerenja provodi ĉovjek, posredno ili neposredno, pa je stoga
pitanje koliko mjerenja mogu biti neovisna od njega samog. Pri
tome se treba teţiti objektivnosti.
 MJERNE SKALE – Pri mjerenju nekog fenomena u kineziologiji

se koristimo nekom od slijedećih mjernih skala:
 NOMINALNA – obiljeţje ima samo svojstvo identiteta (imena)
 ORDINALNA – obiljeţje ima svojstvo ranga (školske ocjene)
 INTERVALNA – obiljeţje ima svojstvo aditivnosti (z-vrijednosti)
 OMJERNA – obiljeţje ima i svojstvo apsolutne nule – stvarnu odsutnost mjernog svojstva
(motoriĉki testovi)

fakultet Split
Metrijske karakteristike
 Svaki proces mjerenja mora zadovoljavati odreĊena
metrijska svojstva da bi dobiveni podaci tim mjerenjem bili
upotrebljivi. S toga postoje slijedeće metrijske karakteristike:
 POUZDANOST - metrijska karakteristika koja se odnosi na toĉnost

mjerenja tj. na nezavisnost mjerenja od nesistematskih pogrešaka.
 OBJEKTIVNOST – je metrijska karakteristika kojom se odreĊuje

nezavisnost rezultata mjerenja od mjerioca.
 HOMOGENOST – je svojstvo kompozitnih testova koje pokazuje koliko

rezultati ispitanika u svim ĉesticama zavise od istog predmeta mjerenja.

fakultet Split
3
Metrijske karakteristike
 OSJETLJIVOST – predstavlja svojstvo mjernog instrumenta da uspješno
razlikuje ispitanike po predmetu mjerenja
 VALJANOST – je metrijska karakteristika koja odreĊuje da li odreĊeni mjerni

instrument mjeri pravi predmet mjerenja.

fakultet Split
Standardizacija postupka mjerenja

 Podrazumijeva precizan opis svih postupaka i uvjeta u kojima se
provodi mjerenje nekim mjernim instrumentom, te naĉina
bodovanja i vrednovanje dobivenih rezultata (Dizdar, 2006).
 Ona obuhvaća:
 NAZIV I ŠIFRU MJERNOG INSTRUMENTA
 TEHNIČKI OPIS, ODNOSNO KONSTRUKCIJSKE KARAKTERISTIKE
 OPIS POSTUPAKA MJERENJA
 UPUTU ISPITANIKU
 NAČIN ODREĐIVANJA REZULTATA ISPITANIKA

fakultet Split
4
fakultet Split
2.2 Predmeti i metode mjerenja u

kineziterapiji
 U kineziološkoj kineziterapiji predmetom mjerenja mogu biti:
 ANTROPOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE
 POSTURALNA OBILJEŢJA
 MOTORIĈKE SPOSOBNOSTI
 Što će od navedenog biti predmet mjerenja ovisi o postavljenom

cilju:
 Istraţivanje na entitetima
 Procjena inicijalnog, tranzitivnog ili finalnog stanja osobe kojoj
trebamo programirati kineziterapijski tretman ili je već u tretmanu

fakultet Split
5
Antropometrijske karakteristike
 Moţemo ih podijeliti u ĉetiri grupe:
 LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST
 TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST
 VOLUMINOZNOST
 POTKOŢNO MASNO TKIVO

fakultet Split
LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST
 tjelesna visina
 duţina ruke
 duţina noge
 raspon ruku
 duţina šake
 duţina stopala
Mjerni instrument:
antropometar, klizni šestar

fakultet Split
6
TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST
 dijametar koljena
 dijametar skoĉnog zgloba
 dijametar lakta
 širina kukova
 širina zdjelice
Mjerni instrument:
klizni šestar, pelvimetar

fakultet Split
VOLUMINOZNOST
 tjelesna teţina
 opseg kukova
 opseg struka
 opseg natkoljenice
 opseg potkoljenice
 opseg nadlaktice
Mjerni instrument:
vaga, centimetarska vrpca

fakultet Split
7
POTKOŢNO MASNO TKIVO
 koţni nabor trbuha
 koţni nabor leĊa
 koţni nabor natkoljenice
 koţni nabor nadlaktice
Mjerni instrument:
kaliper

fakultet Split
Posturalna obiljeţja

fakultet Split
8
Metode procjene tjelesnog držanja
 Na osnovu prije prikazane slike vrši se:

 Utvrđivanje posture – tipa tjelesnog držanja
 Manualnim tehnikama ocjenjujem opseg pokreta i ocjenjujemo
funkciju pojedinih mišića
 Skračenje mišića – hipertrofiju
 Opuštenost mišića – insufincijenciju
Sofisticiranije metode procjene nepravilnosti na krelješnici,

primjenjuju se u medicinskim ustanovama.

fakultet Split
Metoda termografije

fakultet Split
9
Metoda fototopografija Moire

fakultet Split
 Rendgen (X-ray) snimci kralješnice u najvećoj mjeri koriste se u

medicini za utvrĊivanje visokih stupnjeva deformacija. Na
rendgenskim snimcima stupanj skolioze, kifoze ili lordoze
ustvrĊuje se nekom od metoda, a jedna od najpraktiĉnijih je
Cobbova metoda.

fakultet Split
10
 SUVREMENE METODE
 Cobbova metoda mjerenja * jedna je od najzastupljenijih metoda

utvrĊivanja postraniĉne iskrivljenosti kralješnice.
 Koristi se u dijagnozi skolioza. Postupak mjerenja je vezan uz

rendgenski snimak kralješnice u anteroposteriornoj projekciji u stojećem
ili leţećem poloţaju. Cilj metode je odrediti gornji i donji završni
kralješak krivine koji se smatraju onima koji imaju maksimalni nagib
prema konveksitetu krivine. Mjerenje se vrši na naĉin da se povuku
dvije linije koje prolaze gornjim rubom superiornog kralješka krivine i
druga donjim rubom inferiornog kralješka krivine. Iz tih linija, sredinom
navedenih kralješaka povuku se okomice, koje se sijeku.
 Kut koji one zatvaraju predstavlja stupanj skolioze.

fakultet Split
Cobbova metoda mjerenja

fakultet Split
11
Pedografski sistemi
 Suvremeni sustavi na bazi raĉunalne tehnologije koji dostiţu
vrh tehnologije u izraĉunu i mjerenju distribucije dinamiĉkog
pritiska stopala.
 Postoje tri podgrupe proizvoda:

 pedografska platforma koja se upotrebljava u funkcionalnoj
dijagnozi stopala
 in-shoe platforma koja se koristi pri praćenju pritiska stopala u
aktivnosti – uloţak u obući

fakultet Split
EMED (novel.de)

fakultet Split
12
PEDAR IN- SHOE

fakultet Split
Rsscan USB Footscan system

fakultet Split
13
 Metoda plantografije – otisak stopala na plantogramu

fakultet Split
Posture Image Analyser – raĉunalni program

za procjenu tejelsnog drţanja – posture -
Paušić, 2006.

fakultet Split
14
POKAZATELJI TJELESNOG DRŢANJA - POSTURE
FUHO – FRONTALNI SUHO – SAGITALNI

POKAZATELJ VRHA POKAZATELJ VRHA
UŠKE UŠKE
FRAM – FRONTALNI SRAM – SAGITALNI

POKAZATELJ POKAZATELJ
AKROMIONA AKROMIONA
FZDJ – FRONTALNI SZDJ – SAGITALNI

POKAZATELJ SPINE POKAZATELJ SREDINE
ILIACE ANTERIOR ZGLOBA KUKA
SUPERIOR
SKOL – SAGITALNI
FKOL – FRONTALNI POKAZATELJ
POKAZATELJ SREDINE LATERALNOG
KOLJENA – PATELA EIPCONDILA
FNZG – FRONTALNI SNZG – SAGITALNI

POKAZATELJ POKAZATELJ
MEDIALNOG LATERALNOG
MALLEOULUSA MALLEOULUSA

fakultet Split
 Opis mjernog instrumenta:

 Za odreĊivanje pokazatelja tjelesnog drţanja u frontalnom i
sagitalnom pregledu putem digitalnih fotografija ispitanika izraĊen je
raĉunalni program u Visual Basic-u. Rad s raĉunalnim programom
moguć je pod operativnim sustavom Windows na PC kompatibilnim
raĉunalima.
 Za izvoĊenje raĉunalnog programa potrebna je Visual Basic

Runtime datoteka, te minimalna PC konfiguracija (CPU 1.5 GHz,
256 MB RAM i 60 GB HD). Unos fotografija ispitanika vrši se preko
memorijske kartice digitalnog fotoaparata ili direktnim spajanjem
digitalnog fotoaparata na raĉunalo putem USB kabela. Fotografije
prebaĉene na raĉunalo pohranjuju se na tvrdi disk (Hard disc).
Nakon pokretanja raĉunalnog programa, otvara se sljedeći prikaz:

fakultet Split
15
fakultet Split
 S lijeve strane upisuju se osnovni podaci o ispitaniku, u

središnjem dijelu nalaze se dva okvira u koje se unose fotografije
ispitanika u frontalnom i sagitalnom pregledu, te na desnoj strani
su tablice u kojima se prikazuju vrijednosti pokazatelja tjelesnog
drţanja u obje ravnine.
 Nakon unosa osnovnih podataka i fotografija (frontalne – LOAD

PICTURE FRONTAL, sagitalne LOAD PICTURE SAGITAL).

fakultet Split
16
 Aktiviranjem ikona:
 raĉunalni program postavlja markere na pokazatelje
 ucrtava se horizontalne linije poveznice dvije toĉke (naranĉaste linije)
 ucrtava se vertikalna linija ispitanika
 postavljamo u sagitalnom pregledu gravitacijsku liniju
 ucrtavaju se grafiĉke oznake smjera nagiba u frontalnom pregledu
 postavljamo skalu, tj. visinu ispitanika koja postavlja centimetarski
omjer za raĉunanje odstupanja pokazatelja od gravitacijske linije u
sagitalnom pregledu
 pokazuje vrijednosti odstupanja pokazatelja tjelesnog drţanja od
pravilnih poloţaja u tablici na desnoj strani

fakultet Split

fakultet Split
17
Motoriĉke sposobnosti
 Moţemo ih podijeliti na:
 SPOSOBNOSTI REGULACIJE KRETANJA

 KOORDINACIJSKE SPOSOBNOSTI I AGILNOST
 BRZINA
 RAVNOTEŢA
 PRECIZNOST
 FLEKSIBILNOST
 SPOSOBNOSTI ENERGETSKE REGULACIJE

 REPETITIVNA SNAGA
 EKSPLOZIVNA SNAGA
 STATIĈKA SNAGA

fakultet Split
Manualni mišićni test

 Provodi se s ciljem ispitivanja snage pojedinih mišića ili mišićnih grupa,
tj. odreĊivanja stupnja mišićne slabosti uslijed oboljenja, povrede ili
aktivnosti.
 Najviše se primjenjuje kod oštećenja perifernih motornih ţivaca.
 Ovaj test se rutinski primjenjuje.
 Razliĉiti stil ocjenjvanja stanja mišića – razliĉite ljestivce
 Nedostatci:
 Rezultati su pod subjektivnim utjecajem mjerioca
 U nekim varijacijama testa postoji mali broj ocjena s obzirom da postoji ĉitav
niz razliĉitih stanja u snazi mišića

fakultet Split
18
 Prednosti su:
 Najpraktiĉnija metoda za izvoĊenje
 Za njeno izvoĊenje dovoljna je jedna struĉna osoba
 Testiranje se moţe ponavljati u kraćim vremenskim razmacima bez
posljedica na ispitanikovo objektivno stanje

fakultet Split
 Mišićna snaga se ocjenjuje od 0 do 5 – primjenjuje se u Hrvatskoj kod većine fizioterapeuta
Ocjena Mišićna snaga u Mišićna kontrakcija

postotcima
0 0% Nema
1 10% Mala
2 25% Izvršava pokreta u punom obimu,

isključivši silu gravitacije
3 50% Izvršava pokret u punom obimu, uključivši
silu gravitacije
4 75% Savladava se otpor u punom obimu
pokreta
5 100% Savladava se maksimalni otpor u punom
obimu pokreta

fakultet Split
19
Kendell, F.P. (2005). Muscules testing and function with posture and pain. Lippinkot
Williams ans Wilkins.
FUNKCIJA MIŠIĆA OCJENE I SIMBOLI MIŠIĆNE SNAGE
NE OSJEĆA SE I NE VIDI SE KONTRAKCIJA MIŠIĆA NULTA 0 0 0 0

NEMA POKRETA
TETIVA SE OSJETI PALPACIJOM , NEMA VIDLJIVIH POKRETA SLABAŠNA T 1 T
POTPOMOGNUTI POKRET KROZ DIO OBIMA POKRETA SLABA - P- 2- 1 +
POKRET NA
HORIZONTALNOJ POKRET KORZ CIJELI OBIM POKRETA SLABA + P 2 2
PODLOZI ZADRŢAVA SE KONTRAKCIJA PRILIKOM LAGANOG PRITISKA U SLABA + P+ 2+ 3
TESTNOJ POZICIJI U DIJELU POKRETA U KOJEM MIŠIĆ
POKAZUJE NAJVEĆU SNAGU
POKRET KROZ DIO OBIMA POKRETA PROTIV GRAVITACIJE SLABA + P+ 2+ 3
PRIMJEĆUJE SE POSTUPNO PUŠTANJE IZ TESTNE POZICIJE UMJERENA - F- 3- 4
TESTIRANJE U ZADRŢAVA TESTNU POZICIJU (BEZ DODANOG PRITISKA) UMJERENA F 3 5 ++

ANTIGRAVITACIJSK ZADRŢAVA TESTNU POZICIJU PROTIV BLAGOG PRITISKA UMJERENA + F+ 3+ 6
OM POLOŢAJU
ZADRŢAVA TESTNU POZICIJU PROTIV BLAGOG DO UMJERENOG DOBRA - G- 4- 7
PRITISKA
ZADRŢAVA TESTNU POZICIJU PROTIV UMJERENOG PRITISKA DOBRA G 4 8 +++
ZADRŢAVA TESTNU POZICIJU PROTIV UMJERENOG DO JAKOG DOBRA + G+ 4+ 9
PRITISKA
ZADRŢAVA TESTNU POZICIJU PROTIV JAKOG PRITISKA NORMALNA N 5 10 ++++

fakultet Split
Testovi pokretljivosti
 Pod obimom pokreta u pojedinom zglobu podrazumijeva se slobodna

pokretljivost dijelova ekstremiteta koji uĉestvuju u formiranju zgloba.
 Kod mjerenja pokretljivosti najvaţnije je odrediti tzv. “neutralni poloţaj”
koji je za svaki zglob odreĊen i od koga poĉinje mjerenje.
 Mjerenje pokretljivosti zglobova vrši se goniometrom, a mjerna jedinica
su stupnjevi.
 Zglob u neutralnom poloţaju ima vrijednost od 0°

fakultet Split
20
 Neutralni poloţaji zglobova:
 ŠAKA (RADIOKARPALNI) – opruţena šak u produţetku osovine podlaktice

 LAKAT – nadlaktica i podlaktica u ravnini
 RAME – nadlaktica uz tijelo sa podlakticom u supinaciji
 KOLJENO I KUK – donji ekstremitet u pravcu osovine tijela
 STOPALO – poloţaj stopala pod 90° u odnosu na potkoljenicu
 KRALJEŠNICA – uspravan stav

fakultet Split
VRATNA KRALJEŠNICA
EKSTENZIJA I FLEKSIJA LATERALNA FLEKSIJA ROTACIJA

fakultet Split
21
SLABINSKA KRALJEŠNICA
0-30°
ROTACIJA
90
LATERALNA
EKSTENZIJA
FLEKSIJA
FLEKSIJA
fakultet Split
LOPATICA
Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki http://www.bsu.edu/web/ykwon/pep294/la

fakultet Split b2/rom_lab.html
22
RAME

LAKAT

23
RUĈNI ZGLOB

KUK

24
KOLJENO

GLEŢANJ

25
Kineziološki testovi procjene motoriĉkih sposobnosti
 TESTOVI ZA PROCJENU BRZINE

 Za mjerenje brzine reakcije (na vizualni, akustiĉni ili kinestetiĉki podraţaj)
 Za mjerenje brzine jednokratnih pokreta (noga, ruka)
 Za mjerenje brzine kretanja (20m, 30m, itd)
 Za mjerenje brzine frekvencije pokreta (taping rukom, taping nogom, taping
nogama o zid itd).

fakultet Split
Kineziološki testovi procjene motoriĉkih sposobnosti
 TESTOVI ZA PROCJENU AGILNOSTI

 Za mjerenje okomite agilnosti (“japan” test)
 Za mjerenje lateralne agilnosti (test “koraci u stranu”)
 Za mjerenje kombinirane agilnosti (test “kretanje u trokut”)

fakultet Split
26
 TESTOVI ZA PROCJENU KOORDINACIJE
 test “provlaĉenje i preskakivanje”
 test “osmica sa sagibanjem”
 test “poligon natraške”

fakultet Split
 TESTOVI ZA PROCJENU FLEKSIBILNOSTI

 test “odnoţenje leţeći boĉno”
 test “pretklon na klupi”
 test “pretklon raskoraĉno”
 Lateralna fleksija trupa

fakultet Split
27
 TESTOVI ZA PROCJENU EKSPLOZIVNE SNAGE
 Za eksplozivnu snagu odraza (“skok u dalj s mjesta”, “skok uvis s mjesta”)
 Za eksplozivnu snagu izbačaja (“bacanje medicinke”, “bacanje lopte iz
sjedenja”)

fakultet Split
 TESTOVI ZA PROCJENU STATIĈKE SNAGE

 Za ruke i ramena “izdrţaj u visu zgibom”
 Za noge “ izdrţaj u dobokom ĉuĉnju”
 Za mišiće leđa “ izdrţaj na švedskom sanduku”

fakultet Split
28
 TESTOVI ZA PROCJENU REPETITIVNE SNAGE
 Za ruke i ramena “zgibovi na preĉi pothvatom”, “bench press”
 Za trup “podizanje trupa”, “podizanje trupa s teretom”
 Za noge “ĉuĉnjevi”, “ĉuĉnjevi na jednoj nozi”

fakultet Split
 TESTOVI ZA PROCJENU PRECIZNOSTI

 Za mjerenje preciznosti ciljanja (“ciljanje dugim štapom”)
 Za mjerenje preciznosti gađanja (“gaĊanje vertikalnog cilja nogom”)

fakultet Split
29
 TESTOVI ZA PROCJENU RAVNOTEŢE
 Testovi stajanja na klupici za ravnotežu s otvorenim ili zatvorenim očima
(“na dvije noge uzduţno”, “na dvije noge popreĉno”, “na jednoj nozi uzduţno”,
“na jednoj nozi popreĉno”)
 Rombergov test – dvije noge ili jedna noga s zavorenim ili otvorenim oĉima

fakultet Split
Organizacija mjerenja
 Organizacija prostora (postavljanje stanica mjerenja)
 Upute za mjerioce (opis mjernog testa s slikom i svim uputama)
 Postavljanje svih tehniĉkih pomagala na svoja smjesta prema planu

prostora
 Upute ispitanicima prije poĉetka mjerenja
 Podjela ispitanika po stanicama
 Provedba rada u stanicama

fakultet Split
30

2 Metodologija Istrazivanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2 Metodologija Istrazivanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

2.

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

 grĉ. kinesis – kretanje, metron – mjera

 KINEZILOGIJA je znanstvena disciplina koja prouĉava zakonitosti

 KINEZIOLOŠKA EDUKACIJA - … na organizam djeteta u školskom sustavu

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

 Moguće je razlikovati dvije vrste mjerenja:

 DIREKTNO – predmet mjerenja i mjerna jedinica imaju ista svojstva

 INDIREKTNO – predmet mjerenja i mjerna jedinica nemaju ista svojstva (

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

 PREDMET MJERENJA – je odreĊeno svojstvo koje se mjeri na

 ANTROPOMETRIJSKA OBILJEŢJA (LONGITUDINALNA, TRANSVERZALNA

 POSTURALNA OBILJEŢJA (POKAZATELJI TJELESNOG DRŽANJA)

 MOTORIĈKE SPOSOBNOSTI ( MIŠIĆNA SNAGA, OPSEG POKRETA - FLEKSIBILNOST,

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

 MJERNE SKALE – Pri mjerenju nekog fenomena u kineziologiji

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

 POUZDANOST - metrijska karakteristika koja se odnosi na toĉnost

 OBJEKTIVNOST – je metrijska karakteristika kojom se odreĊuje

 HOMOGENOST – je svojstvo kompozitnih testova koje pokazuje koliko

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

 VALJANOST – je metrijska karakteristika koja odreĊuje da li odreĊeni mjerni

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Standardizacija postupka mjerenja

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

2.2 Predmeti i metode mjerenja u

 Što će od navedenog biti predmet mjerenja ovisi o postavljenom

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

 Na osnovu prije prikazane slike vrši se:

Sofisticiranije metode procjene nepravilnosti na krelješnici,

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

 Rendgen (X-ray) snimci kralješnice u najvećoj mjeri koriste se u

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

 Cobbova metoda mjerenja * jedna je od najzastupljenijih metoda

 Koristi se u dijagnozi skolioza. Postupak mjerenja je vezan uz

 Kut koji one zatvaraju predstavlja stupanj skolioze.

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Cobbova metoda mjerenja

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

 Postoje tri podgrupe proizvoda:

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Rsscan USB Footscan system

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

Posture Image Analyser – raĉunalni program

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

FUHO – FRONTALNI SUHO – SAGITALNI

FRAM – FRONTALNI SRAM – SAGITALNI

FZDJ – FRONTALNI SZDJ – SAGITALNI

FNZG – FRONTALNI SNZG – SAGITALNI

Doc. dr. sc. Jelena Paušić - Kineziološki

 Opis mjernog instrumenta:

 Za izvoĊenje raĉunalnog programa potrebna je Visual Basic